Home Blog Page 84

Primena propisa može pretvoriti ambiciju Hondurasa u stvarnost u pogledu OIE

Foto: Pexels (Jem Sanchez)
Foto-ilustracija: Pixabay

Sa obilnim potencijalom obnovljive energije i ambicioznim ciljem da se postigne 80 odsto udela obnovljivih izvora energije (OIE) u proizvodnji električne energije do 2038, Honduras je već na pravom putu da smanji svoje oslanjanje na fosilna goriva.

Procena spremnosti za obnovljive izvore energije Hondurasa od strane Međunarodne agencije za obnovljivu energiju (IRENA) identifikuje potrebu da se trenutni energetski zakoni primenjuju propisima i mehanizmima za implementaciju, kako bi se ubrzala energetska tranzicija zemlje.

Kao jedna od zemalja najranjivijih na posledice klimatskih promena u Latinskoj Americi, Honduras se suočava sa hitnom potrebom da smanji emisiju CO2, uz povećanu upotrebu obnovljivih izvora energije. Do nedavno, proizvodnja hidroenergije je davala najveći udeo u mešavini obnovljivih izvora energije, ali proizvodnja se suočava sa više izazova zbog promena u klimatskim obrascima. Ekonomija Hondurasa je takođe u opasnosti, jer se oslanja na šumarstvo, poljoprivredu i ribarsku industriju – sve su podložne nepovoljnim klimatskim događajima.

Pročitajte još:

U cilju podrške prioritetu trenutne vlade kako je navedeno u Energetskoj mapi puta za 2050. i Nacionalnom planu 2010-2022, izveštaj je razvijen u saradnji sa Sekretarijatom za energetiku Hondurasa i Generalnom direkcijom za obnovljive izvore energije i energetsku efikasnost. Ističe ulogu obnovljive energije u smanjenju zavisnosti od fosilnih goriva, poboljšanju pristupa i efikasnosti i promovisanju održivog razvoja.

Generalni direktor IRENA, Frančesko La Kamera je rekao: „Honduras ima obilne rezerve prirodnih resursa za postizanje klimatske otpornosti i održivog razvoja. Takođe je pokazala ambicioznu posvećenost razvoju obnovljive energije. Ova procena identifikuje jaz između ambicije i implementacije i daje preporuke kako bi se osiguralo da uspešna tranzicija koristi svima u zajednicama.”

Foto-ilustracija: Unsplash (Jeroen van de Water)

„Izražavamo posebnu zahvalnost IRENA-i i svim akterima koji su aktivno učestvovali u izradi ove Procene, koja će nesumnjivo poslužiti kao referenca za postizanje primene obnovljive energije u Hondurasu. Ponovo potvrđujemo obaveze Sekretarijata za energetiku – upravnog tela energetskog sektora zemlje odgovornog za kreiranje politike za adekvatnu eksploataciju prirodnih resursa i proizvodnju obnovljive energije u skladu sa životnom sredinom“, kaže Erick Tejada Carbajal, Honduras državni sekretar u kancelariji za energetiku Hondurasa.

Pokrenuta u Tegucigalpi, glavnom i najvećem gradu Hondurasa, pred vladinim zvaničnicima i regionalnim partnerima, Procena preporučuje niz akcija za rešavanje izazova u ovih 6 ključnih oblasti: Uloga institucija energetskog sektora i jačanje upravljanja, Energetska politika i regulatorni okvir za sektor obnovljive energije, Održivi razvoj i energetska efikasnost, Jačanje elektroprivrede, Ulaganje u tehnologije i infrastrukturu obnovljivih izvora energije, kao i Institucionalni i ljudski kapaciteti

Još uvek postoje izazovi da se pristupi udaljenim oblastima Hondurasa i poboljša kvalitet usluga po pristupačnim cenama. Propisi koji imaju za cilj privlačenje povećanih investicija u primenu varijabilne obnovljive energije mogu poboljšati pristup energiji i zadovoljiti potrebe za električnom energijom.

Izveštaj otkriva da Honduras ima visokokvalitetan solarni potencijal za proizvodnju električne energije. Zemlja takođe ima velike neiskorišćene resurse biomase u obliku otpada trske i palminog ulja. Sveobuhvatni projekti obnovljivih izvora energije mogli bi da ponude koristi lokalnim zajednicama i da dodaju instalirane kapacitete u sektoru električne energije.

Energetski portal

Da li je moguće prilagoditi industriju nafte i gasa na održivu budućnost

Foto-ilustracija: Pixabay (catazul)
Foto-ilustracija: Unsplash (roman-pentin)

Globalna industrija nafte i gasa koja zapošljava skoro 12 miliona radnika i čini više od polovine globalnog snabdevanja energijom, nalazi se na raskrsnici. Nedavni specijalni izveštaj Međunarodne agencije za energiju (IEA) „Industrija nafte i gasa u neto nultim tranzicijama“, objavljen uoči klimatskog samita COP28 u Dubaiju, naglašava potrebu da se industrija prilagodi promenama.

Izveštaj naglašava hitnu potrebu da se industrija uskladi sa ciljevima Pariskog sporazuma, posebno u kontekstu pogoršanja klimatske krize koja se uglavnom pripisuje osnovnim proizvodima industrije. Predviđa se da će globalna potražnja za naftom i gasom dostići vrhunac do 2030. godine, uz agresivnije klimatske akcije koje potencijalno mogu dovesti do smanjenja potražnje za 45 odsto do 2050. godine u poređenju sa današnjim nivoima. U scenarijima koji imaju za cilj neto nultu emisiju do sredine veka, upotreba nafte i gasa mogla bi da se smanji za preko 75 odsto do 2050. godine.

Uprkos svojoj centralnoj ulozi u energetskom sektoru, industrija nafte i gasa je minimalno uključena u prelazak na čistu energiju, sa samo jedan odsto investicija u istu.

Pročitajte još:

Trenutno, kompanije koje imaju cilj smanjenja emisija proizvode manje od polovine globalne proizvodnje nafte i gasa. Da bi ispunila scenario od 1,5 °C, industrija mora smanjiti svoje emisije za 60 odsto do 2030. godine.

Foto-ilustracija: Unsplash (Grant Durr)

Iako će se uloga nafte i gasa u neto nultoj budućnosti smanjiti, neće u potpunosti nestati, što će zahtevati nastavak ulaganja kako bi se osigurala energetska sigurnost. Međutim, trenutni nivo ulaganja u industriju, od oko 800 milijardi USD godišnje, duplo je veći od onoga što bi bilo potrebno u scenariju od 1,5 °C, što ukazuje na potrebu za preraspodelom resursa.

Industrija se takođe suočava sa rizicima u pogledu profitabilnosti i vrednovanja. Privatne kompanije za naftu i gas mogle bi da dožive pad vrednosti do 60 odsto ako se globalno zagrevanje ograniči na 1,5 °C. Uprkos ovim izazovima, sektor ima potencijal za povećanje ključnih tehnologija čiste energije kao što su vodonik, hvatanje ugljenika, vetar na moru i tečna biogoriva, s obzirom na postojeće veštine i resurse.  Međutim, izveštaj upozorava na preterano oslanjanje na hvatanje ugljenika kao jedino rešenje, naglašavajući nepraktičnost hvatanja 32 milijarde tona ugljenika do 2050. prema trenutnim projekcijama politike.

Energetski portal

Uspeh je dostižan ako uvek daješ malo više i malo bolje od drugih

Foto: OIE Srbija
Foto: OIE Srbija

Energetski portal, kao medij koji želi da doprinese rodnoj ravnopravnosti i inkluzivnosti žena u sektor zelene energije, odlučio je da podrži kampanju promocije uspešnih žena koje sprovodi Udruženje Obnovljivi izvori energije Srbije. U narednom periodu objavljivaćemo intervjue Udruženja OIE SRBIJA sa ciljem da podstaknemo mlade devojke i žene da se obrazuju i karijernu šansu potraže u sektoru OIE.

Znanje, posvećenost i rezultati rada – pravi su put za ostvarivanje rodne ravnopravnosti u tzv. muškim poslovima, veruje članica Saveta Agencije za energetiku Negica Rajakov.

A „muških poslova“ u karijeri i životu sagovornice portala OIE Srbija nije manjkalo. Nakon srednje škole „Nikola Tesla“ u Pančevu koju je završila kao najbolja u generaciji, upisala je ETF, odsek industrijska energetika, u vreme kada je na tom fakultetu bilo tek 25 odsto devojaka. Po diplomiranju, radila je kao asistentkinja na ETF-u, gde je držala vežbe studentima od kojih je neretko bila mlađa, a koji su je ipak uvažavali, zbog čega je prvi put shvatila kakvu moć nose znanje i argumenti.

Najveći deo radnog staža provela je u pančevačkoj Petrohemiji gde je od 1997. godine do 2018. godine prošla put od pripravnika do top menadžmenta. Od marta 2018. godine članica je Saveta Agencije za energetiku u kojoj žene čine više od 60 odsto zaposlenih. Osim toga, godinama je bila članica UO bokserskog kluba „Profesionalac“, a i danas rado prati taj „muški“ sport.

U intervjuu za portal OIE Srbija, Negica Rajakov otkriva zašto i danas, kada putuje, sagledava stanje izolatora na dalekovodnim stubovima, kako je uspela da pronađem optimalan balans između posla i porodice, zašto je boks najsličniji životu, kao i šta očekuje od nove generacije žena u OIE sektoru.

Pročitajte još:

Za elektrotehniku ste se odlučili još kao devojčica, upisom u srednju ET školu gde ste bili đak generacije. Odakle devojčici, tinejdžerki ljubav prema tom pozivu? Koliko je bilo devojaka tada u razredu?

– S obzirom na to da sam pripadala jednoj od poslednjih generacija koja je pre reforme školstva sprovedene 90-tih godina, pohađala srednje usmereno obrazovanje upravo u ETŠ “Nikola Tesla” u Pančevu, rekla bih da je to pre bio predznak mog budućeg životnog opredeljenja i poslovnog angažovanja, nego sam odabir.

Međutim, kao predstavnik učenika, bila sam dobro upoznata i sa problematikom stručnog obrazovanja u predmetnoj školi, kao i sa brojem učenica koje su pohađale ET Nikola Tesla, a koje su tada bile u značajnoj manjini i predstavljale su retkost.

Foto: OIE Srbija

Prirodni sled je bio upis ETF? Kakva je situacija bila na ETF u pogledu rodne ravnopravnosti?

– Tih devedesetih godina studentkinje su činile približno četvrtinu od ukupnog broja studenata ETF-a. Brojno manje zastupljene, ali, vredne i radne po prirodi, po uspešnosti nismo nimalo zaostajale od kolega.

Prva radna mesta su vam bila u obrazovnom sistemu, u srednjoj školi i na fakultetu? Koliko je bilo devojaka i po čemu pamtite taj period karijere?

– To su bile teške godine kada su sankcije koje su uvedene našoj zemlji dovele do izrazito lošeg stanja u privredi, ali i društvu i naprosto poremetile neke osnovne vrednosti u sistemu. Kao neko ko je oduvek bio okrenut novim znanjima, lično mi je drago što sam tada, sticajem novonastalih okolnosti u privrednom sektoru, imala priliku da radim i u obrazovnom sistemu.

Zastupljenost devojaka u srednjoj elektrotehničkoj školi je tih godina i dalje bila značajno manja nego na ETF-u, što je i razumljivo s obzirom na to da ETF upisuju i učenici drugih srednjih škola. Prema podacima iz Imenika inženjera elektrotehnike koji su diplomirali na Univerzitetu u  Beogradu u periodu 1923-2022, od ukupno 410 diplomaca koji su diplomirali te 1994. godine, približno 100 je bilo žena, što govori da se udeo žena na ETF-u tih godina nije značajno menjao i kretao se oko 25 odsto.

Sećam se da je mojim srednjoškolcima bilo drago što imaju mladu profesorku i da sam se prilično dobro razumela sa njima u pogledu očekivanja i standarda rada, kao i sa zaposlenima u kolektivu.

Držeći vežbe na Katedri za mašine ETF u Beogradu, bila sam dosta mlađa od pojedinih studenata koje sam podučavala, ali sam u punoj meri bila uvažena od strane istih upravo iz razloga znanja koje sam im prenosila.

Čini mi se da sam tada, po prvi put, shvatila punu snagu znanja i argumenata, ali i sagledala pravi put ka prevazilaženju problematike rodne ravnopravnosti u tzv. pretežno „muškim delatnostima”, a to su visok nivo znanja, posvećenost i rezultati rada.

Inženjersku karijeru ste započeli u Elektrovojvodini. Kako su izgledali operativni inženjerski dani jedne mlade žene?

– Iz operativnih dana provedenih na radu u Elektrovojvodini ponela sam u život profesionalnu deformaciju da i danas, kada putujem, vizuelno sagledavam stanje izolatora na dalekovodnim stubovima, ali i pregršt korisnih informacija o distributivnoj mreži u mom rodnom gradu i okolini, elektroenergetskim saglasnostima i sl. koje su mi bile od velikog značaja u kasnijim godinama rada.

Posedujete licencu odgovornog izvođača radova, a u Vašoj biografiji se izdvaja da ste bili odgovorno lice objekta TS 220/35/6kV i to dok ste bili na funkciji u RJ Elektrosnabdevanje? Kako izgleda taj posao i ima li izazova za ženu?

Foto: OIE Srbija 

– Elektroenergetski objekat TS 220/35/6kV HIP 2 je, po kategorizaciji AD Elektromreže Srbije, objekat najviše I kategorije što govori o njegovom značaju, ali i nivou odgovornosti odgovornih lica u njemu.

TS HIP 2 je EE objekat putem kojeg se vrši transformacija i dalje snabdevanje električnom energijom energetski veoma intenzivnih i proizvodno veoma zahtevnih i rizičnih objekata HIP-Petrohemije, Tehnogas Messera I, donedavno, Rafinerije nafte Pančevo. Ove osnovne informacije dovoljno govore o neophodnosti besprekornog funkcionisanja predmetnog elektroenergetskog sistema, kao i potrebi da se isti kontinualno održava, unapređuje i dodatno poboljšava, ali i o nivou stresa kojem ste izloženi dok to radite.

Nekako, kao po pravilu, neželjeni događaji i kvarovi se dešavaju noću i tada je, kako bi se posao obavljao profesionalno i odgovorno, pored svega ostalog, preko potrebno i visoko razumevanje porodice, a koje sam ja oduvek imala. Ono što sam ja, kao supruga i majka, zauzvrat mogla da uradim bilo je da pronađem odgovarajuću muziku zvona na telefonu koja nije duboko uznemiravajuća u kasne sate, a da vreme koje provodim sa porodicom bude veoma sadržajno i kvalitetno. Dajući najbolje od sebe uspela sam da pronađem optimalan balans između posla i porodice i da budem dobra supruga i “najbolja” mama što lično smatram svojim najvećim uspehom u životu.

Koja ste zaduženja imali u Petrohemiji, a koja u NIS-u? Kako ti sistemi integrišu žene? NIS poslednjih godina radi dosta na ispunjavanju principa održivog razvoja među kojima je i rodna ravnopravnost. Kako je bilo u Vaše vreme, pre desetak godina kada ste bili član Odbora direktora NIS-a?

– Petrohemija i NIS su ozbiljni, visoko standardizovani sistemi orijentisani ka postizanju maksimalnih poslovnih rezultata i ciljeva i, kao takvi, visoko svesni da samo kompanije koje neguju različitosti i pružaju jednake šanse svima, mogu konstantno napredovati i postizati vrhunske rezultate. U kompanijama nalik ovim, prvenstveno se cene rezultati i kvalitet rada što otvara mogućnost poslovnog napredovanja žena, premda smatram da i dalje postoji veliki prostor u povećanju uloga žena u poslovnom odlučivanju, naročito na najvišem nivou. Potvrda mom mišljenju su i podaci globalnih studija koji govore da žene čine približno 48 odsto radne snage, u energetskom sektoru 25 odsto, a da je zastupljenost žena na izvršnim funkcijama oko šest odsto, dok je u naftnom i gasnom sektoru zastupljenost na najvišim funkcijama ispod jedan odsto.

I pre desetak godina, Petrohemija i NIS su iskazujući brigu o zaposlenima, u okviru posebnih kolektivnih ugovora i akata, imale određene pogodnosti za radnike, a naročito za žene – majke što i danas neguju i to na strategijskom nivou što, svakako, predstavlja svetao primer u poslovnoj praksi.

Moje lično iskustvo stečeno radom u Petrohemiji, gde sam provela veći deo radnog staža i prošla put od pripravnika do top menadžmenta, i u NIS-u, gde sam bila član Odbora direktora i jedina žena u sazivu, ne beleži sistemska negativna iskustva u domenu rodne ravnopravnosti, a sa usamljenim, pojedinačnim slučajevima se svaka žena, koja poštuje sebe i bori se za svoje stavove snagom argumenata, može sa lakoćom izboriti.

Foto: OIE Srbija

Konačno, član ste Saveta Agencije za energetiku, nezavisnog regulatora i jedne od najvažnijih institucija. Da li se AERS bavi pitanjem rodne ravnopravnosti?

– Agencija za energetiku RS trenutno upošljava nešto manje od 50 zaposlenih od čega žene čine više od 60 odsto. Dva, od ukupno pet članova Saveta su žene što je svetao primer po pitanju zastupljenosti polova u organima upravljanja u energetskom sektoru. Premda se u AERS-u ne uočava neuravnotežena zastupljenost polova u organima odlučivanja, kao i u organizacionoj strukturi, sa ciljem unapređenja položaja i obezbeđivanja jednakih mogućnosti za žene i muškarce u svim oblastima delovanja, Planom upravljanja rizicima od povrede principa rodne ravnopravnosti predvideli smo određene podsticajne i programske mere.

Iz Vaše biografije se izdvaja još jedan podatak – bili ste član UO bokserskog kluba Profesionalac punih osam godina što je sigurno neobičnije nego inženjerski poziv. Otkud to?

– Sa neskrivenim ponosom mogu da kažem da moj suprug ima status zaslužnog trenera boksa u Srbiji i da je osnivač i trener jednog od najuspešnijih bokserskih klubova u zemlji – BK Profesionalac iz Pančeva. Za uspešnu karijeru, podrška partnera mora biti obostrana i izuzetno mi je drago što sam, u procesu osnivanja kluba i njegovog daljeg razvoja, dala svoj pun doprinos. I danas sam prisutna u klubu i rado pratim boks, jer je taj sport nekako najsličniji životu i nauči te da kada padneš, moraš da ustaneš, ali i da je uspeh dostižan samo uz ozbiljnu posvećenost i ako uvek daješ od sebe malo više i malo bolje od drugih.

Imate li savet za mlade devojke koje razmišljaju o inženjerskom pozivu ili radu u sektoru OIE?

– Zajednički zadatak svih nas je da, kroz lično angažovanje danas, menjamo sutra koje dolazi, da osvestimo one nesvesne barijere u pogledu rodne ravnopravnosti i da srušimo postojeće kako bismo, kao društvo, dosegli principe rodne ravnopravnosti, ali i da ličnim primerom ohrabrimo i podržimo mlade devojke da biraju zanimanja i radno se angažuju u sektorima u kojima dominiraju muškarci.

Sektor OIE, kao relativno mlad i brzorastući sektor energetike, formiran na modernim poslovnim standardima koji eliminišu svaki oblik diskriminacije, otvara prostor za aktivnije angažovanje žena i toplo ga preporučujem svim mladim devojkama, jer, kao neophodnost, sagledavam aktivniju ulogu žena u energetskoj tranziciji obzirom da su žene na globalnom nivou prepoznate kao snažni nosioci promena u tranziciji ka održivim rešenjima.

Ozbiljna posvećenost pozivu, temeljan rad, visok nivo kompetencija i proaktivan pristup već danas je iznedrio žene za koje sa pravom možemo reći da su lideri energetske tranzicije u našoj zemlji, a što je najjasniji putokaz za generacije mladih žena koje dolaze i od kojih lično gajim velika očekivanja.

Izvor: OIE Srbija

17. Sajam etno hrane i pića

Foto-ilustracija: Pixabay (jarmoluk)
Foto-ilustracija: Pixabay

U halama 2A i 2C Beogradskog sajma, od 30. novembra do 3. decembra održaće se 17. Sajam etno hrane i pića.

Ova manifestacija, čiji je poslovni cilj „utemeljenje robne marke etno proizvoda“, predstaviće više od 300 proizvođača tradicionalnih prehrambenih proizvoda.

Mali proizvođači će uglavnom nastupiti na zbirnim štandovima, u organizaciji Privredne komore Srbije i njenih regionalnih ogranaka, Zadružnog saveza Srbije i Vojvodine, gradskih uprava i udruženja, te Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede, koje je, uz grad Beograd, pokrovitelj manifestacije. Međunarodni karakter manifestaciji daće učesnici iz Republike Srpske (BiH), Crne Gore i Grčke.

Sajam promoviše spoj tradicije i autentičnosti, pružajući posetiocima priliku da otkriju raznolikost ukusa i mirisa koje nudi bogata kulinarska baština našeg regiona. Osmišljen je kao prostor gde se susreću proizvođači, majstori kulinarstva i istinski ljubitelji dobre hrane.

Posetioci će istražiti širok spektar tradicionalnih jela, autentičnih delicija i rafiniranih pića, dok će se u isto vreme održavati predavanja o značaju očuvanja i promocije lokalne kulinarske baštine.

Radno vreme Sajma etno hrane i pića je od 10 do 19 časova.

Cena ulaznice je 500 dinara, a parkinga u krugu sajma 150 dinara po satu.

Izvor: Beogradski sajam

Otvoren poziv za mala i srednja preduzeća u Srbiji za pilotiranje usluga upravljanja ugljenikom

Foto-ilustracija: Unsplash (matthias-heyde)
Foto-ilustracija: Freepik (freepik)

Responsible Business Hub sa zadovoljstvom nudi  priliku za deset srpskih malih i srednjih preduzeća (MSP)  da procene svoje emisije gasova staklene bašte (GHG) u radu sa obučenim konsultantima.

RBH trenutno uspostavlja bazu konsultanata za usluge upravljanja ugljenikom. U okviru obuke od strane međunarodnih eksperata, konsultanti će proceniti količinu  emisija gasova staklene bašte prijavljenih kompanija i strukturisati date podatke prema standardizovanom Protokolu o gasovima staklene bašte.

Implementacija ovih usluga upravljanja ugljenikom poslužiće kao pilot projekat za 10 obučenih srpskih konsultanata. Kako bi se obezbedio kvalitet usluge, tokom ovog procesa, konsultanti će dobiti smernice i podršku kompanije Adelphi, iskusnog pružaoca usluga upravljanja ugljenikom za vodeće nemačke kompanije.

Usluga proračuna emisija gasova staklene bašte je deo obuke konsultanata i stoga je besplatna za kompanije učesnice, samo putni troškovi  konsultanta za posete na lokaciji moraju biti pokriveni.

U prilogu je poziv sa svim detaljima prijave.

Prijavu je potrebno poslati najkasnije do 27.11.2023. godine.

Izvor: Responsible Business Hub

Značaj ekološke vladavine prava u očuvanju životne sredine

Foto-ilustracija: Unsplash (Tingey Injury Law Firm)
Foto-illustracija: Freepik (freepik)

Program zaštite životne sredine Ujedinjenih nacija (UNEP), 2019. godine objavio je Prvi globalni izveštaj o vladavini prava u životnoj sredini, a sada je objavljen i Drugi, koji bi još mogao da se prevede kao Drugi izveštaj o ekološkoj vladavini prava.

Iako ne postoji međuvladina usaglašena definicija u vezi sa pojmom ekološke vladavine prava, za potrebe Izveštaja napravljena je okvirna i onda bi mogla da glasi – principi vladavine prava primenjeni u ekološkom kontekstu.

Pojam ekološko upravljanje često se meša sa pojmom o kojem danas govorimo. Dok ekološko upravljanje obuhvata jedan širi spektar principa i pristupa koji se odnose na to kako se odluke donose i sprovode u vezi sa životnom sredinom, pojam ekološke vladavine prava u fokus stavlja sprovođenje, usklađenost i primenu zakona, i pitanja kao što su javno učešće, transparentnost i pridržavanje mehanizama ljudskih prava – što je neophodno kako bi se obezbedilo fer i efikasno upravljanje, navodi se u Izveštaju.

Ekološka vladavina prava je ključna za adekvatno upravljanje ekološkim pitanjima, dok ekološko upravljanje obuhvata i dodatne ciljeve, uključujući i princip ekološke vladavine prava. Nažalost, u smislu životne sredine, često nedostaje dobra primena vladavine prava. Zbog toga, ovaj Izveštaj ima za cilj da pruži podršku zemljama u promovisanju i jačanju ekološke vladavine prava.

Pročitajte još:

Značaj ekološke vladavine prava

U osnovi postizanja ekoloških ciljeva nalaze se dobri ekološki zakone i jake institucije. Međutim, značaj se pronalazi i u smislu ekonomskih i društvenih koristi. Kako je objašnjeno u Izveštaju, unapređenjem žaštite životne sredine, štiti se i javno zdravlje, ali i ekonomski vredni prirodni resursi. Takođe, povećanjem transparentnosti i smanjenjem korupcije, ovakva vladavina prava može da privuče investicije, podrži održivi ekonomski rast, ali i da dovede do pravične raspodele koristi dobijenih iz prirode.

Kada je reč o društvu, poverenje u institucije važno je za bezbednost i mir, a pravičnom primenom ekološkog prava jača se legitimnost vlade i institucija.

Osnovni elementi ekološke vladavine prava

UNEP je identifikovao njenih sedam osnovnih elemenata:

  1. Pravični, jasni i primenjivi ekološki zakoni
  2. Pristup informacijama, javno učešće i pristup pravdi
  3. Odgovornost i integritet institucija i donosioca odluka
  4. Jasna i koordinisana ovlašćenja, unutar i između institucija
  5. Pristupačno, pravično, nepristrasno, pravovremeno i odzivno rešavanje sporova
  6. Specifični kriterijumi za tumačenje ekološkog prava
  7. Prepoznavanje odnosa sa pravima

Poslednji element znači da su ekološka prava povezana sa ostalim ustavnim, ljudskim i drugim pravima. Primera radi, zdrava životna sredina je uslov za ostvarenje prava na život i zdravlje, a sa druge strane ustavna, ljudska, pa i proceduralna prava, omogućavaju sprovođenje ekološke zaštite.

U Izveštaju se navodi da je možda ključno vreme u evoluciji ekološke vladavine prava bio period kasnog 20. veka kada su se pojavili brojni međunarodni sporazumi o životnoj sredini i nacionalni ekološki zakoni. Ipak, danas je nepoštovanje ovakve vladavine vrlo osetno, zbog čega UNEP naglašava je u srži borbe za životnu sredinu mora da bude podsticanje unapređenja upravo ekološke vladavine prava.

Katarina Vuinac

KLIMATSKA AKCIJA I SRPSKA STVARNOST – U SUSRET COP28

Foto-ilustracija: Freepik (freepik)
Foto: Centar za unapređenje životne sredine

Prilagođavanje klimatskim promenama je pitanje opstanka za Srbiju i zato je potrebno da ima klimatsku politiku s dugoročnim ciljevima i jasnim, konkretnim merama za postizanje ugljenične neutralnosti, zaključili su učesnici panel diskusije „Klimatska akcija u Srbiji i COP 28“ u organizaciji Centra za unapređenje životne sredine. Panelisti su ocenili da su zakoni i strategije Srbije u oblasti klimatskih promena uglavnom zastareli i neusklađeni s evropskim ciljevima i standardima, a da Program prilagođavanja na izmenjene klimatske uslove još nije usvojen.

Vladimir Đurđević, profesor na Fizičkom fakultetu u Beogradu, rekao je da su procene da su klimatske promene koštale Srbiju sedam milijardi evra od 2000. godine minimalne i da se zasnivaju najviše na šteti koju su izazvali ekstremni vremenski događaji.

To pokazuju i podaci da je godišnji rast BDP-a 2012. i 2014, kada su Srbiju pogodile najveće suše i poplave, bio manji od višegodišnjeg proseka, rekao je Đurđević, istakavši da je to direktan poziv da treba da se prilagođavamo klimatskim promenama.

„Dostizanje klimatske neutralnosti je neizbežno, samo je pitanje da li će se desiti na vreme“, rekao je Đurđević i ocenio da Srbija stalno propušta šanse i da joj nedostaju sinhronizovana akcija i jasno vidljivi dugoročni ciljevi.

Pročitajte još:

Mirjana Jovanović, programska menadžerka u Beogradskoj otvorenoj školi u oblasti Energija, klima, i životna sredina, izjavila je da je problem s klimatskom politikom taj što se Srbija stalno nalazi u izbornim ciklusima i nijedan političar neće s biračima da razgovara o 2050. godini.

„Za klimatsku politiku je potrebna vizija i da se nje držimo. Problem je što je ta vizija jako daleko, a mi živimo od izbora do izbora“, rekla je Jovanović.

„Mi smo ranjivi na klimatske promene. Čekaju nas periodi intenzivnih padavina i poplava i dugih suša. Mi smo poljoprivredna zemlja, a ne brinemo o navodnjavanju, o sortama koje mogu da podnesu klimatske promene, ne prilagođavamo građevinu, odbranu od poplava koje nanose ogromne štete. Prilagođavanje na klimatske promene je pitanje opstanka za nas, a naša politika se svodi na to ’valjda neće’“, rekla je Jovanović.

Foto-ilustracija: Freepik (wirestock)

Ona je istakla da u nacrtu Integrisanog nacionalnog klimatskog i energetskog plana (INKEP) Srbije, kroz koji se sprovodi energetska i klimatska politika, nema cilja ugljenične neutralnosti 2050. niti jasnih mera u pogledu dekarbonizacije, pre svega energetskog sektora koji čini više od 80 odsto emisija, kao ni konkretnih mera naplate poreza na emisije gasova s efektom staklene bašte.

Prema njenom mišljenju, taj dokument u sadašnjem obliku teško da može da ispuni svoju svrhu, a to je da pripremi naše društvo za put ka klimatskoj neutralnosti.

Podsetivši da je u junu usvojena Strategija niskougljeničnog razvoja, Jovanović je ocenila da je ona zastarela, jer je bez većih promena usvojen nacrt tog dokumenta završen pre pandemije, rata u Ukrajini, energetske krize, pre rasta razvoja tehnologija obnovljivih izvora energije.

Jovanović je ukazala i da će za srpsku privredu, koja je izvozno orijentisana ka EU, veliki teret biti Mehanizam regulisanja prekograničnih emisija ugljenika (CBAM) za koji Srbija nije spremna.

CBAM, koji je počeo da se primenjuje 1. oktobra, obavezuje srpske kompanije u određenim sektorima koje izvoze u EU da prijavljuju emisije ugljen-dioksida koji se oslobađa u toku njihovih proizvodnih procesa, a od 2026. počeće naplata poreza na emisije.

Jovanović je rekla da Srbija, apsolutno posmatrano, nije veliki emiter, ali ako se gleda relativno po glavi stanovnika i te kako je veliki emiter, jer u proseku 2,5 do tri puta trošimo više energije za jedinicu BDP nego prosečna zemlja EU, što znači da emitujemo 2,5 do tri puta više ugljen-dioksida, a to znači da će to 2,5 do tri puta više da nas košta.

Foto-ilustracija: Pixabay

Ona je podsetila da je rebalansom budžeta za 2023. ulaganje u zaštitu životne sredine smanjeno za četiri milijarde dinara, a da je budžetom za 2024. za tu oblast namenjeno manje nego za projekat EXPO2027.

Slobodan Perović, konsultant u oblasti zaštite životne sredine i OIE, ocenio je da Evropski zeleni dogovor predstavlja prelomnu tačku, ali da ne bi bilo prvi put da Srbija propusti taj voz.

Perović je podsetio da je Zakon o klimatskim promenama bio spreman još 2018. a da je donet tek 2021, dok se još čeka na donošenje šest podzakonskih akata bez kojih nije moguće njegovo potpuno sprovođenje.

On je rekao da će na Konferenciju UN o klimatskim promenama (COP28) u Dubaiju otići delegacija dva ministarstva i najviši predstavnici Srbije, što je signal da država „misli ovog puta ozbiljno da se time bavi, bar na deklarativnom nivou“.

Panel diskusija je organizovana u okviru projekta Klimatski forum, koji je podržan kroz program EKO-SISTEM Podrška reformama u zaštiti životne sredine koji sprovode Mladi istraživači Srbije, uz podršku Švedske.

Izvor: Centar za unapređenje životne sredine

Kakva je stopa cirkularnosti bila u EU prethodnih godina?

Foto-ilustracija: Unsplash (Alfonso Navarro)
Foto-ilustracija: Pixabay

Akcioni plan Evropske unije za cirkularnu ekonomiju predstavlja hrabru inicijativu za smanjenje uticaja različitih materijala na životnu sredinu. Centralno za ovaj plan je cilj da se udvostruči stopa cirkularnosti (CMUR- circular material use rate) u roku od jedne decenije. CMUR ili stopa cirkularnosti meri udeo recikliranog otpada koji se koristi u privredi. Ove godine je izašao izveštaj koji malo detaljnije govori o ovoj temi.

Uprkos blagom povećanju stope cirkularnosti sa 10,8 odsto u 2010. na 11,7 odsto u 2021. godini, stopa ostaje skromna. Ovaj blagi porast se prvenstveno pripisuje određenim naporima za reciklažu, dok je domaća potrošnja materijala uglavnom ostala konstantna. To znači da je 11,5 odsto  materijalnih resursa koji su se koristili u EU bilo od recikliranog otpada, govore podaci Evropske agencije za životnu sredinu (EEA).

U 2021. godini, ova stopa cirkularnosti bila je iznad 22 odsto za metale, ali samo tri odsto za fosilna goriva. Ovaj disparitet naglašava inherentne razlike u reciklaži i ekonomskoj održivosti različitih materijala.

Pročitajte još:

Da bi se ispunio ambiciozni cilj udvostručavanja CMUR-a do 2030. godine (sa 11,7 odsto na 23,4 odsto), prosečna stopa rasta CMUR-a bi morala da se poveća šest puta u odnosu na period 2011-2021. Međutim, ovo izgleda malo verovatno s obzirom na povećanje stope cirkularnosti u poslednjoj deceniji i projekciji OECD-a o rastućoj potražnji za materijalom u EU do 2030.

Foto-ilustracija: Pixabay

Ono što značajno utiče na to da ova stopa za čitavu deceniju ne zabeleži veći procenat, jeste što ne recikliraju sve zemlje isto. Naime, Holandija i Belgija su reciklirale više od 20 odsto svog materijala, Holandija je čak i premašila cilj EU do 2030. godine, u Francuskoj je ova stopa iznosila preko 19 odsto. S druge strane Rumunija je imala stopu cirkularnosti 1,4 odsto, i u odnosu na 2010. situacija je lošija. Dok je većina zemalja EU zabeležila povećanje stope cirkularnosti od 2010. godine, uz značajan rast uočen u Holandiji, Belgiji, Italiji, Estoniji, Češkoj i Malti, druge poput Finske, Luksemburga i Rumunije doživele su pad. Takođe dobro kotirane jesu i Nemačka i Austrija, pokazuje grafikon EEA.

Podaci Eurostata govore da je u EU je 2021. godine proizvedeno 527 kg komunalnog otpada po glavi stanovnika – 49 odsto komunalnog otpada u EU je reciklirano 2021. što je više u poređenju sa 39,2 odsta otpada koji je recikliran u EU 2020. Međutim, komunalni otpad čini samo oko 10 odsto ukupno nastalog otpada.

Energetski portal

Podrška razvoju poljoprivrede i vinske industrije

Foto: Banca Intesa
Foto: Banca Intesa

Banca Intesa, kao zvanični partner drugog međunarodnog sajma vina u Beogradu „Wine Vision by Open Balkan“, organizovala je u okviru sajamske manifestacije poslovni događaj za predstavnike srpske i italijanske industrije vina pod nazivom ,,Prosperitet poljoprivrede uz podršku Intesa Sanpaolo’’, na kojem je sa svojom matičnom grupom predstavila vidove podrške razvoju poljoprivrede i vinske industrije u regionu, kao i jačanju ekonomskih i poslovnih veza između Srbije i Italije.

„Kao dugogodišnji lider na tržištu i deo internacionalne bankarske grupacije Intesa Sanpaolo, Banca Intesa predstavlja svojevrstan most koji povezuje srpsku i italijansku privredu, olakšava uspostavljanje poslovne saradnje i inicira razmenu iskustava, ideja i znanja između naše dve zemlje’’, rekao je ovom prilikom Darko Popović, predsednik Izvršnog odbora Banca Intesa i dodao da u isto vreme, kao jedan od vodećih kreditora sektora agrara, klijentima pružaju stabilnu finansijsku potporu, što potvrđuje i preko 350 miliona evra novih kredita koje su ove godine odobrili registrovanim poljoprivrednim proizvođačima i kompanijama svih veličina u delu poljoprivrede i proizvodnje hrane i pića, stavljajući sve više fokus na poslovanje sa industrijom vina koja ima izuzetan potencijal za rast i doprinos ukupnom privrednom razvoju.

Događaj je okupio predstavnike više od 50 srpskih i italijanskih vinarija, destilerija i kompanija koje posluju u oblasti proizvodnje i distribucije vina, kao i ugostitelja iz regiona, kojima se obratio, između ostalog, i Masimilijano Katoci, direktor Sektora za agribiznis Divizije Banca dei Territori grupe Intesa Sanpaolo i tom prilikom istakao da njihovo učešće na drugom međunarodnom sajmu vina Wine Vision by Open Balkan još jednom potvrđuje da Intesa Sanpaolo zna da prepozna prilike da se približi kompanijama na domaćim i internacionalnim događajima.

Na ovom događaju smo prisutni kao Banca dei Territori zajedno sa Divizijom internacionalnih banaka članica i Banca Intesa Beograd u prostoru namenjenom klijentima Grupe kako bismo promovisali i podržali sektor agrara, koji predstavlja jednu od ključnih oblasti Made in Italy koncepta sa snažnom međunarodnom pozicijom i kome je Banca dei Territori opredelila celu jednu diviziju. Ovo je prilika da podstaknemo održavanje sastanaka između italijanskih i inostranih kompanija prisutnih na sajmu, kreiramo nove međunarodne poslovne prilike i podržimo Made in Italy koncept u svetu’’, rekao je director Katoci.

Pored njega, prisutnima su imali priliku da se obrate i Đuzepe Feraro (Giuseppe Ferraro), direktor Sektora za privredne subjekte i mala i srednja preduzeća Divizije međunarodnih banaka članica grupe Intesa Sanpaolo i Alesandro Amendolito (Alessandro Amendolito), predstavnik italijanske finansijske institucije SIMEST koja podržava italijanske kompanije u procesu internacionalizacije, odgovoran za kvalitet investicija, NPL i upravljanje imovinom.

Međunarodni sajam vina „Wine Vision by Open Balkan’’ održao se u Beogradu drugu godinu zaredom, pod pokroviteljstvom vlada Republike Srbije, Severne Makedonije i Albanije.

Izvor: Banca Intesa

Objavljene nove cene goriva

Foto-ilustracija: Pexels
Foto-ilustracija: Pixabay (PublicDomainPictures)

Nove najviše maloprodajne cene derivata nafte za period od 15 časova 24. novembra 2023. godine do 1. decembra 2023. godine iznosiće:

EVRO DIZEL, u iznosu 201,00 dinara za jedan litar i

EVRO PREMIJUM BMB 95 u iznosu 179,00 dinara za jedan litar.

Takođe, u skladu sa članom 3 stav 5 navedene uredbe, obaveštavaju se privredni subjekti koji obavljaju delatnost trgovine motornim i drugim gorivima na stanicama za snabdevanje prevoznih sredstava da su dužni da utvrđene maloprodajne cene derivata nafte primene odmah po objavljivanju na zvaničnoj internet stranici Ministarstva spoljne i unutrašnje trgovine.

Vlada Republike Srbije odlučila je da ograniči cene derivata nafte do 31. decembra 2023. godine. Ova mera je usvojena kao deo širih napora da se očuva životni standard stanovništva i odgovori na nestabilnosti tržišta usled globalnih i regionalnih izazova. Ograničenje cena goriva ima za cilj da pomogne u stabilizaciji ekonomije i ublažavanju pritiska na potrošače usled promenljivih cena energenata na svetskim tržištima.

Energetski portal

MT-KOMEX i ove godine na XVIII Međunarodnom sajmu energetike

Foto: MT-KOMEX
Foto: MT-KOMEX

Kompanija MT-KOMEX i ove godine će učestvovati na XVIII Međunarodnom sajmu energetike, koji se održava od 28. do 30. novembra na Beogradskom sajmu.

U hali 1 biće postavljen štand kompanije MT-KOMEX na kojem ćete moći da u svakom trenutku dobijete potrebne informacije o solarnim panelima, konstrukcijama na koje se postavljaju solarni paneli, kao i sve o invertorima.

Takođe, na ovom štandu će biti i inženjeri kompanije CEEFOR koji će okupljenima pružiti sve informacije o tome kako napraviti dobar projekat za solarnu elektranu.

Ovo će biti odlična prilika za sve one koji žele da saznaju više o solarnim elektranama, ali i o električnim automobilima i punjačima za iste, zato što će posetioci ovde moći da razgovaraju i sa stručnjacima iz kompanije Charge&GO, koja razvija mreže električnih punjača u Srbiji i koja je lider u toj oblasti u našoj zemlji.

Pročitajte još:

Kompanija MT-KOMEX spremila je bogat program za sve zainteresovane. Mladi projekt menadžer kompanije, Nikola Grubor, učestvovaće na panelu ,,Značaj obnovljivih izvora energije’’, koji će se održati 29. novembra od 13 časova u okviru konferencije ,,Srbija na putu održivog razvoja’’.

Pored toga, najbolji inženjeri kompanije MT-KOMEX istog dana održaće i edukativnu radionicu na kojoj će predstaviti invertore Fronius i Huawei. Svi prisutni imaće priliku da vide kako izgleda unutrašnjost ovih uređeja, na koji način rade i kako najbolje iskoristiti njihove performanse.

Za više informacija o samoj radionici posetite štand kompanije MT-KOMEX koji se nalazi u hali 1. Ovo je idealna prilika da pitate i naučite sve što vas je zanimalo o solarnim elektranama, zato što kompanija MT-KOMEX ima dugogodišnje iskustvo, a kroz poslovanje je realizovala brojne uspešne projekte i izgradila više od 200 solarnih elektrana na zemlji i krovovima, ukupne instalisane snage više od 90 MW.

Energetski portal

Španija donirala Srbiji 600.000 evra za energetsku tranziciju

Foto-ilustracija: Pixabay (ELG21)
Foto-ilustracija: Pixabay (Wayne Jackson)

Ugovor o donaciji između Fonda za promociju španske privrede u inostranstvu, koji je osnovala Kraljevina Španija 2021, i EMS AD, kao prvog korisnika ovih sredstava u Republici Srbiji, potpisan u prostorijama EMS AD.

Iz svojih sredstava, a preko Fund for Internationalization of Companies (FIEM) i Instituto de Crédito Oficial (CIO), Kraljevina Španija će finansirati grant sporazum za izradu Studije tehničke pomoći za energetsku tranziciju srpskog operatora prenosnog sistema, EMS AD.  Izradu studije će voditi voditi Deloitte Consulting SLU, a ukupna vrednost ove donacije je 600.00o evra, navodi se na sajtu EMS AD.

Ugovor o donaciji potpisali su NJ.E. ambasador Kraljevine Španije u Republici Srbiji, gospodin Raul Bartolome Molina i generalna direktorka Elektromreže Srbije Jelena Matejić.

Direktorka Matejić tom prilikom izrazila je zadovoljstvo zbog potpisivanja ugovora i istakla da je cilj izrade Studije priprema EMS AD za predstojeće priključenje velikog broja novih obnovljivih izvora električne energije u elektroenergetski sistem Republike Srbije.

,,Ova donacija je ozbiljna podrška za izazove koji su pred nama, jer će veći broj obnovljivih izvora u proizvodnom miksu Srbije svakako značajno uticati na način rada EMS AD. Zbog tog uticaja, već je izvršena odgovarajuća izmena nacionalnog regulatornog okvira, kao i prilagođavanje operativnih procedura i procesa i unapređenje računarskih alata i modela upravljanja koje koristimo. EMS AD će kroz ovu Studiju ojačati kapacitete kada je reč o unapređenju metodologija, procesa, računarskih alata, kao i podići nivo znanja svojih zaposlenih. Ovo će Srbiji doneti pouzdaniji prenosni sistem koji je ključ energetske stabilnosti“, izjavila je direktorka Matejić.

Pročitajte još:

Kako se navodi na sajtu, zahvaljujući ovoj tehničkoj pomoći EMS AD će upoznati najbolju evropsku praksu, koja je uspostavljena u španskom operatoru prenosnog sistema (Red Eléctrica de España), putem upoznavanja sa španskim pravilima o radu prenosnog sistema, procedurama vezanim za upravljanje i razvoj elektroenergetskog sistema, rešenjima vezanim za informacione sisteme, strukturu upravljačkih centara i iskustvima u radu posebnog centra za upravljanje obnovljivim izvorima (CECRE).

Foto-ilustracija: Unsplash (Raphael Cruz
)

Ambasador Raul Bartolome Molina, takođe je izrazio zadovoljstvo zbog odobravanja ove donacije i dodao da smatraju da će ona doprineti lakšoj adaptaciji EMS-a novoj energetskoj stvarnosti prema kojoj obe zemlje idu. Pored toga, kako je istakao, reč je o prvoj španskoj donaciji Srbiji poslednjih godina, što ukazuje na jačanje bilateralnih odnosa, kao i na značaj koji Španija daje pružanju podrške Srbiji u procesu energetske tranzicije.

,,Španija je jedna od vodećih zemalja na svetu u oblasti obnovljivih izvora energije, a naročito u oblasti solarne energije i energije vetra.  Razvoj proizvodnih kapaciteta i proizvodnja energije iz ovih izvora zahtevali su visok stepen prilagođavanja i ulaganja i u prenosnu mrežu. U tom smislu, smatramo da intenzivnija saradnja i razmena iskustava između Srbije i Španije u ovoj oblasti može biti uzajamno korisna, pogotovo kada je reč o prenosnim sistemima. Zadovoljstvo nam je što će zahvaljujući projektu koji će predvoditi Deloit Španija odnosi naših prenosnih sistema moći da ojačaju, kao i što će naši stručnjaci zajedno raditi na stvaranju održive budućnosti i čistije okoline. Svim učesnicima želim lepu i uspešnu saradnju, kao i odlične rezultate“, rekao je ambasador Raul Bartolome Molina.

Ova donacija veoma je značajna jer dolazi u trenutku kada EMS AD radi na realizaciji velikog broja projekata koji su važno kako nacionalno, tako i regionalno. Povećanje udela energije iz obnovljivih izvora u Srbiji je u porastu, pa će unapređenje sistema i edukacija zaposlenih svakako doprineti energetskoj stabilnosti.

Energetski portal

Hrvatska izdvaja 17 miliona evra za projekte klimatske otpornosti

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Unsplash (Josh Power)

Predstavnicima jedinica regionalne i lokalne samouprave u Hrvatskoj je nedavno dodeljeno 76 ugovora za finansiranje projekata prilagođavanja klimatskim promenama, ukupne vrednosti oko 17 miliona evra. Ovi projekti uključuju ulaganja u zelenu infrastrukturu, obnovljive izvore energije, energetska efikasnost, održivo upravljanje otpadom, pošumljavanje, ozelenjivanje urbanih područja, i druge slične inicijative.

Fond za zaštitu životne sredine i energetsku efikasnost sufinansira različite projekte, uključujući ozelenjivanje nadstrešnica na stajalištima javnog prevoza, izgradnju javnih česmi s pitkom vodom, urbane parkove, pešačke i biciklističke staze, kao i projekte informisanja i edukacije o klimatskim promenama. Budžet za ove projekte povećan je sa 11 na 17 miliona evra, navodi se na sajtu Ministarstva privrede i održivog razvoja Hrvatske.

Pročitajte još:

Pored ovih inicijativa specifičnih za gradove i opštine, hrvatska energetska strategija do 2030. godine, ima za cilj da poveća udeo obnovljivih izvora energije u ukupnoj potrošnji energije na oko 65 odsto do 2050. godine. Takođe, kada je bilo reči o strategiji, jedan od ciljeva bio je i smanjenje CO2 za oko 36 odsto do kraja decenije. Zagreb i Makarska samo su neki od gradova koji imaju zacrtane “zelene” ciljeve.

Energetski portal

Koliku moć superbogati imaju u nanošenju klimatske nepravde siromašnima

Foto-ilustracija: Freepik (freepik)
Foto-ilustracija: Freepik (freepik)

Za sedam dana u Dubaiju počinje COP28 – Konferencija UN o klimatskim promenama 2023. U iščekivanju jednog od najvažnijih događaja, kada je reč o klimatskoj krizi, želela bih da se osvrnem na prošlogodišnji COP27, na glavne teme i postavljanje ciljeve, o čijim dostignućima verujem da će se debatovati ove godine. Postavila bih sebi pitanje – Ko sam ja da predviđam da će razgovor teći u smeru nedostignuća i nezadovoljstva? I odgovoriću na njega – Ja sam stanovnik planete koji tokom velikog dela godine udiše zagađen vazduh, koji je ove godine doživeo nikada topliju temperaturu Jadranskog mora od kada ga posećuje, a to čini gotovo 20 godina, stanovnik koji je u poslu koji zahteva svakodnevno praćenje stručnih izveštaja o klimi, kao i vesti iz celog sveta o ekstremnim vremenskim (ne)prilikama. Ipak, tokom studija profesori su zahtevali važnu stvar – uvek se potkrepite dokazima i različitim izvorima – pa ću to učiniti i sada, a svoje mišljenje blago provući između podataka kredibilnih izvora.

Dok nisam odmakla previše, podsetila bih na jednu od možda ključnih tema na prošlogodišnjoj Konferenciji, a ona se odnosi na nefer igru u kojoj manjina velikih igra na štetu većine malih. Naime, problem leži u tome da su najmanje razvijene zemlje ujedno i najviše pogođene posledicama klimatskih promena i od njih najslabije mogu da se odbrane, a te posledice najviše stvaraju oni najjači i najrazvijeniji koji, dalje, mogu i najjače da se odbrane. COP27 zahtevao je da se osnuje fond koji će biti namenjen prikupljanju sredstava za pomoć najmanje razvijenim državama u osnaživanju u odbrani od klimatskih posledica.

Ne bih se ovde ograničila samo na nivo od države do države, čak i unutar jedne postoji manjina snažnijih u smislu ekonomije, moći i uticaja i većina običnih građana – iako reč običan možda nije najprikladniji izraz, sasvim mi je drago da sam i ja obuhvaćena njime kada sagledam uz koga/šta danas stoji epitet moćan.

Dva su izveštaja na čije bih se podatke danas pozivala. Prvi iza kojeg stoji OXFAM pod nazivom Klimatska jednakost: planeta za 99 odsto (eng. Climate Equality: A planet for the 99%) i drugi izdat od strane UNEP-a pod nazivom Izveštaj o jazu emisija 2023 (eng. Emissions Gap Report 2023). Izdati dan za danom, 19. i 20. novembra, tik pred početak COP28, ukazuju na važne podatke u vezi sa krizom klime.

U srži sadržaja prvog Izveštaja piše da svet uništavaju najbogatiji ljudi, korporacije i države svojim ogromnim emisijama, a najugroženiji su žene, devojke, autohtone zajednice i ljudi koji žive u siromaštvu, kao i ostale diskriminisane grupe.

Najvažniji zaključci Izveštaja prikazuju informacije koje na prvu navedu da protršalj oči i još jednom proveriš da li si dobro pročitao, a na drugu opet ne vidim ništa začuđujuće, nažalost.

Foto-ilustracija: Freepik (jcomp)

Kako su ih oslovili, superbogati ljudi koji čine jedan odsto, u 2019. godini bili su odgovorni za 16 odsto globalnih emisija ugljenika. Za lakše uspoređivanje dali su podatak da isto toliko emituje čak 66 odsto siromašnog dela populacije, oko pet milijardi ljudi.

Iako je razvoj vetroenergije u porastu, ne znam koliko ih je potrebno još ako podatak ukaže na to da godišnje globalne emisije naših superbogatih ljudi ponište rad gotovo milion vetroturbina na kopnu – odnosno nadmaše emitovanjem emisija uštedu koji bi ostvario ovoliki broj vetroturbina.

Iznose se i podaci na koliki broj smrtnih ishoda, usled povećanja temperatura, bi uticale emisije ovih ljudi, ali tu brojku ipak ne bih iznosila ovde. Možda je dovoljno da kažem da čovečanstvo ima određeni limit preko kojeg ne sme da prelazi sa emitovanjem emisija ukoliko želimo da ostanemo ispod 1.5oC prema Pariskom sporazumu, a da će ovaj jedan odsto ljudi premašiti postavljeni limit za više od 22 puta do 2030. godine.

Ovde bih se zaustavila sa iznošenjem podataka iz ovog Izveštaja, a vama u svakom slučaju preporučujem da ga pogledate ako vas interesuje tema klimatskih promena.

O jazu među državama, po pitanju emitovanih emisija, govori i drugi Izveštaj. Kao sedam najvećih globalnih emitera nižu se Brazil, Kina, Indija, Indonezija, Evropska unija, Ruska Federacija i SAD i one su odgovorne za 65 odsto globalnih emisija na teritorijalnoj osnovi. Naspram njih, najamnje razvijene države doprinose sa svega 3,8 odsto, a male ostrvske države sa manje od jednog procenta.

Gledajući po glavi stanovnika, u emisijama gasova sa efektom staklene bašte – SAD i Ruska Federacija učestvovale su sa dvostruko većim udelom od svetskog proseka.

I ovaj Izveštaj pominje ne samo jaz među državama, već i unutar samih. Njihovi podaci pokazuju da 10 odsto najbogatijih pojedinaca, koji su rangirani prema prihodu, bogatstvu i emisijama, doprinose sa 45 do 49 odsto u ukupnim emisijama, dok 50 odsto najsiromašnije populacije to čini sa sedam do 13 odsto.

Podaci prvog i drugog izveštaja se razlikuju na prvi pogled, međutim treba uzeti u obzir da su drugačiji kriterijumi postavljeni – odnosno različite granice superbogatih i siromašnih. Izdižući se od konkretnih razlika u brojkama, proporcija pokazuje relativno isto – ogroman jaz, nefer igru i nepravdu koju nekolicina donosi većini.

Započela sam tekst pričom o predstojećem CO28, pa je red da time i završim. Nestrpljivo čekam da vidim kakvim brojkama će se ove godine razmahivati bogati, kada je reč o sredstvima kao pomoći siromašnima. Prošlogodišnja Konferencija bila je prožeta milionima nekih dolara i evra koji se prenose na manje razvijene države, a na kraju događaja zaključak je bio – nedovoljno, cilj neispunjen.

Nadam se da će brojke ove godine biti još veće, ali ne u stilu greenwashing-a i pokušaja da se zaseni javnost, već da će istinski i na pravi način biti upotrebljene kako bi moglo da se kaže – cilj je postignut.

Katarina Vuinac

EU cilja na smanjenje plastične ambalaže za 20 odsto do 2040

Foto-ilustracija: Unsplash (Brian Yurasits)
Foto-ilustracija: Unsplash (Sophia Marston)

U poslednjih nekoliko godina, Evropska unija (EU) suočila se sa porastom u proizvodnji ambalažnog otpada, što je izazvalo ozbiljnu zabrinutost za okolinu i zdravlje ljudi. U odgovoru na ovaj izazov, Parlament EU nedavno je usvojio novi skup pravila koji ciljaju na drastično smanjenje otpada od ambalaže. Statistika pokazuje da su preko potrebne određene mere.

U periodu od 2009. do 2021. godine količina otpada u EU je porasla sa 66 miliona na 84 miliona tona. Kako podaci govore, svaki građanin Evrope u proseku je proizveo preko 188 kilograma ambalažnog otpada, a do kraja decenije se očekuje još veća cifra koja bi mogla da ide preko 200 kilograma otpada po stanovniku godišnje.

Parlament EU je sa značajnom većinom glasova (426 za) odobrio izveštaj koji postavlja ambiciozne ciljeve smanjenja upotrebe ambalaže do 2040. godine, sa posebnim fokusom na smanjenje plastične ambalaže. Ovi ciljevi uključuju smanjenje ambalaže za pet odsto do 2030, 10 odsto do 2035, i 15 odsto do 2040. godine, dok su specifični ciljevi za smanjenje plastične ambalaže postavljeni na 10 odsto do 2030, 15 odsto do 2035, i 20 odsto do 2040. godine.

Pročitajte još:

Foto-ilustracija: Freepik (freepik)

Predložene mere obuhvataju zabranu laganih plastičnih kesica, osim ako su neophodne iz higijenskih razloga ili se koriste kao primarna ambalaža za hranu u rasutom stanju. Takođe, planirano je znatno ograničavanje upotrebe određenih jednokratnih pakovanja, uključujući hotelska minijaturna pakovanja za toaletne proizvode i omotače za kofere u aerodromima.

Nova pravila zahtevaju da se sva ambalaža može reciklirati i da mora ispunjavati stroge kriterijume. Do 2029. godine, zemlje članice EU treba da osiguraju da se 90 odsto materijala sadržanih u ambalaži prikuplja odvojeno, što uključuje plastiku, drvo, crne metale, aluminijum, staklo, papir i karton, saopšteno je na sajtu Evropskog parlamenta.

Nova pravila EU o ambalaži predstavljaju značajan korak ka smanjenju ambalažnog otpada i promovisanju održivijih praksi. Sa rigoroznijim ciljevima smanjenja, jasnim smernicama za ponovnu upotrebu i reciklažu, i zabranom štetnih hemikalija, ove mere mogu značajno doprineti zaštiti okoline i zdravlja građana EU.

Energetski portal

Zajedno do solidarnijeg društva

Foto: Promo
Foto: Nikola Živić

OTP banka Srbija je sa svojim prijateljima i partnerima, Srpskim filantropskim forumom i Trag fondacijom pokrenula pionirsku inicijativu „Zajedno do solidarnijeg društva“ posvećenu izradi jedinstvenog Registra organizacija civilnog društva koje će Banka osloboditi od provizija prilikom uplata humanitarnih donacija na njihove namenske račune. Oslobađanje od provizija važiće za sve grupe klijenata i za sve načine uplata koje se realizuju preko OTP banke, bez obzira na to u kojoj je banci otvoren račun na koji se donacija upućuje. Ova inicijativa pokrenuta je u cilju afirmacije i osnaživanja kulture davanja u našoj društvenoj zajednici.

OTP banka ima dugu i intenzivnu filantropsku tradiciju i neguje vrednosti dobročinstva kroz svoja korporativna davanja, ali i među svojim zaposlenima. Pokrenuta inicijativa predstavlja važan doprinos na tom putu.

„Veoma se radujemo što smo kroz međusektorsko delovanje i saradnju uspeli da pronađemo kvalitetno i održivo rešenje za podršku radu civilnog sektora. Verujemo da će kreiranje Registra i ukidanje provizija na uplate humanitarnih donacija na namenske račune doprineti stvaranju povoljnijeg i podsticajnijeg okvira za davanje i filantropiju. Cilj nam je da u Registru, na jednom mestu okupimo sve aktere civilnog sektora čiji je rad transparentan, kontinuiran, poštovanja vredan i čiji rezultati zaslužuju dodatni podsticaj i veću vidljivost. Ponosni smo što će na ovaj način mnoga dobra dela i ideje biti realizovane. Obaveza nas u OTP banci, kao lidera u svojoj oblasti, je da učinimo sve što je u našoj moći da zajednicu u kojoj radimo unapređujemo, učinimo humanijom i podstičemo njen razvoj, ali i da inicijativama koje pokrećemo šaljemo dobar primer drugima da isto učine. Važno nam je i da pošaljemo poruku da pokretanje zajedničkih inicijativa po pravilu postižemo bolje i trajnije rezultate“, istakao je Predrag Mihajlović, predsednik Izvršnog odbora OTP banke.

Procene su da je u Srbiji tokom 2022. godine putem donatorskih akcija sakupljeno oko 33 miliona evra za različite humanitarne potrebe u više od 4600 akcija. U pogledu same kulture solidarnosti i dobročinistva, podaci iz iste godine pokazuju da su građani mnogo veći dobročinitelji u odnosu na kompanije, suprotno ustaljenom mišljenju. Njihov udeo u humanitarnim donacijama iznosi oko 50 odsto od ukupno sakupljenih sredstava.

Pročitajte još:

„Svesni smo da je ukidanje bankarskih provizija na novčane donacije kompleksno pitanje i da podrazumeva uključivanje čitavih sistema u tu akciju, ali je isto tako važno da postoji dobra volja banaka da se to pitanje reši. Prethodnih godina dobili smo podršku vodećih banaka, među kojima je i OTP banka, tako što su oslobodile provizija namenski račun za Nacionalni dan davanja. Važno je da ukidanje provizija ne ostane usamljen slučaj od akcije do akcije, već odluka koju će doneti sve banke na tržištu. Drago nam je da je OTP banka, kao jedna od najistaknutijih članica Srpskog filantropskog foruma, prva odlučila da ukine bankarske provizije i veliko nam je zadovoljstvo da smo deo tog važnog procesa. Napomenuo bih da su gestovi veoma važni. Ujedinjeni oko ove inicijative Srpskog filantropskog foruma i OTP banke pokazujemo zajednici da je važno da kroz sopstvene inicijative damo maksimalni doprinos i da davanje za humanitarne i slične inicijative stigne onima kojima je namenjeno bez ikakvih opterećenja provizija i poreza”, rekao je Veran Matić, izvršni direktor Srpskog filantropskog foruma na panelu organizovanom povodom predstavljanja Registra organizacija koje će biti oslobođene od plaćanja provizija.

Foto: Nikola Živić

Očekuje se da ukidanje provizija ne samo da može da podstakne intenzivniju donatorsku praksu i osnaži rad civilnog sektora koji se bavi humanitarnim radom, već i da donese uvećanje procenta donacija. Iz fondacije Trag ukazuju da je ovo pravi trenutak za ovakav korak, jer prošla godina beleži pad od čak 21 odsto u visini doniranog iznosa u odnosu na 2021. godinu. Ovaj negativan trend pripisuje se visokoj inflaciji i globalnim nestabilnostima, ali u pogledu oblasti koje najviše motivišu na davanja, tendencije su nepromenjene. Tako se i u 2022. najviše novca skupilo u zdravstvenim i akcijama za lečenje, potom slede davanja za podršku marginalizovanim grupama, dok je smanjene siromaštva na trećem mestu, a odmah iza toga su akcije usmerene na obrazovanje.

„Drago mi je da je OTP banka prepoznala ulogu koju organizacije civilnog društva imaju kao pokretač promena u zajednici. Pokretanje Registra organizacija civilnog društva koje će biti oslobođene od plaćanja provizija važan je korak i predstavlja dugoročno, sistemsko rešenje, koje će podstaći davanja pojedinaca i kompanija ka civilnom sektoru. Posebno bih istakla važnost međusektorske saradnje, koja je neophodna za kreiranje solidarnijeg društva. Trag fondacija se, sa velikim zadovoljstvom, odazvala pozivu OTP banke da učestvuje u ovoj inicijativi i da zajedničkim snagama, sa Srpskim filantropskim forumom, nastavimo da osnažujemo civilni sektor. Verujem da će pokretanje ove inicijative od strane OTP banke ohrabriti i druge banke na slične korake, a ujedno i druge kompanije i pojedince da doniraju, i time podrže civilni sektor u većoj meri“, napomenula je Ana Novaković, savetnica za filantropiju u Trag fondaciji.

Registar organizacija civilnog društva koje će biti oslobođene od provizija prilikom uplata donacija na njihove namenske račune, na jednom mestu će okupiti sve relevantne organizacije koje se bave humanitarnim radom, a kojima je ujedno potrebna dodatna podrška i vidljivost. Spisak će biti ažuriran na svakih 12 meseci, nakon čega će i nove organizacije moći da apliciraju da postanu deo ovog registra. Više informacija o tome kako pristupiti registru možete naći na sledećem linku.

Izvor: OTP banka