Newsletter Subscribe
Enter your email address below and subscribe to our newsletter
Enter your email address below and subscribe to our newsletter



Razvoj trižišta solarnih sistema Evropske unije, veoma je značajan faktor u tranziciji prema neto nuli do 2050. godine, ali i dostizanju cilja nezavisnosti od fosilnih goriva, što je bila možda i najvažnija tema na ovogodišnjoj Konferenciji Ujedinjenih nacija o klimatskim promenama (COP28).
Novi izveštaj objavljen od strane Solar Power Europe, pod nazivom ,,EU Market Outlook 2023-2027’’, upravo ukazuje na značajan rast koji je nastavljen i u 2023. godini.
Razlog ovakog trenda jesu dešavanja i energetska kriza do kojih je došlo u 2022. godini, preciznije nagli porast cene električne energije i gasa, ali i strah od prekida u snabdevanju i energetske sigurnosti.
Iako su se veleprodajne cene električne energije vratile na nivoe iz perioda 2019-2021. godine, investicije u velike solarne elektrane ostale su privlačne u mnogim zemljama Evropske Unije.
Sve izneto potvrđuju konkretni podaci – instalirano je 55,9 GW novih solarnih fotonaponskih sistema u svih 27 članica, što zapravo predstavlja porast od 40 odsto u odnosu na nivoe iz 2022. godine, navodi se u izveštaju.
Trend rasta kontinuirano se beleži šest godina u zemljama Evropske unije, a prisećanja radi početkom 2017. godine tržište je imalo instalirano samo 5,1 GW, a snažniji rast instalisanih solarnih sistema počeo je od 2018. godine kada su i ukinute trgovinske zaštitne mere za solarne fotonaponske sisteme.
Energetski portal