Newsletter Subscribe
Enter your email address below and subscribe to our newsletter
Enter your email address below and subscribe to our newsletter



Tokom 2022. godine na desetine miliona ljudi osetilo je globalnu krizu hrane, inflaciju, pa i nestašicu u nekim delovima sveta. Crnomorska inicijativa za žito, i njeno telo – Zajednički koordinacioni centar, čiji su predstavnici Rusija, Turska, Ukrajina i Ujedinjene nacije, pokazala se kao jedno od privremenih rešenja za globalnu krizu hrane.
Zbog mnogih faktora – od početka pandemije korona virusa, preko energetske krize, prošlogodišnjih suša i nestašica vode, naročito na Mediteranu, pa do političkih razloga, cene pšenice, kukuruza, brašna, hleba, jaja, šećera, mesa bile su u porastu, što je izazvalo probleme naročito u afričkim zemljama i delovima Azije.

Ovaj Zajednički koordinacioni centar u Istanbulu uspeo je da izveze preko 32 miliona tona prehrambenih proizvoda iz tri ukrajinske luke u 45 zemalja, s obzirom na to da je Ukrajina bogata pšenicom. Ovo je rezultatiralo ublažavanjem problema u lancu snabdevanja hranom što je dovelo do pada globalnih cena hrane za 23 odsto u odnosu na njihov vrhunac u martu 2022. godine, govore podaci Organizacije UN-a za hranu i poljoprivredu (FAO).
Jedan od problema koji se nametnuo pomenutim faktorima, poput korona virusa, jeste smanjena poljoprivredna proizvodnja koja otpočela još tad, što je trend kome je kasnije doprinela i cena goriva i energenata koja je za poljoprivrednike i prevoznike presudna.
Inicijativa je dozvolila Svetskom programu za hranu (VFP) da odigra ključnu ulogu za neke zemlje, transportujući 725.000 tona pšenice u Avganistan, Etiopiju, Keniju, Somaliju, Sudan i Jemen, navodi se u saopštenju Ujedinjenih nacija.
Energetski portal