Home Blog Page 74

Snažna odlučnost EU o ubrzanom razvoju energije vetra

Foto-ilustracija: Unsplash (American Public Power Association)
Foto-ilustracija: Unsplash (Pedro Henrique Santos)

Na Savetu za energiju održanom u Briselu, Evropska unija je napravila dva važna koraka kada je reč o njenoj ambiciji za unapređenje energije vetra. Prvi korak jeste potposivanje Evropske povelje o vetru (eng European Wind Charter) od strane većine članica ali i drugih vodećih predstavnika industrije vetra. Očekuje se da će se ovaj broj u narednom periodu povećati još. Drugi korak jesu podaci koji pokazuju da je 21 članica do sada podnela obećanja o postavljanju vetroelektrana u naredne tri godine.

Ova ovećanja ukazuju na posvećenost članica u vezi sa ubrzanjem razvoja energije vetra u Evropskoj uniji, kako na kopnu tako i na moru. Ova obećanja jesu dobrovoljna i nemaju pravi status, ali njihov cilj je da pruže jasan pregled postavljanja vetrogeneratora u narednim godinama.

Kada je reč o Evropskoj povelji o vetru, ona sledi odredbe navedene u Evropskom akcionom planu za energiju vetra (eng European Wind Power Action Plan) koji je objavljen pre oko dva meseca. Njenim potpisivanjem takođe se potvrđuje kolektivna odlučnost Evropske unije za ostvarenje snažne i otporne industrije vetra.

Pročitajte još:

Povelja obuhvata niz dobroviljnih obaveza koje su usmerena na podršku razvoja ovog sektora u Evropskoj uniji, a podršku je dopila od više od 300 kompanija iz sektora vetra. Među obavezama su da se osigura dovoljan, snažan i predvidiv niz aktivnosti za implementaciju energije vetra, što uključuje i ažuriranje Nacionalnih energetskih i klimatskih planova, zatim treba unaprediti, pojednostaviti i učiniti doslednost u dizjanu aukcija za energiju vetra, kako bi se promovisala proizvodnja visokokvalitetnih vetroturbina koje imaju ujedno visok standard zaštite životne sredine, inovacija i drugo. Još jedna među obavezama jeste i povećanje proizvodnih kapaciteta opreme za vetar u Evropskoj uniji kako bi se ispunila očekivana povećanja potražnje za projektima vetra.

Sve ovo prati postizanje nedavno dogovorenog cilja Evropske unije o najmanje 42,5 odsto obnovljive energije do 2030. godine, sa ambicijom da se postigne i 45 odsto, koji je postavljan u revidiranoj Direktivi o obnovljivim izvorima energije (eng Renewable Energy Directive).

Energetski portal

Dekarbonizacija u proizvodnji đubriva i fosforne kiseline

Foto: Elixir group
Foto: Elixir group

Na koji način se đubrivo i fosforna kiselina mogu proizvoditi uz brigu o životnoj sredini, predstavila je danas Eliksir Grupa na primeru dobrih praksi iz svog poslovanja i daljih koraka koje će sprovesti da unaprede proizvodni proces, što će doprineti efikasnijem korišćenju prirodnih resursa, smanjenju zagađenja, ali i većoj konkurentnosti privrede Srbije.

„Iako jedinstven put dekarbonizacije ne postoji, jer je svaki poslovni sistem i proizvodni proces specifičan, svi moramo imati istu osnovu, a to je analiza postojećeg stanja, na osnovu koje se identifikuju ciljevi i strategije, iz kojih proizilaze i korektivne mere. Naša ‘mapa puta’ će koristiti svim kompanijama koje žele da unaprede ukupne ekološke performanse svojih proizvoda i usluga, naročito onima koje izvoze u Evropsku uniju i podležu Mehanizmu regulisanja prekograničnih emisija ugljenika (Carbon Border Adjustment Mechanism – CBAM), kojima će pomoći da smanje emisije gasova sa efektom staklene bašte i zadrže konkurentne cene na tržištu EU“, rekao je Alija Salkunić, supervizor za primenjenu cirkularnu ekonomiju i analizu proizvodnje Eliksir Zorke.

Na događaju je predstavljen Eliksirov vodič za dekarbonizaciju, koji opisuje postupak kako kompanije mogu da posluju ekološki održivije i smanje negativan uticaj na životnu sredinu, uključujući emisije gasova sa efektom staklene bašte. On sadrži i opis metodologije procene uticaja četiri odabrana Eliksirova proizvoda na životnu sredinu kroz ceo životni ciklus: od pribavljanja i ekstrakcije sirovina, preko proizvodnje, upotrebe proizvoda, do njihovog konačnog odlaganja ili ponovne upotrebe, kao i precizno izračunavanje ugljeničnog otiska ovih proizvoda. Podaci za ovu analizu prikupljeni su pomoću najsavremenije opreme za monitoring i sofvera za procenu i kvantifikaciju uticaja na životnu sredinu. Ceo proces osmišljen je i realizovan u okviru projekta „Mapa puta dekarbonizacije na primeru fabrika za proizvodnju mineralnih đubriva i fosforne kiseline u Srbiji”, koji je, kao jedno od najinovativnijih rešenja za ubrzanje zelene tranzicije srpske privrede u okviru inicijative „EU za Zelenu agendu u Srbiji“, finansijski podržala Evropska unija.

Foto: Elixir group

„Ova inovativno rešenje omogućava, ne samo da jedna fabrika krene put zelene tranzicije, nego daje I smernice koje mogu da primenjuju druge kompanije kako bi smanjile svoje emisije ugljen-dioksida, a time i negativan uticaj na životnu sredinu. Pozivam sve koji imaju inovativne ideje za zelenu transformaciju srpske privrede da se prijave na naš Izazov za inovativna rešenja koji je otvoren do kraja 2026. godine”, rekao je Miroslav Tadić, programski analitičar za životnu sredinu i klimatske promene Programa Ujedinjenih nacija za razvoj (UNDP).

Kako je istakla šefica Odseka za cirkularnu ekonomiju i održivi razvoj Ministarstva zaštite životne sredine Aleksandra Vučinić, Mapa puta dekarbonizacije je prvi dokument te vrste u Srbiji što kompaniju Eliksir čini predvodnikom u zelenoj tranformaciji privrede.

Ovaj događaj je organizovan u okviru projekta „EU za Zelenu agendu u Srbiji“ koji, uz tehničku i finansijsku podršku Evropske unije i u partnerstvu sa Ministarstvom zaštite životne sredine, sprovodi UNDP u saradnji sa Ambasadom Švedske i Evropskom investicionom bankom (EIB), uz dodatna finansijska sredstva koja su obezbedile vlade Švedske, Švajcarske i Srbije.

Izvor: Elixir group

Tržište solarnih sistema u EU poraslo za 40 odsto u 2023

Foto-ilustracija: Unsplash (American Public Power Association)
Foto-ilustracija: Unsplash (李大毛 没有猫)

Razvoj trižišta solarnih sistema Evropske unije, veoma je značajan faktor u tranziciji prema neto nuli do 2050. godine, ali i dostizanju cilja nezavisnosti od fosilnih goriva, što je bila možda i najvažnija tema na ovogodišnjoj Konferenciji Ujedinjenih nacija o klimatskim promenama (COP28).

Novi izveštaj objavljen od strane Solar Power Europe, pod nazivom ,,EU Market Outlook 2023-2027’’, upravo ukazuje na značajan rast koji je nastavljen i u 2023. godini.

Razlog ovakog trenda jesu dešavanja i energetska kriza do kojih je došlo u 2022. godini, preciznije nagli porast cene električne energije i gasa, ali i strah od prekida u snabdevanju i energetske sigurnosti.

Iako su se veleprodajne cene električne energije vratile na nivoe iz perioda 2019-2021. godine, investicije u velike solarne elektrane ostale su privlačne u mnogim zemljama Evropske Unije.

Pročitajte još:

Sve izneto potvrđuju konkretni podaci – instalirano je 55,9 GW novih solarnih fotonaponskih sistema u svih 27 članica, što zapravo predstavlja porast od 40 odsto u odnosu na nivoe iz 2022. godine, navodi se u izveštaju.

Trend rasta kontinuirano se beleži šest godina u zemljama Evropske unije, a prisećanja radi početkom 2017. godine tržište je imalo instalirano samo 5,1 GW, a snažniji rast instalisanih solarnih sistema počeo je od  2018. godine kada su i ukinute trgovinske zaštitne mere za solarne fotonaponske sisteme.

Energetski portal

Crna Gora: Upotreba električnih vozila u javnom sektoru uz subvencije

Foto-ilustracija: Unsplash (denis-ismailaj)
Foto-ilustracija: Unsplash (ernest-ojeh)

Nedavno je na sednici Vlade Crne Gore usvojena Informacija o inicijativi Eko-fonda o uvođenju električnih i hibridnih automobila za potrebe javnog sektora. Inicijativa predstavlja priliku da se javni sektor postavi kao primer u eko-mobilnosti i time doprinese poboljšanju kvaliteta vazduha i životne sredine, naročito u kontekstu saobraćaja koji je drugi najveći izvor CO2 emisija u zemlji.

U Crnoj Gori, saobraćaj doprinosi sa oko 30 odsto ukupnih emisija CO2, pri čemu se prevashodno misli na drumski saobraćaj, budući da država ne poseduje avio saobraćaj unutar zemlje, niti intenzivan pomorski saobraćaj. Fokus je na putničkim vozilima, s obzirom na Strategiju razvoja saobraćaja za period 2019–2035. godine koja ukazuje na očekivani porast drumskih putovanja za najmanje 45 odsto do 2025. godine, što će neizbežno uticati na efikasnost mreže puteva, uključujući i planirane auto-puteve, navodi se u saopštenju Vlade Crne Gore.

Pročitajte još:

Foto-ilustracija: Unsplash (Possessed Photography)

Nacionalna strategija za klimatske promene identifikuje saobraćaj kao jedan od faktora koji najviše utiču na ostvarivanje cilja da se emisije ugljen-dioksida smanje na željeni nivo do 2030. godine, stoga se predložene mere kreću u tom pravcu, i uključuju povećanje upotrebe javnog prevoza i promociju energetski efikasnijih i električnih vozila. Eko-fond, tačnije Fond za zaštitu životne sredine, spreman je da pruži subvencije za nabavku pomenutih vozila u javnom sektoru, nudeći 7.500 evra za električna i 4.000 evra za hibridna vozila.

Što se tiče 2019. godine, broj električnih vozila iznosio je 106, što je bilo daleko od zadovoljavajućeg. Tokom prethodne 2022. godine, javne institucije u Crnoj Gori su registrovale preko 440 električnih i preko 30 hibridnih vozila, sa najvećim brojem u Podgorici i Tivtu. Međutim, izazov predstavlja nedostatak adekvatne infrastrukture, posebno punjača, što utiče na ponudu i potražnju električnih automobila. 

Inicijativa Eko-fonda i podrška Vlade Crne Gore predstavljaju važan korak ka smanjenju zagađenja i promovisanju održivog transporta kao važne akcije kada je u pitanju izgradnja održivog društva.

Energetski portal

Objavljene nove cene goriva

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Unsplash (Erik Mclean)

Nove najviše maloprodajne cene derivata nafte za period od 15 časova 22. decembra 2023. godine do 29. decembra 2023. godine iznosiće:

EVRO DIZEL, u iznosu 195,00 dinara za jedan litar i

EVRO PREMIJUM BMB 95 u iznosu 175,00 dinara za jedan litar.

Vlada Republike Srbije je takođe usvojila izmenjenu Uredbu o ograničenju cena naftnih derivata, posebno usmerenu na podršku poljoprivrednim proizvođačima. Ovom uredbom, poljoprivrednici mogu kupovati evro dizel po maksimalnoj ceni od 179 dinara po litru, uz korišćenje kartica izdatih registrovanim gazdinstvima, do maksimalno 400 litara. Ova mera je odgovor na visoke cene repromaterijala i težak položaj poljoprivrednika, te je Vlada, na predlog Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede, povećala maksimalnu količinu goriva dostupnog po subvencionisanim cenama.

U skladu sa članom 3 stav 5 navedene uredbe, obaveštavaju se privredni subjekti koji obavljaju delatnost trgovine motornim i drugim gorivima na stanicama za snabdevanje prevoznih sredstava da su dužni da utvrđene maloprodajne cene derivata nafte primene odmah po objavljivanju na zvaničnoj internet stranici Ministarstva spoljne i unutrašnje trgovine.

Vlada Republike Srbije odlučila je da ograniči cene derivata nafte do 31. decembra 2023. godine. Ova mera je usvojena kao deo širih napora da se očuva životni standard stanovništva i odgovori na nestabilnosti tržišta usled globalnih i regionalnih izazova. Ograničenje cena goriva ima za cilj da pomogne u stabilizaciji ekonomije i ublažavanju pritiska na potrošače usled promenljivih cena energenata na svetskim tržištima.

Energetski portal

Usvojen Nacrt Integrisanog energetskog i klimatskog plana Srbije

Foto-ilustracija: Unsplash (serbianmountaineer)
Foto-ilustracija: Unsplash (Made From the Sky)

Nedavno je održan sastanak Radne grupe zadužene za praćenje projekta IPA 2017 „Dalji razvoj kapaciteta za energetsko planiranje“, kada je usvojen Nacrt Integrisanog energetskog i klimatskog plana (INEKP) Republike Srbije. Plan obuhvata period do 2030. godine, sa projekcijama do 2050. godine.

Teme sastanka uključivale su dve i po godine rada na dokumentu, tokom kojih su stručnjaci iz Ministarstva rudarstva i energetike, zajedno sa članovima radne grupe, savladavali brojne izazove i promene u energetici, a naročito ako se uzme period energetske krize i stanja u Evropi. Trebalo je osmisliti visoko postavljene, a opet ostvarive ciljeve.

Ključni ciljevi INEKP-a obuhvataju povećanje udela obnovljivih izvora energije (OIE) u proizvodnji električne energije na 45,2 odsto, poboljšanje energetske efikasnosti, i smanjenje emisije gasova sa efektom staklene bašte za 40,3 odsto u odnosu na 1990. godinu. Plan predviđa i izgradnju novih proizvodnih kapaciteta, uključujući solarne i vetro elektrane ukupnog kapaciteta 3,4 GW, novu gasnu elektranu od 350 MW, te povećanje korišćenja toplotnih pumpi i električnih vozila, navodi se na sajtu Vlade Srbije

PROČITAJTE JOŠ:

Radna grupa je usvojila i Nacrt Izveštaja o strateškoj proceni uticaja INEKP na životnu sredinu, a sama grupa sastoji se od predstavnika iz više institucija – od Ministarstva rudarstva i energetike, relevantnih ministarstava i državnih institucija, javnih preduzeća, civilnog društva, do predstavnika Energetske zajednice, Evropske komisije, Delegacije EU u Srbiji, Evropske banke za obnovu i razvoj (EBRD) i Japanske poslovne Alijanse.

Od implementacije ovih mera trebalo bi biti mnogo koristi, uključujući zdraviju životnu sredinu, povećanje BDP-a, kreiranje novih radnih mesta, sigurno snabdevanje energijom i veću dostupnost obnovljivih izvora energije, sve u skladu sa evropskim standardima.

Energetski portal

Leskovac: potpisan ugovor za početak radova na izgradnji nedostajuće kanalizacione mreže

Foto-ilustracija: Unsplash (Timothy L. Brock)
Foto-ilustracija: Pixabay

U Palati Srbije, potpisan je ugovor koji je važan za građane Leskovca, a na osnovu kojeg će se početi sa radovima na izgradnji 78 kilometara nedostajuće kanalizacione mreže u okolnim selima.

Kanalizaciona mreža, gradiće se u 16 naselja gde živi 20.000 ljudi, a procene su da će po realizaciji ovog projekta biti još 3.200 novih priključaka, rekla je ministarka zaštite životne sredine Irena Vujović.

Potpisivanju ugovora prisustvovao je i ambasador Kraljevine Holandije u Beogradu Joust Reintjes, zato što će se radovi izvoditi u sklopu projekta ORIO, za koji je vlada Kraljevine Holandije donirala 7,67 miliona evra, dok je Republika Srbija obezbedila 10 miliona evra.

Pročitajte još:

U Leskovcu su u prethodnom periodu realizovano i drugi projekti, kao što je izgradnja novog gradskog kolektora, a osposobljene su i linije vode i mulja u centralnom postrojenju za preradu otpadnih voda. Kada bude rešena i nedostajuća kanalizacija, postrojenje za preradu otpadnih voda moći će da radi u punom kapacitetu, a to je 86.000 ekvivalent stanovnika, rekla je ministarka.

Osim u Leskovcu, gradnja nedostajuće kanalizacije započeta je i u gradovima i opštinama koje su imale najspremnije projekte. U toku je izgradnja oko 150 kilometara nedostajuće kanalizacije u Pećincima, Nišu, Gornjem Milanovcu, Boljevcu, Raškoj.

Energetski portal

Od otpadnih voda do novog energetskog resursa u Austriji

Foto-ilustracija: Unsplash (chandler-cruttenden)
Foto-ilustracija: Pixabay

Projekat EOS, tačnije energetska optimizacija obrade mulja, jeste inicijativa u okviru postrojenja za pročišćavanje otpadnih voda po nazivu ebswien – ujedno glavno postrojenje za pročišćavanje otpadnih voda u Beču. Projekat je pokrenut, i predstavlja vrlo zanimljiv poduhvat u borbi za klimatsko-neutralan grad. Osim prečišćavanja kanalizacione i otpadne vode koje postrojenje reguliše u gradu, ideja je da što efikasnije i bolje stvori i iskoristiti energiju za potrebe svojih procesa, kako bi samostalno zadovoljila energetske potrebe koje zahteva ovakvo postrojenje.

Cilj projekta je, kako smo naveli, optimizovati postupak obrade kanalizacionog mulja kako bi se povećala proizvodnja biogasa i time smanjila potreba za spoljnim izvorima energije.

Dakle, projekat u Beču sa svojim naprednim tehnologijama, fokusira se na proizvodnju toplote koristeći energiju otpadnih voda iz pročišćivača. Ovo je postignuto postavljanjem najvećeg sistema toplotnih pumpi u Evropi, odmah pored lokacije pročišćivača za otpadne vode. Sistem toplotnih pumpi koristi višak toplote koju otpušta postrojenje za pročišćavanje, koja je prethodno ostajala neiskorišćena, objašnjeno je na sajtu postrojenja – ebswien. Sada ona služi kao energija za grejanje desetina hilljada bečkih domaćinstava.

Pročitajte još:

Foto-ilustracija: Pixabay (marcel_rnsn)

Postrojenje želi da proizvodi više od 100 odsto energije potrebne za prečišćavanje isključivo iz biogasa, čime bi pre svega pokrila svoje potrebe. Kako? Mulj, proizvod tretmana otpadnih voda, prolazi kroz jedinstven proces. Kondenzuje se i zagreva na 38°C, a zatim se prenosi u šest rezervoara za anaerobnu digestiju (proces koji razlaže biorazgradivi materijal). U ovim rezervoarima, biogas, koji se sastoji uglavnom od metana bogatog energijom, proizvodi se tokom jedne od faza. Ovaj biogas se zatim pretvara u električnu i toplotnu energiju, doprinoseći održivom energetskom ciklusu, objašnjeno je na sajtu Grada Beča..

Višak energije isporučuje se u javnu mrežu , a dobijena toplota će se koristiti za digestiju mulja ili će biti isporučena u bečku mrežu daljinskog grejanja.

Očekuje se da će ovaj inovativni pristup uštedeti oko 40.000 tona emisije CO2 godišnje, navodi ebswien.

Ovakvi projekti primer su na koje sve načine se može doći do klimatske neutralnosti, potom energetske efikasnosti, i sjajnog spoja modernih tehnologija i zelene tranzicije.

Energetski portal

Srbija i Kina: saradnja i projekti u sektoru rudarstva i OIE

Foto-ilustracija: Pixabay (stafichukanatoly)
Foto: Ministarstvo rudarstva i energetike

O saradnji i projektima u sektoru rudarstva, obnovljivih izvora energije i povezivanju obrazovnih i naučnih institucija dve zemlje, razgovarali su ministarka rudarstva i energetike Dubravka Đedović Handanović i zamenik ministra prirodnih resursa Narodne Republike Kine Džuan Šaoćin.

Tom prilikom, ministru Narodne Republike Kine ukazana je zahvalnost na sveobuhvatnoj političkoj i ekonomskoj saradnji, kao i strateškom partnerstvu u rudarskom sektoru. Kako se navodi na sajtu Ministarstva rudarstva i energetike, od dolaska u Srbiju, pa do kraja novembra ove godine, Ziđin majning grupa je sačuvala radna mesta i povećala broj zaposlenih na više od 7.000. Pored toga, rekonstruisana i proširena topionica u Boru koja obezbeđuje veću proizvodnju, kvalitetniji vazduh, bolje uslove rada i razvoj lanaca vrednosti u Srbiji.

Takođe, tom prilikom je rečeno i da su pre nekoliko meseci u Kini potpisani memorandumi o razumevanju sa kineskom „Ziđin majning grupom“ o novim ulaganjima.

Prema rečima ministarke, Srbija će se zahvaljujući novom investicionom ciklusu od 3,8 milijardi dolara svrstati među najveće proizvođače bakra u Evropi, i vodeće proizvođače zlata. Takođe, „Ziđin majing grupa“ će izgraditi solarnu elektranu kapaciteta 300 MW za svoje potrebe.

Pročitajte još:

Ministarka je ukazala na zainteresovanost kineske kompanije „Shanghai Fengling Renewables“ za investicije u proizvodnju i skladištenje kapaciteta iz obnovljivih izvora energije u Republici Srbiji, posebno zelenog vodonika koji predstavlja budućnost svetske energetike.

„Ova kompanija sa našim strateškim partnerima iz „Ziđin majning grupe“ razmatra izgradnju hibridnog postrojenja, solarne i vetroelektrane koje bi proizvodilo zeleni vodonik, a „Ziđinu“ omogućilo smanjenje troškova. Planirana su ulaganja od oko dve milijarde evra u razvoj i izgradnju vetroelektrana i solarnih farmi, skladištenje energije za proizvodnju vodonika i tehnologije za proizvodnju energije vodoničnim gorivom“, rekla je ona i dodala da bi tim projektom Srbija zauzela značajno mesto u Evropi u proizvodnji vodonika i pozicionirala se u budućnosti kao izvoznik ovog energenta.

Zamenik ministra prirodnih resursa istakao je da je za Kinu veoma važan razvoj rudarstva uz poštovanje standarda životne sredine i interesa društvene zajednice.

Energetski portal

Solarna odeća za letnje, zimske i dane u kojima nemamo pristup utičnici

Foto-ilustracija: Freepik (freepik)
Foto-ilustracija: Freepik (senivpetro)

Možda u velikom delu naše zemlje i dalje nisu stigle prave zimske temperature, ali osetno zahlađenje u svakom slučaju jeste. Višeslojna odevna kombinacija, šal, kapa i rukavice već su pripremljeni za one zimogrožljive. Sunce je ono što bi zaista dobro bilo u ovakvim danima, makar i zubato, zato što bi inovacije u proizvodnji odeće mogle u budućnosti pomoću sunčevih zraka da olakšaju šetnje po hladnim zimskim danima.

Reč je o odeći u koju su ugrađeni sićušni fleksibilni i organski fotovoltaički moduli, kako bi se pomoglo u regulaciji temperature tela. Iako bi za naše krajeve nekada bila korisna, ova solarna odeća posebno bi bila značajna za ekstemnija područja gde su temperature izuzetno niske. Iako je za njihov rad potrebna sunčeva svetlost, dobra vest je da uz 12 sati punjenja, efikasno mogu na rade naredna 24 časa, što je značajno s obzirom na to može da održava temperaturu i u toku noći, kada je to i potrebnije zbog dodatnog zahlađenja.

Iako sam započela sa njenom mogućnošću grejanja, s obzirom na to da ulazimo u zimske dane, treba pomenuti i sposobnost hlađenja. Klimatske promene koje nam donose i globalno zagrevanje, osetno i tokom zimskog perioda, a naročito neugodno leti, zahtevaju pronalazak novih rešenja za lakše nošenje sa njima. Jedan od načina jeste i solarna odeća koja može da obezbedi hlađenje od oko 10 stepeni Celzijusa.

Za nekoga je ovo otkriće verovatno nevažno ili će se kritikovati iz drugih razloga, ali ja bih u svakom slučaju pohvalila napore koji će za neke druge ljude biti od velike koristi. Sada bih predstavila još jedno otkriće koje je u vezi sa solarnom odećom, ali sa drugom namenom.

Naime, reč je o materijalu koji u sebe ima ugrađenih preko hiljadu malenih fotonaponskih ćelija, dužine pet milimetara i širine svega 1,5 milimetara. Međusobno su povezane fleksibilnom žicom i obložena zaštitom koja omogućava pranje u mašini. U budućnosti naučnici veruju da bi materijal mogao da se koristi za kreiranje jakni ili rančeva, a sve sa idejom da ovaj tekstil proizvodi električnu energiju koja može da se koristi za napajanje nekih malih uređaja kao što su telefon ili pametni sat, s obzirom na to da je ovakva tehnologija pokazala mogućnost izlazne snage, odnosno električne energije. Ovo može da bude vrlo interesantno, posebno ukoliko se neko nađe duže vreme na otvorenom prostoru gde nema pristup utičnici.

Iznova se iznenadim šta sve stručni ljudi iz ove oblasti pronalaze kao solarna rešenja, koja će verujem u budućnosti napredovati i biti šire dostupna, pa za mnoge vrlo korisna. Potencijal našeg izvora svetlosti i toplote svakodnevno pokazuje na koje načine ga je sve još moguće koristiti, osim onog osnovnog i najvažnijeg – omogućavanja postojanja života na planeti.

Katarina Vuinac

Sedam zemalja Evrope obavezalo se na dekarbonizaciju elektroenergetskog sistema

Foto-ilustracija: Unsplash (Nikola Johnny Mirkovic)
Foto-ilustracija: Pixabay (ELG21)

Ministri energetike sedam zemalja Pentalateralnog energetskog foruma, usaglasilo se da imaju za cilj da podstaknu razvoj održive energetske budućnosti za njihove zemlje u koje spadaju Nemačka, Francuska, Austrija, Belgija, Luksemburg, Holandija i Švajcarska. Tom prilikom izjavili su da se potpuno obavezuju na fer doprinos ostvarenju ciljeva Pariskog sporazuma i dostizanju klimatske neutralnosti do 2050. godine.

Na osnovu studija u vezi sa mogućnosti budućeg energetskog sistema koje je kroz regionalnu saradnju sproveo ovaj Forum, ali uzimajući u obzir i izveštaje IEA o putokazu prema neto nuli, zaključili su da je pravovremena dekarbonizacija električnog sistema preduslov za potpunu dekarbonizaciju do 2050. godine, a da zajedničko delovanje u njihovom regionu omogućava efikasnije i efektivnije suočavanje sa ovim izazovom, navodi se u izveštaju Pentalateralnog energetskog foruma o zajedničkoj viziji za dekarbonizovani elektroenergetski sistem. Dve države ovog regiona čine ujedno i najveće proizvođače u Evropi – Nemačka i Francuska.

Cilj težnje dekarbonizaciji njihovog međusobno povezanog elektroenergetskog sistema do 2035. i nastavak prema potpunoj dekarbonizaciji njihovih društava do 2050. godine, podrazumeva sledeća vodeća načela.

Pročitajte još:

Prvo jeste energetska efikasnost i ušteda energije. To podrazumeva promociju uštede energije i direktnu elektrifikaciju koja donosi trenutne koristi zajedinicama, poboljšavajući održivost i efikasnost kostišćenja energije.

Drugo načelo čini obnovljiva energija, posebno solarna i energija vetra, kao ključi element njihovih zajedničkim naporima prema energetskim sistemima neto nula. Prepoznata je potreba za ubrzanom implementacijom ovih obnovljivih izvora energije, uz poštovanje suvereniteta svake zemlje članice ovog Foruma da odlučuje o sopstvenom energetskom miksu.

Foto-ilustracija: Unsplash (American Public Power Association)

Treće predstavlja koordinisano planiranje energetskog sistema, što je ključno za postizanje pravovremenog i ekonomičnog transormisanja sistema.

Četvrti preduslov je fleksibilnost, što je osnova stabilnog elektroenergetskog sistema i sigurnog snabdevanja. Usaglasili su se da će zajedno raditi na porastu i osiguranju dovoljne fleksibilnosti, što uključuje i fleksibilnost nove potrežnje električne energije.

Kao peto načelo, prepoznata je važnost obnovljivih molekula u koje pre svega spada vodonika. Zbog toga se obavezuju na unapređivanje dostupnosti vodonika.

Šesto načelo podrazumeva razvoj infrastrukture, kroz povećanje kapaciteta elektromreže, ali i ojačanje mreže na svim nivoima.

Na kraju, tu je i tržišni dizajn koji je otporan na budućnost. On treba da stimuliše neophodna ulaganja u obnovljivju proizvodnju, fleksibilnost, skladištenje i prenosnu infrastrukturu, ali da dozvoljava i efikasnu raspodelu resursa, kao i da obezbedi adekvatnost resursa i prenosa za održivu i otpornu energetku budućnost, navodi se u izveštaju.

Pentalateralni energetski forum ustanovljen je 2005. godine upravo sa ciljem integracije tržišta električne energije ovih sedam država.

Energetski portal

Pamuk bolje raste u svemiru nego na Zemlji – Vreme je za novo poglavlje u poljoprivredi

Foto-ilustracija: Pixabay
Photo-illustration: Unsplash (Trisha Downing)

Globalno tržište pamuka vredeće 46 mlrd USD do 2027. godine, prema procenama, zbog čega naučnici širom sveta testiraju načine za povećanu proizvodnju ove biljke. Američki naučnici otišli su korak dalje – u svemir, analizirajući zašto pamuk bolje raste u svemiru nego na Zemlji. Ovo otkriće može otvoriti novo poglavlje u poljoprivredi, koje poboljšava naše useve i na Zemlji i u svemiru.

Tim istraživača sa Univerziteta Viskonsin-Medison je u Nacionalnoj laboratoriji Međunarodne svemirske stanice (ISS) proučavao odgovor pamuka na mikrogravitaciju i stres. Tim je istraživao kako običan pamuk raste u svemiru u poređenju sa genetski modifikovanim pamukom koji uspeva u uslovima suše.

Običan pamuk uzgajan u svemiru doživeo je povećanu degradaciju proteina i pokazao različite biohemijske markere koji signaliziraju stres, a koji nisu pronađeni kod genetski modifikovanog pamuka, pokazali su rezultati predstavljeni u poslednjem broju časopisa Upward, zvaničnog magazina Nacionalne laboratorije Međunarodne svemirske stanice.

Pročitajte još:

Modifikovani pamuk bolje raste od običnog

Biljke obično teže uspevaju u surovim uslovima svemira. Međutim, testirani pamuk, posebno genetski modifikovana varijanta, bolje je rasla u svemiru nego na Zemlji. Istraživači sada istražuju tačno zašto pamuk, kako se čini, dobro uspeva u svemiru. Dekodiranje ovih saznanja moglo bi dovesti do proizvodnje otpornijih useva koji podnose stresne uslove na Zemlji i tokom dugotrajnih svemirskih misija.

Istraživanje predvodi profesor Sajmon Gilroj, profesor botanike, koji je testirao da li biljke osećaju stres u mikrogravitaciji i kako bi se mogle prilagoditi da uspevaju u svemiru. Njegov tim je 2021. godine lansirao pamuk na svemirsku stanicu u okviru 22. komercijalne misije za snabdevanje SpaceX-a. Projekat pod nazivom „Usmeravanje unapređenja pamuka putem orbitalne obrade“ (Targeting Improved Cotton Through Orbital Cultivation, TIC-TOC) finansirala je kompanija Target.

Foto-ilustracija: Pixabay (LoganArt)

Oduzimanjem efekata gravitacije, Gilrojev tim se nadao da će projekat otkriti genetske tragove koji bi mogli dovesti do proizvodnje otpornih pamučnih biljaka koje efikasnije koriste resurse na Zemlji. Na svemirskoj stanici, korenje biljaka raste drugačije jer im nedostaje gravitacija kao smerni pokazatelj za rast prema dole prema vodi u zemljištu. Takođe, nema gravitacije da povuče vodu nadole.

Tim je istraživao kako običan pamuk raste u svemiru u poređenju sa genetski modifikovanim pamukom koji uspeva u uslovima suše. Modifikovani i običan pamuk bolje su rasli u svemiru nego pamuk u kontrolnom eksperimentu na Zemlji. Modifikovani pamuk imao je najveće korene i doživeo najmanji stres tokom svemirskog leta.

Genetska analiza uzoraka neizmenjenog pamuka iz svemira ukazala je da su ove biljke bile pod većim stresom od njihovih genetski modifikovanih pandana. Običan pamuk uzgajan u svemiru doživeo je povećanu degradaciju proteina i pokazao različite biohemijske markere koji signaliziraju stres, a koji nisu pronađeni kod genetski modifikovanog pamuka.

Izvor: Cirkularna ekonomija

HE „ZVORNIK“ i HE „ĐERDAP 2“ OBARAJU REKORDE

Foto-ilustracija: Pixabay (Erich Westendarp)
Foto-ilustracija: Pixabay (Erich Westendarp)

Dve hidroelektrane, inače jedne od ključnih stubova energetske infrastrukture, su tokom ove godine zabeležile rekordne dane i mesece u proizvodnji električne energije, uprkos  veku trajanja jedne od njih.

Prva podignuta hidroelektrana na reci Drini – HE „Zvornik“, stara 68 godina, uspela je da pre nekoliko dana ostvari rekord u godišnjoj proizvodnji električne energije. Izgradnja ove hidroelektrane počela je 1948. godine, a radovi su završeni 1955. godine, i od tada je u funkciji.  Zbog povoljnih uslova reke, tokom ove godine u HE „Zvornik“ proizvedeno je 591,405 miliona kilovat-sati električne energije, samim tim godišnji plan proizvodnje u 2023. godini biće premašen za 17 odsto. Tokom ove godine je kako navodi Elektroprivreda Srbije, oboren i dnevni rekord – 16. maja desila se najveća dnevna proizvodnja od kada elektrana radi, jer je HE „Zvornik“ proizvela 2.940 MWh električne energije.  

Pročitajte još:

Foto-ilustracija: Unsplash (Branevgd)

Međutim, i hidroelektrana „Đerdap 2“, koja je u funkciji već 38 godina, postigla je izvanredne rezultate u proizvodnji električne energije. Tokom samo dve nedelje decembra, elektrana je premašila svoj godišnji rekord postavljen 2014. godine, proizvedivši impresivnih 1.646.032 megavat-sati (MWh). Zahvaljujući odličnim hidrološkim uslovima i visokoj spremnosti elektrane, dnevna proizvodnja je u proseku iznosila između 5.000 i 5.500 MWh, navodi Elektroprivreda. Očekuje se da će ukupna godišnja proizvodnja do kraja kalendarske godine premašiti 1.700.000 MWh.

Dodatni doprinos ovom uspehu dao je i agregat A7, koji je pušten u rad petnaest dana pre predviđenog roka nakon remonta. Agregat bi trebalo da doprinese sa dodatnih 500-600 MWh dnevno, što bi moglo dovesti do postavljanja novih rekorda u proizvodnji. „Đerdap 2“ je zabeležio najveću mesečnu proizvodnju u svojoj istoriji tokom 2023. godine, sa 173.774 MWh. Takođe, 6. marta 2023. godine, elektrana je postigla rekord u dnevnoj proizvodnji, baš kao i HE Zvornik, sa 6.220 MWh električne energije. 

Energetski portal

Potpisana arhitektonska osnova za BIO4 kampus sa njegovim budućim stanarima

Foto: Vlada Republike Srbije
Foto: Vlada Republike Srbije

Arhitektonska osnova za prostorije BIO4 kampusa potpisana je sa predstavnicima institucije koja će, po izgradnji tog kampusa, biti njegovi stanari, a u narednih pet dana očekuje se i prva građevinska dozvola.

Potpisivanju je pristustvovala i ministarka nauke, tehnološkog razvoja i inovacija Jelena Begović, koja je nakon potisivanja ovog dokumenta sa predstavnicima sedam fakulteta i devet instituta, istakla da BIO4 kampus nije samo infrastrukturni projekat, već i najveće ulaganje u pojedinačni projekat iz oblasti nauke u Srbiji.

,,Ovaj projekat predstavlja promenu koncepta nauke kakvu poznajemo. Tokom prethodne dve godine rada zbližili smo institute i fakultete zato što smo postali svesni da jedni bez drugih ne možemo da napredujemo. Sada su u nastajanju novi projekti i saradnja sa kompanijama’’, rekla je ministarka.

Dekan Biološkog fakulteta Univerziteta u Beogradu prof. dr Ljubiša Stanisavljević istakao je da je za taj fakultet i sve druge fakultete i institucije ovaj projekat od izuzetnog značaja, i to ne samo zbog činjenice da će konačno dobiti sopstveni prostor i najsavremeniju opremu, već će ovakav koncept rada privući i mnogo veći broj studenata i omogućiti puno popunjavanje kapaciteta.

Pročitajte još:

Direktorka Instituta za primenu nuklearne energije Marija Gnjatović ocenila je da je za institute bilo veoma važno da implementiraju ovaj projekat kako bi ispunili svoje potrebe u naučnoistraživačkom radu.

Kako je navela, infrastruktura ne podrazumeva samo prostor i opremu, već i centre znanja i podrške za bavljenje naučnoistraživačkim radom, dodavši da će u okviru BIO4 kampusa postojati odeljenja za transfer tehnologije, podršku projektnom finansiranju i inovacionoj delatnosti.

,,Naučna znanja moramo iskoristiti na najbolji mogući način, kao i potencijal za saradnju sa privredom i mogućnost da pružimo podršku razvoju inovacija u okviru startap ekosistema, koji će biti atraktivniji i moći će da privuče nove investicije’’, zaključila je Gnjatović.

Energetski portal

Globalni okvir za biodiverzitet Kunming-Montreal – šta se promenilo?

Foto-ilustracija: Unsplash (Nikola Knežević)
Photo-ullustration: Pixabay

Globalni okvir za biodiverzitet Kunming-Montreal (GBF) usvojen je tokom petnaestog sastanka Konferencije UN-a o biodiverzitetu (COP 15). Nedavno je obeležena prva godina od kada je 196 zemalja dogovorilo Globalni okvir za biodiverzitet (GBF). Ovaj akcioni plan ima za cilj zaštitu, obnovu, održivo korišćenje, upravljanje i finansiranje ekosistema.

Postoji određeni broj ciljeva postavljenih za 2030. godinu, a neki od tih ciljeva jesu obnova 30 odsto svih degradiranih ekosistema, očuvanje 30 odsto kopna i mora, zaustavljanje izumiranja vrsta, zabrana trgovine divljim vrstama, smanjenje uvođenja invazivnih stranih vrsta za 50 odsto, poboljšanje urbanog planiranja i drugi ciljevi. Međutim, postoji i nekoliko velikih ciljeva postavljenih za 2050. godinu. Jedan od prvih postavljenih cijeva tiče se ponovo divljih vrsta, po kom bi trebalo da istrebljenje poznatih ugroženih vrsta bude potpuno zaustavljeno, da stopa izumiranja i rizik za druge vrste budu deset puta manji, dok broj autohtonih vrsta treba biti povećan na otporan nivo.

Pročitajte još:

Foto-ilustracija: Pixabay

EU je napredovala u implementaciji GBF-a, usvajanjem novih zakona, uključujući Uredbu o proizvodima bez krčenja šuma i Privremenog sporazuma o zakonu o obnovi prirode, jer je 81 odsto staništa u lošem stanju u EU. Prema njihovim podacima, jedna od tri vrste pčela i leptira su u opadanju. Ovi zakoni imaju za cilj obnovu degradiranih ekosistema i postizanje klimatske neutralnosti do 2050. godine. Primera radi, pomenuta uredba ima za cilj da evropska potrošnja ne uzrokuje krčenje šuma u drugim delovima sveta, što će se primenjivati od sledeće godine, ali ima za cilj i smanjenje emisija za 32 miliona tona ugljenika godišnje. Takođe, povećava se praćenje i merenje putem zakona o nadzoru zemljišta i praćenju evropskih šuma.

Usvojena je i Direktiva o proceni održivosti, koja zahteva od kompanija da identifikuju i ublaže štetne uticaje na ljudska prava i životnu sredinu. Pored toga, EU je odlučila da udvostruči svoje međunarodno finansiranje biodiverziteta na 7 milijardi evra  za razdoblje od 2021.-2027. i najavila je da će 10 odsto novog budžeta EU biti usmereno na aktivnosti relevantne za biodiverzitet od 2026. godine.

EU je takođe potpisala Ugovor o otvorenom moru, koji podstiče zaštitu morskih područja i postizanje cilja GBF-a za očuvanje 30 odsto kopna i mora do 2030. godine.

Energetski portal

SKE i Huawei – partneri koji stvaraju sigurniju solarnu budućnost

Foto: SKE
Foto: SKE

Inovativna i efikasna solarna rešenja čine Huawei svetskom vodećom kompanijom u ovoj oblasti. Njihovi invertori, optimizatori i baterije, omogućavaju veću efikasnost i bržu isplativost investicije.

Ova kompanije više od 30 godina posluje u oblasti digitalne i informacione tehnologije. FusionSolar brend nudi rešenja za primenu solarne energije, koja su dostupna za tri oblasti primene.

Prva se odnosi na zgrade i kuće – Huawei FusionSolar Residential Solutions, zatim za industrije i trgovinu – Huawei FusionSolar Commercial & Industrial Solutions i na kraju za za velike elektrane i projekte – Huawei FusionSolar Utility Scale Solutions.

SKE kao partner sa dodatom vrednošću kompanije Huawei, posvećena je svojim klijentima, zbog čega u ponudi imaju pametnu solarnu opremu visokog kvaliteta i rešenja, koja mogu da zadovolje gotovo sve potrebe njihovih korisnika. Solarna oprema koju imaju u ponudi dostupna je za isporuku u 16 država srednje, južne i istočne Evrope.

Pročitajte još:

Pored toga, kompanija SKE koja je specijalizovana za fotonaponska rešenja, nudi kurseve za obuku korisnika ili trgovaca u vezi sa načinom na koji najefikasnije koristiti rešenja kompanije Huawei, ali i saveta i podrške u vezi sa odabirom pravih proizvoda.

,,Partner Event’’ koji je održan u Splitu od 16. do 17. novembra, bila je još jedna odlična prilika da se kompanija SKE predstavi nove proizvode iz programa Huawei FusionSolar, ali i da se približi svojim postojećim, ali i budućim partnerima iz našeg regiona, odnosno Hrvatske, Slovenije, Bosne i Hercegovine, Crne Gore i Srbije, kroz razmenu ideja i iskustava.

SKE je jedna od vodećih kompanija kada je reč o solarnom tržištu u Evropi i energetskoj tranziciji sa fosilne na solarnu energiju.

Energetski portal