Home Blog Page 105

KOMPANIJA SEKOPAK PREDSTAVILA PROJEKAT ODLAGANJA STAKLENE AMBALAŽE EKO PARTNER: Mreža odgovornih ugostitelja u borbi za održivu budućnost

Foto: Sekopak
Foto: Sekopak

Sa ciljem da motiviše ugostiteljski sektor da se još aktivnije uključi u inicijative upravljanja i odlaganja staklenog otpada, kompanija Sekopak, vodeći operater ambalažnog otpada, pokrenula je projekat EKO PARTNER. Platforma podrazumeva postavljanje kontejnera i kanti u okviru ugostiteljskih objekata, koji prvenstveno služe za odlaganje staklene ambalaže, ali i drugih vrsta ambalažnog otpada.

Svi lokali koji su uključeni u projekat na ulaznim vratima imaju jasno istaknutu EKO PARTNER oznaku, čime je građanima omogućeno da u svakom trenutku znaju koji restoran sortira otpad i doprinosi očuvanju životne sredine.

Povećanje količina prikupljene staklene ambalaže i dostizanje evropskih standarda u pogledu selektivnog odlaganja otpada neki su od važnih koraka na putu zelene tranzicije, a samo tokom 2022. godine, Sekopak je poslao na reciklažu više od 18.000 tona staklene ambalaže. U prisustvu predstavnika Ministarstva za zaštitu životne sredine, HoReCa sektora i kompanija Carlsberg, Coca-Cola HBC, Apatinske pivare i Knjaz Miloš, Violeta Belanović, generalna direktorka kompanije Sekopak, još jednom je podvukla važnost zajedničkog delovanju u oblasti upravljanja ambalažnim otpadom.

Pročitajte još:

Foto: Sekopak

„EKO PARTNER predstavlja projekat u koji mnogo verujemo i puno ulažemo. On je savršen primer kako saradnjom nas kao operatera, ugostitelja iz HoReCa sektora i velikih korporacija svi zajedno možemo biti bliže jednom velikom, civilizacijskom cilju kao što je očuvanje životne sredine. Posebnu zahvalnost dugujemo svakom od naših partnera iz ugostiteljskog segmenta koji su se samoinicijativno uključili u ovu platformu i postali deo EKO PARTNER mreže. Na ovaj način oni istovremeno demonstriraju visok stepen svesti o ekološkim temama, svoje društveno odgovorne ambicije i doprinose očuvanju naše planete. Nadamo se da će njihov primer biti podsticaj i drugim ugostiteljima da postanu EKO PARTNERI, ali i da ćemo zahvaljujući doprinosu kroz ovaj kanal u budućnosti uspeti da unapredimo parametre i količine prikupljene staklene ambalaže u skladu sa evropskim okvirima“, istakla je Belanović.

Učešće ugostitelja u ovom projektu od velikog je značaja za promovisanje i popularizaciju kulture reciklaže i važnosti odvajanja otpada, i to ne samo za HoReCa partnere, već i celom segmentu male i srednje privrede. Uključivanjem u sistem, ugostitelji i objekti dobijaju priliku da postanu pioniri održivosti u svojoj industriji kroz dobijanje EKO PARTNER oznake.

Foto: Sekopak

„U našim objektima, na ulazu je istaknuta ,,EKO PARTNER“ nalepnica kako bi građani znali da podržavamo odgovoran pristup prema životnoj sredini i radimo u skladu principima zelene ekonomije. Svesni smo važnosti reciklaže, odvajanja otpada i koliko naš primer može da bude stimulativan za celo društvo da se ponaša odgovornije. Sam proces odvajanja staklenog otpada je jednostavan, materijali se lako razdvajaju, a mi se osećamo kao bolji član zajednice znajući da kroz svoje poslovanje doprinosimo boljoj budućnosti. Verujemo da šaljemo dobru poruku svima – kolegama koji još nisu postali deo EKO PARTNER mreže, ali i našim gostima, jer ako mi kao restorani možemo da odvajamo otpad, može svako“, naveli su korisnici EKO PARTNER oznake okupljeni ovim povodom u restoranu ,,Jerry’’.

Uskoro će na sajtu kompanije Sekopak, kao i kroz QR kod koji se nalazi u okviru same nalepnice, biti dostupna svojevrsna EKO MAPA, na kojoj će biti prikazan spisak svih lokala koji nose oznaku EKO PARTNER i učestvuju u projektu. Saradnja Sekopaka sa ugostiteljima traje godinama unazad i potpomognuta je zajedničkim partnerstvom sa javno – komunalnim preduzećima i privatnim sakupljačima širom Srbije. Iz Sekopaka najavljuju da naredna faza projekta podrazumeva sistematizaciju svih uključenih lokala i sakupljenih količina.

Izvor: Sekopak

ZELENA ENERGIJA I STABILNO SNABDEVANJE UZ ABB PODRŠKU

Foto: ABB
Foto: ABB

U procesu ublažavanja klimatskih promena i borbi za očuvanje prirodnih resursa okrećemo se ka obnovljivim izvorima energije, poboljšanju energetske efikasnosti i optimalnoj potrošnji. Upotrebom novih tehnologija i inovativnih rešenja smanjuju se uticaji na životnu sredinu i emisije štetnih gasova dok istovremeno neometano i sigurno funkcioniše savremeno društvo.

Postizanje klimatske neutralnosti i smanjenje upotrebe fosilnih goriva zahteva ubrzani prelazak na upotrebu obnovljivih izvora energije, dok se upotrebom najnaprednijih rešenja postiže optimizacija već postojećih kapaciteta. Stalno raste potreba za stabilnim snabdevanjem električnom energijom, naročito u periodima kada je potražnja intenzivirana, a to je moguće samo uz primenu novih tehnologija.

Poboljšanjem performansi u hidroelektranama unapređuje se njihov životni ciklus, instaliranjem ABB Ability™ Symphony® Plus SCADA rešenja efikasnost se maksimalizuje kroz automatizaciju, integraciju i optimizaciju celog postrojenja koje postaje pouzdanije. Kvalitet ovog sistema uvidela je kompanija Repsol iz Španije i on je instaliran u njihovih pet hidroelektrana. SCADA obezbeđuje standardnu metodologiju kontrole uz automatizaciju radnih tokova i optimizaciju svakodnevnih operacija uz visok stepen bezbednosti. Širom sveta instalirano je od 7.500 Symphony Plus sistema, od kojih više od 5.000 podržava energetske aplikacije.

U FOKUSU:

ABB napredna rešenja za vetar

Foto-ilustracija: Pixabay (www_slon_pics)

Gotovo svakodnevno bude predstavljeno neko novo, inovativno rešenje u sferi obnovljivih izvora energije. Ona jednostavno postaju neophodnost kako bi veliki sistemi koji koriste energiju vetra i sunca neometano radili pružajući stabilnu distribuciju proizvedene električne energije.

Remont postrojenja koja su već godinama u funkciji u znatnoj meri može da poboljša njihovu pouzdanost i produži vek trajanja. Uz to neizbežno dolazi do uštede emisija ugljen-dioksida. Upotrebom pretvarača ACS800 24 vetroturbine u vetroelektranama Aulepa i Aseri u Estoniji pouzdano rade. Zahvaljujući novim tehnologijama koje su postavljene u ovim vetroelektranama, tim za održavanje kompanije ABB spreman je da u svakom trenutku pomogne u poboljšavanju performansi vetroturbina, i to tokom celog životnog veka vetroelektrane.

ABB obezbeđuje najefikasnije tehnologije, proizvode i usluge svojim klijentima i uvodi novine radi još veće efikasnosti. Sigurno je da povećanje kapaciteta obnovljivih izvora energije, iako ključno za ublažavanje klimatskih promena i energetsku nezavisnost, ne može da se desi preko noći i stoga je važno da već sada učinimo sve što možemo da sačuvamo životnu sredinu i smanjimo troškove, kao i da obezbedimo i dovoljno energije.

Dugogodišnje iskustvo i spisak zadovoljnih klijenata kompanije ABB jasan su pokazatelj njihove spremnosti da odgovore na sve zahteve tržišta i klijenata, a rad na istraživanjima i
novim tehnologija pokazuje da idu ka ostvarivanju zacrtanih ciljeva poput smanjenja ugljeničnog otiska i klimatske neutralnosti.

Intervju vodila: Milica Radičević

Intervju je objavljen u Magazinu Energetskog portala OBNOVLJIVI IZVORI ENERGIJE

WWF sumnja na još jedan slučaj nezakonite trgovine divljim vrstama

Foto-ilustracija: Unsplash ( Jeff Rodgers)
Photo-illustration: Pixabay

Pre nekoliko dana u Subotici je viđeno mladunče lava kako prelazi put. Slučaj je prijavljen policiji i mladunče je zbrinuto u zoološkom vrtu Palić. Nažalost, iz zoološkog vrta potvrđuju da je mlada lavica u kritičnom stanju – od dehidriranosti i neuhranjenosti, preko raznih upala unutar organizma i parazita pa sve do spoljnih rana i slomljenih kostiju. Zbog tako lošeg zdravstvenog stanja, nije moguće sa sigurnošću reći hoće li lavica preživeti, a teško je odrediti i starost lavice, ali iz zoološkog vrta kažu da može biti stara do šest meseci.

Uz pitanje može li lavica u ovakvom stanju uopšte da preživi, postavlja se i pitanje odakle se mladunče lava pojavilo na putu ka Subotici? Iako na to pitanje još nemamo odgovor, logična pretpostavka je da je mladunče lava u Srbiju ušlo nezakonitim putem, jer bi bilo kakva zakonita aktivnost ostavila trag.

Podsetimo se da ovo nije prvi ovakav slučaj zabeležen u regionu. Pre nešto više od godinu dana WWF je pisao o sličnoj situaciji u Crnoj Gori – uočen je mladunac lava kako luta po šumama blizu Budve. Mladunac je bio u privatnom vlasništvu i u državu je uvezen nezakonito, što potvrđuje činjenica da ne postoje dokumenta koja bi potvrdila uvoz te velike mačke u Crnu Goru. Mladunac je nakon nekoliko dana pronađen i zbrinut, a danas se nalazi u holandskom utočištu za velike mačke, jer njegov povratak u divljinu nije bio moguć. Pre samo dve godine svedočili smo slučaju nezakonitog prevoza tigra trajektom s jednog ostrva na drugo. Takvih slučajeva je puno, ali vrlo često prođu ispod radara javnosti, a nažalost brojni slučajevi prođu i nekažnjeno.

Pročitajte još:

Photo-illustration: Pixabay

Zemlje Evrope, kao i zemlje Balkana, često su ciljna tržišta ili područja tranzita divljih vrsta, uključujući velike mačke poput lavova i tigrova. Iako su zločini protiv prirode četvrta najisplativija kriminalna aktivnost na svetu, odmah posle trgovine ljudima, drogom i oružjem, njihova prepoznatljivost u regionu je i dalje premala. Zemlje regiona, uključujući Srbiju, često su putevi prenosa mladunaca ili mrtvih lavova kao trofeja, a uz to prenose se i lavlje kosti, zubi ili kandže iz Afrike u Aziju gde se koriste u alternativnoj medicini ili kao nakit. Uz velike mačke, često se krijumčare i naše velike zveri – medved, vuk i ris, morske vrste poput trpova koji se smatraju delikatesom na azijskom tržištu ili ptice pevačice od kojih je naša najpoznatija češljugar.

WWF, svetska organizacija za zaštitu prirode, već godinama sistemski radi na obeshrabrivanju i smanjenju broja počinjenih zločina protiv prirode kroz rad s institucijama, olakšavanje procesa obrade i kažnjavanja zločina protiv prirode, ali i osnaživanju javne svesti o zastupljenosti i ozbiljnosti ovakvih zločina na nacionalnom, regionalnom i svetskom nivou. Pozitivan pomak je pritom svakako vidljiv, ali potrebno je održavati uspešnu koordinaciju i saradnju između nadležnih tela, kao i da se osvesti javnost kako bi mogla da prepozna i prijavi ovakve zločine.

Divlje vrste nisu kućni ljubimci i mesto im je u prirodi. Bilo kakvo nezakonito posedovanje divlje vrste, krivolov, trovanje ili prodaja kažnjiva su dela. Prvi kontakt za prijavu uvek je policija.

Izvor: WWF

SEE ENERGY 2023 – Glavna tema Dekarbonizacija

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto: SERBIO

Energetska konferencija, šesta po redu SEE ENERGY 2023 biće održana 2. i 3. oktobra u hotelu „Sheraton“ u Novom Sadu. 

Teme prvog dana konferenciju se:

  1. Panel  „Dekarbonizacija u privredi: Inovacije, izazovi i konkurentnost“
    Panelisti: Henkel, Viessmann, Energy Net, Schneider Electric, Gecić Law
    Moderacija: Danko Kalkan, Ernst & Young
  2. Panel „Dekarbonizacija u saobraćaju: Inovacije, infrastrukturna podrška i baterija“
    Panelisti: ABB, Siemens, Schneider Electric, Charge&GO
    Moderacija: Filip Mitrović, 360 Mobility
  3. Panel „Dekarbonizacija u naftnoj industriji: Biogoriva, solar i zeleni vodonik“
    Panelisti: NIS, Stark energy, Ambasada Brazila, Sekreterijat za energetiku grada Beograda
    Moderator: Dušan Macura, Novosadska toplana
  4. Panel „Priključenje na elektroenergetsku mrežu i baterije za skladištenje el. energije“
    Panelisti: Elektrodistribucija, Rimac Energy, Enel PS, CWP Global, ABB            Moderator: Tamara Zejak, Petrikić & Partneri AOD u saradnji sa CMS Reich-Rohrwig Hainz
  5. panel „Tržište električne energije: Korporativni PPA Ugovori, cene i kreditne linije“
    Panelisti: SEEPEX, EPS, Erste banka, GBG, Marsh osiguranje
    Moderator: Aleksandar Savić, AskUs doo

Drugi dan konferencije (3. oktobar) posvećen je Danu Toplotnih Pumpi. Uz Nemačku organizaciju za međunarodnu saradnju GIZ, konferencija je posvećena stanovništvu, stambenim zajednicama i lokalnim samoupravama.

Izvor: SERBIO

Očuvanje Dunava: Novo postrojenje vraća prečišćenu vodu u reku

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

U Beogradu je otvoreno prvo industrijsko biološko postrojenje za prečišćavanje otpadnih voda. Vrednost postrojenja iznosi pet miliona evra. Postrojenje će koristiti vodu iz Dunava, uzetu za industrijske potrebe, i biološkim tretmanom je vraćati u reku u čistijem stanju. Istaknuto je da je postrojenje primer za sve privrednike u zemlji, sa porukom da je neophodno planirati izgradnju sličnih postrojenja što pre. Ovaj dan je označen kao važan korak za zaštitu životne sredine, ne samo u Beogradu već i širom Srbije, saopšteno je na sajtu Vlade Srbije.

Do kraja 2025. godine, svim privrednim subjektima koji proizvode otpadne vode iz tehnoloških procesa biće obavezno da izgrade postrojenja za njihovo prečišćavanje.

PROČITAJTE JOŠ:

Tretman otpadnih voda je jedan od ključnih prioriteta zemlje. Vlada Srbije je opredelila sredstva u visini od preko 4,5 milijardi evra za projekte prečišćavanja otpadnih voda, od kojih je milijarda evra namenjena projektima u Beogradu.

Na otvaranju je istaknuto da je ovo postrojenje prva takva inicijativa u Srbiji i deo je kontinuiranog ulaganja u održivu proizvodnju. Takođe je naglašeno da je izabrana najmodernija tehnologija za prečišćavanje otpadnih voda, sa parametrima koji čak nadmašuju standarde evropske zakonske regulative.

Energetski portal

Međunarodni dan svesti o gubitku i rasipanju hrane

Foto-ilustracija: Social work photo created by freepik - www.freepik.com
Foto-ilustracija: Unsplash (Dan Gold)

UN Ciljevi održivog razvoja prepoznaju problem hrane kao važnu temu na kojoj je potrebno da se radi kako bi svet postao održivo mesto za život. Drugi cilj – Svet bez gladi, koji se zalaže za okončanje gladi, osiguranje zaliha hrane, unapređenje kvaliteta ishrane i provomisanje održive poljoprivrede i Dvanaesti Cilj – Odgovorna potrošnja i proizvodnja, poziva na akciju da se prepolovi globalno bacanje hrane po glavi stanovnika.

Rešavanjem ovog problema, ne bi se postiglo ostvarenje samo ova dva Cilja, zato što bacanjem hrane utičemo na zagađenje vazduha, te klimatske promene, a sve to dovodi do ostalih problema poput biodiverziteta, mira u svetu, zdravlja i drugo.

Zbog toga se danas, četvrtu godinu zaredom, obeležava Međunarodni dan svesti o gubitku i rasipanju hrane.

Pročitajte još:

Podaci pokazuju da se više od 780 miliona ljudi širom sveta 2022. godine suočilo sa glađu, dok više od 3,1 milijarde ljudi u 2021. godini nije moglo da priušti zdravu ishranu.

Prema podacima UN, oko 13 odsto svetske hrane se gubi u lancu snabdevanja nakon žetve, a pre maloprodajne faze lanca snabdevanja, dok se 17 odsto hrane baca u domaćinstvima, prehrambenim uslugama i maloprodaji.

Govoreći o Srbiji, godišnje kao otpad završi stotine hiljada tona hrane, od čega čak 90 odsto završi na deponijama. Dodatni problem usleđuje upravo kada hrana završi na ovim mestima, jer nakon što ostale bez dotoka kiseonika zatrpana pod drugim otpadom, počinje da emituje metan.

Počevši od naših domova, trebalo bi da kupujemo češće ali manje količine, a ukoliko već ostane hrana koja nam je višak, a nije pokvarena, radije potražimo životinje napolju kojima će obrok značiti, a time ćemo zaštiti i životnu sredinu.

Energetski portal

Beč dobija sistem kaucije za jednokratnu ambalažu

Foto ilustracija: Pexels
Foto-ilustracija: Unsplash (Nick Fewings)

Sistem kaucije važi za sve jednokratne flaše i limenke od 0,1 do tri litre. Postoje izuzeci iz higijenskih razloga za mleko i mlečne napitke. Tetrapak trenutno nije deo sistema kaucije. Flaše i limenke se mogu vratiti gde god se i prodaju pića, dakle ne samo u supermarketu, već i u restoranima, kafićima, ugostiteljskim objektima i kioscima brze hrane.

Od 1. januara 2025. godine proizvodi koji su obuhvaćeni sistemom kaucije biće označeni odgovarajućim simbolom.

Da bi se novi sistem uspešno sproveo, potrebna su milionska ulaganja. Sa uvođenjem sistema kaucije, prehrambene prodavnice preuzimaju operativnu odgovornost kao glavno mesto za povraćaj ambalaže.

Pročitajte još:

Veliki bečki maloprodajni lanci već sada postavljaju automate za povraćaj, rekonstruišu prodavnice u skladu s tim i instaliraju nove IT sisteme. Kako bi se malim preduzećima olakšala procedura, oni će imati samo ograničenu obavezu povraćaja. Moraju vratiti samo vrste i količine prazne ambalaže koju i sami prodaju. Nastali dodatni troškovi, kao što su troškovi nabavke automata, dodatni radni troškovi i izgubljen prostor za prodaju, biće nadoknađeni tzv. „Handling Fee“-dodatkom.

Takođe, trgovci prehrambenih prodavnica dobiće subvencije u iznosu od ukupno 20 miliona evra za nabavku novih automata i prilagođavanje postojećih. Mali trgovci će dobiti povraćaj 100 odsto svojih troškova nabavke.

Cena proizvoda neće porasti uvođenjem sistema kaucije. Sistem kaucije će se finansirati putem takse za proizvođače, a takođe i za svaku flašu koja ne bude vraćena, ostaje 25 centi u sistemu. Osim toga, sakupljena plastika i aluminijum će se takođe prodavati za ponovnu upotrebu.

Od 1. januara 2024. godine u Austriji se u prehrambenim prodavnicama uvodi obavezna ponuda pića u ambalaži za višekratnu upotrebu.

Izvor: City of Vienna

Objavljene nove cene goriva

Foto-ilustracija: Pexels
Foto-ilustracija: Pixabay

Nove najviše maloprodajne cene derivata nafte za period od 15 časova 29. septembra 2023. godine do 6. oktobra 2023. godine iznosiće:

EVRO DIZEL, u iznosu 214,00 dinara za jedan litar i

EVRO PREMIJUM BMB 95 u iznosu 192,00 dinara za jedan litar.

Takođe, u skladu sa članom 3 stav 5 navedene uredbe, obaveštavaju se privredni subjekti koji obavljaju delatnost trgovine motornim i drugim gorivima na stanicama za snabdevanje prevoznih sredstava da su dužni da utvrđene maloprodajne cene derivata nafte primene odmah po objavljivanju na zvaničnoj internet stranici Ministarstva turizma i omladine.

U cilju sprečavanja većih poremećaja i očuvanja životnog standarda stanovništva, Vlada je usvojila Uredbu o izmeni Uredbe o ograničenju visine cena derivata nafte koja će važiti do 31. jula 2023. godine.

Energetski portal

Usvojen Program upravljanja muljem u Srbiji od 2023. do 2032. godine

Foto-ilustracija: Unsplash (Ivan Bandura)
Foto-ilustracija: Pixabay

Program upravljanja muljem u Republici Srbiji za period od 2023. do 2032. Godine usvojen je na sednici Vlade, saopštilo je Ministarstvo zaštite životne sredine.

Ovakav planski dokument prvu put je usvojen u Srbiji, a njegov cilj jeste uspostavljanje bezbednog, održivog i isplativog sistema upravljanja muljem iz postrojenja za prečišćavanje komunalnih otpadnih voda.

Prema ovom dokumentu, rešavanje pitanja upravljanja muljem biće u skladu sa principima cirkularne ekonomije, kao i sa regulativom EU, a cilj je da se u dužem vremenskom periodu osigura korišćenje mulja kao resursa, navodi se na sajtu Vlade.

To je posebno važno imajući u vidu da se očekuje povećanje količina mulja na celoj teritoriji Srbije.

Pristup primenjen u programu, koji je pripremilo Ministarstvo zaštite životne sredine, ogleda se u formulisanju kratkoročnih i dugoročnih opcija koje će doprineti rešavanju pitanja postupanja sa muljem koji nastaje u procesu prečišćavanja otpadnih voda.

Pročitajte još:

Kratkoročne i dugoročne mere su definisane imajući u vidu projekciju da će količina mulja na celoj teritoriji zemlje biti povećana, zbog planirane izgradnje velikog broja postrojenja za prečišćavanje komunalnih otpadnih voda.

Kratkoročne mere predviđene dokumentom su: korišćenje mulja u poljoprivredne svrhe ukoliko je prethodno kompostiran, digestiran, odnosno stabilizovan i ukoliko je sadržaj teških metala itd u skladu sa propisima, korišćenje u cementnoj industriji, u termoelektranama, kao i odlaganje mulja na industrijske deponije, deponije pepela, jalovišta i napuštene rudarske objekte.

Predviđeno je i odlaganje mulja na deponije komunalnog otpada uz obezbeđivanje posebnih sanitarnih kaseta namenjenih za ovu vrstu otpada.

Dugoročne mere podrazumevaju uspostavljanje efikasnog i dugoročno održivog sistema i infrastrukture za tretman, korišćenje i krajnje zbrinjavanje mulja korišćenjem najboljih dostupnih tehnologija i dobre prakse.

U tom cilju, dokument predviđa dugoročni koncept regionalnog upravljanja muljem sa postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda koji obuhvata izgradnju regionalnih centara za upravljanje muljem, njegovo korišćenje za rekultivaciju devastiranih lokacija, kao i termički tretman mulja, sušenjem mulja itd.

Takođe, pripremljen je i Akcioni Plan za period od 2023. do 2027. godine, kako bi Program upravljanja muljem u Republici Srbiji za period od 2023. do 2032. godine mogao da se sprovodi, a Akcionim Planom utvrđene su aktivnosti za ostvarivanje ciljeva programa.

Njime su predviđeni rokovi, nosioci i partneri, kao i finansijska sredstva i izvori finansiranji za sprovođenje utvrđenih aktivnosti.

Usvajanje ovog planskog dokumenta je važan korak ka održivom i odgovornom upravljanju muljem u Republici Srbiji u narednoj deceniji, navodi se u saopštenju.

Energetski portal

Blaga zima uticala na cenu ogreva – koliko sada koštaju drva i pelet

Foto-ilustracija: Unsplash (Nipun Jagtap)
Foto-ilustracija: Pixabay (moses)

Jesen je počela, tokom dana su letnje temperature, ali prohladna jutra nagoveštavaju da se bliži grejna sezona. Oni koji nisu nabavili ogrev ovih dana obilaze stovarišta. Profesor Šumarskog fakulteta u Beogradu Branko Glavonjić navodi za RTS da peleta i drva ima dovoljno, te da se mogu nabaviti po cenama povoljnijim nego prošle godine. Ogrev je, kaže, u poređenju sa istim periodom prošle godine, jeftiniji i do trideset odsto.

Kako je istakao od aprila do danas nije bilo značajnijih promena cena ogreva, u najvećem broju stovarišta, kada je u pitanju pelet, one se kreću od 32.000 do 36.000 dinara. Ima stovarišta na kojima se može kupiti nesertifikovani pelet po ceni od 30.000 do 31.500 dinara.

„Ali ima i stovarišta na kojima se pelet prodaje po cenama koje su nešto više od 36.000 dinara. U poređenju sa cenama od prošle godine, pre svega u poređenju sa onom cenom koju je definisala Vlada Republike Srbije svojom uredbom, koja je iznosila 38.000 dinara, ovogodišnje cene peleta su niže između 2.000 i 6.000 dinara. Ako bi poredili ovogodišnje cene sa onim rekordnim cenama iz juna prošle godine, pelet je ove godine jeftiniji za skoro 10.000 dinara“, navodi Glavonjić.

Kada su u pitanju cene ogrevnog drveta, gost Jutarnjeg dnevnika kaže da one variraju od regiona do regiona.

„Najjeftinije ogrevno drvo je na jugu i u istočnoj Srbiji i kreće se od 7.000 do 7.500 dinara, u centralnoj Srbiji su od 8.000 do 8.500 dinara, u jugozapadnoj Srbiji od 7.500 do 8.000 dinara, na zapadu Srbije, znači Šabac, Loznica i taj region od 8.000 do 8.500 dinara“, navodi Glavonjić.

Kod „Srbijašuma“, direktno se može kupiti za 5.200 dinara, ali, kako kaže, te količine drveta koje se prodaju direktno iz „Srbijašuma“ i „Vojvodinašuma“, najvećim delom su usmerene ka penzionerima, ka školama, bolnicama, domovima zdravlja i drugim javnim potrošačima.

„I naravno, jedna količina se proda i domaćinstvima, odnosno građanima, ali je to jako mali broj u odnosu na ukupan broj domaćinstava koja koriste“, kaže on.

Pročitajte još:

Ima li bojazni od povećanja cena

Profesor Glavonjić, kaže da se za ovu sezonu ne očekuje značajniji rast cena ogreva.

„Svi naši parametri koje mi pratimo ukazuju da ne bi trebalo da dođe do drastičnijeg povećanja cena. Jedino ono što može uticati na povećanje cena su najavljeno povećanje akciza na naftne derivate, što će sigurno poskupiti transport, a samim tim će delimično se to odraziti i na cene“, kaže Glavonjić.

Odlična snabdevenost tržišta

Prema njegovim rečima, snabdevenost tržišta u ovom trenutku se može oceniti kao odlična.

„Ogrevnog drveta i peleta ima u dovoljnim količinama i može se nabaviti po znatno pristupačnim cenama u poređenju sa cenama prošle godine“, rekao je on.

Kakva je potražnja – ko sada kupuje ogrev

Ukazuje da je potražnja ove godine nešto slabija u poređenju sa prošlom godinom zbog blage zima, da su potrošačima ostale odrećene količine ogreva neutrošene, tako da sada najveći broj potrošača dokupljuje one količine koje su im uobičajeno potrebne za jednu grejnu sezonu.

„Najveći broj potrošača je već nabavio ogrevno drvo i drvni pelet, to nam potvrđuju slike sa stovarišta koje su takve da jednostavno nema gužvi, samo je tri nedelje ostalo do početka grejne sezone, isporuke se odvijaju dan za danom, danas se plati, sutra se isporučuje, tako da nema lista čekanja i sve se odvija normalno. U ovom trenutku ogrevno drvo i drvni pelet kupuju oni potrošači koji iz raznoraznih razloga nisu imali mogućnost da to urade ranije, kao i oni potrošači koji sukcesivno nabavljaju ogrev, znači kupe jednu količinu ogreva na početku grejne sezone, a zatim dokupljuju u toku grejne sezone“, zaključio je Glavonjić.

Izvor: RTS

Od novembra poskupljuje struja

Foto-ilustracija: Pixabay (Bruno)
Foto-ilustracija: Pixabay

Savet Agencije za energetiku dao je saglasnost – od 1. novembra struja skuplja osam odsto. Kilovat-sat struje za domaćinstva i male kupce biće 10,26 dinara, sa PDV-om 14,29 dinara.

Iz Ministarstva rudarstva i energetike saopštavaju da će i ove godine građani moći da smanje račune od 20 do 40 odsto za racionalnu potrošnju električne energije.

„Svi građani koji budu smanjili potrošnju za više od pet odsto u odnosu na isti mesec u prethodne dve godine dobiće umanjene račune za struju za 20 do 40 odsto narednih šest meseci. Ove godine smo najviši prag umanjenja računa za racionalnu potrošnju uvećali sa 30 na 40 odsto, a dodatno ćemo podsticati da se deo potrošnje preseli u tzv. nižu tarifu, odnosno noću, kako bismo podstakli građane da energiju više troše u periodu kad je ona najjeftinija. Cilj Vlade je da stimuliše odgovornu potrošnju električne energije, jer to ujedno doprinosi pre svega novčanicima građana, ali i energetskoj stabilnosti zemlje”, rekla je ministarka Dubravka Đedović Handanović.

Kako se navodi u saopštenju Ministarstva popusti će važiti počev od oktobarskih računa 2023, zaključno sa računom za mart 2024.

Pročitajte još:

Za uštede energije od pet do 15 odsto obračunava se popust od 20 odsto, a za potrošnju od 15 do 20 odsto popust je 25 odsto. Građani koji smanje potrošnju struje između 20 i 25 odsto, moći će da računaju na popust od 30 odsto, dok će oni koji uštede između 25 i 30 odsto energije ostvariti popust od 35 odsto. Najveći popust od 40 odsto imaće domaćinstva koja potrošnju električne energije smanje za više od 30 odsto.

Foto-ilustracija: Pixabay (markusspiske)

Takođe, domaćinstvima će se obračunavati popust od pet odsto ukoliko učešće niže tarife u mesečnom obračunu uvećaju za najmanje pet odsto u odnosu na učešće niže tarife u obračunu za isti mesec prethodne godine.

Važno je da domaćinstvo ostvari uštedu ili u odnosu na isti mesec prethodne godine ili na isti mesec 2021. godine, kako bi se popusti obračunali na računu.

Uslov za odobravanje popusta je da kupci imaju potrošnju u obračunskom periodu.

Za prethodnu grejnu sezonu, na preporuku Vlade „Elektroprivreda Srbije“ domaćinstvima je koja su smanjila potrošnju električne energije obračunavala popuste od 15 do 30 odsto na mesečni račun u periodu od 1. oktobra 2022. do 31. marta 2023. godine, i u tom periodu popust na račun ostvarivalo je između 36 i 45 odsto kupaca mesečno.

Energetski portal

Šta donosi nova EU regulativa o održivom poslovanju za mala i srednja preduzeća?

Foto-ilustracija: Freepik (freepik)
Foto-ilustracija: Freepik (freepik)

U današnjem dinamičnom poslovnom okruženju, mala i srednja preduzeća (MSP) koja žele da imaju pristup evropskom tržištu i postanu deo lanaca snabdevanja velikih kompanija, primenom ESG kriterijuma mogu da naprave značajan korak ka tom cilju. Naime, velike kompanije sve više prepoznaju značaj primene ESG (Environmental, Social, and Governance) kriterijuma prilikom izbora svojih partnera u lancu snabdevanja. U tom procesu one koriste takozvani „Due Diligence” ili dubinsku analizu, koja ima sve više uticaja i na mala i srednja preduzeća u Srbiji.

„ESG Due Diligence, odnosno dubinska analiza, predstavlja proces temeljnog istraživanja i evaluacije potencijalnih poslovnih partnera kako bi se osiguralo da oni ispunjavaju ESG kriterijume“, kaže Milica Mišković, ekspertkinja za ESG kriterijume i održivost iz Smart kolektiva.

Pročitajte još:

Do nedavno, ESG Due Diligence se u lancima dobavljača nije primenjivao kao obavezan, ali nova zakonska regulativa u Evropskoj Uniji donosi značajne promene po tom pitanju. Direktiva o dubinskoj analizi korporativne održivosti, koja stupa na snagu od 2024. godine, obavezuje velike kompanije sa sedištem u EU da redovno analiziraju društvene i ekološke uticaje svojih partnera u globalnim lancima snabdevanja. Ova direktiva definiše više od 20 zahteva koji se odnose na zabranu kršenja ljudskih prava i više od 10 zahteva u vezi sa uticajem na životnu sredinu. Među tim zahtevima su, na primer, oni koji se tiču zabrane dečijeg i prinudnog rada, zabrane nepoštovanja slobode udruživanja i bezbednosti na radu ili uskraćivanja pravične naknade za rad, zabrane uskraćivanja prava na zdravu životnu sredinu.​

Mišković dodaje da upravo pitanja održivosti, odnosno uticaja poslovanja na društvo i životnu sredinu postaju sve važnija prilikom izbora poslovnih partnera. „Što je ugovor ili posao veći, brojnije su i provere koje se vrše, a očekivanja su viša. To znači da čak i ako mala i srednja preduzeća imaju dobru finansijsku ponudu, posao mogu da izgube, ako se ne usklade sa ESG zahtevima”, ističe Mišković.

Mnoga MSP u Srbiji već primenjuju dobre prakse održivog poslovanja ili su usklađena sa nacionalnim zakonima, ali često im nedostaje formalno uvođenje ESG zahteva u politike i procedure. Mišković ističe da velike kompanije žele pouzdane dobavljače koji neće ugroziti njihovo poslovanje ili reputaciju, a ono što se sada menja jeste da se primena ESG kriterijuma očekuje od svih partnera, odnosno potrebno je momentalno demonstrirati integraciju ovih zahteva u sve aspekte poslovanja.

Kako bi podržao mala i srednja preduzeća u Srbiji da unaprede poslovanje, Program Ujedinjenih nacija za razvoj (UNDP) je organizovao obuke “ESG Practitioner” u partnerstvu sa Razvojnom agencijom Srbije i Smart kolektivom. Ove obuke se održavaju u okviru projekta „Promocija održivih investicija”, koji UNDP sprovodi u partnerstvu sa Vladom Republike Srbije, i uz podršku Fonda Ujedinjenih nacija za mir i razvoj i Odeljenja Ujedinjenih nacija za ekonomska i socijalna pitanja.

Izvor: UNDP

Ogrlica za drveće koja čuva Amazon od seče

Foto-ilustracija: Freepik (wirestock)
Foto-ilustracija: Freepik (nikitabuida)

Emotivno snažniju poruku uvek nosi čin čijem je ostvarenju doprinela ljudska ruka, umesto tehnologije i veštačke inteligencije. Koliko god da nam je tehnologija donela i loših stvari, njenom pravilnom namenom može da bude veoma korisna.

Čipko pokret koji je pokrenut sedamdesetih godina prošlog veka, nosio je u sebi posebnu draž – zagrljaj, kojim su seljani, a posebno žene, branili drveće od seče. Istrajnost i uspeh ovih ljudi zaslužuje veliki nakon, zato što su svojom porukom dopreli do onih na visokim pozicijama – donosiocima odluka.

Da tehnologija ponekad igra u istinsku korist prirode i ljudi, pokazuje novi izum kojeg sam preimenovala u ogrlicu za drveće, njihovu amajliju koja će ih štiti od zlih sila ljudske pohlepe. Reč je zapravo o uređaju veštačke inteligencije u obliku kutijice, koji vezan za drvo, opaža zvukove koji su potencijalna opasnost.

Uređaj je podešen tako da kao opasnost registruje određene signale, kao što je zvuk motorne testera, traktora ili druge koji su karakteristični prilikom seče šuma. To znači da za ostale, poput zvukova kiše i životinja – onih uobičajenih šumskih, ne šalje obaveštenje opasnosti.

Do sada su sateliti ili dronovi vršili ovakve nadzore, mađutim sateliti nisu mogli u realnom vremenu da obaveste o opasnosti, zbog čega se na teren nije izlazilo na vreme.

Interesantna je i priča kako je kutija dobila ime – curupiras. Naime, Curupira predstavlja mitsko biće koje se nalazi u Paragvaju, Amazoniji u Brazilu i na severoistoku Argentine. Njegov izgled nalik ljudskom sa jarko narandžastom bojom kose, specifičan je po tome što su mu stopala okrenuta unazad. Nazadnim koracima zbunjuje lovce, ne znajući kako da ga pronađu. On je biće koje lovi krivolovce i lovce koji od šume uzimaju više nego što im je potrebno, bilo da je reč o biljkama ili životinjama koji imaju mladunce i brinu o njima.

Na osnovu ove priče, kutija je simbolično dobila ime – čuvajući šumu od onih koji ne mare za nju.

Iza ovog projekta stoje naučnici sa univerziteta Amazonas, a namenjen je prvenstveno očuvanju Amazona. Ukoliko se tehnologija bude pokazala dobrom, nadamo se da će da zaživi i postane dostupna amajlija i za naše drveće.

Ovo nikako ne treba da znači oslanjanje isključivo na tehnologiju, zaboravljajući da nastavimo sa podizanjem svesti o značaju šuma i drugim postojećim metodama njene zaštite.

Za kraj bih želela sa vama da podelim jednu lepu informaciju koju sam pronašla, koja verujem da upućuje na to da smo na dobrom putu. Kako pokazuju svemirska istraživanja INPE (Nacionalni institut za svemirska istraživanja), krčenje Amazona je u julu ove godine smanjeno za 66 odsto u odnosu na isti period prethodne godine.

Želim da verujem da će u narednim godinama ova praksa opadanja krčenja nastaviti da se povećava. Štaviše, da će se uz to povećati i postotak pošumljavanja već degradiranih područja Amazona.

Katarina Vuinac

Rekonstruisani Sava Centar dobija BREEAM sertifikat za održivost objekta i energetsku efikasnost

Foto: Sava Centar
Foto: Sava Centar

Stakleni omotač koji „štedi“ energiju, raznovrsno zeleno rastinje unutar i u okolini objekta, primena energetski efikasnih i održivih rešenja, upotreba inovativnih tehnologija… sve to čeka nas u obnovljenom Sava Centru koji svoja vrata posetiocima otvara početkom novembra.

Posle dve godine rekonstrukcije u koju je kompanija Delta Real Estate uložila preko 111 miliona evra, najveći kongresni, kulturni i poslovni centar u Srbiji i ovom delu Evrope ispunjava sve uslove energetske efikasnosti i održivosti za dobijanje BREEAM sertifikata. Kriterijumi koji se uzimaju u obzir prilikom dodeljivanja ovog sertifikata nisu vezani samo za energetsku efikasnost, već i koliko objekat učestvuje u emisiji gasova staklene bašte, do koje mere je garancija zdravlja i komfora, kakvo je upravljanje lokacijom i objektom, da li i do koje mere učestvuje u zagađivanju ili kako upravlja otpadima. BREEAM sertifikat jedan je od najvažnijih sistema rangiranja pokazaje koliki je uticaj objekta na životnu sredinu i najčešće se dodeljuje novoizgrađenim objektima. U slučaju Sava Centra radi se o rekonstrukciji postojećeg višenamenskog objekta pa su kriterijumi koje propisuje BREEAM morali biti prilagođeni ovome.

Foto: Sava Centar

“U dogovoru sa BREEAM sproveden postupak prilagođavanja kriterijuma za merenje održivosti kroz primenu Bespoke analize. Praktično, to znači da smo razvili prilagođene kriterijume za merenje održivosti Sava Centra koje je BREEAM usvojio.” kaže Katarina Gajić, direktorka projektovanja i izgradnje kompanije Delta Real Estate i dodaje: „Ovako koncipiran Sava Centar predstavljaće jedan od nekolicine kongresnih centara koji poseduje ovaj sertifikat, čineći na taj način primer dobre prakse mnogim svetskim konkurentima u kongresnoj industriji“.

Tokom rekonstrukcije Sava Centra primenjen je čitav niz rešenja u skladu sa EU Taxonomy kriterijumima koja značajno unapređuju energetsku efikasnost objekta i pozicioniraju ga visoko na lestvici društveno odgovornih evropskih kongresnih centara. Delta Real Estate, regionalni lider u industriji nekretnina i jedan od lidera u zelenoj gradnji u našoj zemlji, u svim fazama rekonstrukcije Sava Centra primenila je ove kriterijume.

Foto: Sava Centar

„Kroz aspekte zelene gradnje, od samog procesa projektovanja, moraju biti uključeni i aspekti održivih objekata. Već od početka razvoja investicije, počinjemo sa implementacijom ovih principa. Pored zakonske regulative koja se primenjuje kod konvencionalnih objekata, kod zelenih objekata postavljaju se stroži kriterijumi za odabir materijala, proračune termotehničkih instalacija i potrošnju električne energije. Pritom, vodimo računa o poreklu materijala, njihovom sastavu i supstancama koje se koriste za izradu građevinskih proizvoda. Težimo upotrebi prirodnih materijala sa lokaliteta gde se objekat nalazi“ ističe Katarina Gajić.

Radi se o objektu koji se prostire na skoro 100.000 metara kvadratnih, u koji godinama nije bilo značajnih ulaganja. Fasada koja je odavno prokišnjavala, nisu postojali adekvatni sistemi za hlađenje i grejanje, instalacije, oprema i nameštaj odavno su dotrajali, ili u velikom meri van funkcije, i sve to činilo je ovaj prostor neadekvatnim. Pored zastarelosti samog objekta, veliki izazov predstavljao je stakleni omotač na preko 7.000 kvadratnih metara po kojem je prepoznatljiv Sava Centar.  Osim očuvanja i modernizacije, akcenat je stavljen na povećanje energetske efikasnosti i uštedi elektične energije. Nakon detaljne analize, pronađeno je rešenje koje zadovoljava sve neophodne uslove sa estetske i funkcionalne strane, uz potpuno očuvanje autentičnog izgleda.

Foto: Sava Centar

„Sanacija fasade izvršena je prema originalnom projektu poznatog arhitekte Stojana Maksimovića iz vremena gradnje Sava Centra, sedamdesetih godina prošlog veka. Nova stakla identične su boje kao stara, ali kada je u pitanju funkcionalnost, velika je razlika. Troslojna stakla novog staklenog omotača pružaju izuzetnu termoizolaciju, uz solar faktor koji se nalazi u rasponu od 25-35 odsto. To znači da će zimi stakleni omotač zadržati toplotu unutar samog objekta, a leti će sunčevi zraci mnogo manje uticati na rast temperature što predstavlja značajnu uštedu električne energije“ naglašava Katarina Gajić.

Iz autentičnog izgleda, velikih staklenih kosih prozora od temelja do krova proizilazi lepota Sava Centra kao posledica velikih količina dnevne svetlosti koja doseže do skoro svih prostorija unutar objekta. Dnevna svetlost u kombinaciji sa zelenilom, koja čini sastavni deo enterijera, čini svaki kutak Sava Centra veoma prijatnim za posetioce. Zbog toga je predviđena prava zelena oaza, kako u okolini Sava Centra na preko 18 hiljada kvadratnih metara koju će krasiti javorovi i likvidambari, tako i unutar objekta. Prilikom izbora rastinja vodilo se računa da ono odgovara nameni (zahteva manje količine vode, bolje trpi sušne periode, izvrno čiste vazduh) i ambijentu. Tako će enterijer krasiti visoke masline, Fikus Ali i Bucida bueras, terase u prizemlju biće prave zen bašte sa niskim rastinjem (žbunasto rastonje, trava, sedumi, crveni javor), dok će u zimskoj bašti biti pravi zeleni zid od odgovarajućeg rastinja.

Foto: Sava Centar

Sava Centar sa svojom impozantnom površinom od 100.000m², ima odličan potencijal za postavljanje i korišćenje solarnih panela. Arhitektura i dizajn krova i fasade su takvi da se velike ravne površine mogu iskoristiti za implementaciju solarnih rešenja. Na krovu Sava Centra biće postavljeno 912 solarnih panela proizvođača Exiome iz Španije, ukupne instalisane snage 501 kWp koji će preko invertora marke Siemens proizvoditi oko 600 MWh/god i na taj način uštedeti 226 tona CO2. Ovi sistemi doprineće smanjenju potreba za nabavkom električne energije tokom cele godine, a prvenstveno tokom letnjih meseci kada je efikasnost solarnih panela najveća.

Svaka inovacija nosi visoke troškove i zbog toga ovakva ulaganja za investitore predstavljaju značajan izdatak kaže Katarina Gajić i pojašnjava da su npr. geotermalne pumpe znatno su skuplje od običnih električnih pumpi. Iako je period povrata investicije duži, operativni troškovi su manji što za investitore predstavlja značajan izdatak.

Foto: Sava Centar

„Održivo ponašanje nije luksuz koji svako može sebi priuštiti, čak i solarni paneli dodatno povećavaju troškove. Na ovom geografskom položaju nemoguće je instalirati dovoljno solarnih panela za snabdevanje energijom tokom cele godine“ ističe Katarina Gajić i dodaje: „Istina je da je zelena gradnja neophodna, ali nažalost, nije dostupna svima. Na našem tržištu, period povrata investicije za zelenu gradnju je produžen. Stanje u državi usporava promenu, ali promene će doći. U Delta Real Estate-u smo odlučili da krenemo tim putem jer shvatamo da za 10 godina održivost postaje ključna za opstanak. Međutim, tokom tih 10 godina, prvih pet godina će biti izazovnih. Ako ne usvojiš održive prakse, suočićeš se s većim porezima i teže ćeš pronaći zakupce. Već sada, aktuelni zakupci postavljaju zahteve tražeći sertifikate, usaglašavanje s EU klasifikacijom, instalaciju električnih punjača i smanjenje emisije CO2 i druge, koji primoravaju prelazak na zelenu gradnju”.

Ovako koncipiran Sava Centar predstavlja inspiraciju za mnoge druge kongresne centre, ne samo u regionu već i u celoj Evropi. Dobijanjem BREEAM sertifikata Sava Centar dobija mogućnost organizovanja različitih događaja za čije održavanje je uslov održivost i energetska efikasnost objekta. Pored ovoga obnovljeni Sava Centra ponudiće i nove sadržaje: 45 sala za sastanke različitih kapaciteta, Veliku dvoranu sa 4.000 sedećih mesta, preko 8.000 izložbenog prostora, ali i jednu od najvećih Immersive sala na svetu. Imajući sve ovo u vidu, od jedinstvenog koncepta i višenamenskog karaktera, preko implementacije društveno odgovornih i tehnoloških rešenja, uz primenu inovativnih tehnologija, učiniće da Sava Centar bude idealno mesto za organizaciju najrazličitijih događaja.

Izvor: Sava Centar

Kenija planira 1.000 MV nuklearne energije?

Photo illustration: Unsplash (Sergey Pesterev)
Foto-ilustracija: Pixabay (distelAPPArath)

U sklopu svoje vizije za postizanje određenog ekonomskog statusa sa srednjim dohotkom do 2030. godine, Kenija je najavila planove za pokretanje izgradnje svoje prve nuklearne elektrane 2027. godine. Ovo je vrlo ambiciozna inicijativa čiji je cilj da odgovori na rastuću potražnju za energijom u zemlji koja ima preko 53 miliona stanovnika.

Kada postane operativna, ova nuklearna elektrana trebalo bi da poboljša snabdevanje električnom energijom za dodatnih 1.000 MV. Ovo je ključni korak ka smanjenju zavisnosti od fosilnih goriva i termoelektrana

Lokacije koje se razmatraju za izgradnju su okruzi Kilifi i Kvale, ali će precizna lokacija biti odabrana nakon temeljne naučne procene, u skladu sa zahtevima Međunarodne agencije za atomsku energiju (IAEA).

PROČITAJTE JOŠ:

Država je još 2015. potpisala sporazum o saradnji u nuklearnoj energiji sa Kinom, radi eksperata i tehničke pomoći, a zatim sporazume o saradnji sa južnokorejskim kompanijama, Rusijom, Slovačkom, ali i SAD-om, navodi Uprava za međunarodnu trgovinu SAD-a.

Foto-ilustracija: Unsplash (Ondrej Bocek)

Ovo je veliki korak za Keniju, koja se trenutno ponosi svojim vodećim mestom u proizvodnji geotermalne energije, za koju ima ogroman potencijal, mada je trenutna iskorišćenost oko 800 MV. Kenija je postavila ambiciozne ciljeve za geotermalnu energiju. Ima za cilj da proširi svoj proizvodni kapacitet geotermalne energije na 5.000 MV do 2030. godine.

Stanje energetike u Keniji je prošlo kroz stabilan rast poslednjih godina, pa i decenija. Država se može svrstati u jednu od najjeftinijih proizvođača geotermalne energije na svetu. Kenija je takođe pokušala da poveća pristup električnoj mreži, tako što je više nego udvostručila pristup električnoj energiji sa 32 odsto u 2013. na 75 odsto domaćinstava u 2022. godini, govore podaci Uprave za međunarodnu trgovinu SAD-a.

Kenija ulaže u OIE koji čine veliki deo njihove proizvodnje električne energije, primera radi, ima najveću pojedinačnu vetroelektranu u Africi, na jezeru Turkana. Geotermalna, hidro i vetro energija temelj su energetske mreže.

Energetski portal

Silosi puni – pšenicu skoro niko ne prodaje

Foto-ilustracija: Unsplash (Stanislav Kondratiev)
Foto-ilustracija: Pixabay (stux)

U domaćim skladištima smešteno je oko 4,5 miliona tona pšenice, što ovogodišnjeg roda, što izuzetno velikih prenetih zaliha iz 2022. Kako Srbija godišnje troši oko 1,7 miliona tona hlebnog zrna jasno je da žita i te kako imamo za izvoz. U odnosu na prošlu godinu cena ove žitarice je dvostruko niža i kreće se oko 20-ak dinara po kilogramu, a to prema rečima poljoprivrednika ne pokriva ni troškove proizvodnje. Uz to, Srbija se suočava i sa ozbiljnim logističkim problemima kada je reč o izvozu žitarica.

Sa gotovo 700 hiljada hektara ove godne požnjeveno je 3,43 miliona tona pšenice. To što je rod bio rekordan, ostalo je u senci priče o ceni, kojom proizvođači nisu bili zadovoljni ni u žetvi, a ni danas.

“Pored 700.000 tona roda iz 2021. koje smo preneli u 2022/2023. i nemogućnosti izvoza zbog zabrane i izvoza u režimu kvota koji je teško bio primenjiv, imali smo tendenciju očekivanja proizvođača i vlasnika robe da će cena pšenice tokom prethodne godine rapidno rasti, te su se mnogi odlučili da robu čuvaju. Momenti da se pšenica proda po ceni od 32 do 40 dinara završili su se u februaru i zato smo ovu tržišnu godinu započeli sa istorijskim zalihama pšenice od preko milion tona“, kaže Sunčica Savović, direktor Udruženja „Žita Srbije“.

Čak i da nismo imali na zalihama tako velike količine hlebnog zrna, jasno je da bi nam za izvoz ostala polovina ovogodišnjeg roda.

„Ove količine donose probleme vezano za skladištenje, jer sada, kada je žetva kukuruza u toku i kada se žetva soje privodi kraju imamo kompletno krcata skladišta i silose. Ukoliko proizvođači budu rešili da i kukuruz čuvaju moraće da krene u izvoz pšenica ili nešto drugo, jer nemamo robu gde da smestimo. Mi smo 1. jula imali na raspolaganju 2,5 miliona tona pšenice za izvoz. Zbog nezadovoljavajućih cena ponuda je mala i prodaja ide jako sporo“, objašnjava ona.

„U ovom trentuku teško je predvideti šta će se dešavati na tržištu. Ni ljudi koji su decenijama u žitarskom sektoru na svetskom tržištu ne mogu da daju razumno objašnjenje zašto su cene sirovina u padu dok cene hrane rapidno rastu“, dodaje Savović.

Pročitajte još:

Iz godine u godinu pada izvoz pšenice

U strukturi izvoza žitarica pšenica se nalazi na drugom mestu, iza kukuruza.

Foto-ilustracija: Pixabay (Couleur)

“Izvoz je u 2021. iznosio 1,071 hiljada tona, a prošle godine 789 hiljada tona, što je za četvrtinu manje u odnosu na godinu ranije. Od ukupnog izvoza dve trećine se odnosi na izvoz u zemlje Evropske unije, a značajno manji deo, 32 odsto u zemlje CEFTA grupacije”, kaže prof. dr Branislav Vlahović sa Poljoprivrednog fakulteta u Novom Sadu.

”Najveći izvoz realizuje se u Italiju u količini od 306 hiljada tona, što čini 38 odsto ukupnog izvoza. Slede Rumunija sa 186 hiljada tona, Bosna i Hercegovina sa 100 hiljada tona, Severna Makedonija sa 86 hiljada tona i Albanija sa 57 hiljada tona. Najznačajnija tržišta su, evidentno zemlje okruženja, dok je u 2023. značajno manji izvoz u Rumuniju, koja je ranijih godina bila daleko veći uvoznik pšenice iz Srbije”, dodaje naš sagovornik.

Na regionalnom tržištu suočavamo se sa konkurencijom.

„Kada je u pitanju tržište Bosne i Hercegovine, Severne Makedonije, Crne Gore, Albanije i Italije naši konkurenti su Mađarska i Hrvatska i u svakom trenutku kada je cena pšenice tamo niža nego kod nas kupci će se njima okrenuti“, kaže Savović.

Pšenica se izvozi u 23 zemlje sveta. U strukturi evropskog izvoza Srbija učestvuje sa 1,1 odsto i nalazi se na 12. mestu.

“Najveći evropski izvoznik pšenice je Rusija sa preko 27 miliona tona što predstavlja nešto više od četvrtine evropskog izvoza. Na ostvareni izvoz utiče stanje na svetskom tržištu, odnos domaćih i svetskih cena, uslova i troškova prevoza, a danas i oružani sukob između velikih svetskih proizvođača i izvoznika Rusije i Ukrajine”, objašnjava Vlahović.

Tekst u celosti pročitajte ovde.

Izvor: RTS