Home Blog Page 101

Usponi i padovi – Budućnost globalne potražnje za gasom

Foto-ilustracija: Pixabay (piviso)
Foto-ilustracija: Unsplash (Martin Adams)

Najnoviji podaci predviđaju smanjenje globalne potražnje za gasom nakon perioda ogromne ekspanzije od 2011. do 2021, tvrdeći da će doći do sporijeg rasta, zbog smanjene potrošnje u velikim i zrelim privredama, navodi se u izveštaju Međunarodne agencije za energetiku (IEA).

Istorijski gledano, tržišta gasa su imala snažnu stopu rasta od 2,5 odsto godišnje od 2017. do 2021. godine, ali se očekuje da će ovaj trend usporiti i dospeti na 1,6 odsto od 2022. do 2026. Naročito na zrelim tržištima Azijsko-pacifičkog regiona, Evrope i severa Amerika, koja zajedno čine skoro polovinu globalne potrošnje gasa, predviđa se pad od 1 odsto godišnje do 2026. godine. Pad se pripisuje kombinaciji ubrzanog prelaska na obnovljivu energiju, poboljšane energetske efikasnosti i, posebno u Evropi, tranzicije vođene potragom za alternativnim izvorima energije nakon prestanka dovoda gasa iz Rusije.

PROČITAJTE JOŠ:

Očekuje se da će Kina postati dominantan igrač, čineći skoro polovinu ukupnog povećanja globalne potražnje za gasom od 2022. do 2026. godine, koristeći resurse za pogon svojih industrijskih sektora, proizvodnju električne energije i urbanu ekspanziju.

Foto-ilustracija: Unsplash (Carl Nenzen Loven)

Svet će takođe biti svedok proširenja globalnog LNG (tečnog prirodnog gasa) kapaciteta od 25 odsto u istom periodu, što će podstaći Sjedinjene Države da učvrste svoj stav kao najvećeg izvoznika LNG-a kroz razvoj novih postrojenja, navodi se takođe u izveštaju IEA.

Međutim, izgledi za cene gasa i dalje su obavijeni neizvesnostima i rizicima, posebno zbog približavanja zime na severnoj hemisferi. Uprkos padu cena gasa u prva tri kvartala 2023. i evropskim skladištima gasa koja su skoro puna, potencijalne fluktuacije cena, posebno ukoliko zima bude hladna, ostaju ozbiljna zabrinutost. Nedavno je objavljeno da je Evropa dostigla svoj cilj od 90 odsto snabdevenosti 18. avgusta, što je daleko ispred ciljanog datuma 1. novembra.

Dalje, izveštaj baca svetlo na rastuću ulogu gasova sa niskim emisijama, predviđajući da će se njihovo snabdevanje više nego udvostručiti do 2026. godine, prvenstveno zahvaljujući Evropi i Severnoj Americi, doprinoseći skoro 70 odsto ukupnog rasta. Međutim, izveštaj ukazuje da će biti potrebno više napora da bi se ispunili ambiciozni ciljevi postavljeni za biometan i vodonik sa niskom emisijom.

Energetski portal

Bugarska, Grčka i Rumunija oživljavaju naftovod Burgas-Aleksandropolis

Foto-ilustracija: Pixabay (Matteo Baronti)
Foto-ilustracija: Pixabay

Projekat naftovoda od grčke luke Aleksandropolis do bugarske luke Burgas nalazi se na dnevnom redu Bugarske, Grčke i Rumunije u kontekstu veće energetske, transportne i digitalne povezanosti u jugoistočnoj Evropi.

Grčki premijer Kirijakos Micotakis saopštio je vesti nakon trilateralnog sastanka između Bugarske, Grčke i Rumunije blizu bugarskog grada Varna.

Bugarski premijer Nikolaj Denkov bio je domaćin sastanka sa Micotakisom, njegovim rumunskim kolegom Marcelom Čiolakuom i ministrom energetike Moldavije Viktorom Parlicovom. Učestvovali su i potpredsednik Evropske komisije (EK), Margaritis Sinas, i evropska komesarka za transport Adina Valean.

Nakon razgovora, Micotakis je istakao veliki značaj ovog projekta i značajnu ulogu Grčke, koja „garantuje energetsku bezbednost cele jugoistočne Evrope“.

Naftovod, koji se razmatra od 1994. godine, „otključan“ je od strane privremenih vlada bugarskog predsednika Rumena Radeva. Bugarska i Grčka čak su formirale radne grupe i potpisale memorandum o projektu, koje rade od početka ove godine.

„Izvoz prirodnog gasa našim severnim susedima povećao se četiri puta; krećemo se ka Moldaviji“, rekao je Micotakis, kako bi pokazao važnost energetske povezanosti Balkana u kontekstu rata Rusije i Ukrajine.

Grčki premijer čak je predložio da se sledeći trilateralni sastanak održi u „lepom i gostoljubivom Aleksandropolisu, simbolizujući važnost koju pridajemo ovoj novoj povezanosti između tri zemlje“.

PROČITAJTE JOŠ:

Foto-ilustracija: Unsplash (Orkhan Farmanli)

Za sada, izgradnja naftovoda čini se strateškim interesom Bugarske zbog očekivanog odbijanja korišćenja ruske nafte, koja se trenutno dostavlja tankerima preko Crnog mora direktno do rafinerije u Burgasu. Korišćenje druge vrste nafte dodatno će opteretiti već gust saobraćaj kroz Bosfor, što može dovesti do nesigurnosti u snabdevanju i povećanja naknada za prenos sirove nafte.

Početak projekta moraće se glasati u parlamentu. Izgradnja naftovoda u grčkom gradu značiće da će sirova nafta biti transportovana cevima između Egejskog i Crnog mora, što je od interesa za sve zemlje u regionu koje zavise od snabdevanja ruskom naftom.

Ali istovremeno, naftovod je od interesa i za rusku kompaniju Lukoil, koja upravlja rafinerijom u Burgasu. Ruska kompanija strahuje od nestašice sirovina nakon isteka derogacije za rad rafinerije, koja preradi 7-10 miliona tona nafte godišnje. Ruska kompanija je najavila da se priprema za prelazak na preradu neraske nafte od kraja 2024. godine.

Izgradnja naftovoda omogućiće Lukoilu lakše izvoženje svoje proizvodnje i smanjiti zavisnost Rusije od Turske.

U Grčkoj je projekat naftovoda pokrenula konzervativna vlada Nove demokratije kojom je predsedavao Kostas Karamanlis (2004-2009). Sada je Nova demokratija ponovo na vlasti s premijerom Kirijakosom Micotakisom.

Prvi put je ideja o naftovodu koji povezuje Crno i Egejsko more raspravljana krajem 1997. godine, kada je, na predlog Grčke, formirano telo koje je proučavalo mogućnosti. Međutim, Rusija tada nije pokazala interesovanje.

Kasnije je cev (dužine 285 km) postala deo takozvanog Grand Slam-a – tri ključna energetska projekta dogovorena između predsednika Rusije i Bugarske, Vladimira Putina i Georgija Parvanova, u januaru 2008. godine s procenjenim kapacitetom od 35 miliona tona sirove nafte godišnje, koji može biti povećan na 50 miliona tona.

Izgradnja naftovoda tada je procenjena na 1,3 do 1,9 milijardi dolara. Planirano je i povećanje kapaciteta terminala u dve luke, uključujući rezervoare za naftu od preko 600 hiljada tona u Burgasu i 1,2 miliona tona u Aleksandropolisu.

Ekološke organizacije, turistički sektor, opštine Burgas i Pomorie, kao i GERB i urbano pravo, suprotstavljali su se projektu tvrdeći da su koristi od cevi za Rusiju i Grčku, a rizici za Bugarsku. Međutim, sada se mora promeniti smer cevi – iz Grčke u Bugarsku.

Foto-ilustracija: Pixabay

Odbijanje Bugarske od naftovoda najavio je 2010. godine tadašnji premijer Bojko Borisov (GERB), ali trostruki sporazum o izgradnji i eksploataciji između Rusije, Grčke i Bugarske odbačen je od strane parlamenta.

Bugarska i Grčka poseduju po 24,5 odsto, a Rusija – 51 odsto međunarodne projektno-operativne kompanije Trans-Balkan Pipeline BV, registrovane u Holandiji. Bugarski udeo drži Projektna kompanija Burgas-Aleksandropolis EAD. Kompanija još uvek nije likvidirana, a čak i za 2019. godinu prijavila je promet od 46 hiljada bugarskih leva.

Premijer Rumunije istakao je važnost Južnog transportnog koridora, koji će podržati oporavak Ukrajine, i najavio nameru za novim mostom između Giurgiu i Ruse, novim graničnim prelazom između Bugarske i Rumunije, kao i povećanje kapaciteta za plovidbu na Dunavu, odnosno „Brzi Dunav“ projekat.

Među budućim projektima u kontekstu razvoja vertikalnih transportnih koridora, raspravljao se i o novom železničkom koridoru koji bi povezao Baltik sa Egejskim i Crnim morem.

„Nije više moguće da Evropa bude neusklađena, da nema puteva koji povezuju susedne zemlje, da nema energetske povezanosti i da tako bude zavisna od spoljnih faktora“, naglasio je Nikolaj Denkov.

Izvor: EURACTIV

Koliko su evropski proizvođači automobila smanjili CO2 u poslednje dve decenije?

Foto-ilustracija: Unsplash (red-dot)
Foto-ilustracija: Unsplash (Stefan Lehner)

Evropski proizvođači automobila napravili su ogroman korak napred u borbi protiv klimatskih promena, uspevajući da smanje ukupne emisije CO2 iz proizvodnje za impozantnih 31 odsto od 2005. godine, prema podacima prikazanim u nedavno objavljenom grafikonu Udruženja evropskih proizvođača automobila (ACEA).

U izveštaju koji analizira uticaj automobilske industrije na životnu sredinu, naglašava se da su emisije CO2 po proizvedenom automobilu pale za 7,4 odsto u periodu između 2005. i 2022. godine. Ukupna cifra je, u istom vremenskom periodu, smanjena za impresivnih 31,4 odsto, odražavajući konstantne napore industrije da minimizira svoj karbonski otisak.

Ovi pozitivni trendovi su rezultat široko usvojenih strategija smanjenja emisije štetnih gasova od strane proizvođača, uključujući poboljšanja u efikasnosti proizvodnje i tranziciju ka upotrebi energije iz obnovljivih i/ili izvora sa niskim sadržajem ugljenika, prema podacima Udruženja evropskih proizvođača automobila (ACEA).

PROČITAJTE JOŠ:

Foto-ilustracija: Unsplash (Marc Heckner)

U kontekstu ovih uspeha, Volvo, švedski automobilski gigant, postavio je ambiciozne ciljeve za naredne decenije o kojima smo nedavno pisali. Kompanija, osnovana pre 96 godina, planira potpuni prelazak na proizvodnju električnih automobila do 2030. godine, a do 2040. godine cilja na potpunu klimatsku neutralnost.

Dodatni imperativ dolazi i sa regulatorne strane. Nedavno je najavljeno da će na nivou EU, nakon 2035. godine, biti obustavljena prodaja novih automobila koji proizvode zagađenja, u nastojanju da se podrži cilj klimatske neutralnosti. Ova inicijativa podstiče proizvođače na još jači pristup u implementaciji tehnologija koje podržavaju održivost.

S obzirom na sve aktuelne izazove i potencijale za dalje inovacije u ovom sektoru, evropski proizvođači automobila će i dalje igrati ključnu ulogu u oblikovanju održive budućnosti.

Energetski portal

Tema događaja u PKS-u: ODRŽIVO POSLOVANJE I ZELENO FINANSIRANJE

Foto-ilustracija: Unsplash (google-deepmind)
Foto-ilustracija: Freepik (freepik)

Finansiranje “zelenih kompanija” značajno raste poslednjih godina, što ukazuje da svest o održivom poslovanju i pronalaženju ekološki održivih rešenja više nije trend, već realna potreba i pravac u kojem se naše društvo razvija.

Kako biste saznali koji su to trenutno dostupni programi finansiranja sa  „zelenim“ (ESG) kriterijumima, kako da dođemo do jednakih kriterijuma za ocenjivanje ESG zahteva kod finansijskih institucija, kao i koliko je važno za razvoj svake kompanije da zapošljava mlade koji su obrazovani za zaštitu životne sredine,  pridružite se skupu  ̋Održivo poslovanje i izvori zelenog finansiranja ̋ koji će se održati u Privrednoj komori Srbije 11. oktobra 2023.godine sa početkom u 10.00 u Sali 1 u Resavskoj 13.

10:30 – 12:00 – Panel 1: ZELENO FINANSIRANJE – PROGRAMI FINASIRANJA I EDUKACIJA KLIJENATA

12:00 – 12:30 – Panel 2: ODRŽIVO POSLOVANJE – „KORAK DALJE”, JEDNAKI KRITERIJUMI ZA SVE

12:30 – 13:00 – Panel 3: ODRŽIVO POSLOVANJE ŠANSA ZA MLADE – ZAPOŠLJAVANJE MLADIH U OKVIRU ZAŠTITE ŽIVOTNE SREDINE

Izvor: PKS

ENERGETIK ENERGIJA – NOVA I JEDINSTVENA TEHNIČKA OBUKA UŽIVO „BATERIJE I ZAKONODAVSTVO 2024“ u saradnji sa SolarEdge-om

Foto-ilustracija: Freepik (rawpixel.com)

Energetik energija d.o.o. poziva sve zainteresovane da prisustvuju na njihovom predstojećem događaju – „Baterije i zakonodavstvo 2024 Live Technical Training“, koji će se održati 26. oktobra 2023. godine u prostorima Unije, Brezovica pri Ljubljani u Sloveniji sa početkom u 8.30.

Tema tehničke obuke biće baterije. Kao što je već poznato, zakonodavstvo će se promeniti 2024. godine i baterije će igrati veliku ulogu u ovoj tranziciji.

Cilj Energetik energije je da opreme sve instalatere, PV dizajnere, itd. osnovnim informacijama i praktičnim znanjem za efikasno kretanje kroz ovu tranziciju.

Pročitajte još:

Da bi svi zainteresovani to postigli, pripremili su obiman program samog događaja:

  1. Pravni uvid i ažuriranja: Andreja Belavić Benedik Univ. dipl. ing. član Eneregtikovog našeg tima tehničke podrške, pružiće pravne savete svim učesnicima i obavestiti vas o svim promenama i obaveznim procedurama. Dobićete dragocene pravne savete i obaveštenja o svim zakonskim promenama i obaveznim procedurama u vezi sa baterijama. Razumevanje pravnih aspekata je ključno za obezbeđivanje usklađenosti i nesmetanu tranziciju. Naravno, biće vremena za pitanja na kraju izlaganja.
  2. Tehnička obuka: Nakon detaljnog prolaska kroz birokratiju, stručnjaci energetikovog pouzdanog partenra SolarEdge će sprovesti demonstraciju/obuku u realnom vremenu o tome kako efikasno instalirati, povezati i instalirati sisteme baterija. Ovo praktično iskustvo će vas opremiti znanjem potrebnim za pouzdanu primenu baterijskih sistema.

Energetikova Tehnička obuka koja se održava uživo je besplatna, a za prijavu je dovoljna registracija čiji je link dostupan ovde.

Broj učesnika je ograničen!

Energetikova strast prema kupcima se ogleda u svakom segmentu njihovog rada i inspiriše u podizanju standarda međusobne interakcije i uspešne saradnje sa svakim kupcem ili entuzijastom u sektoru obnovljive energije. Širenje znanja samo jedna od mogih stvari koje možete očekivati sa njihvoe strane. Najviši nivo korisničkog iskustva, širok spektar znanja i stručnosti, team posvećem svakom klijentu posebno i još mnogo toga je ono što Energetik energiju izdvaja od ostalih.

Izvor: Energetik energija

Užice: Javni poziv za sufinansiranje mera energetske sanacije porodičnih kuća i stanova

Foto-ilustracija: Freepik (freepik)
Foto-ilustracija: Pixabay

Grad Užice raspisao je Javni poziv za sufinansiranje mera energetske sanacije porodičnih kuća i stanova na teritoriji grada Užica za 2023. godinu.

Mere energetske sanacije sprovode se kroz saradnju sa privrednim subjektima koji se bave proizvodnjom, uslugama i radovima na energetskoj sanaciji stambenih objekata.

Cilj sprovođenja mera energetske sanacije porodičnih kuća i stanova je unapređenje energetske efikasnosti u stambenom sektoru i povećano korišćenje obnovljivih izvora energije u domaćinstvima na teritoriji ovog grada.

Pročitajte još:

Predmet Javnog poziva je sprovođenje sledećih mera energetske efikasnosti:

  • zamena spoljnih prozora i vrata i drugih transparentnih elemenata termičkog omotača
  • postavljanja termičke izolacije spoljnih zidova, podova na tlu i ostalih delova termičkog omotača prema negrejanom prostoru
  • postavljanja termičke izolacije ispod krovnog pokrivača ili tavanice
  • zamene postojećeg grejača prostora na čvrsto gorivo, tečno gorivo ili električnu energiju (kotao ili peć) efikasnijim kotlom na gas
  • zamene postojećeg grejača prostora na čvrsto gorivo, tečno gorivo ili električnu energiju (kotao ili peć) efikasnijim kotlom na biomasu
  • ugradnja toplotnih pumpi
  • zamene postojeće ili ugradnja nove cevne mreže, grejnih tela i pratećeg pribora
  • ugradnja solarnih kolektora u instalaciju za centralnu pripremu potrošne tople vode
  • ugradnja solarnih panela i prateće instalacije za proizvodnju električne energije za sopstvene potrebe, ugradnje dvosmernog mernog uređaja za merenje predate i primljene električne energije i izrade neophodne tehničke dokumentacije i izveštaja izvođača radova na ugradnji solarnih panela i prateće instalacije za proizvodnju električne energije koji su u skladu sa zakonom neophodni prilikom priključenja na distributivni sistem. Snaga solarnih panela ne može biti veća od odobrene snage mernog mesta, koja je navedena u računu za utrošenu električnu energiju, a maksimalno do i jednako 10,8 kW
  • izrada tehničke dokumentacije

Ukupno planirana bespovratna sredstva koje grad Užice zajedno sa sredstvima Ministarstva dodeljuje putem ovog poziva iznose 36.250.000,00 dinara, a maksimalni udeo bespovratnih sredstava za pojedinačne mere iz odeljka I. Javnog poziva iznosi do 50 odsto od ukupne vrednosti projekta.

Sve informacije od uslovima za dodelu bespovratnih sredstava i prijave na Javni poziv, spisak obavezne dokumentacije i ostale potrebne informacije pogledajte ovde

Energetski portal

Isključenje „energetskih vampira“ u kući dovoljno za subvenciju – koji je najlakši put do popusta za struju

Foto-ilustracija: Pixabay (ColiN00B)
Foto-ilustracija: Pixabay (NickyPe)

Od prvog novembra računi za struju biće viši i to za osam odsto. Racionalnim korišćenjem kućnih uređaja može se uštedeti struja, ali i novac. Država će nagrađivati one koji u tome budu uspešni, i to smanjenjem računa i do 40 odsto. Koliko realno možemo da uštedimo, znamo li šta troši najviše struje, ko su „energetski vampiri“ u kući, odgovore daje profesor Miloš Banjac.

Treće poskupljenje za godinu dana uvećaće račun od oko 5.000 dinara za nešto manje od 500 dinara. Međutim, može da donese i umanjenje, i to do 2.000 dinara. Ključno je pitanje – kako, odnosno koliko, uz svakodnevni minimalni trud, možemo da uštedimo struje, tj. novca.

Najviše energije domaćinstva troše za grejanje, oko 60 odsto, ostalih 40 na ostale uređaje. Najveća je potrošnja bojlera – oko devet odsto, slede šporet, klima-uređaj, veš-mašina.

,,Bojler kada radi konstantno troši manje struje, ali s obzirom na to da mi imamo relativno složen tarifni sistem, noću imamo i jeftiniju struju po različitim zonama, bolje je uključiti bojler u toku noći“, kaže profesor Miloš Banjac.

Pročitajte još:

Međutim, uštede zavise i od veličine bojlera i koliko je ljudi u domaćinstvu.

Foto-ilustracija: Pixabay (Bru-nO)

,,Ukoliko su dve osobe u domaćinstvu, onda je moguće da se energija koja se noću akumulira u bojleru i koja je četiri puta jeftinija, da se iskoristi tokom dana i podmiri sve potrebe. Međutim, ukoliko je domaćinstvo sa većim brojem ljudi, onda će svakako biti neophodno i tokom dana da se dogreva“, kaže profesor.

Preporuka bi bila da se bojler uveče, ako su bila neka kupanja i tuširanja, isključi i da se sačeka 11 ili 12 sati zavisno od kog dela Srbije, da se tada uključi da se napuni sa energijom i onda da ga posle po potrebi uključimo tokom dana. Dakle, koncentracija bi trebalo da bude na to noćno korišćenje“, objasnio je profesor.

Još jedna dilema kada je bojler u pitanju jeste da li uvek treba da bude na najvišoj temperaturi.

,,Tokom letnjih meseci imali smo priliku da smanjimo temperaturu na 40-45 stepeni bojlera, zato što je i voda topla u vodovodnim cevima, pa to mešanje vode je sasvim dovoljno da se ostvari sa malom temperaturom vode u bojleru. Zimi moramo da povećamo na nekih 55-60 stepeni, možda čak i 65, ali nikako preko tih 65 stepeni“, naveo je profesor Banjac,

Što više zagrejemo vodu, ističe, neprestano će imati potrebu ponovno da je dogrevamo, pa ćemo bespotrebno trošiti električnu.

Kuvanje ili pečenje

Posle bojlera najveći potrošač je šporet, ali potrošnja, naravno, zavisi od toga koliko ga koristimo, koliko spremamo i kuvamo. Međutim, korišćenje šporeta otvara neke dileme, pre svega koliko električne energije troše ringla, a koliko rerna.

,,Pre svega, najbolje bi bilo koristiti savremene uređaje, indukcijske aparate za kuvanje, da se taj deo električne energije direktno pretvori i zagreva vodu, da se ne gubi ništa na zagrevanje vazduha okolo. Tako da je rerna u tom smislu veći potrošač električne energije, za isti efekat koji se postiže kuvanjem“, kaže profesor.

Naravno, kaže, treba koristiti ekspres-lonce, šerpe sa čvrstim dnom koje imaju dobar termički kontakt između površine, odnosno ringle.

,,Ukoliko podesimo veličinu posude i ringle, uštede su nekih 25 odsto samo na tome. Što manje potrošimo energije na zagrevanje okolnog vazduha, a to se dešava kada stavite malu šerpu na veliku ringlu, onda ćete veći deo te energije da trošite na zagrevanje vazduha, što je potpuno nepotrebno“, naveo je profesor.

Foto-ilustracija: Freepik (lifeforstock)

Klima-uređaji dobri za prelazni period

Osim bojlera i šporeta, veliki potrošači elektične energije su i klima-uređaji, veš-mašine, frižideri, fenovi, pegle.

,,Najveći potrošači električne energije su oni koji služe za grejanje vazduha i vode. To su bojler, veš-mašina koja puno energije troši za zagrevanje vode, to su i svi procesi kuvanja ili svi procesi zagrevanja vazduha“, rekao je profesor.

U ovoj kategoriji, kaže profesor, klima-uređaj nije veliki potrošač energije, čak je i preporuka da se koristi u prelaznom periodu.

Što se tiče veš-mašina, ne treba ići sa visokim temperaturama prilikom korišćenja, zato što su današnji deterdženti dovoljno jaki i na nižim temperaturama.

Energetski vampiri

Međutim, postoji jedan termin, energetski vampiri, uređaji koji su konstantno uključeni i troše struju. Tu su ruteri, razni bežični uređaji, računari i televizori koji rade u standbaj modu.

Isključivanjem tih uređaja u periodu kada ih ne koristimo, kaže profesor Banjac, možemo da uštedimo nekih pet odsto energije, što je dovoljno da se uđe u prvu kategoriju uštede, da se dobiju subvencije.

,,Sada da li je to baš moguće, da li nam to narušava komfor, to je pitanje, ali naravno televizore i računare svakako treba potpuno isključiti sa mreže“, rekao je Banjac.

Kućni poslovi po jeftinijoj struji

Još se više isplati kada sve kućne poslove obavljamo kada je jeftinija tarifa. Međutim, ona ne počinje u isto vreme za sve potrošače.

Oni koji žive u Vojvodini na jeftinije kilovate mogu da računaju od 23 sata do sedam ujutru.

U Beogradu taj termin je od ponoći do osam ujutru, dok u centralnoj Srbiji potrošači jeftiniju tarifu mogu da koriste od 22 do šest ujutru.

Preporuka je da se tada koriste posebno veš-mašine, mašine za pranje sudova koje imaju odloženi start, jer je struja jeftinija četiri puta.

,,Osnovno je da se struja što više koristi noću, da se koristi za ono što je najpotrebnije, da se kupuju energetski efikasni uređaji, posebno oni koji dugo rade, a da se, naravno, pravilnom upotrebom i dalje smanji potrošnja energije“, rekao je profesor Banjac.

Izvor: RTS

Grejanje škola otpadnim vodama iz banjskih kupatila

Foto-ilustracija: Unsplash (robert-linder)
Foto-ilustracija: Pixabay

Ideja opštine Sokobanja da toplotnom pumpom na geoternalnu vodu zameni kotlarnicu na ugalj koja greje dve lokalne škole, jedno je od 16 inovativnih rešenja za ubrzanje zelene tranzicije privrede i društva, koje je dobilo finansijsku podršku Evropske unije u okviru inicijative „EU za Zelenu agendu u Srbiji“.

Vekovima se geotermalna voda u Sokobanji koristi za lečenje i ublažavanje raznih tegoba, a uskoro će ova voda imati još jednu funkciju – grejanje škola. Otpadna termalna voda iz banjskih kupatila koristiće se za grejanje obe škole u opštini: Osnovne škole „Mitropolit Mihailo“ i Srednje škole „Branislav Nušić“, odnosno nešto više od 7.000 m2 grejne površine.

„Koncept lečenja u Sokobanji sastoji se od inhalacije i relativno kratkog boravka pacijenata u kadama napunjenim termo-mineralnom vodom, koja se nakon toga ispušta u obližnji gradski potok. Otpadna voda koja se ispušta nije ničim kontaminirana. Iz ovog razloga moguće ju je uzeti na ulivu u gradski potok i iskoristiti za zagrevanje objekta. S obzirom da je temperatura ove vode 32 stepena, potrebna je značajno manja energija za zagrevanje kroz toplotnu pumpu“, objašnjavaju u opštini koja je ujedno i najposećenija turistička destinacija u Srbiji.

Očekuje se da već za narednu grejnu sezonu bude funkcionalan novi toplotni izvor u školskim objektima koji ne zagađuje životnu sredinu. To je veoma značajno s obzirom da, kako kažu u opštini, ovo ložište trenutno predstavlja crnu tačku zagađenja vazduha u centralnom gradskom jezgru Sokobanje.

PROČITAJTE JOŠ:

Foto-ilustracija: Unsplash (Bill-Mead)

„O korišćenju energije geotermalne vode za grejanje se odavno razmišlja, ali smo tu ideju sada konkretizovali. Nije nam poznato da se termo-mineralna voda iz javnog banjskog kupatila koristi negde, a svakako se ne u okolini i u ovom delu Srbije, koji je bogat termo-mineralnim vodama (Gamzigradska banja, Niška Banja, Vranjska Banja). Samim tim, ovo rešenje bi moglo da posluži kao primer i drugim sredinama“, nadaju se u opštini Sokobanja.

Prema Studiji izvodljivosti o mogućnostima korišćenja termo-mineralne vode i drugih vrsta obnovljivih izvora energije za grejanje u Sokobanji, koju je opština naručila 2017. godine, trebalo bi izvršiti zamenu kotlova na fosilna goriva u devet javnih objekata u centru grada, što će opština postepeno realizovati u narednom periodu, u skladu sa finansijskim mogućnostima.

U opštini Sokobanja ističu da  je veoma značajno da se i na lokalnom nivou pokreću inicijative koje će voditi ka zelenoj tranziciji zbog sve većeg zagađenja vazduha, posebno u zimskom periodu. Oni napominju da jedinice lokalne samouprave (JLS) nemaju dovoljno kapaciteta, ljudskih ni finansijskih, da budu nosioci zelene tranzicije, ali da mogu i treba da budu pokretači različitih inicijativa na lokalnom nivou.

– Danas većina JLS, u saradnji sa Ministarstvom zaštite životne sredine, realizuje mere sufinansiranja energetske sanacije porodičnih kuća i stambenih zgrada, zamene toplotnih izvora energetski prihvatljivim i ugradnju solarnih panela za proizvodnju električne energije na porodičnim kućama. Ove mere nisu dovoljne za zelenu transformaciju i zbog toga bi trebalo dodatno edukovati lokalne samouprave o mogućnostima za smanjenje zagađenja životne sredine, kao i za povećanje udela obnovljivih izvora energije i unapređenje upravljanja prirodnim resursima i otpadom, ali i dodatno motivisati građane i privredu za ove promene.

Foto-ilustracija: Unsplash (Ivan Bandura)

Sokobanja je, kako kažu, svesna važnosti ovih promena. Još daleke 1991. godine odbornici lokalne skupštine su usvojili deklaraciju kojom su Sokobanju proglasili ekološkom opštinom.

„Danas nemamo industrijske zagađivače na teritoriji opštine, a polako pokušavamo da smanjujemo i upotrebu fosilnih goriva. Naš slogan glasi „Sokobanja, zeleno srce Srbije“ i mi se trudimo da ga opravdamo“, poručuju u ovoj opštini.

Novi Izazov za inovativna rešenja za zelenu tranziciju srpske privrede, objavljen je u februaru ove godine, i biće otvoren do kraja 2026. godine, sa ciljem da podrži inovativna rešenja u svih pet oblasti Zelene agende za Zapadni Balkan.

Projekat „EU za Zelenu agendu u Srbiji“ uz tehničku i finansijsku podršku Evropske unije i u partnerstvu sa Ministarstvom zaštite životne sredine, sprovodi UNDP u saradnji sa ambasadom Švedske i Evropskom investicionom bankom (EIB), uz dodatna finansijska sredstva koja su obezbedile vlade Švedske, Švajcarske i Srbije.

Izvor: UNDP

SolarEdge sa tačke gledišta instalatera

Foto-ilustracija: Pixabay (LCEC)
Foto: Ljubaznošću Radiše Zakića

Kao neiscrpni izvor obnovljive energije, solarna energija je jedan od ključnih kamena temelja energetske nezavisnosti. Visokokvalitetni fotonaponski sistemi su prioritet za sve investitore koji ih posmatraju kroz povrat investicije i uštede koje ostvaruju. Radiša Zakić je u kompaniji SolarEdge pronašao sigurnog i pouzdanog partnera.

Kada ste počeli da radite sa SolarEdge?

Ja sam završio osnovne studije prirodnih nauka i imam veliko iskustvo u solarnoj energiji od 2012. Godine. Moje putovanje je počelo sa jednim od prvih solarnih projekata u Bosni i Hercegovini, 10kW sa instalacijom na zemlji koja koristi Samil Pover inverter. Uprkos zatvaranju kompanije, sistem i dalje funkcioniše efikasno. Od tada sam istraživao različite aspekte solarne energije, od projektovanja sistema za navodnjavanje sa Lorentz tehnologijom do rezervnih rešenja sa Studerom, sve to tokom perioda niskih cena električne energije i bez tarifa.

U 2020. i 2021. susreo sam se sa SolarEdge-om, koji je promenio moju karijeru. Prepoznajući njihov liderski potencijal u sektoru invertera zahvaljujući naprednoj tehnologiji i robusnom istraživanju i razvoju, krenuli smo u naš najveći balkanski projekat. Uprkos izazovima nedostatka čipova u 2022, trenutno smo angažovani na projektima sa kapacitetom od 3MWp širom Bosne i Srbije.”

Pročitajte još:

Kada je u pitanju projektovanje fotonaponskih sistema za naše klijente, koji su kritični faktori koje uzimate u obzir?

Najvažniji aspekt koji treba uzeti u obzir je osiguranje sigurnosti poslovanja pod solarnim krovom. Klijenti prirodno žele najveći nivo sigurnosti, a SolarEdge to upravo pruža. Njihovom tehnologijom, sigurnost je maksimizirana, pružajući našim klijentima mir.

Možete li detaljnije objasniti prednosti saradnje sa SolarEdge iz perspektive instalatera?

Rad sa SolarEdge-om kao instalaterom nudi mnoge prednosti, ali je svakako osnovna podrška, podrška i još više podrške. Jednostavno rečeno, ne postoji podrška poput SolarEdge-a. To je promena igre u industriji. Imam poverenje da ću uvek imati podršku kada radim sa njihovim proizvodima.

Foto-ilustracija: Pixabay (atimedia)

Za potencijalne investitore, koje su izuzetne prednosti izbora SolarEdge-a?

Investitori će smatrati da je SolarEdge privlačan izbor zbog njihove široke garancije, neuporedivih bezbednosnih funkcija, isplative usluge, brzog vremena odgovora, lako dostupnih rezervnih delova u Evropskoj uniji sa brzom isporukom, sveobuhvatnog praćenja sistema i još mnogo toga.

Šta po vašem mišljenju izdvaja SolarEdge u ​​pogledu konkurentskih prednosti?

Najznačajnija konkurentska prednost kojom se SolarEdge može pohvaliti je nepokolebljiva posvećenost bezbednosti, podržana opsežnim garancijama, podrškom vrhunskog nivoa i kontinuiranim istraživanjem i razvojem.

Možete li detaljnije da se osvrnete na to kako se SolarEdge razlikuje od drugih igrača u industriji?

Ključna razlika SolarEdge-a leži u njegovoj blizini kupaca i instalatera. Oni dosledno odgovaraju na pozive i nude neuporedivu podršku. Njihovo odeljenje za istraživanje i razvoj radi 24 sata dnevno, i po mom mišljenju, SolarEdge vizionarski gleda na budućnost iz jedinstvene perspektive u poređenju sa drugim kompanijama. Nije reč samo o prodaji proizvoda; radi se o tome da budu tu za kupce, koji često nisu dobro upućeni u tehnologiju u koju su uložili.

Kada je reč o klijentima, koje kategorije su po vašem mišljenju najbolje prikladne za SolarEdge instalacije?

Od sveg srca preporučujem SolarEdge za stambene instalacije. Kada su u pitanju komercijalne instalacije na krovovima do 1 MWp, imam puno poverenje u mogućnosti SolarEdge-a. Iako još nisam obrađivao projekte velikih razmera na zemlji, verujem da oni mogu biti uspešni, iako je izazovno nadmetati se sa pritiskom cena koji vrše proizvođači invertera u ovoj areni.

Uvidi Radiše Zakića osvetljavaju dinamičan svet solarne energije i ključnu ulogu koju SolarEdge ima u isporuci sigurnih, efikasnih i pouzdanih fotonaponskih sistema klijentima širom Bosne i Srbije. Kako industrija nastavlja da se razvija, jasno je da SolarEdge-ova posvećenost inovacijama i podršci ima dubok uticaj, osiguravajući svetliju i održiviju budućnost koju pokreće sunce.

Više informacija o SolarEdge-u, dostupne su ovde

Izvor: SolarEdge

Voće ponovo procvetalo zbog tople jeseni, sledeće godine moguć manji rod

Foto-ilustracija: Pixabay (pieonane)
Foto-ilustracija: Pixabay

Iako je kalendarski uveliko počela jesen, zbog neobično visokih temperatura priroda nije krenula u fazu mirovanja, pa su neke voćke ponovo procvetale. Novi cvetovi mogu iznuriti voćke, pa je verovatno da će sledeće godine one imati slabiji rod i prinos, kaže stručnjak za voćarstvo niške Poljoprivredne savetodavne i stručne službe Srećko Vukašinović.

„Kao da je proleće“ – kaže jedna Nišlijka koju je pre nekoliko dana iznenadilo kada je u svom dvorištu videla cvetove na trešnji.

„Lišće je već opalo, a onda odjednom drvo se probudilo“ – kaže ona.

Stručnjak za voćarstvo objašnjava da se retrovegetacija dešava kada su jeseni tople, posebno kod onih voćki kojima je rano opalo lišće ili nisu bile dobro zaštićene.

PROČITAJTE JOŠ:

„Uglavnom su to trešnja, višnja, koštičavo voće, posebno ono koje je imalo rano cvetanje. Takođe, to je slučaj sa voćkama koje su loše tretirane“ – objašnjava Vukašinović.

Napominje da novo cvetanje iznuri voćku, pa da je potrebno kada drveće uđe u fazu mirovanja, krajem novembra, pojačati osnovno đubrenje. Nakon toga obavezno je i jesenje plavo prskanje i prolećno prskanje bakrom.

Toplije vreme očekuje se u Srbiji i naredne nedelje. Kako najavljuju iz Republičkog hidrometorološkog zavoda, tokom dana će pretežno biti sunčano, a očekuju se dnevne temperature od 23 do 27 stepeni.

Izvor: južne vesti

Energetska sanacija domaćinstava na teritoriji Zrenjanina – javni poziv za privredne subjekate

Foto: Wikipedia/Alexzr88
Foto: Grad Zrenjanin

Grad Zrenjanin raspisao je Javni poziv za učešće direktnih korisnika (privrednih subjekata) u sprovođenju mera energetske sanacije porodičnih kuća i stanova na teritoriji grada, čime se nastavljaju aktivnosti koje lokalna samouprava realizuje u saradnji s Ministarstvom  rudarstva i energetike Republike Srbije.

Domaćinstva koja ispunjavaju uslove za dodelu sredstava na osnovu ovog Javnog poziva mogu nabaviti dobra ili usluge isključivo od privrednih subjekata izabranih putem ovog javnog poziva.

U okviru Javnog poziva, mere energetske efikasnosti jesu zamena spoljnih prozora i vrata i drugih transparentnih elemenata termičkog omotača, postavljanje termičke izolacije spoljnih zidova, podova na tlu i ostalih delova termičkog omotača prema negrejanom prostoru, postavljanje termičke izolacije ispod krovnog pokrivača ili tavanice, zamena i ugradnja postojećeg grejača prostora efikasnijim kotlom na gas, zamena i ugradnja postojećeg grejača prostora efikasnijim kotlomna biomasu, ugradnja toplotnih pumpi, zamena postojeće ili ugradnja nove cevne mreže, grejnih tela i pratećeg pribora, ugradnja solarnih kolektora u instalaciju za centralnu pripremu potrošne tople vode, ugradnja solarnih panela i prateće instalacije za proizvodnju električne energije za sopstvene potrebe, ugradnja dvosmernog mernog uređaja za merenje predate i primljene električne energije i izrada neophodne tehničke dokumentacije i izveštaja izvođača radova na ugradnji solarnih panela i prateće instalacije za proizvodnju električne energije, koji su u skladu sa zakonom neophodni prilikom priključenja na distributivni sistem.

Pročitajte još:

Tekst Javnog poziva i prateće obrasce i priloge možete pogledati ovde

Prisećanja radi, gradonačelnik Zrenjanina Simo Salapura potpisao je 20. jula s ministarkom Dubravkom Đedović ugovor o sufinansiranju Programa energetske sanacije porodičnih kuća i stanova, a na osnovu sprovedenog Javnog poziva za dodelu sredstava za finansiranje programa koji sprovode jedinice lokalne samouprave, navodi se na sajtu Grad Zrenjanin.

Tom prilikom gradonačelnik je izjavio da je u prethodnom periodu ukupna vrednost subvencija za sprovođenje mera energetske efikasnosti i smanjenje nivoa ugljen-dioksida u gradu Zrenjaninu dostigla je skoro 50 miliona dinara.

„Izvršena je zamena oko 5.000 kvadratnih metara stolarije u domaćinstvima, 157 kotlova sa čvrstim gorivom na kotlove na prirodni gas, a mere smo primenjivali i na velikom broju školskih objekata, kroz projekte NIS “Zajednici zajedno”, iz drugih izvora finansiranja od strane Republike i Pokrajine, kroz projekte prekogranične saradnje“, rekao je gradonačelnik.

Energetski portal

Radovi na auto-putu Ruma–Šabac pri kraju, most na Savi uskoro se otvara za saobraćaj

Foto-ilustracija: Unsplash (constantin andrei)
Foto-ilustracija: Unsplash (Florian Steciuk)

Privode se kraju radovi na auto-putu Ruma–Šabac. Trasa duga 22 kilometra i most preko Save uskoro treba da budu otvoreni za saobraćaj. Završetak brze saobraćajnice do Loznice najavljen je za narednu godinu. Uz bolju infrastukturu očekuje se i rast prometa ljudi i robe, a sve to bi trebalo da doprinese bržem razvoju zapadne Srbije.

Šabac spreman čeka i nove puteve i nove privrednike – sa obe strane novog mosta 600 hektara industrijske zone.

,,Mi 24 godine željno čekamo da se dogodi ovo rešenje auto-puta koje će nam dati mogućnost da razvijamo bolje odnose sa dobavljačima i našim kupcima i samim tim sa našom lakom robom koja trpi visoku cenu transporta. To će omogućiti širenja na druga tržišta za koja do sada nismo imali mogućnosti“, kaže Nikola Janjić, zamenik generalnog direktora „Kartonval Šabac“.

U zoni već posluje 36 kompanija sa 5.000 zaposlenih. Među brojnim domaćim firmama japanski i kineski gigant koji planira da uposli 2.600 radnika, a za proizvodne pogone kupili su i četvrtu parcelu. Interesovanje raste uz gradnju puteva.

Pročitajte još:

,,Samo prošle godine je prodato 77 hektara zemljišta i dalje je veliko interesovanje. Grad u svom vlasništvu poseduje u ovom trenutku oko 110 hektara. Grad prodaje parcele kompletno infrastrukturno opremljene sa pristupnom saobraćajnicom, vodovodom, kanalizacijom, gasnom infrastrukturom. Investitor ima slobodu da bira položaj i oblik parcele, cena je 120.000 evra po hektaru zemljišta“, kaže Dragan Vasić, rukovodilac odeljenja za lokalni ekonomski razvoj grada Šapca.

Mogu da izaberu i da posluju u bescarinskoj zoni.

Direktor Carinske zone Šabac Vlada Trifunović kaže da u slobodnoj zoni u tom gradu postoji već 15 stranih firmi koje rade.

,,Ostvarili su promet od 430 miliona evra, imaju povećanje od 130 miliona evra u odnosu na prethodnu godinu i oko 1.000 radnika se više zaposlilo za tih godinu dana. Veliko je interesovanje novih stranih kompanija koje će doći zbog našeg novog auto-puta koji se uskoro otvara“, rekao je Trifunović.

Samo na kilometar puta je sedam hala, još desetak se gradi. Za opremanje zone grad Šabac je ove godine izdvojio 300 miliona dinara.

Starim mostom dnevno pređe i do 20.000 vozila. Uskoro će ići brže, za prilaz novom, završavaju se radovi na nadvožnjaku i petlji.

Izvor: RTS

Dr Davor Končalović: Kako je uspešno sprovedena energetska tranzicija u Srbiji

Foto-ilustracija: Unsplash (Raphael Cruz )
Foto-ilustracija: Pixabay (planet_fox)

Otapa se prekjučerašnji sneg. Prethodni je pao pre šest godina, a pre toga je padao punih osam godine ranije. Dakle, imali smo svega dva, tri snega u prethodnih petnaestak godina.

Kraj energetske tranzicije u Srbiji je ozvaničen 2046. godine, na današnji dan, pre tačno četiri godine. Efektivno je trajala dvadesetak godina, možda nešto više.

Sećam se kad je počinjalo, izgledalo je kao da nikad neće da se završi.

Krenulo je kilavo, korak napred, nazad dva. Bili smo poslednji ili prvi u Evropi po mnogo čemu. Vazduh, ugalj, solarna energija, reke… Obično smo bili među prvim tamo gde bi bilo mudro da budemo među poslednjim. I obrnuto.

Onda se nešto desilo početkom dvadesetih. Najpre 2020. godina i pandemija kovida 19. Nemir koji je tada ušao u moje sugrađanke i sugrađane godinama nije izlazio. Umesto olakšanja zbog jenjavanja pandemije, 2022. je donela rat u Ukrajini, a nemir je dodao gas. Na sve se, dok su još trajali i rat i pandemija, nadovezala 2023. sa arsenalom iznenađenja. Ni sad nikom nije jasno da li su ovi događaji uticali na ubrzanje tranzicije, i na koji način, piše za Klima101 dr Davor Končalović, vanredni profesor na Fakultetu inženjerskih nauka u Kragujevcu.

Pročitajte još:

U 2023. godini, po ceni jednog beogradskog stana može se izgraditi solarna elektrana koja proizvodi dovoljno energije za 30 do 40 domaćinstava

Da li je to bila prosta ekonomska računica, rekordno visoke cene stanova i rekordno niske cene fotonaponskih elektrana? Primera radi, po tadašnjim cenama, za prosečan stan u Beogradu je mogla da se izgradi elektrana snage 150 ili možda čak i 200 kW, po tadašnjoj potrošnji dovoljno energije za 30 ili 40 domaćinstava. To je samo par godina ranije bilo nezamislivo.

Foto-ilustracija: Unsplash (Johannes Plenio)

Da li su okidač za tranziciju bile one višednevne superćelijske oluje koje su danima terorisale Hrvatsku, Sloveniju, sever Srbije? Ili tada rekordne temperature širom sveta? Možda požari i poplave u susednoj Grčkoj?

Možda porast broja ekoloških pokreta, njihovi sve tvrđi i jasnije artikulisani zahtevi? Ili porast svesti o našim greškama? Pad prinosa u poljoprivredi, posebno u voćarstvu?

Ili verovatno sve pomenuto odjednom? Šta god da je bio razlog, nešto je krenulo u neočekivanom smeru.

Pod zahtevima građanki i građana, 2024. su ostvareni prvi, jedva osetni, rezultati u borbi za kvalitetniji vazduh. Ali i takvi rezultati su, naravno, ohrabrili uporne. Više niko nije smeo da pomisli da izađe na izbore bez gomile obećanja vezanih za životnu sredinu, još uvek ispraznih i bez jasnog plana ili namere da se nešto i uradi.

Međutim, dok su građani pokazivali svojim predstavnicima da su i dosledni i ozbiljni u nameri da životna sredina postane i ostane prioritet, desilo se nekoliko ne baš očekivanih događaja: odvojeni su resursi za Bistricu 2, projekat je završen već 2027. a godinu ranije, 2026. su otpočeli radovi na Đerdapu 3. Taj važan resurs će biti završen sedam godina kasnije.

Neophodno je poslati stručnjake u inostranstvo na obuke: kako unaprediti rad mreže, i savladati balansiranje u uslovima visokog udela obnovljivih izvora

Zatim se dogodilo i nešto što je tada izgledalo nevažno, nešto što je prošlo gotovo svima ispod radara.

Naime, u nekoliko navrata je u razne države sveta otišlo, u grupama od par desetina, ukupno oko 950 ljudi iz Elektrodistribucije, tadašnjeg Snabdevanja i drugih, srodnih kompanija. Osim inženjera, u grupama su bili i programeri, stručnjaci posvećeni mašinskom učenju i drugim oblastima, koji će kasnije biti zaduženi za upravljanje opterećenjem i razvoj prediktivnih modela. Neki su išli i dva puta. Obuke su počele 2025. i trajale do 2028. godine, a cilj je bilo unapređenje rada mreže i ovladavanje savremenim tehnikama balansiranja mreže u uslovima visokog udela obnovljivih izvora energije.

Foto-ilustracija: Pixabay (ELG21)

Odlazak je bio na dobrovoljnom osnovu, išli su uglavnom mlađi. Jedan deo je ostajao objašnjavajući da to nikad neće moći i da se zna zbog čega. Bilo je i onih koji su negodovali, ali ipak odlazili. Za jedan deo tih ljudi, studijske posete su bile dovoljne da rasteraju strah, da na mesto kombinacije nesigurnosti i pesimizma, ponekad i neke nabusitosti, dođu prve naznake radoznalosti i osećaja suštinskog pripadanja svom okruženju.

Verovatno najveća promena se desila sa Vladom iz 2028. godine, koja je otišla u istoriju kao prva Vlada koja je jasno i nedvosmisleno građanima predstavila svoju strategiju energetske tranzicije, a kasnije koliko-toliko transparentno izveštavala o ostvarenim rezultatima.

Slučajno ili ne, dolazak pomenute Vlade se savršeno poklopio sa povratkom solidnog broja pomenutih stručnih lica, željnih da pokažu šta mogu.

Kombinacija našeg znanja, znanja iz sveta i naše poslovične sklonosti improvizaciji, lansirala je vidžet za mobilne telefone sa predikcijom cene energije tokom naredna 24 sata. Ovo što sada znamo kao „jeftinu struju” u sred dana – baš je tada nastalo. Pre tog vidžeta jeftina struja je, nemojte da se smejete, postojala isključivo noću. I taj vidžet je bio taman dovoljan da dođe do prvog velikog zaokreta u tranziciji: veći deo noćne potrošnje prebačen je u vreme oko podneva – kada od obnovljivih izvora dobijamo najviše energije.

Ceo tekst pročitajte ovde

Izvor: Klima101

Novi trendovi i inovativne tehnologije na jednom mestu

Foto-ilustracija: Unsplash (Burst)
Foto: Siemens

Kompanija Siemens simbol je inovacija i tehničke ekspertize, u kojoj se neprestano otvaraju brojne mogućnosti za učenje i usavršavanje. Pored toga što su poznati po najmodernijim tehničkim rešenjima, u ovoj kompaniji je veliki broj žena inženjerki koje su stručnjaci za tehnologije, što predstavlja pravo osveženje budući da uobičajeni inženjerski tim uglavnom čine muškarci. U Siemensu ne prave razliku između žena i muškaraca inženjera ili drugih obrazovanih profila, već su na prvom mestu rad i znanje. Prava zaposlenih su jednaka, bez obzira na pol ili bilo koju drugu odrednicu. Među ženama inženjerima je i Sunčica Cvetković, direktorka odeljenja pametne mreže Siemens Srbija.

Statistika pokazuje da muškarci, kada je reč o inženjerskom zvanju, čine najveći procenat. Koliko kompanija Siemens, prema vašim iskustvima, osnažuje žene inženjere?

Siemens je kompanija sa mnogo mogućnosti, pre svega za učenje i usavršavanje, i ukoliko imate taj lični poriv da učite, onda su mogućnosti beskrajne. Iako moj tim čine pretežno muškarci, kada je reč o polnoj jednakosti, radim u kompaniji u kojoj se ne pravi razlika između žena i muškaraca inženjera ili drugih obrazovanih profila, već se vrednuje rad i znanje. U mlađim generacijama menja se trend da u inženjerskom poslu ima više muškaraca i to me raduje.

Kolege u mom timu su eksperti u svom poslu, stručni i posvećeni, a svoju ulogu vidim u tome da podržavam dalji razvoj svih u timu i motivišem da nastavljamo da nižemo uspehe. Siemens se trudi da uvek bude korak ispred na tržištu i na neki način daje primer ostalim tehnološkim kompanijama.

U FOKUSU:

Koliko će digitalizacija svima unaprediti život?

Digitalizacija definitivno donosi olakšice u životu. Svi smo korisnici različitih elektronskih servisa koji nam štede vreme, a i sama mogućnost rada od kuće kao deo procesa digitalizacije, donosi novi koncept organizacije života uopšte i kupuje malo vremena i muškarcima i ženama u svakodnevnim aktivnostima.

Kada je reč o pametnim mrežama kojima se mi bavimo, one se odnose pre svega na elektroenergetski sistem. To su rešenja za kvalitetno i pouzdano napajanje električnom energijom – digitalizacija u energetici. Siemens je u ovoj oblasti lider u inovacijama. Naša misija je da najnovije tehnologije koje se primenjuju širom sveta približimo našim korisnicima i zajedno kreiramo rešenja za potrebe lokalnog tržišta.

U jeku globalne energetske krize potreba za zaustavljanjem klimatskih potreba izbija u prvi plan. Koliko je moguće naći tehnološka rešenja za ove probleme?

Živimo u vremenima koja su brza i nepredvidiva, u kojima dosta zavisimo od svetskih okolnosti, a napredne tehnologije predstavljaju odgovor na neke od tih promena. Inovacije i digitalizacija su zaista ključni za kompletno redefinisanje privreda i ekonomija širom sveta. Zelena, cirkularna ekonomija nije izvodljiva bez inovativnih rešenja koja će spojiti naš realan, fizički, svet i onaj koji kreiramo u digitalnom domenu. Siemens je jedan od retkih tehnoloških lidera koji spaja ta dva sveta, nudeći sinergiju hardverskih i softverskih rešenja koja korisnicima obezbeđuju brže i fleksibilnije operativne procese, pametna rešenja koja nude bolju produktivnost ili infrastrukturu uz efikasnu upotrebu energije.

Intervju vodila: Mirjana Vujadinović Tomevski

Intervju u celosti pročitajte u Magazinu Energetskog portala OBNOVLJIVI IZVORI ENERGIJE

Nemačka: 500 miliona evra više siromašnim zemljama za zaštitu klime

Foto ilustracija: Unsplash (Micheile Henderson)
Foto-ilustracija: Freepik (freepik)

Prošlogodišnja Konferencija Ujedinjenih nacija o klimatskim promenama (COP27), obeležena je važnom odlukom zbog čijeg donošenja je trajanje Konferencije produženo. Naime, doneta je odluka o osnivaju fonda za pomoć siromašnim zemljama koje su najviše pogođene klimatskim katastrofama.

Do ovog je došlo, između ostalog, zbog obećanja industrijskih zemalja da će počev od 2020. godišnje obezbeđivati 100 milijardi dolara za međunarodnu borbu protiv klimatskih promena, što iz budžeta, što iz privatnih donacija. Zbog toga je posebna pažnja posvećena ovoj temi na COP27.

Govoreći o tome, industrijske zemlje će ove godine konačno ispuniti svoja obećanja i siromašnim državama poslati finansijsku pomoć za zaštitu klime, prema rečima nemačkog kancelara Olafa Šolca (Scholz), prenosi agencija dpa.

Pročitajte još:

U video poruci na donatorskoj konferenciji u Bonu rekao je da će Nemačka izdvojiti dve milijarde evra, što je za 500 miliona više nego što je prošli put najavila.

U Bonu se sastaju predstavnici nekoliko desetina država na međunarodnoj konferenciji o finansiranju zaštite klime, gde se očekuju nove najave o donacijama za klimatski fond.

Prisećanja radi, predsednik Amerike Džo Bajden, na prošlogodišnjoj Konferenciji najavio je više od 150 miliona dolara za prolagođavanje Afrike klimatskim promenama.

Fond siromašnim zemljama treba da pomogne da se prilagode klimatskim promenama, što se odnosi i na privredu. Obuhvata donacije, kredite, garancije, a plan je da se mobiliše i privatni kapital.

Energetski portal

Kuda sa starim telefonima? EU traži rešenja za elektronski otpad

Foto-ilustracija: Unsplash (Eirik Solheim)
Foto-ilustracija: Unsplash (Arnel Hasanović)

U digitalno doba, kada je tehnologija neizostavan deo svakodnevice, suočavamo se sa izazovom kako efikasno upravljati elektronskim otpadom. Mnoštvo neiskorišćenih i odbačenih mobilnih telefona, tableta i laptopova nalazi se u domovima, predstavljajući ne samo izgubljeni resurs, već i potencijalni problem za životnu sredinu. Upravo se sa ovim pitanjem EU želi suočiti kroz set preporučenih politika i strategija, stavljajući akcenat na principe cirkularne ekonomije.

Evropska komisija preduzela je ključne korake u borbi protiv problema elektronskog otpada, usvajanjem niza političkih preporuka. Cilj ovih preporuka je osnažiti nacionalne autoritete u obezbeđivanju sakupljanja i ponovne upotrebe, popravki, obnove i povraćaja malih elektronskih uređaja.

Uprkos bogatstvu dragocenih materijala u njima, stopa prikupljanja malih elektronskih uređaja u celoj EU ostaje niska. Primera radi, manje od pet odsto mobilnih telefona se prikuplja za reciklažu, dok oko 700 miliona nekorišćenih telefona zauzima prostor u domaćinstvima širom EU, navodi se u saopštenju na sajtu Evropske komisije. Ovi uređaji sadrže brojne vredne materijale, kao što su kobalt, indijum i drugi.

PROČITAJTE JOŠ:

Foto-ilustracija: Unsplash (Steve Johnson)

Preporuke politike obuhvataju razne finansijske podsticaje poput popusta, vaučera i novčanih nagrada, kako bi se uređaji koji su prestali da rade ili koje ljudi više ne koriste, ali mogu biti ponovno prodati ili popravljeni, dođu do ovakve prilike. Dodatno, predložena je pojačana upotreba poštanskih usluga za vraćanje uređaja, povećanje svesti i vidljivosti mesta na kojima ljudi mogu vratiti malu elektroniku, i druge mere.

Preporuka je usmerena ka efikasnim merama i podsticajima za povećanje stope sakupljanja male elektronike širom EU, promovišući njihovu drugu šansu za upotrebu. 

U narednim koracima, države članice su pozvane da razmotre predlog Evropske Komisije i preduzmu relevantne akcije, kako bi podržale efikasnu primenu zakonodavstva EU o otpadu elektronske opreme.

Energetski portal