Home Blog Page 229

Agrarni budžet skoro 80 milijardi dinara – koliko novca će ići za subvencije

Foto-ilustracija: Pixabay (lumix2004)
Foto-ilustracija: Unsplash (Matthew Rumph)

Više od trećine svih subvencija u Srbiji davaće se za poljoprivrednu proizvodnju. Najveći agrarni budžet do sada iznosi gotovo 80 milijardi dinara, a pored direktnih davanja i investicija u farme i oranice, novac će biti izdvojen i za elektrifikaciju polja, sisteme za navodnjavanje, postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda davaće se za poljoprivrednu proizvodnju.

Sa koliko para će država pomagati proizvodnju maline, pšenice, mesa i drugih poljoprivrednih proizvoda, znaće se na proleće. Najvećim delom, zavisiće od Nacionalnog programa poljoprivrede do 2024. godine. Iako je trebalo da bude u novembru, agroanalitičari u državnoj administraciji uzeli su još malo vremena da naprave kalkulaciju, za koju izvoznu kartu se odlučiti, ali i koja hrana najviše nedostaje domaćem tržištu.

,,Onda je logično da ćemo se opredeljavati za stočarske proizvode jer smo deficitarni u prevashodno junećem, svinjskim. Evo vidite da poslednjih meseci imamo probleme i sa snabdevanjem tržišta mlekom i mlečnim proizvodima. Trebalo bi se usmeriti na sistem krava – tele zbog prirodnih resursa, odnosno u ovom slučaju velikih površina pod pašnjacima, mi možemo da budemo konkurentn’’, smatra prof. dr Zoran Rajić s Poljoprivrednog fakulteta u Zemunu.

Pročitajte još:

Viši iznos subvencija očekuje se i za voće. Malina, borovnica i jabuka su naš najveći izvozni adut. Ipak, nije sve u novcu, poljoprivrednici kažu da su im podjednako važne obuke. Da znaju kako i kada se konkuriše, pogotovo kada je reč o subvencijama iz evropskih fondova.

,,Kod direktnih plaćanja najčešće se radi o tome da nije adekvatno ažurirana setvena struktura. Što se tiče IPARD programa potencijalni problem jeste da poljoprivrednici nemaju početni kapital kako bi finansirali celu investiciju. Takođe može se desiti da nemaju dovoljno stoke ili zemljišta onako kako se predviđa’’, objašnjava Miloš Stojanović iz Poljoprivrednih novosti.

Koja proizvodnja će dobiti najviše subvencija

Foto-ilustracija: Pixabay (Miller_Eszter)

U subvencije će se usmeriti 90 odsto poljoprivrednog budžeta. Gotovo polovina ići će na direktna davanja za mleko, biljnu i stočarsku proizvodnju i regres.

Za ruralni razvoj biće izdvojeno osam milijardi dinara, a za podršku IPARD-u 6,3 milijarde dinara.

Novac je do sada išao preko Uprave za agrarna plaćanja, institucije na čiji rad državni revizor godinama ima zamerke.

,,Radimo na uvođenju e-agrara i ja se stvarno i iskreno nadam i verujem u to. I mnogo sam srećna zbog tog projekta, jer mislim da će on mnogo unaprediti rad naše administarcije i da nećemo više biti kočnica, nego ćemo biti neko ko će našim poljo proizvođačima u godini kada apliciraju za subvencije, i izvršiti i isplatiti te subvencije’’, očekuje ministarka poljoprivrede Jelena Tanasković.

Stručnjaci smatraju da treba prekinuti praksu isplate sredstava svima koji konkurišu. Kažu da se treba držati zakona, da se novac daje do operedeljenog iznosa – najbolje rangiranim proizvođačima.

Za projekat tržišne poljoprivrede koji se radi sa Svetskom bankom država je izdvojila 2, 2 milijarde dinara.

Izvor: RTS

Postavljena “solarna” jelka u Rimu 

Foto-ilustracija: Unsplash (Jonathan Chng)

U Rimu je na centralnom trgu Pjaca Venecija postavljena velika jelka, 23 metra visoka. Velelepnu jelku krasi raskošna rasveta koju napajaju solarni paneli. 

 

 
 
 
 
 
View this post on Instagram
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 

 

A post shared by Instagramers Roma (@igersroma)

I dok mnogi sa oduševljenjem pozdravljaju postavljanje solarnih panela u blizini jelke, jer u trenutku velike energetske krize, neophodno je da svi štedimo energiju, građani Rima, a i političati, negoduju. 

Za napajanje rasvete na jelci postavljena su solarni paneli koji se nalaze uz samo drvo. Kako bi sve funkcionisalo, oko samog drveta i panela nalaze se kablovi i druge instalacije, što vema smeta građanima koji smatraju da to kvari velelepni izgled jelke. 

Pročitajte još:

Osim građana Rima, čelne ljude grada, koji su doneli odluku da čista energija “napaja” jelku, kritikuju i političari koji institiraju na tome da su mogli da se koriste i drugi izvori obnovljivi energije za koje nisu potrebne instalacije oko samog drveta.

 

 
 
 
 
 
View this post on Instagram
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 

 

A post shared by GUIDA ROMA | ROME GUIDE (@romacityitaly)

Nažalost, mnogi ne znaju, ili ne žele da čuju, da se zahvaljujući ovim solarnim panelima napaja i javna rasveta u susednoj ulici. 

Gradonačelnik Rima Roberto Gvaltijeriji istakao je da je napravljen pravi izbor i da “ekološki prihvatljivo drvo” predstavlja održivost na praktičan, ali i simboličan način.

Milica Radičević

Srbija: potrošačke cene u novembru 2022, povećane za 15,1 odsto u odnosu na novembar 2021.

Foto-ilustracija: Pixabay (blickpixel)
Foto-ilustracija: Pixabay (Bru-nO)

U Srbiji su cene proizvoda i usluga lične potrošnje u novembru 2020. godine u proseku povećane za jedan odsto u odnosu na oktobar iste godine, objavljeno je na sajtu Republičkog zavoda za statistiku.

U poređenju sa istim mesecom prethodne godine, potrošačke cene u novembru 2022. povećane su za 15,1 odsto, dok su u poređenju sa decembrom 2021. godine u proseku povećane za 14,6 odsto.

Potrošačke cene stanovanja, vode, električne energije, gasa i ostalih goriva, kao i transporta i opreme za stan i tekuće održavanje povećane su za po jedan odsto u novembru 2022. godine u odnosu na prethodni mesec iste godine.

Pročitajte još:

Sledeća grupa, u koju spadaju hrana i bezalkoholna pića, potrošačke cene povećane su za 1,2 odsto, a alkoholna pića i duvan za po 0,5 odsto.

Od ostalih grupa, u restoranima i hotelima beleži se porast potrošačkih cena za 1,7 odsto, a kada je reč o odeći i obući povećanje je 1,3 odsto. Povećanje je zabeleženo i u oblasti rekreacije, kulture, zdravlja i obrazovanja za po 0,5 odsto, kao i u grupi koja se odnosi na komunikacije za 0,1 odsto.

Energetski portal

Kupujte jelke sa busenom umesto sečenih

Foto: JKP „Zelenilo-Beograd“
Foto: JKP „Zelenilo-Beograd“

Praznici nam stižu, a sa njima i obavezno ukrašavanje jelki. JKP „Zelenilo-Beograd“, i ove godine, za Novogodišnje i Božićne praznike ima u ponudi jelke sa busenom. Iz ovog preduzeća apeluju na građane da kupuju jelke sa busenom, jer time utiču na zaštitu životne sredine i sprečavanje seče mladih stabala četinara.

Ove godine, svi koji žele da kupe jelke sa busenom mogu da biraju između smrče (Picea abies) i Pančićeve omorike (Picea omorika) koje sugrađani mogu kupiti u rasadnicima u ul. Vojvode Stepe br. 405 i ul. Marije Bursać bb u Zemunu.

Cene se razlikuju u zavisnosti od visine stabla, za one do jednog metra visine treba izdvojiti 1.500 dinara, a za one veće od dva metra 3.000 dinara. 

“U periodu dok traju praznici i dok jelke budu ukrašavale domove sugrađana, potrebno je povesti računa o nekoliko važnih stvari koje će pomoći da sadnica i posle praznika bude u dobroj kondiciji i dobrom zdravstvenom stanju”, navodi se u saopštenju ovog preduzeća. 

Kako bi se jelka što bolje održala u sobnim uslovima, tokom praznika potrebno je da se redovno orošava, tj.prska vodom, kao i da se redovno zaliva odstajalom vodom sobne temperature. Vlažnost supstrata treba održavati umerenom.

Pročitajte još:

Prilikom kićenja jelke treba voditi računa o ukrašavanju njenog vrha, kako se on ne bi polomio ili oštetio. Jedan od načina da se sačuva vrh, jeste da se uz vrh postavi neki štapić ili olovka, pa tek onda ukras. Jelku takođe ne treba postaviti blizu grejnog tela, jer to može izazvati opadanje četina. Ukoliko postavljate svetleće elemente, preporuka je da se klasične lampice zamene led svetlima.

Foto-ilustracija: Pixabay

“Kada prođu praznici, drvo ne treba odmah iznositi napolje na mesto sadnje, već je potrebno da se obezbedi period prilagođavanja. Najbolje bi bilo da se jelka ostavi nekoliko dana u hodniku ili prostoriji koja se ne greje, a posle ovog perioda da se posadi na predviđeno mesto. Sadnja se vrši kada zemlja nije zamrznuta, odnosno kada spoljna temperatura nije ispod nula stepeni Celzijusa”, savetuju iz JKP „Zelenilo-Beograd“.

Ukoliko se jelka sadi u dvorište, imajte na umu da će ona u narednim godinama izrasti u visoko drvo, pa zato pažljivo treba odabrati mesto za sadnju. 

Takođe, vodite računa da sadnicu ne zasadite suviše blizu objekta, a ukoliko nemate adekvatno mesto za sadnju, jelku možete doneti u rasadnike ovog preduzeća, kako bi je radnici „Zelenila“ posadili na unapred planiranim površinama u Gradu.

Radno vreme rasadnika je radnim danima od 7 do 15 časova, a rasadnici će biti otvoreni za prodaju jelki i u subotu 17. i 24. decembra u periodu od 7 do 15 časova.

Energetski portal

Aplikacija koja spaja skladištare i proizvođače

Foto-ilustracija: Unsplash (Bruno Kelzer)
Foto-ilustracija: Unsplash (Raphael Rychetsky)

Tim stručnjaka sa dugogodišnjim iskustvom u trgovini žitaricama i uljaricama osmislio je aplikaciju Cooperation Manager za elektronsku komunikaciju između skladištara (trejdera) i njihovih kooperanata, poljoprivrednih proizvođača i dobavljača.

„Cilj svakog poljoprivrednika i otkupljivača poljoprivrednih proizvoda je da može na brz i jednostavan način da se informiše o cenama poljoprivrednih proizvoda, cenama inputa, kao i drugim informacijama bitnim za proizvodnju i trgovinu. Vođeni tom idejom i prethodnim radnim iskustvom na Produktnoj berzi, kreirali smo platformu koja objedinjuje sve ove procese“, kaže za „Preduzetnik“ Radoslav Pilja, direktor poslovnih operacija u kompaniji Cooperation Manager.

Platforma je kreirana sredinom prošle godine, a već sada je koriste neke od najvećih kompanija u Srbiji koje oko sebe okupljaju značajan broj kooperanata.

„Najviše smo ponosni što je Cooperation Manager jedna od prvih kompanija u svetu koja je kreirala digitalna rešenja iz ove oblasti, a čije će usluge u narednih mesec dana biti ponuđene na tržištima Rumunije, Hrvatske i Bosne i Hercegovine”, najavio je Pilja.

Pročitajte još:

Platforma je namenjena skladištarima i hladnjačarima, odnosno, otkupljivačima poljoprivrednih proizvoda koji žele da unaprede saradnju sa kooperantima i postignu bolje poslovne rezultate sa manjim utroškom vremena i novca.

„Tu pre svega mislimo na kompanije koje blisko sarađuju sa farmerima u formi kooperacije. Veliki broj kooperanta zahteva i veliku logističku potporu u vidu komercijale, zaštitara, poljoprivrednog apotekara… Svi oni imaju ograničeno vreme koje mogu da utroše na kvalitetan odnos sa klijentima. Naša platforma im pruža mogućnost da multiplikuju efekte svog rada i oslobode prostor za druge aktivnosti, istovremeno povećavajući obuhvat poljoprivrednika sa kojima komuniciraju”.

Kako funkcioniše?

Kao nosilac licence, skladištar ili hladnjačar, kreira svoju bazu kooperanata kojima žele da šalju informacije o ponudi, potražnji ili savete agronoma. Platforma pruža potpunu kontrolu nosiocu licence ko može da pristupi podacima, kao i kreiranje zasebnih grupa kooperanata sa različitim interesovanjima.

„Svaki kooperant u potpunosti besplatno instalira aplikaciju na svoj telefon, čime stiče mogućnost dobijanja bitnih informacija od svog skladištara ili hladnjačara u realnom vremenu”, rekao je Pilja.

Cooperation Manager radi na novim digitalnim rešenjima koja se tiču realnih problema sa kojima se otkupljivači susreću u procesu poslovanja.

„Početkom sledeće godine ćemo predstaviti upravo ta rešenja, što će biti nov iskorak u digitalizaciji procesa skladištenja i prometa robe”, najavio je Pilja.

Izvor: Privredna komora Srbije

Kako se Evropa bori sa sve većim računima za električnu energiju?

Foto-ilustracija: Pixabay (NickyPe)
Foto-ilustracija: Pixabay

Raste zabrinutost širom Evrope jer su računi za energiju sve veći, a problem je i neizvesnost oko snabdevanja gasom i naftom nakon početka sukoba u Ukrajini.

Evropska unija je u cilju pronalaženja rešenja najavila strategiju za podršku potrošačima, piše BBC, jer su članice svesne da je pre početka rata EU uvozila 40 odsto gasa iz Rusije.

Kao mera štednje planirano je obavezno smanjenje potrošnje električne energije u ključnim satima za pet odsto širom EU, do marta 2023. godine. Potom sledi dobrovoljno smanjenje od 10 odsto ukupne potrošnje struje – pojedinačne zemlje će odlučiti kako to učiniti.

Nemačka je već donela niz mera za uštedu električne energije, ali kako je prenela Anadolu Agency, mogući su prekidi u snabdevanju zbog problema koje ima Francuska, odakle Nemačka dobija jedan deo energije.

Podsetimo, nemački parlament je odobrio 200 milijardi evra kao „odbrambeni štit“, da bi se najveća ekonomija EU izborila sa cenom gasa i struje za domaćinstva.

Vlada će platiti decembarski mesečni račun za gas za sva domaćinstva i mala i srednja preduzeća, navodi BBC, i podseća da su svi poreski obveznici u septembru i oktobru primili jednokratnu uplatu za energiju od 300 evra. Nemačka pokušava da smanji potrošnju energije u javnom sektoru, a progresivni porez na energetske kompanije primenjivaće se od decembra 2022. do kraja juna 2023. godine.

Francuska je počela sa testovima-simulacijama isključenja električne energije – „javni snabdevač energijom Enedis i elektroenergetska mreža RTE pokrenuće simulaciju nestanka struje“, preneo je informativni kanal BFMTV. Prefekture će učestvovati u kompjuterskom tehničkom testu zajedno sa Enedisom i RTE-om. Ovo će biti simulacija vizuelizovana na mapama i tokom testa neće doći do stvarnih nestanka struje.

Pročitajte još:

Vlada Francuske je u januaru primorala državnog dobavljača energije Electricite de France (EDF) da ograniči rast cena na četiri odsto na godinu dana, piše BBC. U planu je ograničavanje povećanja potrošnje gasa i struje na 15 odsto do 2023. godine, kao deo subvencija od 45 milijardi evra (39 milijardi funti) za podršku domaćinstvima i preduzećima. Ranije je najavljeno da je planirana ušteda energije od 10 odsto na nivou države.

Italijani takođe istom merom pokušavaju da se izbore sa energetskim problemima, te očekuju troškove od oko 49,5 milijardi evra (42 milijarde funti). Italijanska vlada takođe pokušava da smanji potrošnju gasa.

Foto-ilustracija: Unsplash (Murat Onder)

Na sajtu Vlade Holandije navodi se da će ograničenja cena energije stupiti na snagu u januaru 2023. godine. Potrošači imaju popust od 190 evra u novembru i decembru 2022. godine, a na koji način se to realizuje zavisi od snabdevača električnom energijom.

„Prema tome, mali potrošači će u novembru i decembru 2022. dobijati 190 evra mesečno na račune za energiju. Ovo privremeno rešenje delimično kompenzuje visoke cene energije. Kako ćete dobiti 190 evra popusta na vaš račun za struju mesečno zavisi od vašeg snabdevača energijom“, istaknuto je na sajtu vlade Holandije.

Španija i Portugal uvele su gornju granicu cene gasa koja će važiti godinu dana i ima za cilj da prepolovi račune za gas za 40 odsto kupaca u dve zemlje. Postoji i jednokratna isplata od 200 evra za ljude u Španiji koji zarađuju manje od 14.000 evra godišnje i koji već ne primaju beneficije. Očekuje se da će mere Španije koštati oko 27 milijardi evra (23 milijarde funti), piše BBC.

Garancija cene energije štiti kupce od povećanja troškova ograničavanjem količine koju dobavljači mogu da naplate po jedinici utrošene energije, navodi se na sajtu Vlade Velike Britanije. Trenutno je snižen redovan račun za energiju domaćinstava u Velikoj Britaniji za gas i struju na oko 2.500 funti godišnje, a u Severnoj Irskoj na oko 1.950 funti godišnje.

Prema projekcijama od aprila 2023. do istog meseca 2024. godine garancija cene energije će biti manje izdašna, pa će prosečno domaćinstvo plaćati 3.000 funti, i to će biti povećanje od 20 odsto u odnosu na trenutne izdatke, preneo je Manivik (Moneyweek).

Izvor: Biznis.rs

Završetak brze pruge prema Subotici očekuje se 2025. godine

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto: Ministarstvo građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture

Izgradnja brze pruge prema Subotici je u toku, a njen završetak očekuje se 2025. godine, kada će i mađarski partneri završiti svoj deo, što će omogućiti brzu vezu između Beograda i Budimpešte.

Ministar građеvinarstva, saobraćaja i infrastrukturе Goran Vеsić, podsetio je i na prvu brzu prugu Beograd – Novi Sad, ističući da je za devet meseci, od kako je puštena u saobraćaj, tom prugom prošlo 16.000 vozova, a prevezlo se više od dva miliona putnika.

Takođе, navеo jе da ćе ovog mеsеca biti potpisan ugovor sa EU o izgradnji brzе prugе prеma Nišu, čiji sе završеtak očеkujе 2028. godinе, što znači da ćеmo do kraja dеcеnijе imati brzu prugu od Niša do Budimpеštе, a koja ćе kasnijе biti nastavljеna prеma Prеšеvu, vеrovatno zatim i daljе, prеma Solunu i Istanbulu.

Pročitajte još:

Ministar je istakao da je Srbija sprеmna da radi i brzu prugu prеma Šidu, dužinе 90 kilomеtara, a ukoliko Slovеnija i Hrvatska u tomе budu vidеlе intеrеsе, možеmo u budućnosti da imamo i brzu prugu prеma Bеču.

On je rekao da sе uskoro očеkujе i ugovor o obnovi prugе Valjеvo – Vrbnica, koja jе dеo prugе Bеograd – Bar, nakon što jе završеna dеonica od Rеsnika do Valjеva, jеr jе taj mеđunarodni žеlеznički koridor vеoma važan. Slеdi obnova prugе Kraljеvo – Stalać – Rudnica, dok sе trеnutno radi obilazanica oko Niša.

Foto-ilustracija: Pixabay

Ministar jе napomеnuo da, nakon što u junu budе završеn sеktor C na obilaznici oko Bеograda, slеdi ugovaranjе daljе izgradnjе magistralnog prstеna oko glavnog grada, do Bеograda do Pančеva, koji ćе obuhvatiti i gradnju vеlikog drumsko-žеlеzničkog mosta kod Vinčе.

„To ćе omogućiti da iz Bеograda budе izmеštеn komplеtan žеlеznički saobraćaj. Tako ćеmo dobiti drumsku, ali i žеlеzničku obilaznicu sa novim mostom”, rеkao jе ministar Vеsić.

Prema njegovim rečima, dolazi decenija velikih investicija u pruge, ali uz sva ulaganja neophodno je da preduzeća koja rade u železničkom sektoru budu efikasnija i da manje zavise od subvencija, a više od novce koji će moći sama da zarađuju.

„Država invеstira milijardе u žеlеznicu, a sada žеlеznica trеba da počnе da pravi prihodе, posеbno kada jе u pitanju Kargo prеvoz. Završavamo intеrmodalni tеrminal u Batajnici, radićеmo takav u Makišu. To su svе invеsticijе kojе slеdе, ali porеd toga, moramo da nađеmo način da sе svima koji radе u žеlеznici višе odužimo za posao koji radе”, zaključio jе on.

Ministar je zajedno sa zaposlenima proslavio u žеlеznici njihovu, Žеlеzničku Novu godinu, koja sе tradicionalno obеlеžava u noći stupanja na snagu novog rеda vožnjе, i poručio im je da sa optimizmom mogu da proslavе svoj praznik, jеr slеdi dеcеnija vеlikih invеsticija u prugе.

Energetski portal

EPS – Odobreni grantovi od skoro 50 miliona evra za četiri investicije

Photo-illustration: Pixabay (seagul)
Foto: EPS

Elektroprivredi Srbije opredeljena su sredstva bespovratne razvojne pomoći u ukupnom iznosu od 49,02 miliona evra u okviru 28. poziva za dobijanje tehničke pomoći iz programa EU Western Balkan Investment Framework (WBIF) i 7. poziva za sufinansiranje investicionih projekata putem WBIF i zvanično je objavljena potvrda da su ta sredstva odobrena EPS-u. 

Reč je o četiri projekta: revitalizacija Vlasinskih HE 16,1 miliona evra, izgradnja vetroparka Kostolac 31,2 miliona evra i izrada investiciono – tehničke dokumentacije za razvoj projekata solarnih elektrana Morava i Kolubara A po 860.000 evra, saopšteno je iz EPS-a.

“Ovo je veliki uspeh za EPS, jer je prvi put jednom predlagaču istovremeno odobreno više projekata za dobijanje grantova. I ta pozitivna ocena za naše projekte potvrda je da radimo u dobrom pravcu, a evropske institucije su sigurne da sredstva idu u prave ruke”, rekao je Miroslav Tomašević, v. d. direktora JP EPS.

Sredstva dobijena za revitalizaciju Vlasinskih HE, jednog od najstarijih hidroenergetskih sistema u Srbiji snage 128 MW, predstavljaju oko 20 odsto ukupne procenjene vrednosti projekta od 77,5 miliona evra. 

Pročitajte još:

Tokom 2023. godine planira se završetak aktivnosti na finansiranju projekta, objava tenderske dokumentacije i potpisivanje ugovora sa budućim isporučiocima opreme. Pripreme za samu revitalizaciju su već u toku. Planirano je da se zameni kapitalna oprema, celokupna oprema turbina i generatora sa turbinskom regulacijom, hidromehanička oprema i da se adaptiraju pojedini pomoćni sistemi. Kao podrška projektu izgradnje vetroparka Kostolac obezbeđeno je 31,2 miliona evra.

Foto-ilustracija: Pixabay

Što se tiče projekata solarnih elektrana Morava i Kolubara A, uslov za konkurisanje je bio da postoji zainteresovanost ili već potpisan kreditni aranžman sa nekom od banaka iz WBIF programa (EBRD, KfW, EIB, Svetska banka, AFD, CEB). Odobrena su sredstva u vrednosti od po 860.000 evra po projektu. Vodeći potencijalni kreditor za realizaciju ovih investicionih projekata je EBRD. Očekivano vreme završetka izgradnje obe solarne elektrane po projektnom planu je 2027. godina. 

“Solarna elektrana koja pripada TE Kolubara A može se izgraditi na odlagalištu uglja i deponiji pepela i njena snaga je oko 71 MW, a godišnja proizvodnja 96 GWh. Ukupna investiciona ulaganja su procenjena na 80,14 miliona evra. Solarka TE Morava nalaziće se na širem području naselja Svilajnac sa očekivanom godišnjom proizvodnjom od 60 GWh. I TE Morava se može izgraditi na deponiji pepela i šljake i njena snaga je oko 45 MW. Ukupna investiciona ulaganja su procenjena na 50 mililona evra”, ističe se u saopštenju EPS-a.

Energetski portal

Energetska efikasnost trenutno predstavlja najbolji način za smanjenje troškova i emisija štetnih gasova u industriji

Foto: ABB
Foto-ilustracija: Pixabay (ColiN00B)

S obzirom na to da se kompanije širom sveta suočavaju s ogromnim pritiskom kada je reč o troškovima energije i potrebe da se preduzmu hitne mere kao odgovor na klimatske promene, novi izveštaj Pokreta za energetsku efikasnost ukazuje na to da je unapređenje energetske efikasnosti najbrži i najefikasniji način za kompanije da smanje troškove energije i emisije gasova sa efektom staklene bašte. Pokret za energetsku efikasnost je globalna platforma koja okuplja više od 200 organizacija, čije su ideje, najbolje prakse i posvećenost usmereni na stvaranje energetski efikasnijeg sveta.

Objavljen je „Priručnik o energetskoj efikasnosti u industriji”, koji obuhvata 10 aktivnosti koje kompanije mogu da sprovedu kako bi brzo unapredile svoju energetsku efikasnost, smanjile troškove energije i emisije. Priručnik je usmeren na razvijena i široko rasprostranjena tehnološka rešenja, koja će doneti brze rezultate i povrat investicija – i koja se mogu primeniti u većem obimu.

Pročitajte još:

,,Energetska efikasnost je dobitna kombinacija i za kompanije i za klimu,” izjavio je Kevin Lejn, viši rukovodilac programa za energetsku efikasnost pri Međunarodnoj agenciji za energiju (IEA). “I dok bi industrija trebalo da se pozabavi klimatskim promenama na svim poljima – od veće upotrebe obnovljive energije, preko ulaganja u niskougljenične procese do razvoja cirkularnih modela poslovanja – energetska efikasnost se izdvaja kao mogućnost koja je usmerena na poslovanje, sa najboljim kratkoročnim izgledima za smanjenje štetnih emisija. Deset aktivnosti iz ovog izveštaja su poznati i isplativi resursi, koji se mogu brzo iskoristiti u većem obimu i pomoći kompanijama da sprovedu u delo ciljeve koji se odnose na klimatske uslove.”

Prema podacima Međunarodne agencije za energiju, industrija je najveći potrošač električne energije, prirodnog gasa i uglja na svetu, i čini 42 odsto ukupne potražnje za električnom energijom, odnosno više od 34 eksadžula energije. Industrije gvožđa i čelika, kao i hemijska i petrohemijska industrija su najveći potrošači energije u zemaljama koje se nalaze među pet najvećih potrošača energije – Kini, Sjedinjenim Američkim Državama, Indiji, Rusiji i Japanu. Potrošnja energije iziskuje velike troškove u trenutnom inflatornom okruženju. Prema podacima IEA, potrošnja energije je takođe dovela do emisije devet gigatona ugljen-dioksida, odnosno 45 odsto ukupnih direktnih emisija iz sektora krajnje potrošnje tokom 2021. godine.

Foto: ABB

Organizacije koje su učestvovale kao ispitanici za potrebe izrade ovog izveštaja su ABB, Alfa Laval, DHL Grupa, IEA, Microsoft i ETH Zürich, Švajcarski savezni institut za tehnologiju. Preporuke onih koji su doprineli izradi ovog izveštaja obuhvataju sprovođenje energetske procene, kao i optimizaciju broja industrijskih mašina koje su često prevelike za posao koji treba obaviti, što predstavlja uzaludno trošenje energije. Premeštanje podataka sa servera smeštenih u poslovnim prostorijama na cloud može da uštedi oko 90 odsto energije koje potroše IT sistemi. Ubrzani prelazak sa fosilnih goriva, na osnovu elektrifikacije industrijskog voznog parka, zamenom gasnih kotlova toplotnim pumpama ili korišćenjem dobro održavanih izmenjivača toplote takođe predstavlja efikasnu opciju.

Druge aktivnosti obuhvataju instaliranje senzora i digitalno praćenje potrošnje električne energije u realnom vremenu kako bi se otkrilo prisustvo takozvanih “skrivenih sredstava” (ghost assets) koja koriste energiju kada su u stanju pripravnosti, za razliku od digitalnog blizanca koji može da simulira akcije za unapređenje efikasnosti bez prekida proizvodnje. Korišćenje rešenja za pametne zgrade radi kontrole energetskih sistema, rasvete, žaluzina, ventilacije i klimatizacije (HVAC) takođe će uštedeti energiju u industrijskim objektima.

Ostale preporuke obuhvataju instaliranje frekventnih regulatora, koji mogu da unaprede energetsku efikasnost elektromotornih pogon do 30 odsto, čime se ostvaruju trenutne uštede i koristi u pogledu troškova i emisija. Globalna potrošnja električne energije mogla bi se smanjiti i do 10 odsto, ukoliko bi se više od 300 miliona industrijskih sistema sa elektromotornim pogonima koji su trenutno u funkciji zamenili optimizovanim motorima velike efikasnosti.

,,Postoje dostupna rešenja za energetsku efikasnost pomoću kojih industrija može da ublaži klimatske promene i smanji troškove potrošnje energije, a da ne ugrozi učinak i produktivnost,” izjavio je Tarak Mehta, predsednik poslovnog segmenta Elektromotorni pogoni u kompaniji ABB. “Uz nedavni tehnološki napredak u oblasti energetske efikasnosti, postoji značajan i lako dostupan potencijal za razna poboljšanja u industriji. Prema tome, umesto saveta da se isključi svetlo i zaustavi proizvodnja radi uštede novca, u najnovijem izveštaju objašnjeni su praktični koraci koje izvršni direktori mogu da preduzmu kako bi smanjili potrošnju energije i umanjili račune, istovremeno realizujući tekuće poslovne aktivnosti’’.

Poslovni lideri i stručnjaci koji žele da više saznaju o smanjenju troškova energije i emisijama ugljenika pozvani su da se pridruže posebnom panelu koji se detaljnije bavi mogućnostima predstavljenim u izveštaju i kako ih iskoristiti. Događaj će se održati u 16h po srednjoevropskom vremenu (CET), u utorak 13. decembra, a nakon toga će biti dostupan kao video na zahtev. Registrujte se za prisustvo ovom online panelu ovde.

Kompanija ABB je tehnološki lider u oblasti elektrifikacije i automatizacije, koja omogućava održiviju budućnost uz efikasno korišćenje resursa. Rešenja kompanije povezuju inženjersko znanje i iskustvo i softvere radi optimizacije načina na koji se stvari proizvode, pokreću, napajaju i njima upravlja. Na temeljima 130 godina duge tradicije, koja se zasniva na modelu izvrsnosti, iza uspeha ABB-a stoji 105 000 talentovanih ljudi posvećeno pokretanju inovacija kojima se ubrzava industrijska transformacija. www.abb.com

Pokret za energetsku efikasnost (Energy Efficiency Movement) je inicijativa koja okuplja zainteresovane istomišljenike, koji će svojim inovacijama i delovanjem doprineti većoj energetskoj efikasnosti u svetu. Pokret za energetsku efikasnost je pokrenula kompanija ABB 2021. godine, kome se zaključno sa novembrom 2022. godine priključilo oko 200 kompanija i koji je dobio pozitivne reakcije od celokupne industrije.

Izvor: ABB

Danas obeležavamo Međunarodni dan planina

Foto-ilustracija: Pixabay
Photo-illustration: Unsplash (Ales Krivec)

Ujedinjene nacije proglasile su 2002. godine, tu godinu Međunarodnom godinom planina, a 11. decembar za Međunarodni dan planina. Od tada, ovaj dan se obeležava svakog 11. decembra, a ovogodišnja tema nosi naziv ,,Žene pomeraju planine’’.

U planinskim područjima žene imaju ključnu ulogu u zaštiti životne sredine, kao i u društvenom i ekonomskom razvoju. Nedovoljan razvoj ovih područja, doveo je do toga da muškarci često odlaze u potrazi za sredstvima za život, zbog čega su žene preuzele njihove poslove. Ipak, zbog nedostatka moći u donošenju odluka i neravnopravnosti, žene ostaju nevidljive.

Kada bi žene imale pristup resursima i drugim mogućnostima, postale bi aktivne u razvoju planinskih ekonomija i pokretačka snaga u borbi protiv gladi i siromaštva. One su čuvari biodiverziteta, tradicije i lokalne kulture i stručnjaci su za tradicionalnu medicinu.

Zbog toga, ovogodišnje obeležavanje Međunarodnog dana planina prilika je da se podigne svest o potrebi da se žene u planinskim područjima osnaže kako bi imale mogućnost da učestvuju u procesima donošenja odluka, ali i da imaju veću kontrolu nad proizvodnim resursima.

Pročitajte još:

Značaj očuvanja planina

Foto-ilustracija: Pixabay (jplenio)

Planine predstavljaju dom za oko 15 odsto svetske populacije, i područja na kojima izvire voda za svakodnevni život polovine čovečanstva.

Oko 25 odsto kopna pokrivaju planine, a time predstavljaju dom za otprilike jednu četvrtinu kopnenog biodiverziteta, a naročito za endemske vrste. Ipak usled urbanizacije i turizma, prekomerne eksploatacije, zatim lova, zagađenja, te klimatskih promena, biodiverzitet je na ovim područjima ugrožen više nego ikada.

Sve ovo utiče i na opstanak ljudi koji nastanjuju planine. Globalno zagrevanje topi glečere, zbog čega su milioni ljudi ugroženi zalihama slatke vode.

Očuvanje planina predstavlja ključan faktor za održivi razvoj i spada u Ciljeve održivog razvoja u okviru cilja 15, život na zemlji.

Planine Srbije

Foto-ilustracija: Pixabay (kokas4oka)

Srbija ima oko 160 planina, od kojih su mnoge ugrožene izgradnjom mini hidroelektrana, krivolovom i prekomernim razvojem turizma i urbanizacije. Planina Zlatibor, jedna je od urbanistički najrazvijenijih planina, a ujedno je i stanište orla krstaša i beloglavog supa, veoma ugroženih vrsta. Najčistije vode Srbije nalaze se na planinama, a mi ih zaposedamo izgradnjom mini hidroelekreana koje su uglavnom derivacionog tipa, čime se cela reka stavlja u cevi, a rečno korito se uništava.

Planinarski savez Srbije, društva, klubovi i članstvo pomažu u očuvanju planinske prirode kroz programe rada i aktivnosti. Obeležavaju se i uređuju planinarske staze i pešački putevi, uređuju planinski izvori i česme, čiste se planinska izletišta od otpada, sprečava se uništavanje prirodnih dobara, objavljuje se literatura o planinarstvu u planinama.

Katarina Vuinac

Istraživanje: Kako Agencija za zaštitu životne sredine u ocenama kvaliteta vazduha dezinformiše domaću javnost

Foto-ilustracija: Pixabay (Foto-Rabe)
Foto-ilustracija: Pixabay (shogun)

Agencija za zaštitu životne sredine (SEPA) objavila je izveštaj o kvalitetu vazduha za 2021. godinu. U zemlji u kojoj zagađenje vazduha po zvaničnim procenama ubije preko deset hiljada ljudi godišnje, u kojoj nam zagađenje svima ugrožava zdravlje, sigurnost i životni komfor, novčanik i uopšte dobrobit, ovaj dokument bi trebalo da bude biblija: jedan neophodni, detaljni i istiniti presek stanja, dijagnoza i osnov za sve buduće akcije.

Međutim, iako sadrži pregršt važnih informacija, u tradiciji sada već dugoj 10 godina, SEPA u svojoj godišnjoj oceni kvaliteta vazduha u Srbiji zapravo dezinformiše domaću javnost, piše Klima101.

Naime, ona čitave teritorije ove zemlje ocenjuje kao zone „čistog ili neznatno zagađenog vazduha” iako u tome po svemu sudeći nema pokriće u podacima sa terena. Kako je to moguće?

Evo šta o našoj zemlji kaže skoro objavljeni Godišnji izveštaj o stanju kvaliteta vazduha u Republici Srbiji 2021. godine:

„U zoni Srbija tokom 2021. godine vazduh je bio I kategorije tj. čist ili neznatno zagađen vazduh, osim u gradovima Loznica, Čačak, Paraćin (Popovac), Kragujevac, Zaječar, Kraljevo, Novi Pazar i Valjevo.”

U pitanju je jedno izrazito veliko „osim”: u navedenih osam gradova vazduh, naime, nije čist ili neznatno zagađen, već prekomerno zagađen.

Ali ni to „osim” ne pokriva sve izuzetke: ono ne podrazumeva one gradove koji u kategorizaciji SEPA čine sopstvene celine, tzv. aglomeracije, i koji samim tim ne spadaju u zonu Srbija, a to su Beograd, Niš, Bor, Smederevo, Kosjerić i Užice. I u svima njima je, bez izuzetka, vazduh prekomerno zagađen.

Pročitajte još:

Drugim rečima, SEPA u svom izveštaju tvrdi da je vazduh u Srbiji (bez Vojvodine) „čist ili neznatno zagađen” osim u ovih čak četrnaest prekomerno zagađenih gradova, u kojima, inače, živi oko dva i po miliona državljana Srbije.

Slično važi i za Vojvodinu. SEPA je ovu zonu ocenila kao zonu prve kategorije, čistog ili neznatno zagađenog vazduha, osim što je vazduh zapravo prekomerno zagađen u Novom Sadu, Pančevu, Subotici, Somboru, Zrenjaninu i Sremskoj Mitrovici.

Sve u svemu, po izveštaju SEPA, i pored njenih opštih ocena, u prekomerno zagađenim gradovima u Srbiji živi više od 3 miliona ljudi. Ali šta je sa ostatkom zemlje? Ako je suditi po izveštaju, u ostatku zemlje je vazduh „čist ili neznatno zagađen”, što SEPA slikovito prikazuje i uz pomoć mape:

Foto: Klima101 (Slika 1: Kako SEPA predstavlja kvalitet vazduha u Srbiji)

Međutim, i pored toga što identifikuje mnogobrojna prekomerno zagađena mesta, ova mapa nas navodi na sasvim pogrešan zaključak. Naime, teritorije koje su obojene zelenom bojom na mapi SEPA zapravo čine sve one opštine u kojima je izmereno zagađenje ispod graničnih vrednosti, ali i one u kojima se određena važna merenja uopšte i ne vrše. To se pre svega odnosi na najvažnije gradivne elemente vazdušnog zagađenja u Srbiji: suspendovane čestice PM 10 i PM 2,5.

Detaljnim pregledom izveštaja SEPA otkriva se da su od ukupno 33 grada u Srbiji u kojima se ikako meri zagađenje PM 10, ukupno samo u 6 zabeležene vrednosti koje su ispod granice prekomernog zagađenja: Ćuprija, Vršac, Veliko Gradište, Kostolac, Kikinda i Beočin.

Sa druge strane, određena mesta, kao što su Vranje ili Kruševac, našla su se u „zelenom” iako se tamo uopšte ne mere koncentracije  čestica PM 10 i PM 2,5. Na osnovu čega bi onda građani ovih gradova trebalo da veruju da se nalaze u „zelenoj” zoni, da udišu čist vazduh?

Ukoliko probamo nešto drugačije i „zelenim” označimo samo ona mesta u kojima je zapravo izmerena vrednost koncentracije PM 10 ispod granične, dobijamo sasvim drugačiju sliku, koja je bliža realnoj slici zagađenja vazduha u Srbiji:

Foto: Klima1010 (Slika 2: Kako izgleda realno stanje kvaliteta vazduha u Srbiji, po podacima SEPA)

Ovakva računica, u kojoj se u kategoriju čistog vazduha ubrajaju sve teritorije na kojima se ni ne mere vrednosti zagađenja suspendovanih čestica, ponavlja se u godišnjim izveštajima Agencije za zaštitu životne sredine od 2013. godine. Već deset godina, zone Srbija i Vojvodina ocenjuju su kao zone čistog vazduha gotovo isključivo na osnovu nedostatka podataka – ali nije uvek bilo tako.

Prekrajanje prošlosti

Naime, evo šta o oceni kvaliteta vazduha ima da kaže godišnji izveštaj SEPA za davnu 2011. godinu:

„Shodno zakonskoj regulativi, da je ocena kvaliteta vazduha u zoni jednaka najlošijoj pojedinačnoj oceni kvaliteta vazduha u zoni (nagl. aut.), konačna ocena kvaliteta vazduha u zoni Srbija tokom 2011. godine je III kategorija – prekomerno zagađen vazduh.”

U narednom izveštaju, za 2012. godinu, zona Srbija je opet dobila ocenu prekomerno zagađenog vazduha zbog „prekoračenja tolerantne vrednosti suspendovanih čestica PM 10 u Valjevu”.

Međutim, već 2013. u izveštaju srećemo sliku koju imamo i danas: Srbija i Vojvodina dobijaju ocenu „čistog vazduha” i pored nekoliko izuzetaka, bez obrazloženja koje je moglo da se pročita u prethodnim izveštajima.

Štaviše, izveštaji SEPA počev od 2013. godine idu korak dalje, i u svojim tabelama prekrajaju ocene iz izveštaja za 2011. i 2012. godinu, što se može lako proveriti čitanjem izveštaja za ove godine sa sajta Agencije (npr. u izveštaju za 2013. godinu):

Foto: Klima101 (Slika 3: Slika prikazuje istorijski pregled ocena kvaliteta vazduha (Izveštaj za 2013. godinu). Jasno se vidi da i pored loših ocena za većinu gradova, zone Srbija i Vojvodina 2011. i 2012. godine imaju ocenu I kategorije (čisti ili neznatno zagađen vazduh), što je suprotno ocenama koje su ove zone zapravo dobile u izveštajima iz tih godina.)

Šta se to promenilo 2013. godine da Agencija za zaštitu životne sredine u potpunosti promeni svoje ocenjivanje, da napusti ideju obrazlaganja svojih ocena, a da one iz prethodnih godina retroaktivno promeni?

Te 2013. usvojene su izmene kako Zakona o kvalitetu vazduha, tako i relevantne Uredbe, a u Agenciji za zaštitu životne sredine došlo je do promene uprave. Te godine smenjen je dotadašnji direktor Momčilo Živković, svojevremeno pokretač nacionalne mreže za merenje kvaliteta vazduha.

„Poslednji izveštaj u kojem sam učestvovao bio je onaj za 2012. godinu”, kaže Živković. „U to vreme, mi smo bili nezavisni. Niko nas nije pritiskao niti pokušavao da utiče na naše stručne ocene.”

Do trenutka objavljivanja ovog članka, nismo dobili odgovor iz Agencije za zaštitu životne sredine o obrazloženju svojih ocena kvaliteta vazduha za zone Srbija i Vojvodina.

Ocene koje daje SEPA nisu puka stvar procene i stručnog mišljenja. Shodno Zakonu o zaštiti vazduha, a na osnovu godišnjih izveštaja Agencije, Vlada Republike Srbije usvaja tzv. listu kategorija vazduha po zonama i aglomeracijama, koju objavljuje u Službenom glasniku.

Drugim rečima, od celog godišnjeg izveštaja SEPA, upravo je ovaj sporni deo – ocene kvaliteta vazduha – onaj koji usvaja Vlada i koji postaje deo zvanične dokumentacije ove države. Kako da govorimo o strategijama poboljšanja kvaliteta vazduha, o spašavanju našeg zdravlja i dobrobiti, kada je ovaj osnovni nacionalni dokument o vazduhu sporan već čitavu deceniju?

„Agencija za zaštitu životne sredine trebalo je da ostane nezavisna institucija”, kaže Momčilo Živković. „A ne da postane organ Ministarstva. Zato sada imamo politizaciju podataka.”

Kakva je prava slika zagađenja vazduha?

U međuvremenu, u protekloj deceniji napravljeni su veliki pomaci u istraživanju zdravstvenih posledica zagađenja vazduha. Shodno tome, Svetska zdravstvena organizacija ima oštrije kriterijume „čistog vazduha” od političkih entiteta kao što je Evropska unija (a čije je granične vrednosti preuzela i Srbija).

Mada su mete koje postavlja SZO u ovom trenutku nedostižne za mnoge zemlje, a posebno za Srbiju, korisno je podsetiti se šta je zapravo zdrav vazduh, i šta treba da bude naš cilj kada je u pitanju okruženje u kojem živimo. Ukoliko bismo pratili smernice SZO za koncentracije PM 10, mapa kvaliteta vazduha Srbije izgledala bi ovako:

Foto: Klima101 (Slika 4: Kako izgleda stanje kvaliteta vazduha u Srbiji kada bi se pratile smernice SZO za koncentracije PM 10)

Ta jedna mala zelena tačka na mapi je merna stanica Kamenički Vis. Kako objašnjava Momčilo Živković, u pitanju nije tipična merna stanica, već posebno postavljena u „čisto” okruženje, u saradnji sa stručnjacima iz Evrope, na nadmorskoj visini od preko 800 metara i na udaljenosti od najmanje 30 km od najbližeg izvora zagađenja. Ona treba da bude pokazatelj „osnovnog” zagađenja koje postoji u Srbiji, reper za ostale stanice, a nikako da se koristi kao primer nezagađenog područja u zvaničnim ocenama.

Sledeći smernice SZO, sve ostale merne stanice u Srbiji pokazuju prekomerno zagađenje PM 10, a isto važi i za znatno ređe mereno zagađenje česticama PM 2,5.

Izvor: Klima101

Rekordan budžet za poljoprivredu u 2023. godini

Foto ilustracija: Pexels
Foto: Unsplash (Adrian Infernus)

Budžet Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede za 2023. iznosi 79,7 milijardi dinara, najveći deo sredstava je namenjen unapređenju proizvodnje i stabilnosti dohotka proizvođača.

“Iznos ukupnih subvencija u poljoprivredi sa svim izvorima finansiranja je 68,7 milijardi dinara što iznosi 87odsto budžeta Ministarstva za 2023. godinu i 35 odsto ukupnih subvencija Republike Srbije”, navodi se u saopštenju Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede.

Pored direktnih plaćanja za koje je namenjeno 46,9 milijardi dinara, za mere ruralnog razvoja izdvojeno je osam milijardi dinara, za IPARD –  6,3 milijarde dinara, za Projekat tržišno orijentisane poljoprivrede koji Ministarstvo poljoprivrede sprovodi sa Svetskom bankom  – 2,2 milijarde dinara…

“Podsećamo da mere direktnih plaćanja koje se dodeljuju proizvođačima, uključuju mere podrške za premiju za mleko, podsticaje za biljnu i stočarsku proizvodnju i realizaciju regresa”, dalje se navodi.

Pročitajte još:

Dalje se navodi da pored isplate subvencija, nastaviće se i sa ulaganjima u uređenje vodotokova i zaštitu od štetnog dejstva voda (deo upravljanja vodama koji se finansira preko JVP Srbijavode) u iznosu od 1,93 milijardi dinara.

U 2023. godini biće nastavljena i realizacija projekata za elektrifikaciju polja, izgradnju i rekonstrukciju sistema za navodnjavanje, postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda…

Iz Ministarsva poručuju da će raditi i na digitalizaciji i uvođenju sistema e-Agrar, koji će u sebi integrisati funkcije Centralnog Informacionog Sistema i Pisarnice i dodatno će ubrzati obradu zahteva stvarajući uslove da se svi predmeti koji se prime u toku godine u istoj godini i isplate.

Energetski portal

Veoma je važno da osnažimo žene da se bave zelenim biznisom

Foto: OIE Srbija
Foto: OIE Srbija

Energetski portal, kao medij koji želi da doprinese rodnoj ravnopravnosti i inkluzivnosti žena u sektor zelene energije, odlučio je da podrži kampanju promocije uspešnih žena koje sprovodi Udruženje Obnovljivi izvori energije Srbije uz podršku Ambasade Kanade u Srbiji. U narednom periodu objavljivaćemo intervjue koje Udruženje OIE SRBIJA realizuje u okviru projekta „Put do većeg učešća žena u sektoru OIE“ sa ciljem da podstakne mlade devojke i žene da se obrazuju i karijernu šansu potraže u sektoru OIE.

Dragana Gajić radi kao šef računovodstva od 2015. godine u kompaniji Elicio, te nema bitnog papira, računa ili višemilionskog kredita za izgrađene vetroparkove Alibunar i Malibunar koji nije prošao kroz njene ruke.

Grupacija Elicio NV obuhvata 49 kompanija iz Belgije, Francuske, Španije, UK (Škotska), Srbije i Kenije, a Dragana upravlja finansijama u šest firmi registrovanih u Srbiji. Kao takva neozabilazni je, a često i ključni deo projekata. Jer ako se ne izvrše plaćanja, ne urede porezi i druge dažbine, projekta nema.

Pročitajte još:

Dragana Gajić: U kompaniji Elicio radim već skoro 8 godina. Došla sam na razgovor za posao i odmah mi se svidela ideja i projekti čiji su nosioci bile firme koje su deo Elicio grupacije. Fenomenalan je osećaj biti deo tima koji se bori ne samo za dobrobit firme u kojoj svi radimo, već i za poboljšanje uslova života u našem okruženju, pa samim tim i u našoj državi i svetu. Ovakve firme i projekti su sigurna budućnost i osim posla predstavljaju neko opšte dobro. Borbu za zdravu životnu sredinu, borbu protiv klimatskih promena, zagađenja.

S obzirom da se bavite finansijama, koliko se posao koji trenutno radite u kompaniji Elicio razlikuje od prethodnih poslova u drugim delatnostima?

Foto: OIE Srbija

Dragana Gajić: Poslovi koji se obavljaju u računovodstvu I finansijama su vrlo slični kojom god delatnošću da se bavite. Naravno, svaka delatnost u koju sam do sada bila uključena, ima svoje specifičnosti. U ovoj firmi ispratila sam i fazu razvoja projekata, iščekivanja donošenja novih zakonskih mera, fazu gradnje i puštanja vetroparka u rad. Kroz posao pratite jedan razvojni i životni vek projekta, jedne elektrane, tako da na kojoj god da ste poziciji u kompaniji koja se bavi vetroparkovima, imate osećaj da nešto stvarate, gradite neku vrednost. Ostaju rezultati iza vas ako ste deo uspešnog tima i kompanije koja zaista razvija projekte da bi ih gradila i proizvodila zelenu električnu energiju. Sada imamo dva vetroparka koja su operativna i tri nova projekta koja su sad u fazi razvoja. Pošto su obnovljivi izvori iz energije vetra potpuno nova delatnost u Srbiji, stalno se suočavamo sa donošenjem novih propisa ili izmenama postojećih, kako bi se došlo do rešenja koje bi bilo korisno za sve strane. To samo povlači za sobom, da u svim sektorima u našoj i firmama koje su nama slične, nikada nije dosadno. Novi izazovi se stalno javljaju.

Šta ste naučili otkako radite u industriji energije vetra?

Foto: OIE Srbija

Dragana Gajić: Početak rada u ovoj kompaniji je za mene bio ulazak u potpuno novi svet. Elicio je jedna od firmi koje su izgradile prve vetroparkove u Srbiji, što znači po prvi put je moralo biti odlučeno kako će se neke promene ispratiti i registrovati u računovodstvu. U našim zakonima kojima se definišu pravila poslovanja i knjiženja, nisu bile predviđene specifičnosti koje su karakteristične za vetroparkove, jer ih u našoj državi do tada nije ni bilo. I danas, nekoliko godina nakon puštanja u rad prvih vetroparkova, još uvek se javljaju situacije za koje je potrebno dodatno pojašnjenje i usklađivanje regulative, kako bi svima bilo jasnije kakav tretman to treba da ima u evidenciji svake firme.

Šta Vam se najviše sviđa u poslu koji radite?

Dragana Gajić: Dobar tim sa kojim sarađujem kako ovde u Srbiji, tako i u našoj matičnoj firmi iz Belgije. Imamo sjajna godišnja okupljanja kolega iz celog sveta, uvek u nekoj drugoj državi. To su nezaboravna iskustva, tako da jedva čekamo da se neki novi projekat u Srbiji izgradi, pa da opet ovde okupimo Elicio tim iz celog sveta. To je sigurno najveće bogatstvo kojim svaka kompanija može da se pohvali. To pravi razliku da se i sa puno izazova i prepreka na koje nailazimo, nađe rešenje za sve situacije, posao se završi i projekti realizuju kako je i planirano.

Da li biste savetovali devojkama koje završavaju ekonomske škole i fakultet da posao traže u kompanijama koje se bave zelenom energijom?

Foto: OIE Srbija

Dragana Gajić: Zaista mislim da su firme ovog i sličnog tipa sigurna budućnost. Sve više će biti projekata koji su okrenuti razvoju čovečanstva uz veliku brigu o okruženju, kvalitetu vode, zemlje i vazduha na planeti. To i jeste razlog što preporučujem rad u ovakvim kompanijama, jer pored zadovoljstva za dobro obavljen posao, razliku čini što sam deo pokreta koji brine za zdraviju budućnost planete. Takođe, lepo je biti i deo Udruženja OIE Srbija koje je formiralo Zelenu žensku mrežu. Takvu vrstu aktivizma sam odmah pozdravila jer je vrlo važno osnaživanje žena i motivisanje da se bave zelenim biznisom. Na taj način se pokazuje da energetika nije samo muški posao, kao i da posla i bitnih pozicija ima za sve obrazovne profile. Podržala bih kćerku ako se zainteresuje za poslove iz oblasti zelene energije da se obrazuje u tom pravcu.

Izvor: OIE Srbija

Za čistu energiju potrebna ulaganja od 32 milijarde evra

Foto-ilustracija: Unsplash (Appolinary Kalashnikova)
Foto-ilustracija: Pixabay

Srbija planira da svoj put ka energetskoj nezavisnosti trasira po najnižoj ceni uz maksimalno očuvanje životne sredine. Prema rečima ministarke rudarstva i energetike Dubravke Đedović, u narednih 25 godina za ispunjene ovih ciljeva, planiraju se ulaganja od 32 milijarde evra.

Ministarka je, tokom učešća na regionalnoj konferenciji „Look up“, rekla da se, osim u nove kapacitete za proizvodnju električne energije iz obnovljivih izvora, velika sredstva ulažu u projekte energetske efikasnosti i revitalizaciju postojećih termoelektrana.

„U izgradnju postrojenja za odsumporavanje ulažemo stotine miliona evra. Nova elektrana u Kostolcu će ispunjavati sve evropske i svetske standarde zaštite životne sredine. Postrojanje za odsumporavanje u Kosotlcu B je prvo koje je izgrađeno i radi punim kapacitetom. Koštalo je 96 miliona evra, a sada je emisija sumpordioksida smanjena za 20 odsto”, rekla je  Đedović, navodi se u saopštenju Ministarstva rudarstva i energetike.

Ona je naglasila da postojeća energetska postrojenja ne mogu biti zatvorena preko noći, već moramo imati tranzicioni plan. Podsetila je da je u toku izgradnja postrojenja za odsumporavanje u TENT-u A i TENT-u B. Po završetku revitalizacije TENT-A emisija sumpordioksida će biti manja deset puta, a TENT-B čak 15 puta.

Pročitajte još:

“Istovremeno se radi na povećanju kapaciteta iz OIE tako da se sačuva stabilnost elektroenegetskog sistema na održiv način”, dodala je ministarka i naglasila da je neophodno da se elektromreža pripremi za povećanje OIE i da će u proširenje i jačanje prenosnih kapaciteta i elektromreže u narednih četvrt veka biti uloženo 10 milijardi evra.

Đedović je ukazala i da se sprovode projekti u oblasti energetske efikasnosti i dodala da je u zgradama državne uprave u oktobru ušteda električne energije bila 25 odsto u odnosu na oktobar prošle godina, a da je samo Ministarstvo uštedelo 45 odsto.

Iznela je i podatke da Srbija troši četiri put više energije po jedinici proizvoda nego EU, da domaćinstva troše oko 30 odsto energije, a u EU 25 procenata, dok toplotne energije trošimo 2,5 puta više.

Energetski portal

Subotica – Regionalni centar za upravljanje otpadom izgrađen po evropskim standardima

Foto: Ministarstvo zaštite životne sredine
Foto: Ministarstvo zaštite životne sredine

Regionalni centar za upravljanje otpadom u Subotici, koji je uz podršku Evropske unije izgrađen za sedam lokalnih samouprava Severnobačkog i Severnobanatskog okruga izgrađen je po svim evropskim standardima.

Za realizaciju projekta u Subotici vrednog 24 miliona evra, EU je obezbedila 20 miliona evra, dok su ostatak sredstava obezbedili Vlada Srbije preko Ministarstva zaštite životne sredine i lokalne samouprave.

Regionalni centar u Subotici ispunjava sve evropske standarde za upravljanje otpadom, a njime su pokriveni grad Subotica i opštine Bačka Topola, Mali Iđoš, Kanjiža, Senta, Čoka i Novi Kneževac sa 260.000 stanovnika.

Ministarstvo zaštite životne sredine je obezbedilo 3,2 miliona evra za nabavku naophodne opreme, čime su se stekli uslovi za povećanje kapaciteta sakupljanja i transportovanja otpada iz lokalnih samouprava, a samim tim i količina otpada koja se doprema u ova postrojenja.

Pročitajte još:

Robert Jakša, državni sekretar Ministarstva zaštite životne sredine je izrazio zahvalnost Delegaciji EU i svim partnerima koji pružaju podršku Vladi i Ministarstvu zaštite životne sredine za implementaciju Zelene agende i ispunjenje uslova iz Poglavlja 27, što se ogleda u zelenim projektima značajnim za unapređenje kvaliteta života zaštitom životne sredine.

On je istakao da se značaj regionalnih centara, koji će se graditi širom Srbije, ogleda u novom pristupu upravljanju otpadom kroz povećanje primarne separacije odvajanjem otpada na izvoru nastajanja i njegovo ponovno iskorišćavanje, navodi se u saopštenju ministarstva.

Prema njegovim rečima, njihov značaj je i u bezbednom deponovanju otpada na sanitarnim deponijama, sprečavanju zagađenja u blizini reka i irigacionih kanala, prevenciji nastanka divljih deponija, kao i zatvaranju i rekultivaciji postojećih smetlišta.

Regionalni centar obišli su i pomoćnik ministarke Dušan Čarkić, Emanuel Žiofre, šef Delegacije EU u Srbiji i Stevan Bakić, gradonačelnik Subotice.

Energetski portal

Koliko je zabrana na uvoz ruske nafte uticala na svetsko tržište

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Unsplash (Grant Durr)

Prošla su četiri dana otkako je stupila zabrana Evropske unije na uvoz ruske nafte. Ni Srbija više ne uvozi naftu iz Rusije preko naftovoda „Janaf“.

Generalni sekretar Udruženja naftnih kompanija Srbije Tomislav Mićović rekao je za RTS da je cena nafte na svetskom tržištu, prema poslednjim informacijama, u padu i da, samim tim, ponuda u potpunosti zadovoljava potražnju, kao i da niko nije spreman da plati više od onoga što je trenutna kotacija.

,,To pokazuje samo da su same sankcije prevaziđene još pre nego što su stupile na snagu, odnosno, da su se tokovi sirove nafte prilagodili novonastalim okolnostima. Sve naftne kompanije su uveliko ugovorile kupovine svoje sirove nafte i za decembar, i za januar. Uvek se to radi terminskim ugovorima za narednih mesec, dva, tri, kako ko hoće i može’’, istakao je Mićović.

Naglasio je da su efekti sankcija nikakvi za tržište i da je Naftna industrija Srbije, koja dominantno snabdeva tržište Srbije, obezbedila dovoljne količine nafte za srpsko tržište.

Mićović je objasnio da Kina i SAD kao veliki potrošači derivata nafte promenom svoje potražnje i te kako može da utiče na kotaciju nafte.

,,Ta dva tržišta mogu da poremete i cenu globalnog tržišta svojom potražnjom. Zanimljivo je zaista da se dosta dugo spekuliše oko toga da li će Kina izaći iz nulte tolerancije kovid mera ili ne, odnosno, da li će se privreda Kine probuditi i povećati potražnju za naftom, ali izgleda da su zemlje OPEK-a, kao i ranije, potpuno dobro procenile kretanja kineske ekonomije, odnosno, nema veće potražnje iz pravca Kine, samim tim, nema ni poremećaja ravnoteže između ponude i potražnje’’, rekao je Mićović.

Pročitajte još:

„Ovakav način sankcija nikad dosad nije viđen“

Evropska unija, G7 i Australija su ograničile cenu ruske nafte koja se prevozi morem na 60 dolara po barelu, a OPEK tvrdi da neće povećavati svoje isporuke koje redukuje, jer smatra da bi to bila politička odluka, a ne odluka vođena ekonomskim interesima. Mićović je ocenio da takav način sankcija nikad dosad nije viđen i da su EU i G7 uvela ograničenja svojim kompanijama.

Foto-ilustracija: Unsplash (Waldemar Brandt)

,,Ne mogu one da uvedu ograničenja kupcu iz neke treće zemlje i prodavcu iz Rusije, zato su uveli ograničenja, zapravo, svojim kompanijama koje se bave finansijama, transportom, brokerima, svima u lancu trgovine derivatima nafte ili naftom. Uveli su ograničenja i zabranili im uopšte da trguju naftom iz Rusije uz jedno izuzeće, a to je ako ta nafta nije više od 60 dolara po barelu’’, naveo je Mićović.

Naglasio je da će ceo mehanizam sprovođenja ograničenja biti zanimljiv zbog toga što su preterali sa zahtevima i da je Evropska unija morala da ostavi ozbiljan grejs period, pošto, svi brodovi koji su utovareni 5. decembra, mogu da se istovare 19. januara bilo gde u zemljama Evropske unije.

Tomislav Mićović je objasnio da, pošto se hrvatska luka Omiš nalazi u Evropskoj uniji, oni su dužni da sprovode sankcije prema bilo kome i ne mogu da prime naftu ukoliko je ruskog porekla.

,,NIS je obezbedio dovoljne količine sirove nafte drugog porekla i nje ima. Stalno se pominje oko toga da smo ranije uvozili ‘kirkuk’ naftu, to je iračka nafta koja se na brodove utovara u turskoj luci. Ima tu severnoafričkih nafti, ima bliskoistočne nafte, tako da bez ikakvog poremećaja ‘Janaf’ će pumpati do Srbije’’, rekao je Mićović.

Zbog čega 5. februara počinje rizik za Srbiju i celu Evropu

Na pitanje zbog čega 5. februara počinje rizik za Srbiju i celu Evropu, Mićović je odgovorio da ceo kontinent ima u ukupnoj potrošnji dizela ima značajan udeo ruskog dizela i da od tog datuma to više neće biti moguće.

,,To može da se nadoknadi na taj način što će evropske rafinerije povećati svoju preradu, ali ne mogu oni da povećaju svoju preradu i da dobiju samo jedan proizvod. Moraju da dobiju i sve druge proizvode. Jako je to sad i tehnološki i organizaciono zahtevno kako to nadoknaditi’’, istakao je Mićović.

Dodao je da će se računati na uvoz dizela iz drugih regiona sveta, ali i da tu nisu mogućnosti jednake kao kada je reč o sirovoj nafti, pošto nema dovoljno tankera, a komplikovanije je i skladištenje.

,,Mi u Srbiji nismo imali ruskog dizela toliko puno. Tu i tamo iz Konstance dolazio je ponekad, neki brod, ali ne značajno, ali će i Srbija osetiti problem jer će nedostatak u Evropi biti nadoknađen kada sa svih strana krene dizel ka tom tržištu, pa će tako biti i manjka dizela u našem okruženju’’, objasnio je Mićović.

Izvor: RTS