Home Blog Page 186

SISTEM ENERGETSKOG MENADŽMENTA U SRBIJI

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Verovatno ste dovoljno puta čuli da ne možemo baš da se pohvalimo obazrivim odnosom prema potrošnji energije. Činjenica je da je potrošnja energije u našoj zemlji nekoliko puta veća u odnosu na države Evropske unije. Kao jedan od načina uštede energije, Zakon o energetskoj efikasnosti i racionalnoj upotrebi energije propisuje sistem energetskog menadžmenta.

Sistem energetskog menadžmenta i njegovi subjekti

Subjekte sistema energetskog menadžmenta čine Vlada, Ministarstvo, obaveznici sistema energetskog menadžmenta, energetski menadžeri i energetski savetnici.

U skladu sa odredbama ovog zakona, Vlada je ta koja na predlog Ministarstva donosi propise u oblasti energetske i racionalne upotrebe energije, a obaveznici sistema ih izvršavaju kako bi se postiglo racionalno korišćenje energije uz što manje troškove. Obaveznike sistema energetskog menadžmenta čine privredna društva i javna preduzeća čija je pretežna delatnost u proizvodnom sektoru ili u sektoru trgovine i usluga, ako imaju godišnju potrošnju energije veću od količine koju propiše Vlada. Pored njih, obaveznici su i jedinice lokalne samouprave i gradske opštine sa više od 20.000 stanovnika, kao i organi državne uprave, drugi organi i organizacije Republike Srbije, zatim organi i organizacije autonomne pokrajine i organizacije za obavezno socijalno osiguranje.

Obaveznici sistema energetskog menadžera dužni su da prate i analiziraju sve vidove svoje potrošnje energije i o tome vode evidenciju. Potrebno je da utvrđuju ciljeve energetske efikasnosti u okviru svojih poslova i da o njihovom ostvarenju dostavljaju Godišnji izveštaj Ministarstvu. Potrebno je pomenuti i obavezu izbora i postavljanja energetskog menadžera, o čemu se izveštava Ministarstvo.

Energetski menadžer predstavlja fizičko lice koje ima licencu energetskog menadžera, izdatu u skladu sa ovim zakonom, a kog imenuje obaveznik sistema. Na osnovu Zakona o energetskoj efikasnosti i racionalnoj upotrebi energije, početkom decembra 2022. godine donet je i Pravilnik o bližim uslovima za imenovanje energetskih menadžera. Pojam energetskog menadžera u Srbiji je relativno malo zastupljen zbog čega ovaj Pravilnik omogućava jasnije upoznavanje sa njegovim značenjem

U FOKUSU:

Foto-ilustracija: Unsplash (Bert Sz)

Pravilnikom su propisani potrebni uslovi za imenovanje energetskih menadžera i to u zavisnosti od vrste obaveznika sistema i vrste licence energetskog menadžera.

Govoreći o privrednim društvima, imenuje se po jedan menadžer za svaku lokaciju, a njegova licenca zavisi od vrste njihove pretežne delatnosti. Shodno tome, može se zahtevati licenca energetskog menadžera za oblast industrijske energetike ili za oblast energetike zgrada.

Kada je reč o opštinama broj energetskih menadžera zavisi od broja stanovnika kao i od toga da li grad ima gradske opštine ili nema. Posebno je propisan broj menadžera za Beograd, a u svim ovim slučajevima energetski menadžer mora da ima licencu za oblast energetike javnog sektora.

Treća vrsta obaveznika, u koju spadaju organi i organizacije, imenuje najmanje po jednog energetskog menadžera. Broj može da se poveća u zavisnosti od toga da li podnose godišnji izveštaj o ostvarivanju ciljeva uštede energije za više od 100 zgrada ili 100.000 m². Ovi menadžeri moraju da poseduju licencu za oblast energetike javnog sektora ili licencu za oblast energetike zgrada.

Energetski menadžer prikuplja i analizira podatke o načinu korišćenja energije obaveznika sistema i učestvuje u pripremi plana i programa energetske efikasnosti. Takođe, on predlaže mere energetske efikasnosti, učestvuje u njihovoj realizaciji i preduzima druge aktivnosti potrebne za ostvarenje energetske efikasnosti. Na kraju, menadžer priprema Godišnji izveštaj o ostvarenim rezultatima.

Priredila: Katarina Vuinac

Tekst je objavljen u Magazinu Energetskog portala ENERGETSKA EFIKASNOST

USPEH I IZAZOVI ODRŽIVE GRADNJE U SRBIJI

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto: Novaston

Građevinska industrija u Srbiji nalazi se na početku transformacije koja treba da omogući, kroz primenu inovativnih i standarda održivosti, dostizanje evropskih i svetskih trendova u ovoj privrednoj grani. Uz pouzdanog partnera, sigurno je lakše doći do dugoročnih i održivih rešenja. Jelena Jolović, menadžer platforme Novaston, otkriva nam kakve inovacije donose na domaće tržište. 

EP: Novaston je lider kada je reč o podizanju standarda održivosti. Šta vas izdvaja od konkurencije i šta nudite klijentima? 

Jelena Jolović: U okviru platforme Novaston, koja uspešno posluje već 10 godina na domaćem i regionalnom tržištu, deluju četiri različita sektora. Oni pokrivaju širok dijapazon usluga: od projektovanja i razvoja projekata, upravljanja imovinom, procene vrednosti, posredovanja u prodaji i izdavanju nepokretnosti, do marketinga. Upravo to nas izdvaja na tržištu – u okviru svoje kuće, a u dogovoru sa klijentom, pravimo custom made pristup poslu koji može biti jedinstven na našem tržištu. Individualno pristupamo svakom klijentu, a uz sva prethodna iskustva, zajednički pravimo model koji najviše odgovara potrebi i situaciji na tržištu. Kada je reč o primeni standarda održivosti, iz iskustva možemo reći da tržište postaje svesno kakav je značaj takvih projekata u zajednici. Kada su investitori kompanije sa evropskog ili američkog tržišta, inicijativa je prisutna sa njihove strane i objekti se projektuju i izvode prema najsavremenijim standardima. 

U FOKUSU:

EP: Koji su najveći izazovi u građevinskoj industriji sa kojima ste se sreli u dosadašnjem radu i kako ih prevazilazite? 

Foto-ilustracija: Pixabay

Jelena Jolović: Uvek se izdvajaju dva glavna pravca izazova: budžet i vremenski okvir. Implementacija standarda održivosti najlakša je u procesu projektovanja. U tom trenutku, kada rezultat nije toliko opipljiv, najveći je izazov ubediti klijenta da pomeri granice i postavi nove standarde u okvirima finansijske isplativosti.

Proces je zahtevniji ukoliko klijent ne dolazi iz sredine gde je energetska efikasnost prioritet, već je taj zahtev nametnuo korisnik objekta, odnosno zakupac. Međutim, iz dosadašnjeg iskustva vidimo da na kraju klijent uvidi sve koristi koje mu donosi energetska efikasnost u kasnijem korišćenju objekta. Ponekad nije moguće sprovođenje svih mera koje zahteva sertifikaciono telo zbog nerazvijenog tržišta u Srbiji, pa moramo naći inovativna rešenja kako da postignemo poene, a da ostanemo u okvirima domaće proizvodnje. Zato stalno napominjemo važnost učešća države kroz podstrek investitoru, ali i drugih vidova podrške kao što je otvaranje pogona za razvrstavanje otpada i reciklažu.

EP: Šta nam možete reći o sertifikatu LEED Gold i koje zgrade u Srbiji ga imaju ili će ga uskoro dobiti? 

Jelena Jolović: Sertifikat LEED Gold (Leadership in Energy & Environmental Design) je ustanovljen 1994. godine na američkom tržištu, a deceniju kasnije smo već imali prve sertifikovane objekte u Srbiji. LEED sertifikat je važan za investitore koji na taj način pokazuju odgovornost u poslovanju i daju dobar primer u građevinskoj industriji. Objekat projektovan i izveden po LEED Gold ili Premium standardu ima smanjenu potrošnju struje i vode, manju emisiju CO2 za 10 do 30 odsto, smanjene operativne troškove i povećanu vrednost objekta. LEED sertifikat je izuzetno važan i za krajnje korisnike takvih objekata. Oni su zdraviji i srećniji, imaju bolje uslove za rad, više prirodne svetlosti i zelenila, ali i osećaj da doprinose boljitku društva. Jedan od projekata na kome trenutno radimo sa kompanijom Schneider Electric i investitorom Aleksandar Gradnja je upravo u procesu ishodovanja sertifikata LEED Gold. Reč je o rekonstrukciji industrijske proizvodne hale kompleksta Novkabel u Novom Sadu koja će po završetku imati 17.000 m2 . 

Intervju vodila: Milica Radičević

Tekst u celosti pročitajte u Magazinu Energetskog portala ENERGETSKA EFIKASNOST

H-Bridges tim studenata i ove godine u trci za pobedu na najvećem svetskom univerzitetskom takmičenju iz energetske elektronike

Foto: H-Bridges
Foto: H-Bridges

Tim studenata Elektrotehničkog fakulteta Univerziteta u Beogradu H-Bridges i ove godine se plasirao u finale najvećeg svetskog univerzitetskog takmičenja iz oblasti energetske elektronike, IEEE International Future Energy Challenge 2023 – IEEE IFEC.

Takmičenje se organizuje pod pokroviteljstvom svetske asocijacije inženjera elektrotehnike, IEEE, i okuplja najprestižnije univerzitete iz celog sveta. IEEE IFEC takmičenje pruža studentima priliku da iskoriste teorijsko znanje stečeno na Fakultetu kroz praktičan rad na projektu koji obuhvata proces od istraživanja do razvoja i testiranja rešenja u realnim uslovima.

Multidisciplinarnost projekata godinama unazad u okviru H-Bridges tima objedinjuje studente sa svih smerova Elektrotehničkog fakulteta. Polufinale takmičenja održano je od 19-23. marta ove godine u Orlandu na Floridi (SAD), u okviru najveće svetske konferencije primenjene energetske elektronike – Applied Power Electronics Conference.

U finalu, zakazanom za 26-28. jul 2023. godine u Hanoveru u Nemačkoj, nastupiće sedam najuspešnijih studentskih timova iz celog sveta. Ovogodišnja tema takmičenja je razvoj monofaznog Solid State transformatora za niske snage.

Pročitajte još:

Cilj ovogodišnjeg projekta jeste prototip rešenja, hardver i softver, za integraciju energetskog transformatora u okviru uređaja energetske elektronike. Ovakvo rešenje pruža mogućnost za značajnim redukovanjem korišćenja teških materijala pri proizvodnji transformatora, a dodatno i monitoring i dijagnostiku sistema u realnom vremenu.

Primena ovakvog koncepta bi ubrzala uvođenje inovativnih rešenja u tradicionalni elektroenergetski sistem, i olakšala integraciju obnovljivih izvora energije. Prema propozicijama takmičenja, timovi pristupaju svim aspektima takmičenja potpuno samostalno, od ideje i dizajna do prikupljanja sredstava za izradu prototipa i učešća na takmičenju. Do sada su pored Elektrotehničkog fakulteta u Beogradu, studentski tim i projekat podržale mnoge domaće i inostrane kompanije i institucije.

Za više informacija o timu možete pogledajte ovde.

Izvor: H-Bridges

ProCredit banka otkriva 10 jednostavnih načina za doprinos očuvanju životne sredine

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Globalno zagrevanje jedan je od najvećih problema današnjice, te ne čudi što mediji, u poslednje vreme, sve češće o ovome izveštavaju. Međutim, pored toga što čitamo tekstove na portalima, potrebno je da svi mi preduzmemo i konkretne korake kako bi se problem rešio. Budimo PROaktivni!

U ProCredit banci to su shvatili još pre više od jedne decenije. Kako je banka osmislila svoj interni pristup u očuvanju životne sredine, koga se čvrsto pridržava, tako su i njeni zaposleni počeli da žive iste vrednosti.

Kako navode iz ove bake, važno je imati svest o tome da baš svako od nas može doprineti očuvanju životne sredine i to bez ikakvog napora. Zato vam u nasavku ostavljamo deset načina na koje možete doprineti zdravijoj okolini, a koje primenjuju i zaposleni u ProCredit banci.

PROmenite svoje navike – bićete EKOnomičniji 

  1. Nemojte koristiti jednokratnu plastiku – U ProCredit banci ne koristi se jednokratna plastika. Umesto toga koristi se posuđe od stakla, keramike ili drugih trajnih materijal, pa je ovo jedan od načina da sačuvamo reke, jezera, mora i šume od ovog nerazgradivog materijala. Ukoliko se ipak vodite parolom „lakše je baciti, nego prati“,  koristite posuđe od recikliranog kartona i papira.  
  2. U nabavku nosite ceger – Znate li da kornjače često pomešaju plastičnu kesu sa meduzom? I druge životinje ostaju zarobljene zbog plastike koja najčešće završi u rekama, morima i šumama. Zato sledeći put pri kupovini preskočite plastičnu kesu, a umesto nje iskoristite svoju od platna. Zaposleni u ProCreditu navode i da su cegeri praktičniji, jer često mogu imati više pregrada te ih lako možete prebaciti preko ramena. Takođe, mogu biti i odličan modni detalj!
  3. Koristite staklene posude za hranu – U ProCreditu retko će čak i novozaposleni doneti svoju užinu ili ručak u plastičnoj posudi. Staklo je u ovom slučaju pravi izbor, a dobra zamena mogu biti i Taperver posude.
  4. Štedite električnu energiju – U ProCredit banci kupuju zelenu struju sa garancijom porekla od EPS-a, dok na krovu svoje centrale imaju solarnu elektranu. Takođe, u ovoj kompaniji znaju da treba biti štedljiv – te se svetla automatski gase ukoliko u prostoriji nema ljudi duže od minut. Ukoliko živite u kući i razmišljate o solarnim panelima, onda je ProCredit pravo mesto za vas, jer u ovoj banci možete uzeti kredit za energetsku efikasnost sa povraćajem i do 20 odsto! Takođe, toplotne pumpe mogu biti odlično rešenje za grejanje i hlađenje, a uštedi može doprineti i dobra izolacija, kao i promena prozora i vrata. Sve to možete finansirati ovim kreditom. Ukoliko je ovo za vas prevelik korak, počnite još danas od malih promena – kad god ste u mogućnosti koristite prirodno osvetljenje, gasite svetlo kad god niste u prostoriji, isključujte aparate kada nisu u upotrebi. Ovim postupcima ne čuvate samo životnu sredinu već i štedite!
  1. Proizvodite manje otpada – Reciklirajte! Pokušajte da pronađete novu funkciju predmetima koje ste nameravali da bacite. Iskorišćenu teglu možda možete koristiti kao vazu ili u nju možete odložiti neke sitnice koje vam inače stoje u plastičnim vrećicama.
  2. Smanjite upotrebu papira – U ProCredit banci štedi se i papir. A kada se koristi, koristi se isključivo reciklirani. Ova kompanija svesna je koliko je drveće bitno u očuvanju životne sredine, pa je stoga godinama učestvovala i u akcijama pošumljavanja. Takođe, u ProCredit banci račun možete otvoriti potpuno online. Time je ovaj proces postao jednostavniji, ali i ekološki bolji – smanjuje se štampanje dokumentacije, jer klijent svoje primerke dobija na mejl.
  3. Štedite (toplu) vodu – U ovoj kompaniji sve  česme se automatski pale i gase, te se potroši manje vode. Ovo je jako važno s obzirom na to da je u svetu sve manje pijaće vode.
  4. Prostor osvežite biljkama – Zelenilo pozitivno utiče na rad, a biljke i pročišćavaju vazduh.
  5. Štedljive sijalice – Ove sijalice su jeftinije, a troše dosta manje nego klasične žarulje. Ipak, savet je da koristite dnevno svetlo kad god ste u mogućnosti.
  6. Idite biciklom ili peške kad god je to moguće – U ProCredit banci su tokom 2022. godine organizovali nagradnu igru pod sloganom „Provozaj se!“, te su svojim pratiocima delili bicikle na društvenim mrežama. Cilj je bio podstaći ljude da što manje koriste svoj automobil, već da umesto toga voze bicikl. I mnogi zaposleni ProCredita na posao dolaze biciklom – kažu zdravije je, bolje za okolinu, doprinosi poboljšanju fizičkog i mentalnog zdravlja.

Kako se vama čine ovi saveti? Nije nešto što iziskuje mnogo napora, a doprinosi zdravlju naše planete, zar ne?

Izvor: ProCredit banka

PUT KA ENERGETSKOJ EFIKASNOSTI KOJIM MORA DA SE IDE

Foto-ilustracija: Unsplash (Sergiu Valena)
Foto: ljubaznošću Aleksandra Macure

Čini se da odavno nismo imali toliko nedoumica o snabdevanju energijom kao ove zime. Briga o tome da li će nam domovi biti topli tokom hladnih dana pokrenula je temu uštede energije pa smo silom prilika razmišljali i o tome koliko su nam domovi energetski efikasni i koliko je to zaista važno u kriznim vremenima.

O trenutno najaktuelnijim energetskim pitanjima, koja obuhvataju i energetsku tranziciju ali i siromaštvo, razgovarali samo sa Aleksandrom Macurom, suosnivačem i programskim direktorom RES Fondacije.

EP: Sve više se govori o energetskoj efikasnosti, ali koliko zaista znamo o tome?

Aleksandar Macura: U poslednje vreme je došlo do porasta svesti o značaju energetske efikasnosti. To prati i određeni porast znanja, ali je prostor za unapređenje i dalje veoma veliki kako kod profesionalaca, tako i kod građana. Kako je tema energetske efikasnosti i njenog značaja i složena i multidisciplinarna, obrazovanje zahteva vreme i angažman profesionalaca, medija, organizacija civilnog društva i drugih. Uloga profesionalaca je najvažnija i etika profesionalaca je ključna. Svaka konkretna investicija u energetsku efikasnost u javnom i privatnom sektoru je istovremeno i edukativna aktivnost i važno je da se značajno smanji broj profesionalnih prekršaja u projektovanju i sprovođenju ovih mera.

U FOKUSU:

EP: Koliko je važno štedeti energiju i koristiti je na najefikasniji način? 

Aleksandar Macura: Srbija nije zemlja u kojoj ima natprosečnih prirodnih resursa koji omogućavaju snabdevanje energijom po niskim cenama i konkurentnost ekonomije, a i standard stanovništva se ne može dugoročno graditi na niskim cenama energije. Naš energetski miks je i relativno „prljav“ kako zbog resursa koje koristimo tako i zbog načina na koji ih koristimo. Zbog toga je unapređenje energetske efikasnosti po mom mišljenju ključan razvojni pravac za našu zemlju. U Srbiji se energetska efikasnost ne posmatra na odgovarajući način iako se neki pomaci naziru.

EP: Srbija, kao i cela Evropa oseća posledice energetske krize. Koga je ova energetska kriza najviše pogodila? 

Foto-ilustracija: Unsplash (Karen Stahlros)

Aleksandar Macura: Loše vođen sektor, bremenit raznim nedostacima u ustrojstvu, primio je jedan snažan spoljašnji udarac i društvo je, sasvim očekivano, bilo nespremno da ga dočeka. Zahvaljujući različitim faktorima do sada nije bilo većih posledica po sigurnost snabdevanja. Cene energije i energenata za privredu su se značajno povećale i najviše su pogođeni oni koji najneefikasnije troše energiju. Veliki udarac snose i poreski obveznici jer se po ustaljenoj praksi trošak krize prelio na njih. I u vremenima pre krize se poslovanje delova energetskog sektora plaćalo iz džepova poreskih obveznika. To je naročito u poslednje vreme važilo za gasni sektor čiji se troškovi gotovo redovno socijalizuju.

EP: Srbija je definisala pojam energetskog siromaštva, ali ko su danas najugroženiji stanovnici naše zemlje?

Aleksandar Macura: Definicijom uspostaviljen okvir za osmišljavanje i sprovođenje politika za smanjenje energetskog siromaštva. Ipak, sama definicija energetskog siromaštva nam ne pomaže da dođemo do konkretnih ljudi koji se nalaze u problemu. U tom poslu je neophodna saradnja sa institucijama koje se bave socijalnom zaštitom, a u nekim lokalnim samoupravama tome se već pristupilo. Sa druge strane Srbija već godinama ima mehanizam kroz koji se nekoliko desetina hiljada domaćinstava pomaže tako što im se plati deo računa za električnu energiju. Izmenama Uredbe o energetski ugroženom kupcu stvoreni su preduslovi da se taj broj poveća. Svakako, ova pomoć ne unapređuje trajno poziciju domaćinstava budući da se ne dira u energetsku efikasnost načina na koji se troši energija u tim domovima. Ostaje gotovo nedirnuta potreba da se stotinama hiljada domaćinstava koji se greju na ogrevno drvo koje je značajno poskupelo pomogne da unaprede efikasnost njegovog korišćenja poklanjanjem efikasnijih uređaja. 

Intervju vodila: Milica Radičević

Intervju u celosti pročitajte u Magazinu Energetskog portala ENERGETSKA EFIKASNOST

ELEKTRIČNI MERCEDES – BENZ  PRELAZI 1000KM

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Cilj vodećih automobilskih industrija jeste pratiti svetske tokove, inovacije, ali i standarde koje postavlja država. Elektrifikacija vozila je jedan od glavnih ciljeva u pomenutoj industriji. Mercedes je ovim povodom pre tačno godinu dana predstavio vozilo čiji je domet baterije 1000 kilometara, i time napravio veliki korak napred u odnosu na konkurenciju, ali dostignuća ovog koncepta su značajna kao interpretacija budućnosti elektromobilnosti.

Mercedes svoje električne automobile na tržište dovodi 2016. godine i u roku od nekoliko godina napravio je koncept – model Mercedes Vision EQXX čije ime već upućuje na značaj specifikacija ovog modela za dalji rad kompanije, stoga se čak i enterijer uklapa u ekološke norme. 

Pročitajte još:

Ruta na kojoj je mercedes vision EQXX isproban, otpočela je u južnom delu Nemačke (okolina Štutgarta), završila se na Azurnoj obali, sa samo jednim početnim punjenjem. Iako je put podrazumevao i prelazak preko planinskih delova Evrope, i preko 10 sati putovanja, na poslednjem odredištu rute, automobil je imao još 15 odsto baterije.

Tom prilikom ovaj koncept automobila pokazao se vrlo blagim prema životnoj sredini, modernim i efikasnim, bilo na kratke svakodnevne razdaljine, ili na dugačka putovanja sa jednog kraja Evrope na drugi kraj.

Energetski portal

KOMPANIJA ENERGETIK ENERGIJA D.O.O. OSVAJA TRŽIŠTE BALKANA

Foto-ilustracija: Pixabay (torstensimon)
Foto: Milena Hrasnik

Istraživanja pokazuju da se proizvodnja energije iz sunca i vetra znatno povećala u poslednjih nekoliko godina i sada čini više od 10 odsto proizvodnje električne energije na globalnom nivou. Kada je reč o solarnoj energiji, rast je značajan i očekuje se da će se globalni kapaciteti više nego udvostručiti do 2025. godine, kao i da će taj trend nastaviti da raste. Iako je Balkan na dobrom putu, trebaće vremena da ovaj izvor obnovljive energije postane energetski oslonac u domaćinstvima u Srbiji a tako i deo našeg svakodnevnog života. 

Rikardo Frizingeli, izvršni direktor kompanije Energetik Energija d.o.o., za naš Magazin govori o tome šta nam donosi porast upotrebe solarne energije. Kao specijalizovani distributer fotonaponskog materijala, kompanija Energetik Energija d.o.o., svake godine beleži rast ne samo zbog povećane tražnje već i zahvaljujući drugačijem pristupu svojim klijentima. 

EP: Kompanija Energetik Energija d.o.o., nastala je kao rezultat 20 godina iskustva i izraženog entuzijazma u oblasti energetike i obnovljivih izvora energije. Šta danas nudite svojim klijentima? 

Rikardo Frizingeli: Mi smo specijalizovani distributeri fotonaponskih materijala sa proizvodima i cenama koje su primerene tržištu, i upravo to je deo DNK-a naše kompanije. Mi se izdvajamo po pristupu koji naša kompanija ima, a on podrazumeva aktivno slušanje kupaca i razumevanje njihovih potreba kako bismo zajedno osmislili tehnološka rešenja. Zato verujem da našu kompaniju ne čine samo proizvodi, cene ili raspoloživost zaliha. Da biste bili „pravi” dobavljač za instalatere fotonaponskih uređaja širom sveta, nije dovoljno imati samo gotove materijale i adekvatne cene. Moramo da pokažemo šta se krije iza te dostupnosti, zato detaljno proučavamo tržišta, pomno slušamo naše partnere i pokušavamo da predvidimo njihove potrebe. Shodno tome naš magacin je pun i spremni smo da u svakom trenutku ispunimo sve zahteve naših klijenata. Naši kupci osećaju da ih razumemo, a moje kolege su im uvek na raspolaganju za sva dodatna pitanja. Kod nas niko ne čeka više od 24 sata na odgovor jer znamo da je brzina važna i da vreme nije varijabla već faktor poslovanja. Instalaterima koji nam se obrate su potrebni brzi odgovori. To je upravo ono što u kompaniji Energetik Energija d.o.o. radimo: slušamo vas, zajedno pronalazimo rešenje i kada budete morali da se popnete na krov, neophodan proizvod biće spreman za vas. Tehnološka rešenja koja nudimo zasnivaju se na temeljnom proučavanju potreba kupaca i tržišta, zbog čega Energetik stalno nastoji da se usavršava kako bi bio pravi partner za fotonaponske instalatere u Srbiji.

U FOKUSU:

EP: Koliko brzo napreduje tehnologija u ovoj oblasti? Koji segment napretka biste posebno izdvojili? 

Rikardo Frizingeli: Radim u fotonaponskoj industriji od 2007. godine i to uvek u vodećim kompanijama na tržištu. Počeo sam na italijanskom tržištu, prošao sve izazove, uspone i padove, kako bi postao međunarodni menadžer u VP Solaru. Teško je odgovoriti na ovo pitanje jer sam tokom godina bio svedok mnogim tehnološkim inovacijama koje su promenile ovo tržište. Nesumnjivo je da sada živimo u potpuno drugačijem svetu u pogledu tehnologija. Setite se samo velikih izazova vezanih za sisteme za skladištenje i električnu mobilnostKoliko se samo promenila proizvodnja fotonaponskih modula, ili industrijska ekonomija obima koja je dovela do toga da danas imamo cene koje omogućavaju da svako instalira solarne panele na svom krovu. 

Ipak, još uvek želim da verujem da, uprkos vrlo korisnim podsticajima za stimulisanje tržišta, pored sve moćnijih fotonaponskih modula, efikasnijih invertera, većih skladišnih  kapaciteta i električne mobilnosti pravi razvoj leži u „pametnim mrežama” gde svako od nas može da koristi električnu energiju kao vrednost koju možemo da razmenimo i podelimo sa našim sugrađanima i komšijama. Za mene, podela energije je suštinska vrednost u svim tehnologijama koje predlažemo. U mreži u kojoj se energija može deliti zaista ćemo se osećati kao da smo svi deo sistema koji je usmeren ka promenama.

Foto-ilustracija: Pixabay (Zsuzska321)

EP: Upotreba solarne energije u poslednjih nekoliko godina doživljava ekspanziju. Kakav razvoj očekujete u narednim godinama? 

Rikardo Frizingeli: To je manje-više prirodan tok. Očekuje se ubrzani rast upotrebe solarne energije u narednim godinama. Korišćenje solarne energije praćeno je tehnološkim napretkom, smanjenjem troškova i državnim podsticajima uz različite vrste finansiranja obnovljive energije koji rezultiraju više nego logičnim rastom fotonaponske industrije. Takođe, očekuje se da će se globalni kapaciteti solarne energije udvostručiti do 2025. godine i da će nastaviti da rastu u narednim godinama. Međutim, ovaj rast varira od zemlje do zemlje i od regiona do regiona. Balkan je na dobrom putu. Očekuje se da će sve veća potražnja za električnom energijom, posebno u zemljama u razvoju, doprineti sve većem korišćenju fotonaponske energije.

EP: Pomenulli ste da niste samo distributeri opreme. Zašto vam je važno da istaknete?

Rikardo Frizingeli: Kao specijalizovani distributer fotonaponskih komponenti, mi smo u centru lanca snabdevanja. Veoma smo bliski sa najpouzdanijim i najvećim svetskim proizvođačima, kako fotonaponskih panela tako i invertera za sisteme za skladištenje, stanica za punjenje i sistema za montažu. Međutim, naša tajna i opredeljenje je da se još više približimo potrebama instalatera, jer na kraju, pravi donosilac odluke u ovoj oblasti je instalater. On je taj koji je zadobio poverenje krajnjeg kupca i onaj koji odlučuje šta će ugraditi, kada i po kojoj ceni. Tokom proteklih godina postali smo pravi partner u snabdevanju svih kompanija koje su sada naši dobavljači i kupci. Nama nije bitno da li ste veliki energetski operater ili instalater koji se fokusira na instalaciju malih sistema u gradu ili na selu. U kompaniji Energetik Energija d.o.o. ćete uvek pronaći nekoga ko će se pobrinuti za vaše potrebe, dati vam najbolje savete i preporučiti najadekvatnije proizvode za vaš sistem. Našu kompaniju čine ljudi koji razumeju vaše potrebe i spremni su da vam obezbede proizvod kada vam zatreba, po konkurentnoj ceni i na adresi koju odaberete. Energetik Energija d.o.o. ne želi da bude samo distributer, već i vaše skladište, odnosno skladište instalatera, tako da on može da se posveti isključivo prodaji i ugradnji sistema kada za to dođe vreme.

Intervju vodila: Nevena Đukić

Intervju u celosti pročitajte u Magazinu Energetskog portala ENERGETSKA EFIKASNOST

 

Skoro polovinu globalnog zagrevanja izazvalo je samo pet zemalja, evo koje su u pitanju

Foto-ilustracija: Unsplash (Yaroslav Boshnakov)
Foto-ilustracija: Freepik (wirestock)

Novi naučni rad donosi uvide u listu svetskih zemalja koje su najodgovornije za klimatske promene i koliko iznosi njihovo parče odgovornosti ako se posmatraju emisije ugljen-dioksida, metana i azotnih oksida Sjedinjene Američke Države, Kina, Rusija, Brazil i Indija predstavljaju države koje su svojim aktivnostima u sektorima fosilnih goriva i korišćenja zemljišta najviše doprinele klimatskim promenama od 1851. do 2021. godine, otkriva studija, koja je nedavno objavljena u časopisu Scientific Data.

Srednja temperatura na Zemlji je od početka industrijske revolucije porasla za 1,1 °C. Kada bismo izolovali kumulativne emisije ugljen-dioksida, metana i azotnih oksida, globalno zagrevanje bilo bi nešto veće, oko 1,6 °C, piše Klima 101.

Važno je naglasiti da istraživači u svoje procene porasta temperature nisu uključili aerosole i sumpor-dioksid koji imaju efekat hlađenja, te bi sveukupno zagrevanje, za koje su odgovorne države, moglo da bude nešto manje.

Pročitajte još:

Kako pokazuju podaci, skoro polovinu posmatranog porasta temperature kroz istoriju, odnosno 0,74 °C, prouzrokovalo je samo pet zemalja, i to redom: Sjedinjene Američke Države (0,28 °C), Kina (0,2 °C), Rusija (0,1 °C), Brazil (0,08 °C) i Indija (0,08 °C).

Kada bi se Evropska unija posmatrala kao jedna država, a ne zajednica zemalja, dospela bi na treće mesto najvećih istorijskih zagađivača ispred Rusije, Brazila i Indije. Njene kumulativne emisije ugljen-dioksida, metana i azotnih oksida izazvale su globalno zagrevanje od 0,17 °C.

Nezanemarljiv doprinos porastu temperature imaju i Nemačka (0,05 °C), Ujedinjeno Kraljevstvo (0,04 °C), Kanada (0,03 °C), Australija (0,02 °C) i Iran (0,02 °C).

Prema proračunima, veći deo globalnog zagrevanja nastao je usled korišćenja fosilnih goriva i industrije (1,06 °C). Dok je uticaj korišćenja zemljišta skoro duplo manji (0,55 °C).

Foto-ilustracija: Pixabay

Međutim, porast temperature koji potiče od fosilnih goriva i korišćenja zemljišta razlikuje se od zemlje do zemlje. Primera radi, uprkos suprotnom stanju globalno gledano, u Brazilu je korišćenje zemljište zagrejalo atmosferu tri puta više od fosilnih goriva.

Naravno, udeo pojedinačnih država u globalnom zagrevanju, na osnovu navedenih gasova sa efektom staklene bašte, menjao se kroz prethodnih 150 godina u zavisnosti od jedinstvene nacionalne situacije kada je reč o industrijalizaciji, dekarbonizaciji i krčenju zemljišta.

Najvećim istorijskim zagađivačima naučnici pripisuju i procentualno učešće u porastu temperature, zaključno sa 2021. godinom, koje se kreće u rasponu od 4,77 odsto (Indija) do 17,3 odsto (Sjedinjene Američke Države).

Zajedno sa Evropskom unijom, Sjedinjene Američke Države, Kina, Rusija, Indija i Brazil snose 55,77 odsto odgovornosti u posmatranom stepenu globalnog zagrevanja od oko 1,6 °C.

Ovo je još jedno u nizu naučnih radova koji potvrđuje da su bogate nacije, kada se u obzir uzme šira slika i duži vremenski period, najodgovornije za klimatske promene.

Štetne emisije nekih od njih su u međuvremenu možda pale, ali zbog prethodne krivice one treba da predvode čovečanstvo na putu ka neto nultim emisijama kako bi smanjile teret koji u svetlu promena klime disproporcionalno pada na siromašne zemlje.

Uloga Srbije u globalnom zagrevanju nastalom zbog kumulativnih emisija ugljen-dioksida, metana i azotnih oksida je veoma mala, te naša odgovornost, sa doprinosom porastu temperature manjem od 0,01 °C, iznosi svega 0,013 odsto.

Ipak, ukoliko bi sve države poput naše digle ruke od energetske tranzicije zato što postoje veći krivci za globalno zagrevanje, borba na nivou sveta bila bi ugrožena zato što zbirno odnosimo udeo u štetnim emisijama koji je uporediv sa nekim od najvećih emitera.

Na kraju krajeva, u stvaranju održive sutrašnjice svi bi trebalo da učestvuju. Ali naša zemlja, prema ocenama vodećih domaćih stručnjaka, u tom procesu i dalje vuče noge bez obzira na to što je najranjivija na klimatske promene u Evropi. 

Izvor: Klima 101

Pivo od otpadnih voda kao dokaz da je moguće potpuno prečistiti vodu

Foto-ilustracija: Pixabay (Alexas_Fotos)
Foto-ilustracija: Pixabay

Otpadne vode reciklažom mogu imati višestruku upotrebu. To pokazuje primer Portugalije gde njihova fabrika, nadomak prestonice, prečišćava i kanalizaciju do nivoa da se može koristiti i u proizvodnji pića. Da bi to dokazala fabrika je proizvela i sopstveno pivo.

U bazene fabrike otpadnih voda „Alkantara“ u predgrađu Lisabona slivaju se kanalizacija i druge prljave vode iz 750 hiljada domaćinstava i drugih korisnika. Proizvodni proces prečišćavanja počinje izdvajanjem mulja – koji takođe iskoriste kao biomasu od koje proizvode struju – čak 18 hiljada gigavata godišnje za potrebe fabrike. Preradom otpadnih voda, kažu, čuvaju i javno zdravlje i životnu sredinu.

„Ova voda, posle tehnološkog tretmana, kao što možete da osetite, ne miriše loše. Ova voda je sada dobra i dalje može da se koristi u prirodi“, objašnjava Markos Batista, direktor komunikacija fabrike otpadnih voda „Alkantara“.

Lisabonska fabrika godišnje prečisti oko dva i po miliona kubnih metara otpadnih voda. Time, kažu, sprečavaju i nestašice vode usled klimatskih promena. Voda koju prerade ima višestruku namenu. Koristi se u industriji, za zalivanje poljoprivrednih površina i za pranje ulica.

Pročitajte još:

Posle hemijskog fabričkog tretmana deo prerađenih otpadnih voda se ponovo vraća u reku. A da je ta voda biološki i hemijski isprvna i čista potvrđuje, kažu, i činjenica da su uspeli da sačuvaju sve vrsta riba u svojim vodama.

Kako bi dokazali taj kvalitet vode, od nje su naprvili pivo koje nije za prodaju već njime pokušavaju da uvere javnost da je reciklaža otpadne vode korisna i isplativa. Pivom, koje je 2021. godine dobilo i evropsku nagradu za inovacije, počaste goste. Probala ga je i grupa novinara iz Srbije koja je u okviru projekta Evropske unije – „Puls Evrope“ – obišla fabriku.

„Pivo smo proizveli kako bismo promenili mišljenje i podigli svest o značaju čuvanja i ponovnog korišćenja najvrednijeg resursa – voda. Voda je bogatstvo i od nas ljudi najviše zavisi kako ćemo je i koliko iskoristiti“, dodaje Batista.

I proces prerade je održiv. Arhitekta koji je projktovao fabriku dobio je nagradu. Proizvodni pogoni za preradu vode gotovo se i ne vide jer su ispod zemlje. Na površini je njen krov koji je pretvoren u zelenu oazu, koju navodnjavju prečišćenom vodom.

Izvor: RTS

Kako da napravimo zdravije boje za uskršnja jaja

Foto-ilustracija: unsplash (Євгенія Височина)
Foto-ilustracija: unsplash (Євгенія Височина)

U nedelju se proslavlja Uskrs, najveći hrišćanski praznik, a prethodi mu veseo običaj kojem se raduju sve generacije. Rafovi prodavnica ispunjeni su raznovrsnim bojama u kesicama i tubicama, kao i sitnicama za ukrašavanje uskršnjih jaja. Iako je teško odoleti im, zaboravljamo da neke od njih mogu da budu štetne. Ukoliko biste želeli da ove godine izaberete zdraviji i prirodniji način farbanja jaja, predstavljam vam nekoliko ideja za osnovne boje.

Kako bismo dobili crvenu boju, potreban nam je koren cvekle. Tri korena izrendamo, a zatim ih pola sata kuvamo u posudi u koju smo sipali litar vode. Za tamnije nijanse crvene, jaja kuvamo u ljuski crvenog luka, a nakon toga dodajemo kašiku sirćeta kako bi fiksiralo boju.

Za žutu boju potreban nam je začin kurkuma. U 7,5 dl vode stavimo dve supene kašike kurkume, kašiku sirćeta i malo soli, a zatim jaja ubacimo u smesu i kuvamo ih u njoj kao što inače kuvamo jaja.

Crveni kupus biće odlična zamena veštačkim plavim bojama. Kako bismo dobili lepu nijansu plave, potrebno je pola glavice crvenog kupusa, 1,5 l vode i tri kašike sirćeta. Za razliku od žute boje, za koju je bilo potrebno da se jaja kuvaju zajedno sa začinom, ovde je postupak drugačiji. Jaja prvo skuvamo, a zatim u šerpu naređamo deo sitno seckanog kupusa, pa na njega stavimo jaja i prekrijemo ih ostatkom iseckanog kupusa. Kada to završimo, sipamo vodu i sirće i sve zajedno kuvamo još najmanje 20 minuta od trenutka kada voda provri, odnosno dok se ne dobije željena nijansa.

Za kraj vam ostavljam predlog za dobijanje zelene boje. Sveža jaja stavimo u šerpu napunjenu hladnom vodom, u koju ćemo dodati kašiku soli i sirćeta, a zatim dodajemo spanać. Sve zajedno kuvamo, dok jaja ne budu gotova i postignuta nijansa koju želimo.

Oni koji su odrastali uz bake, znaju da farbanje jaja na ovaj način i te kako može da bude interesantno ukoliko se zaigrate. Ako ste raspoloženi za dodavanje šara, potrebni su vam cvetići ili listići, najlon čarape i konac.

Bake su uglavnom jaja ovako šarale u ljusci crnog luka, a postupak je vrlo jednostavan. Raspodelite travke prema vašoj želji na jaja, zatim isecite čarapu i obmotajte je oko jaja. Sve to vežite čvrsto koncem, kako se travke ne bi pomerale. Nakon toga, tako obmotana jaja stavite u šerpu, u koju ste prethodno stavili ljuske luka, dodajte vodu toliko da prekriju jaja i kuvajte 20 minuta.

Budite kreativni i veseli.

Želim vam srećne uskršnje praznike!

Katarina Vuinac

Južnokorejske kompanije pokazuju interesovanje za ulaganje u zelenu energiju Srbije

Foto: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay (LCEC)

Na temu zelene energetske tranzicije, Vlada Republike Srbije objavila je vest o potencijanom partnerstvu sa Južom Korejom. Tom prilikom sastali su se ambasador Južne Koreje u Srbiji Đeung Li i ministarka rudarstva i energetike Dubravka Đedović kako bi razgovarali o bilateralnoj saradnji.

Bez obzira na udaljenost dve država, zelena energetska tranzicija i inovacije u ovoj oblasti važna su za sve, a Srbija planira da u narednom periodu do kraja izradi i integriše energetski i klimatski plan. On bi sadržao glavne ciljeve na polju energetike, povećanja energetske efikasnosti, povećanja obnovljivih izvora energije, s druge strane smanjenja štetnih gasova.

Pročitajte još: 

Ambasador je izjavio da u Srbiji na ovom polju ima prostora i prilika za napredovanje, ali i uzajamnu saradnju i povezanost dve države. Srbija će se verovatno kandidovati za međunarodnu izložbu EXPO 2027, i tom prilikom se prikazati kao centar za kreativnost i investicije u svetu.

Energetski portal

Obavezno razdvajanje tekstila u EU od 2025. godine, Finska već počela da reciklira

Foto-ilustracija: Unsplash (Markus Winkler)
Foto-ilustracija: Pixabay

Države članice EU će od 2025. godine morati da ustanove odvojeno sakupljanje tekstilnog otpada. Finska je još 2021. donela zakon koji od opština zahteva da odvojeno sakupljaju tekstil.

Zakon je stupio na snagu u januaru, a pilot projekti su pokazali da je sistem uspešniji ukoliko građani ne moraju da plaćaju sakupljanje otpada, ali i dalje ostaje niz pitanja – najpre pitanje ekonomske isplativosti projekta jer je tržište za reciklirane materijale i dalje veoma malo.

Oko 40.000  tona korišćenog tekstila završilo je u Finskoj u mešovitom otpadu 2019. godine, a oko 61 odsto je spaljeno. U Finskoj, komunalni otpad je u nadležnosti lokalnih samouprava pa sve one od 1. januara moraju obezbediti dovoljan broj regionalnih tačaka za prikupljanje tekstilnog otpada. Cilj je da se što više tog otpada ponovo upotrebi ili pripremi za mehaničko recikliranje pri čemu će se dobiti sirovina sa najvišim mogućim kvalitetom.

Pročitajte još:

Građani hoće da učestvuju, ali pod određenim uslovima

Mada je zakon nov, neke od opština su imale pilot projekte još od 2021. kada je promena najavljena. Helsinki regija je najveća gradska oblast u Finskoj sa populacijom od više od milion stanovnika. U 2021. prosečna osoba u toj oblasti proizvodila je 3,11 kg tekstilnog otpada. 

Foto-ilustracija: Unsplash (Dan Gold)

Prvi pilot projekat pokrenut 2019. godine uspostavio je tačke na koje građani mogu doneti odeću u dobrom stanju koja je pogodna za ponovnu upotrebu, ali su za to morali platiti. Drugi pilot projekat, lansiran 2022. podrazumevao je ustanovljavanje besplatnih tačaka u 10 šoping centara regije gde se mogao ostaviti otpad u plastičnim kesama kako bi se sačuvao od mogućnosti prljanja ili vlaženja tokom transporta. Otpad se zatim vozi u centar gde se, prema kvalitetu, dalje razdvaja.

Prvi pilot je imao značajno nižu stopu recikliranja – 16 odsto je ponovo iskorišćeno kao odeća, 21 odsto kao materijal, dok je 63 odsto završilo u preostalom otpadu. Drugi pilot je pokazao da je tri odsto ponovo iskorišćeno kao odeća, 60 odsto kao materijal, 37 odsto završilo u preostalom otpadu. Viša stopa preostalog otpada u prvom slučaju je uglavnom zbog prljavštine i vlage. Kompanija koja je pokrenula projekat odlučila je da prvi sistem ukine ove godine, a da nastavi sa besplatnim sakupljanjem u šoping centrima.

Zaključak je i da je potrebno proširenje infrastrukture i tačaka sakupljanja otpada, ali za sada Helsinki čeka jer je moguće da će biti uvedena šema produžene odgovornosti proizvođača koja znači da bi troškove takve infrastrukture pokrili proizvođači umesto opština.

Izazov za sistem je i nivo zaprljanosti otpada. Takođe, tržište za reciklirane materijale je i dalje veoma malo i postavlja se pitanje ekonomske isplativosti projekta.

Izvor: Centar za promociju cirkularne ekonomije

Usvojena Uredba o utvrđivanju Programa finansiranja aktivnosti i mera unapređenja energetske efikasnosti

Foto-ilustracija: Pixabay (ColiN00B)
Foto: Vlada Republike Srbije

Vlada Republike Srbije usvojila je Uredbu o utvrđivanju Programa finansiranja aktivnosti i mera unapređenja energetske efikasnosti u 2023. godini, koja predstavlja strateški i zakonodavni okvir za efikasno korišćenje energije, a za krajnji rezultat ima povećanje javne svesti o značaju energetske efikasnoti.

Programom su utvrđeni ciljevi uštede energije i njenog racionalnog korišćenja primenom proverenih, savremenih tehnologija i proizvoda čije je korišćenje ekonomski opravdano, korišćenja obnovljivih izvora energije za sopstvene potrebe i zaštite životne sredine kroz smanjenje emisija gasova staklene bašte.

Pročitajte još:

Takođe, predviđene su i mere unapređenja energetske efikasnosti koje imaju prioritet u finansiranju ili sufinansiranju, kao što su, pored ostalog, unapređenje termičkog omotača zgrade, zamena termotehničkih sistema ili dela sistema efikasnijim sistemima, modernizacija sistema unutrašnjeg osvetljenja u objektima i ugradnja solarnih kolektora u instalaciju.

Vlada je donela i Uredbu o izmenama i dopunama Uredbe o vanrednoj interventnoj meri podrške proizvođačima konditorskih proizvoda za otkup mleka u prahu. Na taj način, proizvođači konditorskih proizvoda podstaći će se da kupuju domaće mleko u prahu i tako smanje pritisak na domaće mlekare, koje bi nesmetano nastavile otkup mleka od poljoprivrednika. Takođe, time bi bio sprečen potencijalni poremećaj na tržištu.

Javni poziv za odobravanje prava na podršku proizvođačima konditorskih proizvoda raspisuje Uprava za agrarna plaćanja.

Energetski portal

Konačno najavljeno gašenje kotlarnice niškog Univerziteta

Foto-ilustracija: Unsplash (Ria Puskas)
Foto-ilustracija: Pixabay

Jedan od najvećih zagađivača vazduha u Nišu, kotlarnica na ugalj i ogrevno drvo na Univerzitetu, trebalo bi uskoro da bude ugašena i da od sledeće zimske sezone koristi prirodni gas za grejanje, najavljuje direktor KLER-a Dušan Radivojević.

Pred početak grejne sezone 2022/2023. godine je direktor Toplane Predrag Milačić rekao da su mnoge javne objekte koji su koristili mazut, ugalj ili lož-ulje priključili na sistem daljinskog grejanja, ali da i dalje ima onih koje to odbijaju da učine, među kojima je naveo upravo Univerzitet i Pravni i Ekonomski fakultet.

“Za fakultete i univerzitet je bilo brojnih pokušaja da njihove donosioce odluka ubedimo u priključenje na SDG, ali za sada bezuspešno”, rekao je u oktobru Milačić.

Tako je cela sezona prošla, a ove institucije su svojim načinom grejanja uticale na zagađenje vazduha, koji je i inače zimi prekomerno zagađen.

Prema najavama nadležnih, to je za Univerzitet u Nišu bila poslednja grejna sezona da ispušta crni dim i zagađuje vazduh u sred centra grada.

Pročitajte još:

„Nastavljamo zamenu kotlarnica u individualnim objektima, kako bi ugasili najveće zagađivače u gradu Nišu. Započeli smo sa državom, Ministarstvom zaštite životne sredine i Univerzitetom, projekat gašenja kotlarnice u zgradi Univerziteta, koja je najveća kotlarnica na ogrevno drvo i i ugalj u gradu, time i najveći zagađivač u samom centralnom gradskom jezgru“, rekao je direktor KLER-a.

Direktor KLER-a Dušan Radivojević je u video-snimku objavljenom na Fejsbuk stranici gradonačelnice Dragane Sotirovski podsetio da je niška Toplana 96 odsto svojih kapaciteta već prevela na prirodni gas, a da će od oktobra ove godine i kotlarnica Univerziteta koristiti taj energent za grejanje.

Gradonačelnica je napisala da kotlarnice na čvrsto gorivo u Nišu polako odlaze u istoriju i najavila da će osim ove, zajedno sa državom ugasiti i kotlarnice Medicinskog fakulteta, kao i OŠ „Kole Rašić“ i vrtića „Svitac“.

Podsetimo, nedavno je zasedala Radna grupa Vlade Srbije, a jedna od njihovih najava upravo je bilo gašenje kotlarnica koje koriste ugalj, mazut i lož-ulje za grejanje, kako bi se popravio kvalitet vazduha.

Izvor: Južne vesti

SAD predlaže još jače standarde za automobilsku industriju

Foto: Bojan Džodan/MT-KOMEX
Foto-ilustracija: Pixabay (andreas160578)

Sjedinjene Američke Države nastavljaju da prate agendu predsednika Bajdena koja se tiče brige o klimi, vazduhu, i zdravlju. Američka agencija za zaštitu životne sredine (EPA), predložila je nove standarde za emisije štetnih izduvnih gasova vozila koji treba da služe za što brže okončavanje velikih klimatskih promena, i na kraju krajeva klimatske krize

Procena i dugoročni plan agencije jeste da do 2055. godine izbegne deset milijardi tona emisije CO2 uz sve svoje standarde, koji postaju sve rigorozniji. Osim što bi se na ovaj način sve više oslobađali uvoza nafte, prognoza je oko 20 milijardi barela nafte, i time rasteretili svoj budžet, takođe bi se zdravstvena slika stanovništva značajno popravila. Razne srčane smetnje, respiratorne bolesti i preuranjena smrt bile bi takođe smanjene. Ovi planovi bili bi propraćeni suficitom od oko jedne milijarde dolara, u odnosu na troškove zadatih ciljeva.

Pročitajte još:

Za vreme Bajdenovog mandata, beleži se stalan porast električnih vozila, posebno uz sve predviđene standarde. Prodaja istih se utrostručila, a ponuda se udvostručila. Obezbeđena je infrastruktura i širom zemlje ima preko 130.000 javnih punjača, što je u odnosu na 2020. godinu 40 odsto više. Automobilska industrija prati propise i standarde koje država donosi, i samim tim će ponuda, ali i potražnja električnih automobila biti sve veća. Federalni standardi se odnose na modele koji će se proizvoditi od 2027. godine, i na tu temu EPA je planirala da održi i javnu raspravu u maju.

Energetski portal

Petsto bicikala u novoj sezoni akcije „Parkiraj i bicikliraj”

Foto-ilustracija: Pixabay (renategranade0)
Foto-ilustracija: Pixabay (leonqueen1)

Javno komunalno preduzeće „Parking servis” je za novu sezonu akcije „Parkiraj i bicikliraj” pripremilo više od petsto bicikala za odrasle i decu. Ove godine vozni park je osvežen sa 125 novih bicikala.

Korisnici parkirališta „Ada Ciganlija”, „Milan Gale Muškatirović”, kao i garaža „Obilićev venac”, „Zeleni venac” i „Masarikova”, plaćajući samo cenu parkiranja za svoje vozilo, stiču pravo da u okviru akcije besplatno preuzmu po dva bicikla za odrasle i dva bicikla za decu. Najveći broj bicikala je na raspolaganju na najpopularnijem beogradskom izletištu Ada Ciganlija, gde celodnevno parkiranje košta samo 150 dinara, navodi se na sajtu grada.

Za dvanaestu sezonu ove akcije, „Parking servis” je pripremio 400 bicikala za odrasle i 115 bicikala za decu. Osim nekoliko modela klasičnih bicikala – za vožnju po asfaltu, vozačima je od ove sezone na raspolaganju i 55 „fet-bajk” dvotočkaša, koji su opremljeni disk-kočnicama, sedmostepenim menjačem i širokim gumama – za vožnju po zahtevnijim podlogama, poput peska i šljunka.

Pročitajte još:

Zainteresovanost sugrađana za akciju „Parkiraj i bicikliraj” rasla je iz godine u godinu, tako da je 2022. godina zabeležila rekordan broj korisnika. Prošle godine je više od 55.000 sugrađana vozilo bicikle „Parking servisa”, a od tog broj bilo je više od 6.000 dece.

Za 11 prethodnih sezona, koliko traje akcija „Parkiraj i bickiliraj”, skoro 260.000 korisnika je besplatno vozilo bicikle „Parking servisa”. Osim pozitivnog efekta na zdravlje korisnika, akcija ima i značajan doprinos očuvanju životne sredine, jer biciklisti ne zagađuju okolinu, niti prave buku, kao što bi to radili da koriste automobile. 

Energetski portal