Home Blog Page 102

Da li biste probali sladoled od plastike

Foto-ilustracija: Pixabay (ponce_photography)
Foto-ilustracija: Unsplash (JC Bonassin)

Većina Italijana verovatno bi se namrštila na predlog da probaju sladoled od plastike jer takva ponuda ne zvuči nimalo privlačno. Jedna dizajnerka koja radi i živi u Londonu, a poreklom je iz Italije, došla je na ideju kako da spreči zagađivanje planete i na drugačiji način reciklira plastiku.

Eleonora Ortolani, poreklom iz Verone, u saradnji sa naučnicima, uzela je mali deo plastike, razbila ga na sitne čestice u laboratoriji i transformisala ga u aromatični molekul vanilina. Nakon toga je vanilin pretvorila u sladoled.

Eleonora je na tu ideju došla nezadovoljna činjenicom da njene kolege dizajneri koriste recikliranu plastiku na takav način da se, posle toga, više ne može reciklirati jer je stopljena sa smolom i drugim materijalima.

„Naša ideja bila je da pokažemo da imamo instrumente koji nam omogućavaju drugačiji način sagledavanja sistema ishrane. Moj cilj je zapravo da se započne dijalog o toj temi. Bakterije koje sam koristila razbijaju plastiku, a potom je transformišu u vanilin – jedinjenje koje odgovorno za ukus vanile“, kaže dizajnerka sladoleda od plastike Eleonora Ortolani.

Vanila, koja se ponekad naziva i „zeleno zlato“, jedan je od dva najskuplja začina na svetu, skuplji je samo šafran.

Pročitajte još:

Sve je više plastike i plastičnog otpada

„Guilty Flavours“ je prvi uzorak sladoleda napravljen od plastičnog otpada.

Foto-ilustracija: Freepik (jcomp)

„Sve to sam započela jer proizvodnja plastike ne samo da se ne smanjuje već se i povećava. A za mene kao dizajnera i umetnika vrlo je razočaravajuće kada vidim koliko moje kolege koriste plastiku a manje od jedan posto plastike završava u reciklaži. Kada sam započela ovaj projekat sve je to bila naučna fantastika, a onda sam tokom procesa uvidela da neke vrste jedu plastiku i neki naučnici to već istražuju. Mislim da je potrebno da sve ovo još temeljnije istražimo“, objašnjava dizajnerka.

Eleonora je u saradnji sa dr Džoanom Sadler sa Univerziteta u Edinburgu iskoristila genetski modifikovane bakterije ne bi li sintetizovali vanilin od plastike.

Sintetički vanilin se već naveliko prodaje u supermarketima širom sveta kao najekonomičnija alternativa prirodnoj vanili. Taj sintetički vanilin se dobija od sirove nafte, što znači da zapravo deli isto poreklo kao plastika.

„Mislim da je važno da radimo na ovome, a zatim i da javnost o tome informišemo. Većina ljudi je bila zabrinuta da će u budućnosti jesti plastiku. Dobijala sam mejlove i od članova porodice koji su mi govorili kako je neodgovorno sa moje strane da podstičem ljude da jedu plastiku. Mi moramo da objasnimo da po završetku procesa to više nije plastika. Dakle da bi se jelo mora da prođe kroz velika ispitivanja, kroz iste regulatorne procese koji su standard za hranu. Ali, do tada ima još vremena“, istakla je dr Džoana Sadler, biotehnolog.

Sladoled od plastike, ali nije plastika!

Naučnici naglašavaju da je vrlo važno ne mešati proizvod koji nastaje iz ovog procesa sa mikroplastikom koja ostaje plastična na molekularnom nivou.

I mada je ovaj molekul hemijski identičan postojećem sintetičkom vanilinu, agencije za bezbednost hrane ga smatraju potpuno novim sastojkom a naučnici neće dozvoliti da se proba dok ne prođe sve testove kako bi se proglasio bezbednim za ljude.

Dakle, Eleonorin sladoled je više umetnička instalacija koja želi da izazove razmišljanje o budućnosti hrane i planete i o onome šta smo, ili nismo, spremni da jedemo.

Sladoled je u ovom momentu pod ključem u zamrzivaču, a nama ostaje da razmišljamo da li bismo imali hrabrosti da ga probamo ili je isuviše rano za tako nešto.

Izvor: RTS

Švedska vlada podržava lokalne zajednice u zaštiti životne sredine kroz partnerstvo sa SKGO

Foto: Svetlana Stefanović
Foto: SKGO

Stalna konferencija gradova i opština (SKGO) udružuje snage sa Vladom Švedske kako bi unapredila ekološku budućnost u Srbiji. Kroz projekat „Održive i inkluzivne usluge na lokalnom nivou“, koji je finansiran od strane Vlade Švedske, lokalne samouprave u gradu Užicu i opštinama Nova Varoš i Kula unapređuju svoje planove za upravljanje otpadom, uključujući uvođenje ili poboljšanje sistema primarne selekcije otpada.

Građani ovih zajednica su spremni da postanu ekološki angažovani i to se već vidi u njihovim svakodnevnim navikama. Ispitivanje zadovoljstva korisnika komunalnih usluga, sprovedeno tokom maja i juna 2023. godine, otkrilo je da su građani voljni da vrše selekciju otpada, ali nailaze na izazove kao što su odlaganje kabastog otpada, vreme i mesto pražnjenja kontejnera i nedostatak kanti za razdvajanje otpada.

Jana Pavlović, šefica Odeljenja za životnu sredinu, komunalne usluge, energetsku efikasnost i vanredne situacije u SKGO, istakla je da su zaključci iz anketa već integrisani u lokalne planove upravljanja otpadom. Ona je, takođe, naglasila važnost edukacije građana i njihovog aktivnog učešća u zaštiti životne sredine.

Pročitajte još:

„U cilju poboljšanja komunalnih usluga, lokalni planovi se prilagođavaju prema rezultatima ispitivanja. Planira se povećanje broja kanti i kontejnera za lakšu dostupnost građanima. Takođe, u planu je zamena bučnih metalnih kontejnera sa plastičnim i polu-podzemnim kontejnerima, kako bi se smanjila buka u središtima urbanih sredina“, izjavila je Jana Pavlović.

Foto: EP

Ovi planovi pripremaju se za period od 10 godina, ali će se, u skladu sa Zakonom o upravljanju otpadom, revidirati svakih pet godina.

Osim toga, planira se rad na afirmaciji lokalnih Zelenih saveta, institucionalnog mehanizma za unapređenje životne sredine na nivou lokalne samouprave. Kroz rad Zelenog saveta, opštine i gradovi uspostavljaju saradnju sa civilnim društvom i građanima koji su zainteresovani da doprinesu poboljšanju stanja u oblasti životne sredine. Problemi sa kojima se lokalne zajednice suočavaju prevazilaze administrativne kapacitete i mogućnosti lokalne samouprave, te je zbog toga neophodno da se i drugi zainteresovani akteri uključe u proces kreiranja i primene politike životne sredine.

Projekat „Održive i inkluzivne usluge na lokalnom nivou“ (2022-2025), koji finansira Vlada Švedske, sprovodi se u partnerstvu između SKGO i Švedske asocijacije lokalnih vlasti i regiona (SALAR). Cilj ovog projekta je stvaranje održivih i inkluzivnih javnih usluga i poboljšanje ekološke bezbednosti za sve građane.

Izvor: SKGO

U toku sanacija nesanitarne deponije ,,Dudara“ u Šapcu

Foto: Ministarstvo zaštite životne sredine
Foto: Ministarstvo zaštite životne sredine

U Šapcu su u toku radovi na sanaciji i rekultivaciji nesanitarne deponije „Dudara“, a na toj lokaciji će, po realizaciji projekta, biti zelena oaza i prostor za rekreaciju građana.

Prema rečima ministarka zaštite životne sredine Irene Vujović ova deponija je predstavljala ekološku bombu ovog kraja, zbog čega je zatvorena 2014. godine i od tada se na ovom mestu ne odlaže otpad.

Ministarka je istakla da je ovo važan projekat, a o tome najbolje govori činjenica da se deponija nalazi neposredno uz desnu obalu reke Save, na 500 metara od centra grada, a prve stambene zgrade udaljene su samo 100 metara.

Pročitajte još:

„Dudara“ treća nesanitarna deponija u Mačvanskom okrugu koja će biti sanirana uz podršku Ministarstva zaštite životne sredine, a prethodne godine sanirane su i deponija u Bogatiću, kao i jalovište u Zajači.

U zelene projekte u Šapcu tokom tri godine uloženo je više od dva miliona evra, rekla je ministarka i dodala da je pored ovog projekta u Šapcu i okolini uklonjeno 11 divljih smetlišta i zamenjeni su kotlovi u pet škola, navodi se na sajtu Ministarstva zaštite životne sredine..

Energetski portal

Evropska komisija odložila zabranu kaveza

Foto-ilustracija: Unsplash (Suzanne Tucker)
Foto-ilustracija: Unsplash (mana5280)

Evropska komisija je odložila predloge za zabranu kaveza, smernice za klanje ili označavanje, saopštio je na sednici Evropskog parlamenta potpredsednik Evropske komisije Maroš Šefčovič, koji je odgovoran za praćenje Zelenog plana.

Ostaju prioritet, ali…

Ukazao je da zahtevi za dobrobit životinja ostaju prioritet u narednim mesecima, ali da revizija celokupnog zakonodavstva zahteva više procene i dijaloga uprkos činjenici da su brojne konsultacije i dijalozi već održani. Potvrdio je da Evropska komisija namerava da dostavi predlog o zaštiti životinja tokom transporta do decembra 2023. godine.

Ali, usvajanjem samo jednog od četiri postavljena, neće se zadovoljiti zahtevi miliona građana.

Pročitajte još:

Građani podržali zabranu kaveza

Foto-ilustracija: Unsplash (Phil Hearing)

Evropske organizacije civilnog društva su razočarane i smatraju da je Komisija za to imala dovoljno vremena i mogućnosti. „Euro group for animals“ izveštava da su brojne nevladine organizacije prikupile 1,4 miliona potpisa putem građanske inicijative za podršku predlogu za zabranu kaveza. Posle brojnih pritisaka, Komisija se obavezala da će da zabrani kavezni uzgoj kao deo Uredbe o uzgajanju životinja koja će da bude usvojena u trećem kvartalu 2023.

Upozoravaju da će samo ažuriranje pravila transporta živih životinja ostaviti milijarde njih na milost i nemilost zastarelim zakonima ili bez ikakvih zakona. Podsećaju i da su brojna mišljenja EFSA-e pokazala hitnu potrebu ažuriranja postojećih pravila.

„Kašnjenje nije ono što građani žele. Ova odluka postavlja pitanja o budućnosti dobrobiti životinja u Evropi“, kaže izvršna direktorica „Euro group for animals“ Reineke Hamelirs.

Izvor: Agroklub

Svečano obeležen Dan „Elektroprivrede Srbije’’

Foto: EPS
Foto: EPS

Na svečanosti povodom obeležavanja Dana EPS-a, Dušan Živković, v. d. generalnog direktora Akcionarskog društva „Elektroprivreda Srbije“, rekao je da je njihova istorija počela sa prvom termoelektranom na Dorćolu, nastavilo se sa malim hidroelektranama, prvim površinskim kopovima, dok je sve podignuto na viši nivo sa izgradnjom velikih termo i hidroelektrana koje su i danas energetski oslonac Srbije.

„Danas, EPS je na putu reformi, profesionalizacije poslovanja, a cilj je da budemo uspešni, efikasni, profitabilni, da i u budućnosti EPS bude jedan od najznačajnijih investitora u državi i najznačajnija energetska kompanija. Počeli smo da se menjamo, to je neminovno, jer se prilagođavamo vremenu i okolnostima i na lokalnom i globalnom nivou. Sa idejama i znanjem zaposlenih koji su najvažniji, EPS je ta energija za budućnost”, rekao je Živković.

Na svečanosti povodom 130 godina od početka i rada elektroprivrede, Dubravka Đedović Handanović, ministarka rudarstva i energetike, istakla je da kada se osvrnemo i pogledamo ko su sve bili ljudi koji su svojim idejama, radom i energijom doprineli razvoju srpske elektroenergetike, ima razloga za ponos.

Pročitajte još:

,,Ipak svi zajedno više gledamo u budućnost nego u prošlost i sve nas interesuje kakav će EPS biti u godinama i decenijama ispred nas. Inicirali smo reforme sa planom da „Elektroprivreda Srbije“ ostane naše najvažnije i najvrednije preduzeće, da bude još efikasnija i modernija, i jedan od lidera u regionu i biće primer za druge kompanije u elektroenergetskom sektoru”, rekla je ministarka Đedović Handanović.

Dušan Živković  uručio je Monografije povodom 130 godina EPS-a sadašnjim i bivšim zaposlenima: Tatjani Anđelić, Slobodanu Markoviću, Toši Zabrcu, Milošu Popoviću, Gojku Bajiću, Miodragu Brčereviću, Jadranki Ristić i Saši Cvetkoviću.

Najviše priznanje EPS, povelja sa plaketom „Đorđe Stanojević“, dodeljena je Staniši Paunoviću, nekadašnjem direktoru hidroelektrane „Đerdap“, Danijeli Isailović, u ime Udruženja za obnovljive izvore energije, Slaviši Đukiću, direktoru Elektroenergetskog koordinacionog centra i Jasmini Vulović u ime Nemačke razvojne banke.

Ministarki rudarstva i energetike Dubravki Đedović Handanović uručena je zahvalnica za podršku u razvoju i modernizaciji EPS.

U ime bivših i sadašnjih zaposlenih zahvalio se rudarski inženjer Slobodan Marković, nekadašnji pomoćnik direktora za investicije u RB „Kolubara“.

,,Dok sam radio kao rudar u „Kolubari”, a i sada, u petoj godini penzije, ponosan sam zato što sam zajedno sa svojim kolegama bio deo velikog i snažnog kolektiva koji je, duže od jednog veka, boreći se sa brojnim nedaćama i izazovima, uspeo da postane i ostane oslonac države”, rekao je Marković.

Dan EPS-a tradicionalno se obeležava 6. oktobra, jer je tog datuma 1893. godine puštena u rad prva srpska elektrana na Dorćolu. Ovaj datum smatra se i početkom razvoja srpske elektroenergetike.

Energetski portal

Nemačka: Usvojen program zaštite klime 2023

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Značajan iskorak ka nemačkim klimatskim ciljevima za 2030. otkriven je nakon što je Savezna vlada usvojila sveobuhvatni program zaštite klime za 2023. godinu.

Do cilja za smanjenje štetnih emisija do 2030. godine nedostajalo je  1.100 miliona tona CO2. Međutim, sa novim zakonima i merama moguće je ovaj jaz smanjiti za 80 odsto, što jeste deo strategije – približavajući se cilju Savezne vlade da smanji emisije gasova staklene bašte za 65 odsto u odnosu na nivoe iz 1990. godine..

Od svoje inauguracije pre skoro dve godine, Savezna vlada je donela niz hitnih energetskih mera kako bi značajno ubrzala uvođenje obnovljivih izvora energije. Oni obuhvataju izmene i dopune Zakona o obnovljivoj energiji (EEG), Zakona o energiji vetra na kopnu i moru, Zakona o energetskoj industriji i Saveznog zakona o očuvanju prirode, saopšteno je na sajtu Savezne vlade.

Pročitajte još:

Pored toga, pokrenuta je rekonstrukcija Zakona o energetici zgrada i reforma federalne podrške energetski efikasnim zgradama, što je posledično pokrenulo termalni prelaz sa fosilnih goriva.

Photo-illustration: Pixabay

Pomenutim zakonom bi se od 2024. godine uveo nov sistem grejanja oslonjen na obnovoljive izvore energije. Od prvog januara 2024. godine svaki novopostavljeni sistem grejanja trebalo bi da radi na 65 odsto obnovljive energije, o čemu smo ranije pisali. Nemačka se odlučuje da sada menja tokove u novoj gradnji, jer sistemi za grejanje kada se naprave, koriste se između 20-25 godina. Ovaj zakon se ne bi odnosio na već postojeće sisteme grejanja koje ljudi koriste, već isključivo na one koji će se tek graditi, od dana stupanja zakona na snagu.

U narednim godinama, značajno proširenje vodonične mreže biće ključna tačka, uz značajno unapređenje prenosnih i distributivnih mreža za snabdevanje električnom energijom. Sa sporazumima o zaštiti klime i evolucijom strategije upravljanja ugljenikom, vlada orijentiše industriju ka klimatskoj neutralnosti.

Energetski portal

Proglašena Zelena prestonica Evrope za 2025. godinu

Foto-ilustracija: Unsplash (piotr-jarkowski)
Foto-ilustracija: Unsplash (Vladimir Ivanov)

Od 2008. godine gradovi se kandiduju kako bi osvojili titulu „Zelene prestonice Evrope“ – što je nagrada za gradove iznad 100.000 stanovnika, dok je Evropski zeleni list nagrada za manja urbana područja – od 20.000 do 100.000 stanovnika.

U Talinu – Estonija, glavni grad Litvanije – Viljnus, proglašen je za Zelenu prestonicu Evrope za 2025. godinu, a Viladekans (Španija) i Trevizo (Italija) osvojili su titulu za Evropski zeleni list 2025. Ovi gradovi, priznati po svojim značajnim koracima ka održivosti i zdravim životnim prostorima, izdvojili su se u snažnoj konkurenciji od 14 kandidata.

“Vilnjus – najzeleniji grad u nastajanju“ – moto je koji se dopao žiriju, a grad je zacrtao svoj put ka klimatskoj neutralnosti do 2030. godine kroz niz efikasnih strategija, uključujući poboljšanje korišćenja obnovljive energije i remont infrastrukture za grejanje. Grad ima više od pola miliona stanovnika, i drugi je najveći u regionu Baltičkih zemalja, a 2009. godine bio je proglašen od strane Evropskog parlamenta i za kulturnu prestonicu Evrope. Štaviše, inovativni pristup zasnovan na tehnologiji, omogućio je građanima da aktivno učestvuju u različitim aspektima gradskog planiranja i upravljanja, preplićući inicijative za održivost grada sa javnim angažovanjem.

PROČITAJTE JOŠ:

Foto-ilustracija: Unsplash (Willian Justen de Vasconcellos)

Viladekans – grad u Španiji sa nešto više od 60.000 stanovnika, istakao se kroz inspirativno pozitivan pristup održivosti, čineći značajan napredak u obnovljivim izvorima energije i energetskoj efikasnosti, istovremeno osiguravajući uključenost zajednice u procese donošenja odluka. Dvostruki fokus grada na ekološku tranziciju i promociju zdravih stilova života posebno je oduševio žiri.

Trevizo u Italiji – oko 80.000 stanovnika, dobio je pohvale za svoju dinamičnu posvećenost promenama, koristeći niz inovativnih strategija kao što je međugeneracijska komunikacija kroz inovativno i zabavno angažovanje mladih. Njihova odlučnost se ogleda u njihovim ambicioznim ekološkim ciljevima, uključujući značajnu nameru da udvostruče svoju populaciju drveća.

Pobedničkim gradovima biće dodeljeni finansijski podsticaji za jačanje njihovih nastojanja u pogledu održivosti životne sredine, pri čemu će Vilnjus dobiti 600.000 evra, a pobednici Zelenog lista, Viladekans i Trevizo, po 200.000 evra.

Energetski portal

Cene dizela u Srbiji neće rasti u narednom periodu

Foto: Emilija Jovanović
Foto: Emilija Jovanović

Nakon sastanka sa Udruženjem naftnih kompanija Srbije i Naftnom industrijom Srbije, potvrđeno je da je snabdevanje tržišta gorivom stabilno.

Ministarka rudarstva i energetike, Dubravka Đedović Handanović, obavestila je javnost da se ne očekuje porast cena dizela u narednom vremenskom razdoblju, navodi se u saopštenju resornog ministarstva.

Podsećamo, trenutna cena goriva u Srbiji je:

EVRO DIZEL, u iznosu 214,00 dinara za jedan litar i

EVRO PREMIJUM BMB 95 u iznosu 192,00 dinara za jedan litar.

Pročitajte još:

Foto: Emilija Jovanović

“Iako je akciza malo porasla, to neće dovesti do povećanja cene dizela. Naš cilj je da obezbedimo predvidljivost i sigurnost za naše građane. Naftna industrija Srbije je bila i ostaće pouzdan partner države, a slično se očekuje i od drugih naftnih kompanija u zemlji.“ – izjavila je ministarka.

S druge strane, Kompanija NIS je naglasila svoju posvećenost stabilnosti snabdevanja i garantovala da neće biti povećanja cena osnovnih vrsta goriva na svojim benzinskim stanicama. Oni su takođe isticali svoju odgovornost prema potrošačima i podršku naporima Vlade Republike Srbije u cilju poboljšanja životnog standarda građana.

Energetski portal

Uručeni ugovori za energetsku sanaciju objekata od javnog značaja

Foto-ilustracija: Unsplash (Erik Mclean)
Foto-ilustracija: Pixabay

Ukupno 665 miliona dinara biće uloženo u energetsku sanaciju objekata od javnog značaja u 21 lokalnoj samoupravi, a ugovore u Vrnjačkoj Banji uručila je ministarka rudarstva i energetike Dubravka Đedović Handanović.

Finansijska sredstva biće uložena u sanaciju osnovnih i srednjih škola, upravnih zgrada, vrtića, domova kulture, domova zdravlja, sportskih objekata, postrojenja za preradu vode i javnog osvetljenja u lokalnim samoupravama koje su dobile sredstva na javnom pozivu.

,,Na primer, u Vrnjačkoj Banji radiće se sanacija osnovne škole, jedne od ukupno 10 osnovnih i srednjih škola iz ovog javnog poziva, u Raški će biti uređen Dom zdravlja, u Vladičinom Hanu Dom kulture, u Leskovcu i Užicu vrtić, a u Bosilegradu javno osvetljenje“, rekla je ministarka Đedović Handanović.

Pročitajte još:

Ona je istakla da se ulaganjima u povećanje energetske efikasnosti u rekonstruisanim javnim objektima smanjuje potrošnja energije od 20 do 50 odsto, troškovi energije i zimi i leti, i bolje štiti životna sredina.

Ministarka je podsetila da je kroz prethodne javne pozive energetski do sada sanirano 145 objekata u 145 lokalnih samouprava i uloženo oko 2,7 milijarde dinara. Najavila je i da će Ministarstvo nastaviti da podržava ovakve projekte i ulagati u energetsku efikasnost kako javnih objekata, tako i domaćinstava.

Energetski portal

Zahvaljujući projektu „Čista Srbija” značajno unapređen sistem kanalizacije

Foto: Grad Novi Sad
Foto: Ministarstvo građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture

Projekat „Čista Srbija“, koncipiran je na osnovu potrebe za povećanom ekološkom zaštitom vode i zemlje, a njegov efekat je nemerljiv za zaštitu životne sredine. Realizacija projekta sprovodi se kroz dva osnovna programa, izgradnju kanalizacione mreže i postrojenja za preradu otpadnih voda i sanaciju, rekonstrukciju, rekultivaciju i izgradnju regionalnih centara za upravljanje čvrstim komunalnim otpadom.

Radove na rekonstrukciji kanalizacione mreže u naselju Liman 2 obišli su Milan Đurić, gradonačelnik Novog Sada, Goran Vesić, ministar građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture i predstavnici kineske kompanije CRBC.

“U dosadašnje dve faze projekta za naš grad ugovoreno je ukupno čak 97,7 km mreže i prečistač na Čeneju ukupne vrednosti 55,5 miliona evra. U toku su radovi na više lokacija i svi radovi se odvijaju u planiranoj dinamici. Kao grad intezivno smo uključeni u realizaciju ovog projekta. Radovi se odvijaju na više lokacija i to na Čeneju, u Kisaču, u Almaškom kraju i na Limanu 1 i 2. Značaj rekonstrukcije kanalizacione mreže na Limanu bih istakao, obzirom da ćemo po završetku rekonstrukcije sanitarno rešiti izvorište Štrand koje je od 2008. godine fekalno zagađeno upravo zbog kanalizacije na Limanu 1 i 2”, rekao je Đurić.

Pročitajte još:

Druga faza projekta „Čista Srbija”, omogućuje da neki delovi Novog Sada dobiju kanalizacionu mrežu poput Gornjih livada, a najveći deo odnosi se na rekonstrukciju kanalizacionih kolektora starih preko 40 godina.

Novi Sad godinama unazad izdvaja izuzetno visoka sredstva za izgradnju i rekonstrukciju komunalne infrastrukture, kako vodovodne tako i kanalizacione, tako da smo primera radi u periodu od 2012. do 2022. godine izgradili novu kanalizacionu mrežu u dužini od čak 331 km, dok smo 17 km rekonstruisali, sve u ukupnoj vrednosti od 11.300 milijardi dinara.

U prethodnim godinama izgađena su četiri prečistača otpadnih voda i to u Kovilju, Rumenci, Begeču i Stepanovićevu.

Energetski portal

Zelena tranzicija: Otvorena solarna elektrana Bukovica

Foto-ilustracija: Unsplash (Sungrow Emea)
Photo-illustration: Pixabay

U opštini Jasenice, izgrađen je novi projekat obnovljivih izvora energije – solarna elektrana Bukovica. U senci planine, sunčeva energija pretvara se u struju. Progresivni put prema održivoj energetskoj budućnosti se nastavlja. U Zadarskoj županiji dakle, svedoči se još jednom energetskom projektu. 

Solarna elektrana Bukovica, koja je svečano otvorena, istaknuta je kao nov korak ka energetski održivoj budućnosti, ne samo lokalne zajednice već i šireg područja. 

Slovenačka energetska grupa Interenergo, podržana od strane austrijskih suvlasnika, upustila se u ovaj poduhvat, realizujući svoj prvi solarni projekat u Hrvatskoj, kapaciteta 6,25 megavata, koji obećava snabdevanje čak 3.500 domaćinstava održivom energijom. Elektrana daje novu notu nekada industrijskoj zoni.

Pročitajte još:

U kontekstu šireg energetskog pejzaža, elektrana nije izolovani projekat, već je tu i vetropark Jasenice, od pre nekoliko godina, čime se dodatno jača energetska infrastruktura regije. Vetropark bio je ocenjen kao projekat vredan 15 miliona evra.

Dok vetar i sunce u simbiozi preko padina Velebita stvaraju električnu energiju, slične  investicije i projekti ostvaraju se i u drugim delovima Jugoistočne Evrope, samo u različitim oblicima, ne svuda u vidu solarne energije.

Energetski portal

Proglašeni pobednici konkursa „Ekoopština”

Foto: Nika Veselinov
Foto: Nika Veselinov

Ambasada Francuske u Srbiji i njeni partneri: Institut Veolia, Saint-Gobain, Veolia, Decathlon, Wiener Stadtische, NALED, SKGO i Delegacija Evropske Unije dodelili su nagrade pobednicima konkursa „Ekoopština”.

Konkurs je zamišljen kao platforma za razmenu znanja i primera dobre prakse između francuskih i srpskih aktera uključenih u programe održivog razvoja gradova i opština u sledeće četiri oblasti: održivo upravljanje otpadom, održivo upravljanje vodama, održiva urbana mobilnost, energetska efikasnost zgrada. Posebnu potkategoriju konkursa čine „Zelene škole”, koja je namenjena osnovnim i srednjim školama u Srbiji.

Sve informacije o ovom konkursu dostupne su na sajtu www.ekoopstina.rs

Konkurs se odvijao kroz sledeće etape :

Organizovanje tematskih seminara iz navedenih oblasti u periodu april-jun, uz prisustvo stručnjaka iz navedenih oblasti koji dolaze iz čitave Francuske, i predstavljanje rešenja koja postoje na nivou lokalnih samouprava. Poziv da prisustvuju seminarima upućuje se svim gradovima i opštinama u Srbiji, ukupno 156 jedinica lokalne samouprave (JLS).

Nakon seminara, gradovi i opštine sa sajta preuzimaju upitnike u četiri navedene tematske oblasti i popunjavaju podacima vezanim za njihovu JLS. Popunjene upitnike šalju ambasadi, a ambasada prosleđuje stručnim žirijima koje čine stručnjaci i univerzitetski profesori, kao i predstavnici civilnog sektora. Ocenjuje se dostignuti nivo razvoja u primeni savremenih metoda upravljanja održivim gradovima, kao i potencijal za realizovanje budućih planiranih aktivnosti i primenljivost u drugim JLS u Srbiji. Nagrađuje se po jedna opština i po jedan grad u svakoj kategoriji. Nagrada se sastoji od studijskog putovanja za po dva predstavnika svake lokalne samouprave (dva predstavnika opštine i dva predstavnika grada) koji putuju na studijsku posetu u gradove u Francuskoj čiji su stručnjaci bili predavači na tematskim seminarima. Studijske posete se odvijaju od novembra tekuće do marta naredne godine.

Foto: Nika Veselinov

Što se tiče škola, one šalju prezentacije na temu aktivnosti iz oblasti zaštite životne sredine i nagrađuju se dve škole – jedna u kojoj se uči francuski jezik i druga u kojoj se ne uči. Nagrada je sportska oprema koju poklanja Decathlon – partner na projektu, kojom se opremaju sportske sale u obe škole pobednice, namenjene svim učenicima.

Ambasador Francuske, Pjer Košar je u uvodnom govoru podsetio na misiju „Ekoopštine”, naglasivši bogatstvo interakcija koje je projekat podstakao između francuskih i srpskih partnera i opština i pohvalio motivisanost srpskih škola da se bave ekološkim temama. Izrazio je nadu da će projekat „Ekoopština” postati stub francusko-srpske saradnje na temu održivih gradova. Interesovanje i francuskih i srpskih učesnika i partnera za ovo drugo izdanje konkursa bilo je veliko. Od pokretanja projekta u maju prošle godine, više od 650 predstavnika lokalnih vlasti Srbije učestvovalo je na seminarima, a nekoliko stotina učenika iz blizu šezdeset škola učestvovalo je na takmičenju u kategoriji „Zelena škola“. Oni su, kako je naglasio ambasador, opredelivši se za održivi razvoj, najbolji građani sutrašnjice. Zahvalio je i stručnom žiriju koji je izvršio detaljnu i argumentovanu analizu svih kandidatura i odredio pobednike.

Zamenica šefa delegacije EU, Plamena Halačeva, pohvalila je Ministarstvo zaštite životne sredine (koje je na dodeli nagrada predstavljala državna sekretarka Sandra Dokić) na uloženom trudu u unapređenju Poglavlja 27 koje postavlja ekološke i klimatske standarde. Podsetila je na saradnju sa francuskom i drugim ambasadama EU, Ministarstvom životne sredine, Programom za razvoj Ujedinjenih nacija, i Evropskom investicionom bankom u inicijativi „Zelena agenda za Srbiju“ u okviru „Tima Evropa”. Naglasila je da klimatske promene i degradacija životne sredine predstavljaju egzistencijalnu pretnju Evropi i ostatku sveta i podsetila da, kako bi se tome suprotstavio, Evropski zeleni dogovor ima za cilj da transformiše kontinent modernom, resursno efikasnom i konkurentnom ekonomijom, uz garantovanje kraja neto emisija gasova staklene bašte do 2050. godine, uz ekonomski rast i korišćenje čistih izvora energije na nivou cele Evrope.

Foto: Nika Veselinov

Državna sekretarka Ministarstva zaštite životne sredine, Sandra Dokić, naglasila je da su izazovi koji se tiču životne sredine sve brojniji. Najavila je povećanje budžeta ministarstva koji je danas trostruko veći u odnosu na prethodne godine, kroz sredstva koja ulažu kako Srbija tako i Evropska unija.Naglasila je značaj saradnje sa lokalnim samoupravama  i sinergiju sa drugim ministarstvima zahvaljujući kojim će se finansirati izgradnja postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda, kao i regionalni centri za preradu otpada u bezbednim uslovima.

Tom prilikom je potpisan i novi Sporazum o saradnji sa Delegacijom Evropske unije u Srbiji koji će omogućiti proširenje projekta „Ekoopština”, koji postaje deo inicijative „Zelena agenda za Srbiju“.

Rezultati konkursa:

Osnovne škole

kategorija „Zelene škole – Frankofonija”  

  • Osnovna škola „Karađorđe” iz Velike Plane, izdvojeno odeljenje Veliko Orašje, projekat „Ekološke aktivnosti koje se primenjuju u školi” 

kategorija „Zelene škole”

  • Osnovna Škola „Vasa Živković” iz Pančeva, projekat „Eko rep azbuka „Vasinih“ učenika”

Gradovi i opštine

kategorija „Održivo upravljanje otpadom“

  • (opština) : BAČKA PALANKA
  • (grad) : SREMSKA MITROVICA

kategorija „Energetska efikasnost“

  • (opština): VRNJAČKA BANJA
  • (grad): VRANJE

kategorija „Održiva urbana mobilnost“

grad (dva pobednika): PIROT i KRUŠEVAC

kategorija „Održivo upravljanje vodom“

  • (opština) : ČAJETINA
  • (grad) : NOVI SAD

Izvor: Ambasada Francuske

Kraj epohe stiropora – put prema održivoj izolaciji

Foto-ilustracija: Freepik (freepik)
Foto-ilustracija: Unsplash (
Tye Doring)

Pejzaž mog grada ispunjen je kranovima koji izviruju između starih građevina. Jasno je, populacija stanovništva je u porastu, a urbanizam mu je potreban. Čini se da se nikada više nije podizalo objekata, a to nije uobičajeno samo za Beograd, već za čitavu planetu.

Zelena građevinska industrija zbog toga polako postaje uslov za gradnju, što i ne čudi s obzirom na to da su građevinski materijali na listi zagađivača kotirani visoko zbog emisija koje ispuštaju. Govoreći o gradnji, gotovo da ne postoji objekat koji nije toplotno, ali i zvučno izolovan, a stiropor je odličan izolator i još bolji primer građevinskog materijala koji ne doprinosi dobrobiti prirode.

Nije samo reč o građevini, od ovog materijala izrađuju se i proizvodi za jednokratnu upotrebu, što dodatno zabrinjava. Brza hrana, ali i ona iz restorana za poneti, često se pakuje u posude od stiropora, a tu su i čaše. Takođe, kada naručujemo belu tehniku, kućne aparate, nameštaj ili druge predmete koji se transportuju, dobijamo ih u kartonskim kutijama, koje su iznutra obložene ovim materijalom.

Foto-ilustracija: Freepik (freepik)

Ekspandirani polistiren, zapravo je osnovni naziv stiropora. Sam naziv ukazuje na to da je ovaj materijal plastika i da u sebi sadrži stiren, koji se smatra veoma štetnim za zdravlje ljudi i životinja. Dodatno, stiropor se ne smatra biorazgradivim materijalom zato što je za taj proces potrebno i više od 500 godina. Njegova tekstura dovodi do lomljenja i usitnjavanja, a kako je vrlo lagan, vetar ga odnosi i širi po prirodi. Opasnost po životinje kada završi u prirodi, pa čak i na deponijama na kojima traže hranu, je velika jer prilikom gutanja može da dođe do gušenja.

Naučnici širom sveta već iznalaze alternativna rešenja zahvaljujući kojima bi u budućnosti stiroporu moglo da se kaže – zbogom. Neki gradovi i države su već zabranili njegovu komercijalnu upotrebu – Toronto, Vašington, Pariz, Kalifornija, Tajvan…

Jedan od ekološki prihvatljivijih materijala, kao alternativa stiroporu, jeste onaj na bazi biljaka koji su razvili istraživači sa Univerziteta u Vašingtonu. Naime, pena je u najvećoj meri napravljena od celuloznih nanokristala, najrasprostranjenijeg biljnog materijala na svetu, a kao takva pokazala se i boljim izolatorom od stiropora. Kako bi se pospešile ekološke karakteristike, naučnici su pronašli način kako da i sam proces bude održiviji te se umesto štetnih rastvarača koristi voda u tom procesu.

Ovo nije jedini primer, a za kraj ovog teksta pomenućemo i jedan posebno značajan za nas.

Mladi stručnjaci iz Srbije osmislili su biorazgradivi stiropor koji je isključivo proizveden od poljoprivrednog otpada. Zamenom jedne tone stiropora njihovim biorazgradivim materijalom, efektivno se smanjuju emisije CO2 za oko devet tona.

Katarina Vuinac

Priroda i urbanizacija: Obeležavanje Svetskog dana staništa svakog oktobra

Foto-ilustracija: Unsplash (belinda-fewings)
Foto-ilustracija: Unsplash (coleen-rivas)

Prvi ponedeljak u oktobru nije samo početak novog meseca, već i prilika za globalno razmišljanje o mestima koja nazivamo staništa. Ovog meseca, Svetski dan staništa bio je 2. oktobra, a tema je bila – Otporne urbane ekonomije. Gradovi kao pokretači rasta i oporavka. Inicijativa UN-a traje od 1985. godine, i poziva nas da promislimo o staništima, ne samo kao mestima boravka, već i kao esencijalnim izvorima koji hrane, štite i pružaju  osnovu za život.

Danas, dok se suočavamo sa urbanizacijom i sve većim pritiskom na prirodne resurse, pažljivo razmišljanje i planiranje su ključni kako bi se osiguralo da staništa, u kojima boravi obilje života, ne budu samo sačuvana, već i obogaćena. Određeni projekti svedoče o mogućnostima kreiranja urbanih prostora koji ne samo da koegzistiraju sa prirodom, već i aktivno doprinose njenom očuvanju i obnavljanju.

Pročitajte još:

Foto-ilustracija: Unsplash (MP)

Primeri kao što su Madrid RIO Park u Španiji i Gardens by the Bay poznat po „superdrveću“ u Singapuru ilustruju kako unikatne inovacije i strateško planiranje, mogu transformisati urbane prostore u bujne zelene oaze koje služe ljudima, ali isto tako i lokalnim ekosistemima. Ovi projekti ne samo da pružaju vitalne prostore za odmor i rekreaciju, već i demonstriraju ulogu urbanog zelenila u poboljšanju kvaliteta vazduha, upravljanju vodnim resursima, i smanjenju urbanih toplotnih ostrva, istovremeno obogaćujući bioraznolikost. Ozelenjavanjem arhitekture i stvaranjem puteva ili koridora za divlje životinje kroz urbana područja, mogu se realizovati novi projekti koji su pažljivi prema staništima.

Odgovornost leži na svima nama, od urbanista i javnih politika, do građana i zajednica, da tražimo, podržavamo i implementiramo rešenja koja stvaraju sinergiju između urbanih i prirodnih sredina. Kroz promociju i prihvatanje održivih praksi u oblasti stanovanja i urbanog razvoja, svetska zajednica može učestvovati u oblikovanju budućnosti u kojoj čovek i priroda ne samo da dele prostor, već i prosperiraju zajedno.

Energetski portal

VE Kovačica – velika podrška lokalnoj zajednici

Foto: OIE Srbija
Foto: OIE Srbija

Kompanija Electrawinds K-Wind doo, nosilac projekta vetroparka Kovačica i jedan od osnivača OIE SRBIJA, raspisala je javni poziv za drugi ciklus zaredom i uspešno realizovala „Program podrške lokalnoj zajednici 2022/2023“, kroz doniranje sredstava neprofitnim organizacijama sa teritorije opštine Kovačica.

Na konkurs se prijavilo 42 organizacije, od kojih je izabrano 12 sa najboljim projektima usmerenih na zaštitu životne sredine, poboljšanje infrastrukture, obrazovanje, sport, promociju obnovljivih izvora energije i inovacije:

  • Dom zdravlja „Kovačica“ (nabavka opreme za odeljenje pedijatrije)
  • Gimnazija „Mihajlo Pupin“ Kovačica (nabavka opreme za IT kabinet)
  • OŠ „Maršal Tito“ Padina (nabavka laptopa i interaktivne table za kabinet muzičke kulture)
  • OŠ „Lukrecija Ankucić“ Samoš  (nabavka IT opreme)
  • Ekološki pokret opštine Kovačica (kontejner za prikupljanje reciklažnog materijala i info tabla)
  • Ekološki pokret Padina (nabavka bušača rupa za sadnju drveća i promo materijala)
  • DVD Crepaja (rekonstrukcija i adaptacija garaže)
  • ŽRK „Spartak“ Debeljača (nabavka IT opreme)
  • FK „Dolina Padina“ (rekonstrukcija terena i nabavka sportske opreme)
  • FK „Unirea“ Uzdin (rekonstrukcija fasade i zamena stolarije na objektu)
  • FK „Polet“ Idvor (nabavka sistema za zalivanje terena)
  • FK „Spartak 1911“ Debeljača (nabavka traktor kosačice)

Svečana ceremonija uručenja donatorskih tabli korisnicima donacija održana je u ponedeljak, 2. oktobra. Prisutnima su se obratili Marijana Meliš, pomoćnica predsednika Opštine Kovačica, zatim Gal Sade, predstavnik investitora, odnosno vlasnika Vetroparka Kovačica i Miloš Colić, direktor kompanije New Energy Solutions.

Osnivači OIE SRBIJA su društveno odgovorne kompanije koje dva posto svog profita daju lokalnim zajednicama.

Izvor: OIE SRBIJA

Odlaže li se početak grejne sezone i koliko povećanje cena traže toplane

Foto-ilustracija: Unsplash (Umberto)
Foto-ilustracija: Pixabay (analogicus)

Direktor Udruženja toplana Srbije Dejan Stojanović kaže za RTS da se remonti toplana privode kraju i da su stvoreni uslovi za bezbedan početak grejne sezone 15. oktobra. Navodi da povećanje cene grejanja neće tražiti sve toplane. Posebno naglašava da se dugovi za grejanje godinama ne smanjuju i da bi naplata po potrošnji bila najefikasnija.

Od ponedeljka su toplane počele tehničke probe sistema, a grejna sezona u Srbiji zvanično počinje 15. oktobra. U toku je ugovaranje energenata, a toplane traže veće cene grejanja od pet do 30 odsto.

Što se tiče nabavke energenata, prirodni gas je ugovoren u visini od 85 odsto, mazut 33, ugalj 49, biomase skoro 50 odsto i toplotna energija koja se kupuje iz EPS-a u visini od 75 odsto. 

Ukazuje i da postoje određeni problemi u nekim gradovima, posebno u Vrbasu i Loznicu, ali se rešavaju i očekuje da će do početka grejne sezone sve biti u redu.

Kada će početi grejna sezona

Navodi da je stručno mišljenje da grejna sezona treba da počne onda kada odluke to i nalažu, a to je 15. oktobar, a onda da se uklapa shodno zadatim vremenskim uslovima.

Odluke se razlikuju po gradovima i opštinama u zavisnosti od prognoze vremena, ali da to sve važi za period do 15. oktobra i nakon 15. aprila, kada se sezona završava.

Sadašnje prognoze koje, ukazuje, nisu nikada do kraja pouzdane, najavljuju da se zahlađenje očekuje 20. odnosno 21. oktobra.

Pročitajte još:

Koliko poskupljenje traže toplane

Govoreći o povećanju cena grejanja, Stojanović kaže da je u 22 lokalne samouprave cena povećana.

„U prethodnih nekoliko dana su se kroz neke medije provukle neke, kako bih rekao, dezinformacije. Znači, u ovom trenutku, ono što su jedinice lokalne samouprave odobrile, od njih 60, povećale su cene 22“, precizirao je Stojanović.

Foto-ilustracija: Pixabay

Objašnjava i da su razlozi za to što za dve godine lokalne samouprave nisu davale saglasnost za korekciju cena.

„Gas je poskupeo 50,4 odsto, što rezultira povećanjeu od skoro 30,30 odsto, mazut je od početka ove godine do danas poskupeo 28,34 odsto, to su razlozi povećanje cena. Tu postoje samo dve varijante, ili da se to kompletno ide sa tržišnim, da kažem uslovno ekonomski opravdanim cenama, ili da subvencioniše prema saglasnoj metodologiji za određivanje cene jedinica lokalne samouprave“, navodi on.

Objašnjava i da neće sve toplane povećati cene grejanja i da to sve zavisi od dinamike i metodologije određivanja cena.

Dug se godinama ne smanjuje 

Ističe da se dugovi za grejanje već godinama ne menjaju, da se to uglavnom analizira tokom letnjeg perioda, ali i da se taj dug godinama ne smanjuje.

„Ta potraživanja su negde blizu 18-20 milijardi dinara od stambenog prostora i nekih desetak milijardi od poslovnog. Plus, najmanji je dug zapravo u ovom trenutku, nije zanemarljiv, ali je negde 100-150 miliona od budžetskih korisnika“, dodaje.

Kaže da je pristalica naplate po potrošnji, jer se onda sve mnogo brže radi, i onda praktično svi mogu da se uključe u primenu mera energetske efikasnosti.

„Znači neminovno je da svi pređemo na to, onda nije upitno uopšte da li je grejna sezona počela 15, 16. ili 20. oktobra ili 1. novembra“, zaključuje Stojanović.

Naglašava i da je cilj da do 2030. godine kompletno izbacimo mazut i ugalj.

Izvor: RTS