Home Blog Page 760

Kako naši poljoprivrednici koriste sredstva IPARD fondova?

Izvor: Delegacija Evropske unije u Republici Srbiji

Šef Delegacije Evropske unije u Srbiji, ambasador Sem Fabrici i ministar poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Branislav Nedimović posetili su gazdinstvo porodice Mauković u Erdeviku. Kao najznačajniji proizvod, domaćini izdvajaju lešnik, najtraženiji sastojak u konditorskoj industriji.

Izvor: Delegacija Evropske unije u Republici Srbiji

Preduzeće PamPromet, preko kojeg porodica iz Erdevika plasira svoje proizvode, pomoć od EU fondova dobila je prilikom nabavke mašine za branje lešnika i tri sušare. Na taj način, bili su u mogućnosti da prošire svoje poslovanje i da poboljšaju svoj položaj na tržištu. Ukupna vrednost učešća IPARD sredstava je oko 7,7 miliona dinara (65.000 evra). Ambasador Fabrici kaže da je poseta prilika da se vidi kako sredstva IPARD fondova imaju rezultate u realnosti.

“Evropska unija je kroz IPARD program izdvojila 175 miliona evra, koji su dostupni poljoprivrednicima u Srbiji kroz različite projekte. Kada se tome dodaju izdvajanja srpske Vlade i pojedinačnih proizvođača, ukupan iznos novca je oko 400 miliona evra. Samo što se tiče traktora, prema poslednjim podacima koje imam, 160 traktora se finansira kroz ovaj program, što pokazuje da postoji veliko interesovanje i idemo u pravom smeru”, navodi ambasador Fabrici.

Poruka koju danas šaljemo je da se iskoriste ova sredstva jer, kao što pokazuje primeri kao što su Aleksandar i njegova porodica, ona imaju pozitivan uticaj, kaže šef Delegacije EU u Srbiji. Ambasador Fabrici takođe je poručio razume funkcionisanje birokratskog aparata, ali da je neophodno da se sam proces ubrza, pošto na stotine poljoprivrednika čekaju ishod zahteva za sredstva.

Ministar Nedimović ističe da je ovaj saziv Vlade približio IPARD poljoprivrednicima, i napominje da će tokom ove godine biti raspisano pet tendera, između ostalog i za turističke potencijale u ruralnim krajevima.

“Na primeru ovog gazdinstva sjedinilo se nekoliko stvari: želja Evropske komisije, Evropske unije i Srbije da pomognu, drugo, imate mladog čoveka i novu vrstu poljoprivredne proizvodnje, koja nije tako karakteristična za Srbiju, a to znači da je neko ispitivao tržište. To treba da radimo. Ova mašina zamenjuje 300 ljudi, zamislite koliko se njemu smanjuju troškovi, koliko više profita njemu ostaje, a pored toga postoji još jedan problem – nema dovoljno ljudi za branje”, rekao je Nedimović.

Vlasnik Pam Prometa Aleksandar Mauković kaže da je oko 12 meseci čekao na ishod aplikacije koju je podneo Upravi za agrarna plaćanja, ali da je proces nakon pozitivnog odgovora prošao mnogo brže.

“Puno nam znači ova pomoć, zato što će nam smanjiti troškove proizvodnje i uticaće na razvoj i proširenje našeg poslovanja”, kaže Mauković.

Izvor: Delegacija Evropske unije u Republici Srbiji

Evropska unija zabranjuje još jedan pesticid

Foto-ilustracija: Unsplash (Nathan Hulsey)

Države Evropske unije donele su odluku o zabrani uvoza voća koje sadrži tragove hloropirifosa, vrste pesticida koja je veoma štetna za ljudsko zdravlje, čime će biti zabranjen u svim zemljama članicama.

Foto-ilustracija: Unsplash (Matheus Cenali)

Svako uvezeno voće koje sadrži ovaj insekticid će, nakon prelaznog perioda od tri meseca, biti povučeno sa tržišta. Dozvola za hlorpirifos istekla je u januaru ove godine.

Hlorpirifos predstavlja efikasnu zaštitu za više od 50 useva od velikog broja štetočina. U upotrebi je još od šezdesetih godina prošlog veka. Poljoprivrednici masovno koriste ovaj pesticid i čest je sastojak brojnih komercijalnih preparata koji se prodaju u našoj zemlji.

Ovom odlukom Evropske unije domaći izvoznici će se naći pred potencijalnim problemom.

Mnogi podaci ukazuju na to da hloropirifos ima negativan uticaj na zdravlje dece, a dovodi i do genetskih oštećenja, steriliteta, problema sa probavom i kancera.

Njegovi tragovi najčešće se mogu naći na jabučastom voću.

Polovinom ove godine očekuje se donošenje pravilnika kojim će se naše zakonodavstvo uskladiti sa evropskim.

Jelena Cvetić

Prvi dan Sajma energetike i investicija – sumiranje rezultata rada i najava aktivnosti

Foto: Grad Novi Sad

Prvog dana sajamske manifestacije ”Međunarodni dani energetike i investicija”, na štandu Grada Novog Sada održana je konferencija za novinare na kojoj su se prisutnima obratili savetnica gradonačelnika Novog Sada za implementaciju strateških projekata prof. dr Marijana Dukić-Mijatović, član Gradskog veća za komunalne poslove Vladimir Stojković, član Gradskog veća za privredu Milorad Radojević i direktor Agencije za energetiku Grada Novog Sada dr Aleksandar N. Ašonja. Tom prilikom su sumirali rezultate rada i najavili dalje aktivnosti iz domena investicija i energetike.

Foto: Grad Novi Sad

Prof. dr Marijana Dukić-Mijatović je rekla da je ponosna na rezultate koji su ostvareni u oblasti investicija i zapošljavanja Novosađana, budući da su samo kompanije „Aptiv“ i „Lear“, u prethodne četiri godine zaposlile preko 6.000 radnika, a da je „Aptiv“, u septembru prošle godine pokrenuo i proizvodnju u novom objektu gde trenutno zapošljava 350 radnika, sa ambicijom da ih zaposli 800.

“Prešli smo na viši nivo investiranja otvaranjem Istraživačko-razvojnog centra „Continental“ koji zapošljava 400 inženjera, a među poznatim brendovima koji su Novi Sad prepoznali kao dobro poslovno okruženje su i „Lesnina“ i holandski „CTP“ koji u radnoj zoni Sever IV gradi industrijski park, sa prvim zakupcem kompanijom „BMTS“ iz Hong Konga. Očekujemo da taj objekat od 30 000 m2 bude završen krajem aprila ove godine, a da „BMTS“ zaposli 400 lica, od toga 50 inženjera mehatroničara”, izjavila je Marijana Dukić-Mijatović

Ona je najavila da su u toku pregovori sa dva ugledna investitora o kojima će uskoro biti više informacija, a kao najznačajnije projekte iz oblasti energetske efikasnosti navela je projekte „GreENERGY“, „R-SOL-E“ (Renewable Solar Energy), kao i projekat „Obrazovanje u službi održivosti – Zelene i energetski efikasne škole“.

Član Gradskog veća za komunalne poslove Vladimir Stojković je istakao da je do 2025. godine planirano da se završi kompletno komunalno-infrastrukturno opremanje teritorije Grada Novog Sada nedostajućom kanalizacionom i vodovodnom mrežom, u cilju boljeg života građana.

“Neke od najvažnijih investicija u periodu do 2025. godine svakako su novi most na Sentandrejskom putu, pešačko-infrastrukturni most preko kanala DTD, most na postojećim stubovima nekadašnjeg mosta Franca Jozefa, kao i most u produžetku trase Bulevara Evrope. Atletska dvorana i stadion sa infrastrukturom planirani su u naselju Jugovićevo, a u centru Novog Sada planirana su sredstva za parterno uređenje Pozorišnog trga. Kako je Novi Sad ponosno poneo titulu Evropske prestonice kulture za 2021. godinu, planira se i izgradnja novih kulturnih stanica u različitim delovima grada”, rekao je Vladimir Stojković i dodao da su trenutno u toku sređivanje ulica na Podbari, izgradnja saobraćajnih površina produžetka Bulevara Jovana Dučića i uređenje parka na Novom Naselju.

Prema rečima člana Gradskog veća za privredu Milorada Radojevića Novi Sad je i ove godine prepoznat kao lokalna samouprava koja najviše izdvaja za Akcioni plan zapošljavanja, i to preko 170 miliona dinara.

“Nastavljamo sa merama koje su se pokazale kao dobre do sada. Takođe, veoma bitna mera za pre svega privatni sektor, mikro-mala preduzeća, jesu nova radna mesta, odnosno 200 hiljada dinara subvencija po novootvorenom radnom mestu, a za to je izdvojeno 15 miliona dinara ove godine. Prateći tržište rada i njegove zahteve, zajedno sa Nacionalnom službom za zapošljaljvanje već godinama organizujemo obuke za stare zanate, iz oblasti IT sektora, a od pre dve godine i sa Edukativnim centrom, za zavarivače i rukovaoce građevinskim mašinama. Za ovu godinu najavljujemo obuke i za računovođe, raspisaćemo Konkurs za podršku ženskom preduzetništvu, a novina je podrška preduzetništvu, mikro-malim preduzećima sa teritorije Grada Novog Sada gde će subvencije iznositi i do 400 000 dinara”, izjavio je Radojević.

Direktor Agencije za energetiku Grada Novog Sada dr Aleksandar Ašonja je objasnio da su, tokom 2018. godine, primenjene mere energetske efikasnosti, na javnim objektima u Novom Sadu zahvaljujući kojima se emituje 320 t ugljen-dioksida manje, što doprinosi manjem utrošku elektične energije i nižim cenama računa.

“Važno je reći da je u Novom Sadu, pre dva meseca puštena u rad nova, visokoefikasna kogeneracija od 4 mW, zatim u Kineskoj četvrti, na objektu budućeg hotela radi se solarna elektrana od 250 kW, a za nekoliko meseci treba da počne i izgradnja solarne elektrane od 120 kW koja će se nalaziti na objektu škole „Milan Petrović“ na Novom Naselju”, naveo je dr Aleksandar Ašonja.

Šef Delegacije Evropske unije u Srbiji Sem Fabrici je na otvaranju Sajma energetike i investicija rekao da EU pokreće “Zeleni dogovor”, s ciljem da u narednih 30 godina EU postane neutralna kada je reč o emisiji ugljen-dioksida i da a predstavnicima domaćih vlasti dogovara novi finansijski paket koji će za ovu i narednu godinu obezbediti 80 miliona evra samo za zaštitu životne sredine u Srbiji. Najavio je i da će Evropska komisija usvojiti prvi Zakon o klimi kojim će se definisati potrebe investitora i preduzetnika, kao i da radi na pripremi održivog investicionog plana, za koji se planira fond od jednog triliona evra.

Izvor: Grad Novi Sad

Gde će građani Srbije moći da vrate ambalažu u zamenu za novac?

Foto-ilustracija: Unsplash (Thomas Picauly)
Foto-ilustracija: Unsplash (Mehrshad Rajabi)

Stariji građani sigurno se sećaju da su nekada, kada pođu u radnju po mleko, nosili prazne staklene flaše. Kada nisu, plaćali su kauciju za nove. Iz nekih drugih razloga, danas se raspravlja o tome da li zbog reciklaže treba stimulisati potrošače da vraćaju plastične flaše.

Filip Abramović, pomoćnik ministra za zaštitu životne sredine kaže da je glavni cilj da čitava teritorija zemlje bude pokrivena sistemima u kojima će moći da se vrati plastična, staklena i metalna (limenke) ambalaža i za nju da se dobije povraćaj novca.

„Važno je napomenuti da ambalaža neće morati da se vrati u prodavnice u kojima je kupljena, već u bilo koji od centara ako je ambalaža iz Srbije. Zbog toga će u pripremnom postupku sva ambalaža biti obeležena kako ne bi došli do toga da se uvozi otpad i ovde prodaje“, objašnjava Abramović.

Prema njegovim rečima, na svakoj ambalaži će morati da bude označena cena, odnosno iznos depozita koji se vraća.

„Biće napravljen potpuni spisak na kojem će biti popisani svi tipovi ambalaža, a onda u skladu sa veličinom, tipom i cenom ambalaže uskladiti iznosi depozita tako da ne budu preveliki, ali da budu motivišući za građane“, ističe Ambramović.

Uvođenje svojevrsne kaucije na plastičnu ambalažu ne bi, prema njegovom mišljenju, trebalo da poveća cenu proizvoda.

Izvor: RTS

Zabrana prodaje uglja i vlažnog drveta za grejanje od sledeće godine u Engleskoj

Foto-ilustracija: Unsplash (Stephane Juban)
Foto-ilustracija: Unsplash (Stephane Juban)

Prodaja najzagađujućih goriva koja se sagorevaju u kućnim ložištima i kaminima u Engleskoj biće fazno obustavljana počev od sledeće godine kako bi se smanjilo zagađenje vazduha, saopštila je vlada.

Nadležni organi su potvrdili planove o zabrani prodaje uglja i vlažnog drveta kako bi se snizio nivo štetnih PM 2,5 čestica u atmosferi koje mogu da prodru duboko u pluća i da izazovu ozbiljne zdravstvene probleme.

Tranzicija će se odvijati postepeno od 2021. do 2023. godine kako bi potrošači i snabdevači dobili neophodno vreme za prelazak na čiste alternative u vidu briketa i peleta ili suvog drveta. Pored toga što su one manje škodljive za vazduh zbog niže proizvodnje dima i zagađujućih supstanci, takođe su i jeftinije.

Džordž Justis, sekretar za životnu sredinu, smatra da će zaokret ka upotrebi manje prljavih energetnata, igrati značajnu ulogu u poboljšanju zdravlja miliona stanovnika. “Nastavićemo da se suprotstavljamo zagađenju vazduha ambiciozno i pomoću inovacija kako bismo do 2030. godine prepolovili njegov uticaj na zdravlje ljudi”, kazao je on.

Od februara 2021. godine biće zabranjena prodaja upakovanog uglja za ogrev. Tada će na snagu stupiti i zabrana prodaje vlažnog drveta u količinama manjim od 2 kubna metra. Kada je reč o većim zapreminama, one ipak neće biti povučene s tržišta, već će morati da budu osušene pre loženja u skladu sa dostupnim savetima. Kupovina uglja na meru od ovlašćenih trgovaca okončaće se u februaru 2023. godine.

Jelena Kozbašić

Amazon otvorio najveću prodavnicu bez kasa i gotovinskog plaćanja

Foto-ilustracija: Unsplash (Mike Petrucci)
Foto-ilustracija: Unsplash (Korie Cull)

Pre 25 godina Amazon je bio kompanija koja je prodavala knjige putem interneta, a danas je to jedna od najvrednijih kompanija na svetu koja nam pokazuje kako bi mogla da izgleda budućnost trgovine. U toj budućnosti ne samo da nećemo koristiti gotovinu za plaćanje, već kupljene stvari nećemo nositi na kase – jer kasi i kasira neće ni biti, nego ćemo stvari samo stavljati u korpe ili kese za kupovinu i izaći iz radnje, bez provlačenja kartica ili mobilnog plaćanja.

Takav koncept trgovina Amazon je pokrenuo pre dve godine, a dosad su prodavnice “Amazon Go” otvorene na više od 20 lokaciju u Sijetlu, Čikagu, Njujorku i San Francisku.

Amazon u Sijetlu otvorio još jednu takvu prodavnicu koja je čak četiri puta veća od prve koju su otvorili i u njoj će u ponudi biti više od 5.000 proizvoda. Dok su dosadašnje radnje otvarane prvenstveno u poslovnim četvrtima, nova prodavnica bez kasi otvara se u stambenom kvartu, javlja Zimo.

Foto-ilustracija: Unsplash (Ali Yahya)

U trgovinama “Amazon Go” nema kasira, no ona nije potpuno automatizovana i zaposleni su zaduženi za punjenje polica i komunikaciju s kupcima. Prodavnice su opremljene modernom i skupom tehnologijom, kamerama i senzorima koji prate što ljudi stavljaju u korpe i to dodaju na njihov račun s kojeg se skida novac.

Da bi se uopšte počelo s kupovinom, prilikom ulaska u prodavnicu potrebno je registrovati se s Amazonovim računom koji je povezan s karticom. Zbog toga prilikom izlaska ne treba vaditi karticu ili mobilni telefon – trgovina zna ko ste, zna vaš broj kartice i zna šta ste uzeli, tako da prilikom izlaska samo skida novac s vašeg računa.

Izvor: Bljesak.info

Kako će funkcionisati saobraćaj u Beogradu u narednom periodu?

Foto: Grad Beograd

Radovi na Savskom trgu obavljaju se na vreme i radi se kvalitetno, rekao je prof. dr Zoran Radojičić za TV Prva.

Foto: Grad Beograd

“U ovom trenutku radi se značajan deo projekta, a to je izgradnja crpne stanice koja je važna za kanalizacioni sistem celog ovog dela grada. Što se tiče rokova, postoji problem upisanosti instalacija u katastre ovog, ali i drugih delova grada, što je zapravo najčešći razlog za produženje rokova izgradnje. U ovom trenutku plan je da ceo projekat bude završen do leta i iskreno se nadam da će taj rok biti ispoštovan”, kazao je Radojičić.

Govoreći o obustavi saobraćaja u ovom delu grada, Radojičić je istakao da je Sekretarijat za saobraćaj najavio da će od subote saobraćaj biti potpuno zatvoren.

“U ovom trenutku ne može da se ide od Nemanjine ka Karađorđevoj ulice, a od subote neće funkcionisati deo prema Savskoj ulici. Narednih mesec dana biće obustavljen saobraćaj u ovom delu grada, a Sekretarijat za saobraćaj će dati detaljniju informaciju o tome na koji način će sugrađani gradskim saobraćajem moći da stignu do željenih destinacija”, kazao je gradonačelnik.

Gradonačelnik je istakao da će novi izgled Savskog trga celom ovom delu grada dati potpuno drugačiju dimenziju.

Foto: Grad Beograd

“Ovaj trg već i sada ima širinu, a tek sa spomenikom i celokupnim radovima to će biti veoma lep prostor. Mislim da oni koji posle dužeg vremena dođu ponovo u Beograd, mogu da vide izuzetan napredak i verujem da će Savski trg biti lepo mesto na kojem će se ljudi okupljati, te da će sugrađani biti ponosni i zadovoljni ovim trgom kao i mnogim drugim radovima koje obavljamo u glavnom gradu”, kazao je Radojičić.

Govoreći o mogućnosti da se Muzej Nikole Tesle premesti u zgradu nekadašnje Glavne železničke stanice, Radojičić je podsetio na to da su u toku radovi na fasadi i krovu ovog objekta.

“Definitivna odluka još nije doneta, a na narednoj sednici Skupštine grada prenećemo svojinska prava na Republiku. Lično smatram da je to sjajna ideja, jer mnogo turista posećuje sadašnji muzej i on postaje premali. Ljudi su veoma zainteresovani i to bi mogla da bude još jedna atrakcija Beograda”, kazao je Radojičić.

Izvor: Grad Beograd

ABB-ova formula uspeha

Photo: ABB
Foto: ABB

Predstavljanje svetske kompanije koja u brojnim oblastima ostvaruje zapažene rezultate može biti zahtevan zadatak. U takve kompanije spada i ABB koja utire put ka budućnosti uvođenjem brojnih inovacija u segmentima elektroenergetske opreme, elektromotornih pogona, industrijske automatizacije i robotike. Ovo je tek jedan deo njihovog poslovanja, jer je ABB prepoznat kao kompanija veoma aktivna u oblastima obnovljivih izvora energije i energetske efikasnosti. Prirodno je da u toj težnji za inovacijama, nisu zapostavili ni elektromobilnost. Na tom planu su čak udružili snage sa Formulom E otkrivajući nam iz godine u godinu kako će saobraćaj izgledati u bliskoj budućnosti. Kako će se dalje razvijati kompanija ABB i u kojim oblastima će se njihov napredak najviše odraziti na progres čitavog društva pitali smo Milana Jevremovića, direktora segmenta Industrija i menadžera poslovnog sektora Elektromotorni pogoni u kompaniji ABB Srbija.

EP: Kako biste vi predstavili kompaniju u kojoj radite? Da li biste možda istakli revolucionarno partnerstvo sa Formulom E?

Milan Jevremović: ABB je inovativni tehnološki lider koji predvodi digitalizaciju industrije. Uz nasleđe od preko 130 godina inovacija, ABB danas čine četiri globalna poslovna sektora usmerena ka kupcu: Elektroenergetska oprema, Industrijska automatizacija, Robotika i Elektromotorni pogoni koji su podržani zajedničkom digitalnom platformom ABB Ability™.

Pored proizvoda koji direktno ili indirektno utiču na smanjenje potrošnje energije, na čijim inovacijama stalno radimo, nudimo i rešenja za skoro svaki tip industrije. Tu je i paleta proizvoda za obnovljive izvore energije koje naši timovi konstantno usavršavaju kako bi se što više iskoristili ovi vidovi zelene energije.

Udruženi smo i sa Formulom E u revolucionarnom partnerstvu u cilju podsticanja budućnosti održive e-mobilnosti. Kao naslovni sponzor ovog takmičenja već šestu sezonu za redom podižemo ekološku svest i radimo na unapređenju e-mobilnosti.

Od svoje prve trke u Pekingu, u septembru 2014. godine, Formula E se pokazala kao broj jedan svih međunarodnih moto sportova na električni pogon. U sledećoj fazi razvoja, globalni lider inovativne tehnologije ABB pruža svoje ime, inovativnost i tehnološko liderstvo seriji koja će od sada biti poznata kao ABB FIA Formula E Prvenstvo.

Foto: ABB

Formula E služi kao konkretna platforma za razvoj i testiranje tehnologije elektrifikacije i digitalizacije relevantne za e-mobilnost, pomažući u poboljšanju dizajna i funkcionalnosti električnih vozila i infrastrukture, kao i povezanih digitalnih platformi. Udruživanjem snaga, ABB i Formula E su idealno pozicionirani za pomeranje granica e-mobilnosti.

EP: Kao odgovorna kompanija ABB učestvuje i u edukaciji i stručnoj praksi studenata elektrotehnike. Do sada ste imali veliki broj donacija i takmičenja za studente. Koje biste vi izdvojili kao najbitnije?

Milan Jevremović: Već dugi niz godina ABB ima saradnju sa svim elektrotehničkim fakultetima u Srbiji kroz različite aktivnosti. Ove godine je ABB poklonio vrhunsku opremu  zahvaljujući kojoj je ekipa H-Bridges sa Elektrotehničkog fakulteta mogla da testira svoj prototip pretvarača za električne bicikle, što verujemo da im je pomoglo da osvoje prvo mesto na međunarodnom takmičenju International Future Energy Challenge (IFEC). S obzirom da je ABB Srbija donirao opremu i pre deset godina, kada je ovaj tim takođe osvojio prvo mesto na takmičenju IFEC, mislim da smo pronašli formulu uspeha.

Kroz mnoge donacije različitim katedrama Elektrotehničkog fakulteta u Beogradu, Fakultetu tehničkih nauka u Novom Sadu i Elektronskom fakultetu u Nišu, ABB kontinuirano pomaže ovim fakultetima kako bi studenti imali pristup i išli u korak sa najsavremenijim tehnologijama. Pored donacija fakultetima, ABB pomaže i elektrotehničkim stručnim školama.

Prošle godine smo uspostavili i naše takmičenje u robotici za koje planiramo da postane tradicija. Naime, kompanija ABB Srbija je generalni pokrovitelj takmičenja pod nazivom „ABB Robo Challenge — Dodirni budućnost” u okviru seminara „Brand New Engineers — Od integrala do inženjera”, koji organizuje Udruženje studenata elektrotehnike Evrope (EESTEC) u saradnji sa Elektrotehničkim fakultetom Univerziteta u Beogradu.

Sredinom novembra je održano drugo po redu ABB Robo Challenge studentsko takmičenje. Ukupno 12 formiranih timova nadmetalo se u 24-časovnom hakatonu koji podrazumeva rad na računaru u vidu optimizacije rešenja za upravljanje robotom u simulacionom okruženju softvera ABB RobotStudio. Dva najbolja tima plasirala su se u finale i imala su priliku da svoje rešenje implementiraju na pravom ABB industrijskom robotu.

Još 2012. godine smo ustanovili godišnju nagradu za najboljeg studenta na grupi predmeta iz Elektromotornih pogona Elektrotehničkog univerziteta u Beogradu.

Ovo predstavlja samo deo onoga što ABB već godinama radi kako bi studentima pružio priliku da dobiju najbolju primenu znanja u praksi i naravno da ćemo se i u budućnosti truditi da im pružimo još bolje praktično obrazovanje.

EP: Kada je reč o obnovljivim izvorima energije, i na ovom planu ABB beleži uspehe. Da li je ova godina bila možda i bolja od prethodnih s obzirom na to da se stvari polako u Srbiji menjaju pa i kompanije i pojedinci, sve više razmišljaju o obnovljivim izvorima?

Milan Jevremović: Naša kompanija radi na projektima solarnih elektrana još od 1990. godine, najviše na polju solarnih invertora, ali i razvodnih postrojenja i trafostanica za tu primenu. Broj solarnih invertora koje smo do sada instalirali je nešto manji od dva miliona komada, a ukupna snaga solarnih elektrana na kojima je ABB učestvovao prevazilazi 20 GW.

Kada je Srbija u pitanju, više od 70 odsto instaliranih invertora na svim solarnim elektranama je proizvela naša kompanija. Najviše smo ponosni na 2 najveće solarne elektrane – Solaris 1 i Solaris 2 – koje ukupno imaju gotovo 2 MW instalisane snage, ali i na solarnu elektranu na krovu robne kuće IKEA, snage 300 kW.

Nakon blagog zatišja u prethodne dve godine, tržište solarne energije se ove godine u Srbiji probudilo. Za industrijska postrojenja, izgradnja solarnih elektrana je zbog promene cene električne energije, ali i pada cene opreme, postala isplativa i iz tog razloga se sve više kompanija u Srbiji odlučuje da investira u solarne elektrane, čak i bez državnih podsticaja. To su i razlozi zbog kojih smo ove godine prodali još jedan megavat solarnih invertora za tri elektrane.

Instaliranje solarnih panela, takođe postaje isplativo i za domaćinstva, a samim tim je i blagi porast instaliranih solarnih panela na krovovima kuća po Srbiji sasvim logičan. Očekujemo da će interesovanje za solarnu energiju postati  još veće zbog novih poskupljenja struje koja će nastupiti.

Kada su drugi obnovljivi izvori energije u pitanju, moram istaći važan podatak da je ABB učestvovao u priključivanju svih vetroelektrana izgrađenih u Srbiji na distributivni sistem. Vrlo je verovatno da se neki delovi naše opreme nalaze i u samim vetrogeneratorima, ali nemamo taj podatak, s obzirom na to da oni stižu sa već ugrađenom opremom.

EP: Šta je još potrebno, prema vašem mišljenju, da država preduzme kako bismo imali još solarnih panela na krovovima naših zgrada i kuća, budući da značajan broj sunčanih sati u Srbiji omogućava korišćenje ove energije?

Milan Jevremović: Prošlo je vreme finansijskih podsticaja za solarne elektrane, kako u svetu tako i kod nas, pre svega zbog pada cene i dostupnosti opreme. Država bi trebalo da olakša procedure za izgradnju i mogućnosti predavanja energije u mrežu, a samim tim da omogući većem broju malih proizvođača jednostavnije priključenje na sistem. Očigledno je da trenutno neka ekonomska računica postoji, ali ljudi odustaju zbog obimnih i komplikovanih procedura. Država to treba da pojednostavi i onda će se povećati i broj solara na krovovima naših kuća i zgrada.

Nadamo se da će uskoro biti uvedeno i „neto merenje” (eng. net metering) čiju podzakonsku regulativu upravo sprema Ministarstvo rudarstva i energetike, što bi u mnogome potpomoglo popularizovanju ovog izvora energije.

Foto: ABB

EP: Izgrađeno je nekoliko vetroparkova u Srbiji da li je u neki od njih ugrađena ABB-ova oprema? Da li očekujete veći udeo vetroparkova u energetskom miksu?

Milan Jevremović: Kao što sam već i spomenuo, u svim vetroparkovima u Srbiji je ugrađena ABB-ova oprema. Počevši od našeg najvećeg vetroparka Dolovo u kojem je ugrađena ABB zaštita i visokonaponska oprema na 400 KV postrojenju, zatim u vetroparku Kovačica – 220 kV postrojenje u kom je instalirana kompletna ABB oprema, na 110 KV trafostanici u vetroparku Alibunar, a odmah pored i 35 kV trafostanica Mali Bunar. Pored toga, ABB-ove opreme ima i u manjim vetroparkovima u Kuli i Pećincima gde je instalirana naša srednjenaponska oprema. I dalje ćemo nastaviti da učestvujemo u izgradnji vetroparkova, jer će se definitivno povećati njihov broj na ovim prostorima s obzirom da su još 4 parka najavljena u Vojvodini, kao i vetropark koji EPS planira u Kostolcu. Postoje i dva razloga za to povećanje. Prvi su nove feed-in tarife koje se očekuju od države, a drugi razlog se sastoji u tome što, nezavisno od povlastica od države, privatnici će praviti svoje aranžmane za izvoz te zelene energije ili eventualnu prodaju u Srbiji.

EP: ABB-ova tehnološka dostignuća su ugrađena u drugu najveću hidroelektranu na svetu. Možete li da nam kažete nešto više o tome?

Milan Jevremović: U oblasti hidroelektrana ABB ima sveobuhvatno tehnološko znanje potrebno za optimizovano i efikasno funkcionisanje postrojenja, od mini hidroelektrana, pa sve do velikih reverzibilnih hidroelektrana. Sa tradicijom od preko 125 godina u razvoju tehnologija i rešenja, ABB je stekao kompetentnost i iskustva kroz izvođenje stotine projekata širom sveta, kao i kroz različite usluge tokom celokupnog životnog veka hidroelektrane.

ABB nudi integrisana rešenju za instrumentaciju, kontrolu i svu elektroopremu koja je potrebna u proizvodnji električne energije – od planiranja do servisne podrške tokom eksploatacije. Besprekorna integracija energetike i automatizacije osigurava korisnicima sveobuhvatne operativne mogućnosti sa svim informacijama potrebnim o procesu, opremi u polju i električnim komponentama.

Intervju vodila: Nevena Đukić

Ceo tekst pročitajte u novom broju Magazina Energetskog portala Zeleni izumi, decembar 2019. – februar 2020.

Resаltа će obavljati kompletnu isporuku toplotne energije aerodromu u Zagrebu

Foto: Resalta

Resаltа sа ponosom nаjаvljuje svoj nаjnoviji projekаt u Hrvаtskoj sа jednim od svojih nаjvećih klijenаtа do sаdа: Resаltа će u nаrednih dvаdeset godinа obavljati kompletnu isporuku toplotne energije Međunarodnom aerodromu Zagreb. Smešten u Velikoj Gorici, jugoistočno od glаvnog grаdа, аerodrom je nаjveći i nаjprometniji u Hrvаtskoj i jedan od nаjvаžnijih trаnsportnih čvorištа nа zаpаdnom Bаlkаnu. Novi terminаl zvаnično je otvoren 2017. godine i kroz njega je prošlo 3,45 milionа putnikа i 13.000 tonа teretа prošle godine. Dаlje širenje aerodroma predviđa se kаdа se dostigne mаksimаlni kаpаcitet od 5 milionа putnikа godišnje, što će аerodromu omogućiti do 8 milionа posetilаcа svаke godine.

Foto: Resalta

Pаrtnerstvo zа isporuku toplotne energije potpisаno sа Resаltom, omogući će klijentu, MZLZ d.d. (Međunаrodnа zrаčnа lukа Zаgreb, menаdžment kompаnijа kojа uprаvljа аerodromom) dа se fokusirа nа svoju osnovnu delatnost i poboljšа iskustvo putnikа bez brige o snаbdevаnju toplotnom energijom u nаredne dve decenije. Premа ugovornim uslovimа, Resаltа prodаje toplotnu energiju аerodromu, pružа sve usluge uprаvljаnjа i održаvаnjа sistema za proizvodnju toplotne energije, kаo i 24/7 servisnu službu. Resalta je opremljenа i zа proširenje toplotnih kаpаcitetа, što je u skladu sa očekivanim povećanjem rаsta poslovаnjа klijentа.

„Aerodrom u Zagrebu pažljivo je odabrao model isporuke toplotne energije od strane partnerske kompanije i uložio je vreme i trud u pripremu tog procesa, zahtevajući visok kvalitet snabdevanja grejanjem kako bi se svi putnici, zaposleni i gosti na našim putničkim terminalima osećali prijatno. Resalta je preuzela odgovornost za snabdevanje grejanjem na Aerodromu Zagreb i ispunila naša očekivanja u pružanju visokokvalitetne usluge“, rekаo je Husajin Bahadir Bedir, direktor Aerodroma Zagreb.

Resаltа je sprovelа kompletnu rekonstrukciju nаjveće kotlаrnice nа аerodromu. Dа bi rešila problem zastarelosti sistema i pouzdanosti proizvodnje toplote, Resаltа je deinstalirala tri postojećа kotla snage 2,3 MW i instalisala dvа novа nа prirodni gаs, oba snage po 4,2 MW, kao i jedan kombinovani gorionik 6 MW zа gаs i lako lož ulje. Jedаn od stаrih kotlovа zаdržаo se u slučаju nepredviđenih potrebа. Pored navedenog, Resаltа je ugradila i novi sistem regulаcije, kаo i sve prаteće mašinske i elektro instаlаcije, te u potpunosti sanirala objekat kotlаrnice u kojem je smeštenа opremа.

Pored projektovanja i implementacije navedenih mera unapređenja, Resаltа je obezbedilа 100 odsto finаnsirаnje projekta. Premа odredbаmа ugovorа, Resаltа zаdržаvа vlаsništvo nаd novoprojektovanim sistemom grejаnjа i kotlаrnicom, proizvodi i prodаje toplotnu energiju Međunarodnom aerodromu Zagreb. Kako bi to efikasno činila, Resаltа je preuzelа tim od sedаm rаdnikа koji će pružаti stаlnu tehničku podršku i održаvаti novoprojektovani sistem kаko bi se obezbedilo sаvršeno funkcionisаnje i pouzdano snаbdevаnje toplotnom energijom u svаkom trenutku. Dvаdesetogodišnji ugovor o snаbdevаnju energijom obuhvata gаrаncije zа kotlove i prateću opremu, kаo i redovno servisirаnje i interventno održаvаnje sistema za proizvodnju i isporuku toplotne energije.

Foto: Wikipedia

Prednost prepuštanja usluge proizvodnje i isporuke toplotne energije je u tome što odabrani pаrtner, Resаltа, preuzimа sve rizike (koji se odnose nа projektovanje, finаnsirаnje, reаlizаciju projekаtа, instаlаciju opreme, performаnsu i održаvаnje) i potpunu odgovornost zа obezbeđivаnje grejаnjа zа svаki segment аerodromа, od putničkih sаlonа do kulа zа kontrolu leta i drugih objekаtа u kompleksu. Prepuštanjem obaveze upravljanja sistemom zа snаdbevаnje toplotnom energijom, klijent više ne morа dа se bаvi održаvаnjem navedenog sistema, podizvođаčimа, osigurаvаjućim društvimа ili drugim trećim licimа. Na ovaj način MZLZ d.d. je sve navedene obaveze i rizike prepustio ekspertizi kompаnije Resаltа. Jedinа obаvezа klijentа je mesečnа uplаtа zа utrošenu toplotnu energiju.

Novi sistem pаžljivo je rаzrаđen nаkon detаljnih merenjа i praćenjа potrošnje toplote u svim аerodromskim objektimа. Projektovani sistem omogućаvа i dodаvаnje novih kotlovа kаko bi se zаdovoljilа sve većа potrаžnjа kojа se očekuje jer аerodrom primа sve veći broj putnikа svаke godine. Iаko je prirodni gas primarni izvor energije, svi kotlovi su sa kombinovanim gorionicima nа prirodni gas i lako lož ulje. To osigurаvа dа sistem grejаnjа аerodromа može nаstаviti dа funkcioniše čаk i u slučаju prestanka snаbdevаnjа prirodnim gаsom. Resаltа, kаo pouzdаn partner zа pružanje energetskih usluga, u potpunosti je spremаn dа odgovori izаzovimа rаstа Međunarodnog aerodroma Zagreb u nаrednih dvаdeset godinа.

Denis Nikolа Kulišić, direktor Resаltа Hrvatske i direktor ESCO službe zа Resаltа grupu, rekаo je: „Ovаj projekаt je prekretnicа zа Resаltu i ponosni smo što nаm je poverenа tаko vаžnа misijа od strane Međunarodnog aerodroma Zagreb. Dugoročna isporuka toplotne energije je rаstući deo nаše ponude uslugа u energetici, jer klijenti rаzumeju prednosti energetske usluge isporuke toplotne energije od strane specijаlizovаnog pаrtnera.  Željno isčekujemo narednih 20 godinа sa nаšim novim pаrtnerom MZLZ d.d.“

Resаltа je vodeći pružalac energetskih uslugа u jugoistočnoj Evropi i reаlizovala je preko 180 projekаtа zа preko 120 klijenаtа.  Dinаmičnа, brzorаstućа kompаnijа, Resаltа sаrаđuje sа jаvnim i privаtnim klijentimа nа finаnsirаnju, projektovanju i reаlizаciji projekаtа koji smаnjuju potrošnju energije, smаnjuju emisije CO2 i promovišu održivost, istovremeno stvаrаjući uštedu u troškovimа.  Osim što je prisutnа u Bugаrskoj, Hrvаtskoj, Crnoj Gori, Severnoj Mаkedoniji, Srbiji i Sloveniji, Resаltа se proširilа i nа Češku, Itаliju i Poljsku, nudeći isti besprekorni kvаlitet usluga širom centrаlne i jugoistočne Evrope.

Izvor: Resalta

Privodi se kraju izgradnja Savske avenije u Šapcu

Foto: Grad Šabac
Foto: Grad Šabac

Izgradnja Savske avenije završava se do kraja marta, najavio je juče gradonačelnik Šapca Nebojša Zelenović na Starom gradu.

Radovi se trenutno izvode kod pruge, a ubrzo će početi i rekonstrukcija Ulice kralja Aleksandra, od raskrsnice sa ulicom Janka Veselinovića do pruge. Ovaj deo ulice biće u istom nivou kao i trotoar, a hlad će praviti i dva nova drvoreda uz jedan postojeći koji će biti zadržan. I ulica i trotoari biće popločani behatonom kako bi se naglasio ulazak u park gde prioritet imaju pešaci i biciklisti.

“Izlazimo na reku Savu fantastičnim projektom Savaparka koji ima 300 hektara prostora za uživanje i odmor posle posla za sve naše sugrađane. Povezujemo centar grada i reku Savu od koje smo davno pobegli jer nismo mogli da se obračunamo sa svim izazovima, bilo da je u pitanju deponija koje više nema ili poplave ili podzemne vode koje nismo mogli da savladamo. Kroz ovaj projekat pokazujemo da je moguće sve te probleme rešiti i da je moguće urediti život na normalan način”, kazao je gradonačelnik Zelenović.

On je objasnio da je Savska avenija prvi korak ka izlasku na Savu, a da će brzo uslediti i kopanje kanalske mreže koja će braniti od poplava i izgradnja jezera. Gradonačelnik očekuje da u ovoj godini očekuje izgradnju prvog kanala, a u narednoj drugog kanala. Oba kanala su duga po dva kilometra.

Foto: Grad Šabac

“Gradilište je vrlo aktivno a lepo vreme nam ide na ruku. Ulica Kralja Aleksandra, odnosno njen deo od raskrsnice sa Janka Veselinovića do pruge predstavljaće ulazak u Savsku aveniju pa smo je i oblikovali kao zeleni ulaz. Dobiće dva nova drvoreda u odnosu na jedan postojeći. Biće proširene pešačke staze i potpuno rekonstrisane behatonom koji će biti i na kolovozu kako bi se usporio saobraćaj i naglasio ulaz u parkovski prostor gde pešaci i biciklisti imaju prostor u odnosu na automobile”, rekla je Ksenija Lukić, koordinator za urbani razvoj grada.

Stari drveni mostić zamenio je novi moderan most kojim pešaci i biciklisti mogu preći na obe strane avenije, a ne samo na desnu stranu kako je do sada bilo moguće.

Izvor: Grad Šabac

Podgorica usvojila Predlog Plana održive mobilnosti

Foto-ilustracija: Unsplash (Yunming Wang)
Foto-ilustracija: Unsplash (James Genchi)

Odbornici u Skupštini Glavnog grada usvojili su, u ponedeljak, 24. februara, na sednici Predlog Plana održive urbane mobilnosti (SUMP), čime je Podgorica dobila i formalno-pravni okvir za rešavanje pitanja problema saobraćaja.

U ime obrađivača dokumenta obratila se sekretarka za saobraćaj Lazarela Kalezić, koja je istakla da se se već duže vreme radi na ovom dokumentu, da rad na njemu nije bio lak ako se ima u vidu povezanost sektora saobraćaja sa svim ostalim sektorima, te da je uključivao veliki broj subjekata. “Kroz ovaj dokument ne bavimo se samo javnim, odnosno gradskim linijskim prevozom, već i pitanjima planiranja, bezbednosti, pešačenja i biciklizma, hteli smo sa adekvatan način, a u skladu sa onim što su trendovi u gradovima u svetu i EU, da profilišemo Podgoricu kao grad sa efikasnom i sigurnim javnim prevozom”, istakla je sekretarka Kalezić.

Prof. dr Radoje Vujadinvić, koji je radio na izradi ovog dokumenta, istakao je da je on zapravo rezultat destomesečnog rada fianansiranog od strane nemačkog Ministarstva za ekonomske sisteme i razvoj, a implementiranog preko GIZ-ovog otvioenog regionalnog fonda za jugoistočnu Evropu.

“Radi se o vrlo transparentnoj proceduri, koja je podrazumevala niz radionica sa od 40 do 50 aktivnih učesnika, i svi su dali svoj doprinos. Osim projektnog tima, GIZ-a i odgovornih lica iz Glavnog grada, imali smo i radni tim koji je podrazumevao snažnu podrška eksperata, domaćih i stranih, kao i stručne gradske službe. Nezaobilazan doprinos dali su i predstavnici NVO-a. Specifičnost ovog dokumenta je i aktivno uključivanje javnosti kroz participativni pristup. Preko 5.000 građana Pogdorice dalo je mišljenje o ovom dokumentu na različite načine. Na samom početku došli smo do vizije kako Podgorica treba da izgleda 2035. godine i na toj bazi smo definisali strateške ciljeve za različite segmente. Identifikovani su i ključni izazovi”, istakao je profesor Vujadinović.

Izvor: Glavni grad Podgorica

Nove odluke o upravljanju životinjskim ostacima

Foto-ilustracija: Unsplash (Stijn te Strake)

Uprava za veterinu na svom zvaničnom sajtu objavila je Program za unapređenje upravljanja sporednim proizvodima životinjskog porekla (SPŽP) za period od 2020. do 2024. godine. Ovim programom uređuje se upravljanje SPŽP, po prvi put, u skladu sa Strategijom poljoprivrede i ruralnog razvoja Republike Srbije za period 2014-2024 godine („Službeni glasnik RS”, broj 85/14).

Foto-ilustracija: Unsplash (Mauricio Fanfa)

Srbiju je već ‘protresla’ vest pojave afričke kuge svinja, najpre u selima oko Mladenovca, sredinom prošle godine, pa o njenom ponovnom eskaliranju u selima Borskog i Pirotskog okruga. Radi mere prevecije od daljeg širenja zaraze, mnoge domaće svinje su eutanazirane. Najveći problem nastao je oko odlaganja njihovih leševa.

Ako se dozvoli da takve leševe i njihove delove raznose psi ili druge životinje, uzročnici oboljenja mogu da se raznesu na veće udaljenosti i da tako kontaminiraju zemljište. Na taj način dolazi do stvaranja novih distrikta, kao u slučaju antraksa i šuštavca, koji predstavljaju veliku dugogodišnju opasnost za životinje tog područja, ali isto tako i za zdravlje ljudi. Druge zarazne bolesti kao što su slinavka i šap, klasična kuga svinja, afrička kuga svinja i nodularni dermatitis takođe se mogu širiti preko SPŽP.

Na teritoriji Republike Srbije još uvek se ne sakuplja ukupna količina proizvedenih ostataka životinjskog porekla. Iz objekata za uzgoj životinja sakupljanje uginulih životinja se vrši na osnovu ugovora, uglavnom sa operaterima u objektima za preradu.

Sa gazdinstava većeg kapaciteta, ukupan broj uginulih životinja se uglavnom sakuplja i prerađuje. Sa farmi manjeg kapaciteta i gazdinstava ukupan broj uginulih životinja se još uvek ne odnosi u odgovarajuće objekte. Postoje logističke poteškoće da se sve ove farme uvežu u sistem sakupljanja i prerade, zbog velikog broja i zbog toga što se pojedine farme nalaze u planinskim područjima. Međutim, učešće ovih farmi u ukupnom broju grla je malo.

Jedinica lokalne samouprave dužna je da sprovodi sve aktivnosti svih u lancu upravljanja SPŽP, od njihovog nastajanja preko rukovanja, prerade i postupanja do njihovog neškodljivog uklanjanja propisane su Zakonom o veterinarstvu.

Na teritoriji Republike Srbije od ukupnog broja objekata za sakupljanje leševa životinja samo su dva zadovoljavajućeg kapaciteta. Jedan objekat je u Vršcu, jedan u Kikindi i angažovani su za poslove zoohigijenske službe na teritoriji tih jedinica lokalne samouprave. Dalje u programu se navodi da sporedni životinjski proizvodi se ko-spaljuju u objektima za ko-spaljivanje koji su instalirani u okviru objekata za klanje, kojih ima ukupno 1733. Pored ko-spaljivanja u objektima za klanje, SPŽP se spaljuje i u pećima koje su instalirane u VSI34 „Niš” u Nišu, i još u dva objekta u privatnom vlasništvu, u kom slučaju se ne koristi energija SPŽP.

Foto-ilustracija: Unsplash (Annie Spratt)

Ko-spaljivanje mesno-koštanog brašna vrši se i u četiri objekta, i to: dve ciglane, jednoj cementari i u jednom objektu iz oblasti hemijske industrije, koji su upisani u Registar odobrenih objekata. VU „Napredak”, Ćuprija u Ćupriji ima izgrađen objekat za kospaljivanje SPŽP i mesno koštanog brašna, čiju izgradnju je finansiralo ministarstvo nadležno za poslove veterinarstva, navodi se u tekstu programa.

Trenutno, pored zakopavanja u opravdano udaljenim područjima, radi prevazilaženja nemogućnosti da se celokupna količina sporednih proizvoda životinjskog porekla sakupi radi prerade, zakopavanje je dozvoljeno samo u slučaju ako su objekti za preradu pretrpani ili preopterećeni, što će se izmeniti sa stavljanjem u funkciju privrednog društva „Energo-zelena d.o.o. Inđija” objekta za preradu materijala Kategorije 1. Zakopavanje na stočnom groblju postoji samo u Negotinu.

Na osnovu uslova Evropske unije izvršiće se procena postojećih objekata i njihovo unapređenje do dostizanja uslova kojim se garantuje u potpunosti ispunjenost uslova za izgradnju i opremanje objekata u kojima se posluje sa SPŽP, kako je navedeno u programu.

Izvor: Agroklub.rs

Senegal otvara najveću vetroelektranu u Zapadnoj Africi

Foto: Facebook (screenshot)
Foto: Facebook (screenshot)

Senegal je, kao deo svog plana za podsticanje obnovljivih izvora energije, predstavio vetroelektranu koju opisuje kao najveću u Zapadnoj Africi.

Očekuje se da će ova elektrana imati udeo od 15 odsto u ukupnoj proizvodnji energije ove države.

Ima kapacitet od 158 MW i izgrađena je za 2 godine.

Vlada Senegala radi na tome da do 2025. godine poboljša ekonomiju Zapadne Afrike, a kao bitan faktor u tome vidi i elektroenergetski sektor. Prioritet im je da povećanje pristupa električnoj energiji, naročito u ruralnim sredinama, i to oslanjanjem na obnovljive izvore energije.

Najavljuju i da će više od 2 miliona građana dobiti pristup struji upravo kroz vetroelektrane.

Jelena Cvetić

Koja je evropska prestonica – raj za bicikliste?

Foto-ilustracija: Unsplash (Vitor Pinto)

Gradonačelnica Pariza Ana Idalgo posvetila se borbi protiv automobilskog saobraćaja, što joj je tokom prvog petogodišnjeg mandata bio jedan od najvećih prioriteta. Zahvaljujući tome, broj automobila na pariskim ulicama smanjio se za 8 odsto samo u 2019. godini, iako se ovaj rekordan pad može objasniti brojnim gradilištima u francuskoj prestonici, ali i istovremenim povećavanjem saobraćajnih gužvi. Ograničenje automobilskog saobraćaja kao važna mera u borbi protiv zagađenja vazduha bio je jedan od glavnih ciljeva Ane Idalgo, koja je kao kandidatkinja Socijalističke stranke 5. aprila 2014. godine izabrana za prvu ženu na čelu francuske metropole.

Foto-ilustracija: Unsplash (Anthony Delanoix)

Idalgo se tokom proteklih pet godina odlučno borila za uvođenje brojnih mera protiv zagađenja vazduha, a ograničavanjem automobilskog saobraćaja i intenzivnim ozelenjavanjem grada, širenjem pešačkih zona i izgradnjom mreže biciklističkih staza, uveliko je promenila izgled grada. Sve su to ciljevi koje naglašava tokom trenutne kampanje uoči opštinskih izbora u martu, a koje namerava da intenzivira u slučaju ponovnog izbora. Iidalgo tvrdi da želi da Pariz pretvori u glavni grad biciklizma do 2024. godine, kada je francuska metropola domaćin Ljetnih olimpijskih igara.

Kao naslednica Bertranda Delanoa, gradonačelnika Pariza od 2001. do 2014. godine, Idalgo je na području biciklizma postigla istinski značajne rezultate. Kako se navodi u dokumentu gradskog odeljenja za put i saobraćaj, čiji je dnevnik “Les Echos” dobio na uvid, udeo automobilskog saobraćaja je prošle godine u Parizu pao za 8,1 odsto.

Vreme pravog procvata biciklizma tek dolazi

Kao što je već ranije rečeno, veliki porast upotrebe bicikala u glavnom gradu Francuske objašnjava se izbegavanjem gužvi i zasićenjem javnim prevozom, ali i sve razvijenijom ekološkom svešću građanki i građana Pariza. Bicikl postaje sve popularnije parisko prevozno sredstvo, i to posebno za prevoz Parižanki i Parižana na posao i s posla. To potvrđuju i najnoviji podaci o rekordnom smanjenju automobilskog saobraćaja otkada pariske ulice prati sve veći broj instaliranih brojača saobraćaja.

Od početka decembra 2019. kada je započeo protest protiv mirovinske reforme, koji je u Parizu posebno obeležen haosom u javnom prevozu, mnogi stanovnici odlučili su da se koriste biciklom. Naglo je porastao i broj korisnika sistema javnih bicikala “Vélib”, koji je tog meseca bio dva do tri puta veći od uobičajenog.

Prema podacima Grada Pariza, gradskim saobraćajnicama se u decembru 2019. kretao gotovo jednak broj bicikala i automobila. Gradska uprava je tada objavila najnovije podatke prema kojima je, na primer, samo na frekventnom bulevaru Volter ostvareno znatno smanjenje automobilskog saobraćaja, uz veliki porast korišćenja bicikala. Navedeni podaci mogli su biti i bolji da štrajk u javnom prijevozu nije naterao stanovnike Pariza da ponovno pokrenu svoje automobile.

„U Parizu je tako dramatično opadanje saobraćaja automobila vrlo retko, a posebno u godini u kojoj nije bilo većih previranja u pogledu javnog prevoza, s izuzetkom reorganizacije autobuske mreže i proširenja tramvajskih linija (T1 i T4)”, izjavio je Seabastijan Marek, doktorant na studijama urbanizma i prostornog planiranja na Univezitetu Rene, zaposlen u Parizu. Ovaj pad saobraćanja automobilom uzima u obzir samo putovanja unutar grada i isključuje obilaznicu Periferik, koja okružuje francusku metropolu. Pad automobilskog saobraćaja može se objasniti sprovođenjem brojnih projekata koji su se u Parizu odvijali poslednjih meseci.

Otvoreno je nekoliko novih biciklističkih staza i to duž glavnih saobraćajnih arterija grada , a obnovljeno je i nekoliko velikih gradskih trgova na kojima je redukovan broj saobraćajnih traka. Takođe, najavljuju se novi projekti poput velike obnove Jelisejskih polja, gde je u planu se do 2030. godine prepolovi broj saobraćajnih traka uz uređenje biciklističkih staza, proširenje pešačkih površina i sadnju više od hiljadu stabala.

Foto-ilustracija: Unsplash (Nikolay Dimitrov)

Ovaj veliki preobražaj Pariza, koji redovno kritkuje Rakida Dati, kandidatkinja republikanaca za gradonačelnicu Pariza, ipak bi mogao odvratiti vozače od vožnje automobila. Kao najvažniji argument navodi se povećanje saobraćajnih gužvi: njihov prosečan nivo porastao je za tri boda, odnosno na 39 odsto. Nije nevažno napomenuti kako francuska metropola i njena aglomeracija i dalje nose titulu najnaseljenijeg urbanog područja u Francuskoj, ispred Marselj i Bordoa. Pored već navedenog pada iz 2019, automobilski saobraćaj je tokom petogodišnjeg mandata Ane Idalgo pao za 19 odsto.

Ipak, smanjenje i dinamika opadanja automobilskog saobraćaja u Parizu ipak ima nešto dužu istoriju, a zanimljivo je da su ga pokrenule političke opcije koje snažno kritkuju sadašnju gradonačelnicu. „Borbu protiv automobila u Parizu započeli su desničari“, rekao je ekonomista i urbanista Federik Eran, autor knjige „Povratak bicikle – Razvoj urbanog prevoza u Evropi od 1817. do 2050.“, koji tvrdi da će bicikle i drugi održivi vidovi prevoza uskoro preovladati u svim evropskim i svetskim gradovima.

„Očigledno je da smo danas u fazi napuštanja ideje ‘svuda automobilom’, prema kojoj su automobili imali apsolutni prioritet u prevozu u svim okolnostima. Svi gradovi na svetu učestvuju u ovom prelasku, koji ja nazivam eko-mobilnim.“ kaže Eran i dodaje: „U Parizu o tome svedoče vrlo pouzdane brojke, tačnije službeni podaci o saobraćaju na glavnim ulicama, koji u osnovi ističu sledeće: od 1991. do 2015. godine broj osoba koje koriste automobile smanjio se za čak 45 odsto. Prilično ohrabruje pad s 23 odsto na 13 odsto udela u ukupnom broju saobraćanja, uključujući korišćenje podzemne železnice, autobuskog prevoza, pešačenje i dr.“

„Žak Širak,  gradonačelnik Pariza od 1977. do 1995. i predsednik Francuske Republike od 1995. do 2007, napravio je prvi korak postavljanjem stubova na pločnicima kako bi sprečio vlasnike automobila da tamo parkiraju. Tokom mandata gradonačelnika Žana Tiberija saobraćanje automobila smanjeno je za 9 odsto između 1995. i 2001.“, navodi Eran.

Foto-ilustracija: Unsplash (Chuttersnap)

Međutim, rekord još uvek drži Bertranda Delanoa, koji je tokom svog prvog mandata (2001-2008.) uspeo da smanji automobilski saobraćaj za 21 odsto. Tako je u Parizu od 1992. godine smanjen za ukupno 52 odsto. Osim toga, „brzina vozila na ulicama smanjila se s 20,9 na 13,9 km/h“, naglašava Frederik Eran. To upućuje na zaključak da je bicikl u Parizu ipak brže prevozno sredstvo, a brzina mu, prema proračunima Agencije za upravljanje okolinom i energijom “Ademe” iznosi 15 km/h. Prelaz na korišćenje održivih oblika mobilnosti je neminovnost, što nam potvrđuju primeri Pariza i drugih evropskih gradova, a posebno nama geografski bližeg Beča, čija se gradska uprava već godinama zalaže za smanjenje emisija ugljen-dioksida i automobilskog saobraćaja konstantnim poboljšavanjem mreže javnog prevoza i izgradnjom mreže biciklističkih staza.

Izvor: S.F./Ekovjesnik

Unapređenje saradnje u oblasti zdravstvenog turizma

Foto: PKV

Na osnovu već potpisanih sporazuma o poslovnoj saradnji između Privredne komore Vojvodine (PKV), HGK – Županijske komore Rijeka i Privredne komore Županije Čongrad, predsednik PKV Boško Vučurević, u subotu 22. februara 2020. godine u Segedinu (Mađarska), potpisao je tripartitni Aneks sporazuma o poslovnoj saradnji između pomenutih članica Sporazuma u oblasti zdravstvenog turizma.

Foto: PKV

Ovim dokumentom predviđeno je unapređenje zajedničkih promocija i konkurentnosti članica u domenu zdravstvenog, velnes i spa turizma, a predstavlja i podlogu za razvoj saradnje na području zdravstvenog turizma između Srbije, Hrvatske i Mađarske.

„Aneks sporazuma o poslovnoj saradnji potpisan je sa namerom da se uspostavi bliska privredna i turistička saradnja između potpisnica sa ciljem povećanja konkurentnosti i unapređenja zdravstvenog, velnes i spa turizma. Komore će povezivati svoje članice zajedničkim organizovanjem stručnih poseta, konferencija i drugih poslovnih događaja koji doprinose realizaciji zajedničkih projekata, razmeni znanja, ideja i informacija. Komore će  organizovati  zajedničke nastupe na sajmovima, prezentacije i promocije sa ciljem boljeg pozicioniranja svojih članica na domaćem i inostranom tržištu, kao i kreiranjem i razvijanjem zajedničkih programa i projekata iz oblasti zdravstvenog, velnes i spa turizma“, rekao je Vučurević.

Potpisivanje je održano u okviru svečanosti povodom obeležavanja 130 godina postojanja i rada Privredne komore Županije Čongrad u Segedinu i tradicionalnog poslovnog događaja na kojem je dodeljena nagrada najuspešnijem privredniku Županije Čongrad.

Tom prilikom, predsednik Vučurević je pozdravio domaćine – predsednika Privredne komore Županije Čongrad Pala Nemešija, goste i privrednike iz regiona i istakao značaj velikog jubileja – 130 godina trajanja, zalaganja, povezivanja privrednika. On je podsetio da je PKV prošle godine proslavila 100 godina postojanja. Predsednik Vučurević se zahvalio na izvrsnim poslovnim i prijateljskim odnosima između dve komore, koji samo prate dobre odnose između Republike Srbije i Republike Mađarske. AP Vojvodina u pomenutoj saradnji ima značajnu ulogu, budući da svi parametri spoljnotrgovinske razmene pokazuju konstantan rast.

Tokom  2019. godine izvoz Vojvodine u Mađarsku je ostvaren u vrednosti od  413,2  miliona evra, što je za 16,2 odsto više u odnosu na prethodnu godinu, dok je uvoz povećan za 3,9 odsto i iznosi 283,1 miliona evra. Ukupna realizovana spoljnotrgovinska razmena između AP Vojvodine i Mađarske na kraju 2019. godine iznosi 696 miliona evra i veća je za 11 odsto, međugodišnje posmatrano.

Izvor: PKV

Donacija monahinja za odbranu od poplava – nekadašnji samostan u Nju Orleansu

Foto-ilustracija: Pixabay

Stanovnici Nju Orleansa imaće jednu brigu manje na umu nakon što su monahinje donirale svoj posed kako bi se na njemu “zazelenela” jedna od najvećih urbanih močvara u Sjedinjenim Američkim Državama za prirodno skladištenje i do 25 miliona litara tečnosti. Močvara će “olakšati posao” postojećem dotrajalom drenažnom sistemu.

Foto-ilustracija: Pixabay

Zahvaljujući aktu dobročinstva, obalni grad na reci Misisipi će biti bezbedniji od poplava i potonuća tla unaprediće se kvalitet vode. Povrh toga, novi prostor će ulepšati komšiluk i pružiti tamošnjim žiteljima i turistima mesto za rekreaciju, odmor i zdravstveni oporavak. Lokacija će biti namenjena i održavanju radionica za povećanje nivoa ekološke svesti dece i odrasli.

Izgradnja vodenog vrta Mirabo treba da počne na proleće 2020. godine.

Ono što je posebno zanimljivo u vezi sa ovim projektom jeste to što Mirabo “niče” na teritoriji samostana koji je razrušen za vreme uragana Katrina 2005. godine. Umesto da se upuste u posao obnove objekata ili da prodaju zemljište investitorima, časne sestre su ga poklonile lokalnim vlastima Nju Orleansa pod uslovom da ono bude iskorišteno u svrhe razvoja i zaštite kvarta.

Donatorke su oberučke prihvatile ideju o vodenom vrtu zato što bi se, prema njihovim rečima, njenim ostvarenjem manifestovala svetost i lepota područja i napravio bi se pomak u načinu na koji ljudi poimaju zemlju i vodu.

Foto-ilustracija: Pixabay

Mirabo je deo šireg gradskog plana za upravljanje vodama u okviru koga će biti napravljena dva bazena za prikupljanje vode – jedan za prikupljanje gotovo 40 miliona litara kišnice, a drugi za zadržavanje podzemnih voda.

U projekat vodenog vrta će biti uloženo ukupno 23 miliona dolara. Procenjeno je da će koristi od smanjenja poplava biti dvostruko veće od investicije.

Planirana transformacija biće izvedena prema zamisli projektnog biroa Waggoner and Ball.

Travnate površine pokrivene “snažnim”, brzorastućim, autohtonim biljkama će upijati kišnicu i uklanjati zagađujuće supstance iz vazduha, očekuju arhitekte.

Klimatske promene i porast nivoa mora uvećavaju opasnost od poplava, a Mirabo je tek jedno od potencijalnih rešenja.

Jelena Kozbašić