Home Blog Page 724

Svet zbog pandemije funkcioniše usporeno, ali to nije slučaj i sa krčenjem amazonske prašume!

Foto-ilustracija: Unsplash (Nareeta Martin)
Foto-ilustracija: Unsplash (Nareeta Martin)

“Priroda se obnavlja” je slogan koji smo tokom pandemije novog koronavirusa nebrojeno mnogo puta čuli ili pročitali – te se smanjuju emisije štetnih gasova, te se životinje vraćaju u gradove. To je možda tačno u pojedinim delovima sveta, ali ne i u Brazilu. U Amazoniji, tokom prethodnih meseci, drveće “nestaje” ubrzanim tempom.

Sećate se da su oči ljudi  u toku prošle i pretprošle godine masovno bile uperene u “pluća Zemlje” koja su se našla u opasnosti od nekontrolisane eksploatacije i stihijskih požara? Nažalost, nekada nekontrolisana aktivnost se, prema pojedinim navodima, sada dodatno izmakla kontroli. Očigledno i od divljeg postoji još više divlje!

Brazilski nacionalni institut za istraživanje svemira (INPE) je objavio podatke da se krčenje prašume u aprilu ove godine uvećalo za 64 odsto u poređenju sa istim mesecom 2019. godine. Šumokradice su planetu lišile zelenila površine oko 406 kvadratnih kilometara. To vam teritorija veća nego Beograd (306 km2).

Tokom prva tri meseca 2020. godine, krčenje je bilo 50 odsto više nego u istom periodu lane. Situacija je postala toliko ozbiljna da je čak i brazilski predsednik Žair Bolsonaro, desničar koji je svoje predsednikovanje podredio interesima biznismena, intervenisao slanjem 3.000 vojnika u misiju zaštite prirodnih resursa.

U slučaju nazovi obnavljanja prirode ljudi su uzeli zdravlje u svoje ruke, dok su u brazilskom scenariju posegnuli za motorkama. Živimo u društvu u kome smo nikada više međusobno zavisni, ma u kom kutku planete živimo, tako da se, ako mene pitate, priroda ne obnavlja sve dok se negde tamo, ma koliko bilo udaljeno od nas, beskrupulozno uništava.

Beri Komoner je bio američki biolog, profesor i političar, poznat kao „vođa generacije naučnika-aktivista“ i jedan od najvećih zaštitnika životne sredine 20. veka. Smatra se osnivačem modernog ekološkog pokreta. Komoner je u svojoj knjizi „Zatvoreni krug“ izneo četiri neformalna zakona ekologije u kojima se krije odgovor na malopre postavljena pitanja:

1) Sve je povezano sa svim;

2) Sve mora nekuda da ode;

3) Priroda zna najbolje;

4) Ne postoji besplatni ručak.

Jednostavna činjenica o ekosistemima, njihovoj međusobnoj isprepletenosti i ravnoteži uči nas važnoj lekciji. Ugroženost ili prenaglašenost bilo kog dela globalnog sistema živih bića može da izazove mnogo veće neprilike. Prema određenim naučnim saznanjima, narušavanje biodiverziteta u dolini reke Amazon nije pogubno samo po klimu, već bi njegovim neracionalnim, neodgovornim i sebičnim iskorišćavanjem čovečanstvo moglo da “oslobodi” nove smrtonosne infekcije koje će pre svega ugroziti živote domorodaca, kao što je slučaj i sa kovidom.

KOVID-19 je posebno opasan za autohtono stanovništvo brazilskih prašuma zato što oni ne poseduju antitela za virus koji dolazi “spolja”. Problem predstavlja i nedostatak kako zaštitne opreme tako i testova za prisustvo koronavirusa.

Jelena Kozbašić

Britanci se bore da zadrže stroge standarde za uvoznu hranu nakon istupanja iz EU

Foto-ilustracija: Unsplash (Tareq Ismail)

U Velikoj Britaniji se u poslednje vreme problematizuje pitanje niskog kvaliteta hrane iz uvoza.

Foto-ilustracija: Pixabay

Kako država ima u planu da poljoprivredu prilagodi borbi protiv klimatskih promena, te da hrana bude zdravija i za ljude i za okolinu, poljoprivrednici, aktivisti za zaštitu životne sredine i potrošačke grupe vrše pritisak na vladu da ne smanjuje standard prehrambrenih uvoznih proizvoda nakon Bregzita.

Politika uvoza hrane se promenila, ali kvalitet hrane mora ostati isti – u tome se slažu i proizvođači i potrošači. Ipak, određene uvezene namirnice, naročito iz Sjedinjenih Američkih Država, brine i poljoprivrednike i građane, a među njima su piletina, jaja i govedina u kojima ima hormonskih dodataka.

Ono što ih najviše muči jeste da, iako su na putu da postanu globalni lideri u poljoprivredi koja je prilagođena klimi, trgovinska politika spušta standarde za uvoz hrane, dok su nepromenjeni propisi kada je reč o domaćoj proizvodnji.

Ističe se da trgovinska politika treba da održava odgovornost prema prirodi i prema čoveku, te da teži zaštiti okruženja, kao i životinja u uzgoju, uz insistiranje na održivoj poljoprivredi i zdravijem načinu proizvodnje.

Dok je Velika Britanija bila članica Evropske unije, uvoz je bio ograničen udovoljavanjem strogim standardima kvaliteta hrane i higijene, dobrobiti životinja, kao i ekološkim standardima.

Ističe se da je važno da ovi standardi budu jasno naznačeni u zakonu, kako bi se obezbedila sigurnost potrošača, a i poljoprivrednika koji svoj rad usklađuju sa zahtevima visokog standarda kada je reč o proizvodnji hrane.

Jelena Cvetić

Najveći austrijski distributer električne energije “Wien Energie” započinje saradnju sa startapovima

Foto: Facebook (screenshot)

Gradska elektroprivreda “Wien Energie”, ujedno i najveći distributer električne energije u Austriji, saradnju sa novim i mladim firmama podigla je na viši nivo. Osnivanjem “Smartworks Innovation GmbH & Co KG”, stopostotne kćerke firme “Wien Energie” i najvećeg austrijskog komunalnog preduzeća “Wiener Stadtwerke” osiguraće dugoročnu saradnju sa startapovima. U fokusu su inovacije na temu energije, digitalizacije i pametnih gradova.

Foto: Wien Energie

U prve dve godine novoj firmi je na raspolaganju kapital od pet miliona evra, a planirane su investicije u visini do 500.000 evra po startap projektu. Do sada je gradska elektroprivreda “Wien Energie” organizovala takmičenja za startapove, tako da ulogu investitora smatraju logičnim sledom. Prednost kod ulaganja imaju investicije u ranim fazama razvoja, dok startapovi sa već ostvarenim udelom na tržištu ne spadaju u ciljne projekte. Saradnja sa “Wien Energie” koja u dinamičnoj bečkoj regiji opslužuje dva miliona korisnika, osim sa finansijske strane, startapovima otvara pristup postojećoj infrastrukturi, stručnosti i testnim korisnicima.

Među prva finansijska ulaganja ubraja se program inspekcije dronovima uz korištenje veštačke inteligencije “Smart inspections”. Na ovaj način mogući su potpuni nadzori vetroelektrana, cevovoda za daljinsko grejanje i fasada.

Drugi poduhvat “Wien Energie” je saradnja s firmom “Diggers Research GmbH” koja se bavi dekarbonizacijom u decentralizovanim okruženjima serverskih mreža s ciljem efikasnog i održivog korišćenja toplotne energije.

Izvor: Eurocomm-PR Sarajevo

Sve veći broj bicikala na ulicama srpskih gradova

Foto-ilustracija: Unsplash (Qusai Akoud)

Kako piše Nova ekonomija, javni prevoz u Srbiji nije funkcionisao uobičajeno tokom pandemije i mnogi ljudi često su se snalazili u pronalaženju alternativnih rešenja kako bi došli na neko odredište, barem oni koji su morali na posao. To je u igru ponovo vratilo popularne dvotočkaše, bicikle i električne trotinete, pa od toga koristi imaju serviseri i distributeri.

Foto-ilustracija: Unsplash (Chepe Nicoli)

Bicikl se još jednom pokazao kao sredstvo prevoza koje donosi nekoliko korisnih stvari, kažu upućeni. Sa njim se bez zastoja može kroz gužvu, a umesto sedenja u autobusu gradskog prevoza ili automobilu, usput se stiče fizička kondicija.

Marko Trifković iz Novosadske biciklističke inicijative, kaže za Novu ekonomiju da je pandemija pokazala slabosti javnog prevoza, ali i neophodnost da se rekonstruiše i proširi infrastruktura za bicikliste u tom gradu.

Postoji hronična potreba da se popravi biciklistička staza na Futoškom putu, u Futoškoj ulici, na Mostu slobode, čak i u nekim prigradskim naseljima, dodaje on. Održani su sastanci sa predstavnicima gradskih vlasti i utvrđeni su konkretni predlozi za narednih godinu dana. Neki podaci su pokazali da je u 2018. godini u Novom Sadu bilo oko 30 hiljada biciklista, kao i da je njihov broj u stalnom porastu, objašnjava Marko  Trifković.

Dodaje, da prema informacijama koje su do njega došle, potražnja za biciklima stalno raste, servisi su pretrpani, potrebno je čak i do tri nedelje čekanja kako bi se popravio bicikl. Mnogi se, zbog toga, odlučuju za kupovinu polovnog ili novog bicikla. “Nema sumnje da će ovo biti godina biciklista, a na to ukazuju i neki podaci koji dolaze iz Evropske federacije biciklista“, kaže predstavnik Novosadske biciklističke inicijative.

Situacija se ipak razlikuje od mesta do mesta, barem što se tiče prodaje i servisa, posla za sada ima.

U Čačku, u “Đomla” servisu koji se bavi prodajom bicikala i biciklističke opreme kažu da je obim posla uobičajen, nema većih promena, kako u kupovini bicikala, tako i u servisiranju. Što se tiče prodaje delova za bicikle, to i sada zavisi od slučaja do slučaja, šta je potrebno zameniti na nekom biciklu.

Nenad Milivojević, serviser i prodavac bicikala iz Užica rekao je za Novu ekonomiju da posla ima više nego što je to bilo prethodnih godina. Prema njegovim rečima, traže se svi modeli bicikala i sve vrste, od dečijih do onih za odrasle, a ima dosta posla i oko servisiranja. Razlog vidi u tome što je, kako primećuje porasla svest ljudi o korišćenju bicikala, kao rekreativnog i prevoznog sredstva.

U Užicu je inače, pre nekoliko godina uređena i trasa namenjena pešacima i biciklistima, koja se nalazi na trasi stare pruge uskog koloseka, koja je nekada povezivala Beograd i Sarajevo. Slične staze, koje se nalaze na trasama starih železničkih puteva već godinama su popularne i u Sloveniji.

Foto-ilustracija: Unsplash (Rikki Chan)

Cene bicikala su različite i zavise od namene. Ako je u pitanju rekreacija i lagana vožnja solidnim putevima, cena novog bicikla je oko 20.o00 dinara. Nešto bolji dvotočkaši, namenjeni vožnji po lošijim putevima i dužim trasama kreću se od 40.000. Cene polovnih bicikala su različite i tu uvek mogu da se nađu različiti i dobri modeli, ali treba imati u vidu da oni često  zahtevaju dodatna ulaganja.

Kada je reč o velikim evropskim zemljama, Dojče vele je preneo da nemački prodavci bicikala beleže neočekivanu potražnju, a proizvođači ne stižu da naprave onoliko dvotočkaša koliko se poručuje. Moderni modeli sa baterijom ili oni obični od tristotinak evra – sve se podjedanko traži, piše njihov portal.

Kao jedan od glavnih razloga zbog kojeg je bicikl postao efikasno sredstvo u borbi protiv korone, stručnjaci navode i činjencu da se njegovim upotrebom smanjuje mogućnost zaraze. Dok se vozi, tvrde, obezbeđuje neophodnu meru socijalnog distanciranja od dva metra, na javnim mestima.

Autor: Čedomir Savković

Izvor: Nova ekonomija

Na Floridi primećena retka plava pčela

Foto: Chase Kimmel - Florida Museum, via Ekovjesnik

Na Floridi je ponovno uočena retka plava pčela (Osmia calaminthae) koja je poslednji put viđena 2016. godine te se od tada činilo da je potpuno nestala. Ova retka vrsta nedavno je primećena na grebenu Lejk Vejls u središnjoj Floridi, a naučnici sada žele da otkriju koliko ih je preostalo.

Foto: Chase Kimmel – Florida Museum, via Ekovjesnik

Vest o ponovnom otkriću ove retke i nedovoljno istražene vrste nedavno je objavio Prirodnjački muzej na Floridi čiji su je naučnici prvi put detaljnije opisali 2011. godine. Vrsta je pronađena na svega četiri lokacije u središnjoj Floridi te je poslednji put primećena pre četiri godine.

„Mislio sam da je više nikada nećemo pronaći, tako da smo bili jako uzbuđeni kada smo je opazili na terenu“, rekao je Čejs Kimel, postdoktorski istraživač sa Univerziteta na Floridi, koji od marta ove godine živi u ekološkoj stanici Arčbold u blizini jezera Lejk Plesid i istražuje ovu vrstu pčela. Kimel i njegov savetnik Džeret Deniels, direktor Mek Gvajer centra za leptire i bioraznolikost Prirodnjačkog muzeja na Floridi, rade na dvogodišnjem istraživačkom projektu kako bi utvrdili trenutno stanje i rasprostranjenost plave pčele, kao i njene navike gnežđenja i hranjenja. Na Floridi se očuvanje vrste Osmia calaminthae smatra izuzetno važnim, a ovim projektom bi se moglo utvrditi ispunjava li ova vrsta pčela uslove za zaštitu, prema američkom zakonu o ugroženim vrstama.

Foto: Chase Kimmel – Florida Museum, via Ekovjesnik

Ova vrsta pčela nije posebna samo po svojoj plavoj boji po kojoj je u Sjedinjenim Američkim Državama dobila naziv blue calamintha, već i po „neobičnoj dlaci na glavi“ s koje može pokupiti polen. Naučnici su uočili specifičan način na koji ova pčela pokreće svoju glavu kada posećuje cvet, a takođe su primetili kako je reč o usamljenoj vrsti koja stvara pojedinačna gnezda.

Smatra se da plava pčela živi samo na području grebena Lejk Vejls, inače poznatog po svojoj izuzetnoj biološkoj raznolikosti, a njen opstanak uveliko zavisi od ugrožene vrste cvetnica iz porodice nane poznatoj pod imenom Asheva kalaminta (Clinopodium ashei). Istraživači su uhvatili pčelu i stavili je u plastičnu kesu kako bi mogli da fotografišu njenu glavu, pre nego što su je pustili. Zatim su analizirali polen koji je ostao u kesi kako bi utvrdili koje cveće posećuje što će naučnicima omogućiti više spoznaja o ovoj retkoj vrsti.

Cilj istraživača je da tokom naredne godine snime pčele na što više lokacija kako bi se utvrdilo njihovo trenutno stanje i rasprostranjenost populacije, kao i navike gnežđenja i hranjenja. „Pokušavamo da otkrijemo što više informacija koje nam ranije nisu bile poznate“, kazao je Kimel. „To pokazuje koliko malo znamo o pojedinim insektima te kako nas čeka još puno rada, ali i eventualnih velikih otkrića koja se još mogu dogoditi.“

Izvor: S.F./Ekovjesnik

U ponudi Lidla od sada i višekratne vrećice za voće i povrće!

Foto: Executive Group

U skladu sa motom održivog poslovanja „Za bolje sutra“, kompanija Lidl Srbija napravila je promene u svom asortimanu, a sve u cilju odgovornog odnosa prema prirodi. Potrošače očekuje nekoliko novina: višekratna vrećica za voće i povrće, ukidanje jednokratne plastike i smanjenje plastične ambalaže.

Foto: Lidl Srbija

Kao društveno odgovorna kompanija, prilikom donošenja poslovnih odluka, Lidl Srbija uzima u obzir društvene i ekološke faktore. Iz Lidla kažu da su ovo prve mere koje će kompanija preduzeti u cilju smanjenja upotrebe plastike, a koje su u direktnoj vezi sa dva od pet strateških stubova odgovornosti:  asortiman i zaštitna životne sredine.

Višekratna vrećica za voće i povrće

Uvođenjem ove vrećice na Lidl pijacu, Lidl Srbija je tako postao prvi trgovinski lanac u Srbiji koji je svojim potrošačima ponudio i alternativnu opciju. Pakovanje od 2 vrećice može se naći po ceni od 69,99 dinara. Ono što ih čini praktičnim jeste to što se peru na 30 stepeni u veš mašini, mogu da ponesu do 5 kg, pa je jedna vrećica dovoljna za više kupovina.

Ukidanje jednokratne plastike

U Lidlovim prodavnicama više se ne mogu pronaći plastični pribor za ručavanje i plastične čaše, dok štapići za uši Lidlovih brendova „Cien“ i „Lupilu“ sada su papirni, a ne plastični. Kompanija na ovaj način želi da se udalji od prakse upotrebe jednokratne plastike koja se smatra velikim zagađivačem životne sredine i podstakne na korišćenje drugih alternativa.

Manje pakovanje – ista količina

Ambalaža određenih proizvoda iz asortimana orašastih plodova i sušenog voća brenda „Alesto“ smanjena je za oko 20 odsto, a u samoj kesici nalazi se ista količina proizvoda. Na taj način ne samo da se štedi upotreba ambalažnog materijala, već se smanjuje i emisija CO2, jer je zbog manje veličine amabalaže na jednoj paleti moguće transportovati više pakovanja. Ovi proizvodi imaju jasnu oznaku o smanjenju ambalaže.

Lidl Srbija je deo Švarc grupe i prati strategiju ”REset Plastic“ za odgovorno upravljanje plastikom, koja je usmerena na pet oblasti delovanja: od izbegavanja upotrebe plastike, recikliranja i uklanjanja iz prirode, do podsticanja ekoloških inovacija i edukacije u ovoj oblasti.

Ovom strategijom, kompanija je definisala dva cilja u vezi sa plastičnom ambalažom Lidl brendova koje treba da ispuni do 2025. godine, a to su: smanjenje upotrebe plastike za 20 odsto i 100 odsto reciklabilna ambalaža.

„Smatramo da velike kompanije imaju veliki uticaj na održivi razvoj i da treba da iskoriste svoje resurse za edukaciju zajednice i primenu dobrih praksi. Mi smo zato odlučili da ponudimo potrošačima ‘zelene’ alternative – na Lidl pijaci se sada može pronaći i višekratna vrećica za voće i povrće. Osim toga, iz ponude smo izbacili pet proizvoda plastike za jednokratnu upotrebu i smanjili pojedina pakovanja Lidl brendova, a količinu proizvoda ostavili istom. Ovo je samo početak mera koje ćemo preduzeti kada je u pitanju naš asortiman i nadamo se da ćemo motivisati potrošače da zajednički očuvamo okruženje u kome živimo“, rekao je Nikola Balaban, izvršni direktor direkcije Nabavka kompanije Lidl Srbija.

„Za bolje sutra“

Kao internacionalni trgovinski lanac, Lidl Srbija u svakodnevnom delovanju, osim ekonomskih, u obzir uzima i društvene i ekološke faktore. Kroz moto odgovornosti „Za bolje sutra“, kompanija Lidl Srbija se trudi da na duge staze gradi strategiju društveno odgovornog poslovanja koja treba da ima pozitivan uticaj na celokupno okruženje. Lidlove društveno odgovorne aktivnosti zasnivaju se na 5 stubova: asortiman, zaposleni, životna sredina, društvo i poslovni partneri.

Izvor: Executive Group

U novom pogonu Mekafora u Kikindi, vrednom 3 miliona evra, proizvodiće se avio-delovi

Foto: Mecafor Kininda, via RTV

U kompaniji ”Mecafor” u Kikindi do kraja leta planiraju da izgrade novi pogon vredan tri miliona evra, u kom bi trebalo da se započne proizvodnja za avio-industriju. Francuska kompanija koja trenutno zapošljava stotinak radnika, predviđa zapošljavanje još 180 radnika u novom pogonu.

Foto: Mecafor Kininda, via RTV

Kikinda uskoro dobija novi pogon u kom će se raditi za avio-industriju što bi trebalo da označi novi početak moderne kikindske privrede. Kompanija ”Mecafor” koja posluje od 2016. godine na severu Banata gradi novo postrojenje veličine 3.000 kvadratnih metara vredno više od tri miliona evra.

”Sada ulazimo u novi razvoj za nas zato što smo do danas radili za auto-industriju, proizvođače kamiona, poljoprivrednu mehanizaciju, a sada ulazimo u novi sektor kao što je avio-industrija”, kaže Nebojša Nedeljković, direktor kompanije ”Mecafor”.

Ukoliko se zacrtani planovi ostvare, kompanija ”Mecafor” bi u novom pogonu radila na preciznoj mehanici za avio-industriju.

”Planirano je da, kada projekat bude gotov za tri godine, zaposlimo još 180 ljudi”, dodaje Nedeljković.

Otvaranje novog pogona, kao i zapošljavanje određenog broja ranika, veliki je doprinos u kikindskoj privredi, veoma pogođenoj u prethodnim godinama.

”Ono što mogu da vidim jeste da kompanija radi svojim punim kapacitetom, iako se nalazi u sferi onih kompanija koje su najviše pogođene novonastalom krizom. Međutim, kompanija pokazuje da može da posluje i da proizvodnju održava na veoma visokom nivou”, smatra Pavle Markov, gradonačelnik Kikinde.

Francuska kompanija u Kikindu je došla pre četiri godine, izgradivši fabriku u kojoj je zaposlila 50 radnika, uglavnom mašinaca. Danas je udvostručila broj zaposlenih, a sarađuje sa svetskim proizvođačima auto-industrije.

Izvor: Radio-televizija Vojvodina

Vuhan zabranjuje prodaju i konzumaciju mesa divljih životinja

Foto-ilustracija: Unsplash (Weiwei Hsu)
Foto-ilustracija: Unsplash (Weiwei Hsu)

Vlasti u Vuhanu, odakle je započela pandemija koronavirusa, zvanično su zabranile konzumaciju svih divljih životinja.

Lokalne vlasti saopštile su da će Vuhan, osim zabrane jedenja mesa, postati i utočište divljih životinja gde će biti zabranjen lov, izuzev onog u naučne svrhe ili sa ciljem kontrole populacije i sprečavanja epidemija bolesti.

U okviru mera, grad je uveo i strogu kontrolu parenja divljih životinja, zabranjujući njihovo uzgajanje za hranu.

Vuhan, grad od 11 miliona stanovnika u provinciji Hubej, zabeležio je prvi slučaj KOVID-19 krajem prošle godine.

Poreklo epidemije novog koronavirusa i dalje se ispituje, ali se veruje da je najverovatniji izvor takozvana “mokra” pijaca sa divljim životinjama, u kojoj su, između ostalog, prodavani živi primerci više od 30 vrsta životinja, uključujući štence vukova, škorpije i cibetke.

Stručnjaci se slažu da je virus uspeo da preko “mokre” pijace i životinjskog mesa napravi skok na čoveka.

Izvor: RTS

Emisije ugljen-dioksida smanjene za petinu

Foto-ilustracija: Pixabay

Kako saznaje Nova ekonomija, dnevne globalne emisije ugljen-dioksida pale su za 17 odsto u aprilu u poređenju sa istim mesecom prošle godine, tokom vrhunca sprovođenja međunarodnih mera za sprečavanje koronavirusa, pokazalo je istraživanje objavljeno u utorak u časopisu “Nature Climate Change” koje prenosi Axios.

Foto-ilustracija: Pixabay

Iako istraživači kažu da će se nivo emisije gasova staklene bašte postepeno povećava kako se restriktivne mere postepeno budu ukidale, procenjuju da će njihova ukupna količina ove godine biti od četiri do sedam odsto niža u odnosu na 2019. godinu, što bi bilo najveće godišnje smanjenje od kraja Drugog svetskog rata.

Smanjenje ukupnih emisija zavisi od toga koliko brzo se ukidaju mere zabrane kretanja i okupljanja, kao i od toga koliko brzo će se ekonomske aktivnosti u potpunosti obnoviti.

Primera radi, emisija ugljen-dioksida u Kini u aprilu je pala za 242 megatona, u Sjedinjenim Američkim Državama pala za 207, a u Indiji za 98 megatona.

Skoro polovina smanjenja emisija prošlog meseca posledica je pada zagađenja koje nastaje zbog saobraćaja, jer su ljudi, zatvoreni u svojim domovima, vozili manje, a da pad zagađenja izazvan avio-saobraćajom čini svega desetinu te količine.

Istraživači ukazuju da je smanjenje ukupnih emisija koje se očekuje 2020. godine “uporedivo sa stopama smanjenja potrebnim iz godine u godinu tokom narednih decenija da bi se klimatske promene ograničile na globalno zagrevanje od 1,5 stepeni Celzijusa”, što je u rangu sa ciljevima postavljenim u Pariskom sporazumu o klimatskim promenama.

Izvor: Nova ekonomija

Evropska komisija objavila plan za zaštitu biodiverziteta u EU

Foto-ilustracija: Pixabay

Evropska komisija objavila je plan za zaštitu biodiverziteta u Evropskoj uniji, koji uključuju smanjenje upotrebe pesticida i promovisanje organske poljoprivredne proizvodnje. U dokumentu se naglašava da je ljudska vrsta deo prirode, da od nje zavisi, i da je priroda ključna za sposobnost društva da se izbori sa globalnim promenama, zdravstvenim pretnjama i prirodnim nesrećama.

Foto-ilustracija: Unsplash (Miguel Ibáñez)

U skladu s ambicijom da do sredine veka na nulu smanji emisije gasova s efektom staklene bašte, Komisija želi da prepolovi upotrebu hemijskih pesticida do 2030. godine i da osigura da najmanje 25 odsto poljoprivrednog zemljišta, umesto trenutnih osam, bude rezervisano za organsku proizvodnju.

EK takođe želi da zasadi još najmanje tri milijarde stabala u narednih 10 godina.

Korišćenje antimikrobika, koji sadrže antibiotike, trebalo bi da bude smanjeno 50 odsto u ribarstvu i stočarstvu.

Prema podacima EU, poljoprivredne aktivnosti stvaraju oko 10 odsto ukupne emisije gasova s efektom staklene bašte.

U dokumentu “Strategija biodiverziteta EU do 2030. – vratimo prirodu u naše živote” naglašava se da je očuvanje biodiverziteta od ključnog značaja i za mnoge privredne oblasti, a pre svega za obezbeđivanje hrane na globalnom niovu i u EU.

Ističe se i da su promene biodiverziteta i klimatske promene neraskidivo povezane, pošto klimatske promene putem suša, poplava i požara uništavaju prirodu i prirodna staništa, dok istovremeno uništavanje i neodrživa eksploatacija prirode pospešuju promene klime.

“Ali kao što su povezane krize, tako su i rešenja. Prirodna je ključni saveznik u borbi protiv klimatskih promena”, piše u strategiji.

EK naglašava da su uprkos svim upozorenjima i moralnim imperativima priroda i ekosistemi u dubokoj krizi. “Pet glavnih faktora nestanka biodiverziteta – promene u korišćenju kopna i mora, preterana eksploatacija, klimatske promene, zagađenje i invazivne alohtone vrste čine da priroda ubrzano nestaje”.

“U poslednje četiri decenije globalna populacija divljih vrsta smanjila se, kao rezultat ljudskih aktivnosti, za 60 odsto. I gotovo tri četvrtine zemljine površine je izmenjeno, a priroda se potiskuje u sve manji ugao planete”, piše u strategiji.

Foto-ilustracija: Unsplash (Siska Vrijburg)

Evropska komesarka za zdravlje i bezbednost hrane Stela Kirjakides ocenila je na predstavljanju strategije da se čovečanstvo ponaša kao da uloga prirode nije važna i da je gubi do sada neviđenom brzinom.

“Priroda je od vitalnog značaja za naše fizičko i mentalno zdravlje, ona filtrira vazduh i vodu, reguliše klimu i oprašuje naše useve”, navela je Kirjakides.

Potpredsednik EK Frans Timermans, zadužen za takozvani “Zeleni dogovor”, rekao je da će novi plan koji treba da usvoje države članice pomoći Uniji da se oporavi od ekonomske krize izazvane pandemijom koronavirusa.

“Procenjujemo da na globalnom nivou održivi prehrambeni sistemi mogu da stvore novu ekonomsku vrednost veću od 1.800 milijardi evra. Važno je pomoći prehrambenom lancu tom tranzicijom što je brže moguće”, kazao je Timermans.

Komisija takođe procenjuje da će ulaganje u organsku poljoprivredu pomoći da bude stvoreno 10-20 odsto više radnih mesta nego u tradicionalnoj poljoprivredi.

Izvor: Euraktiv.rs, Beta

Obustavlja se dodela sredstava za mlade poljoprivrednike Vojvodine?

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Nakon što je budžet Pokrajine skupštinskom odlukom pretrpeo određene ‘rezove’, stiglo je obaveštenje za podnosioce prijava po konkursu za mlade poljoprivrednike da se ‘privremeno zastaje sa dodelom sredstava’.

Na osnovu obaveštenja Pokrajinskog sekreterijata za poljoprivredu, vodoprivredu i šumarstvo, a na osnovu skupštinske odluke Pokrajine o budžetu za 2020. godinu sredstva za poljoprivredu su umanjena, usled pandemije koronavirusa. Zbog toga, privremeno se zastaje sa postupkom odlučivanja i dodele sredstava po raspisanom konkursu za podršku mladima u ruralnim područjima na teritoriji AP Vojvodine. Obaveštenje možete pročitati ovde.

Podsetimo, Pokrajinska skupština usvojila je rebalans budžeta, kojim se podrazumeva smanjenje sredstava u pokrajinskoj kasi za 4,2 milijarde dinara, odnosno za 5,4 odsto. Umesto 77,8 milijardi dinara, budžet sada iznosi 73,4 milijardi dinara.

Kada je o rashodima reč, najviše su umanjena sredstva namenjena investicijama preko Uprave za kapitalna ulaganja, i to od milijardu 217 miliona dinara i poljoprivredi od više od 800 miliona dinara.

Rebalans budžeta je kritikovan od strane opozicije, posebno umanjenja u poljoprivredi i trošenje budžetske rezerve. Smatraju, kako kažu, da je rebalansu trebalo da se pristupi mnogo pažljivije.

Autorka: Julijana El Omari

Izvor: Agroklub.rs

Nakon 100.000 godina ponovo se pojavio belogrli petlić

Foto: Wikipedia/Charles J. Sharp

Smatralo se da je ptica aldabra, belogrli petlić, izumrla još pre 100.000 godina. Međutim, nedavno je primećena, i ostavila naučnike u čudu.

Foto: Wikipedia/Charles J. Sharp

Prema istraživanju objavljenom u zoološkom časopisu “Linnean Society”, ptica koja je viđena u letu, rezultat je je „iterativne evolucije”. To znači da su se geni, za koje se mislilo da su nestali, ponovo pojavili, odnosno da, iako su životinje možda davno izumrle, to ne sprečava gene da se razvijaju danas. Takvi procesi inače mogu da uzrokuju ponovnu pojavu više ili manje sličnih vrsta, od materijala predaka, što je posledica „blage evolucije”.

Ali sve to ne znači da će biti moguće da se uskoro pojave i runasti mamuti ili dinosaurusi. Do sada je ova pojava zabeležena kod nekih vrsta kornjača, a sada i prvi put kod ptica.

„Ne znamo ni za jedan drugi sličan primer koji bi nam pomogao da bliže objasnimo ovaj fenomen. Ipak, za pticu aldabru, postoje fosilni ostaci nađeni na teritoriji indijskog potkontinenta. Oni nam mogu pomoći da rastumačimo kakve su efekte prirodno okruženje i blizina okeana imali na izumiranje ove vrste “, rekao je paleobiolog Dejvid Martil.

Izvor: RTS

Najveća vetrenjača na svetu će energijom snabdevati 18.000 domova godišnje!

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Kompanija Simens Gamesa tvrdi da vetar promene nikada nije duvao jače, pogotovo u polju energetske tranzicije kojoj i ona svojim poslovanjem doprinosi. Karakteristike njenog novog modela vetrenjače SG 14-222 DD su zaista fascinantne – počev od kapaciteta koji iznosi 14 MW s mogućnošću proširenja na 15 MW.

Na rotirajući deo su prikačene krakovi elise dužine 108 metara.

Kompanija je najavila proizvodnju prototipa SG 14-222 DD tokom 2021. godine, a prodor u komercijalnu upotrebu tokom 2024. godine.

Vetroturbina, teška 500 tona, spada među lagane, što će omogućiti postavljanje tornja i potkonstrukcije uz niže troškove, navodi Simens Gamesa.

Inovativni, megalomanski proizvod generisaće dovoljno energije za napajanje 18.000 domova godišnje.

Oko 1.000 vetrenjača na moru, s potpisom Simens Gamesa, se vrti širom sveta – od Nemačke, preko Danske, Holandije i Belgije, do Tajvana.

Jelena Kozbašić

Zelene alge na Antarktiku upijaju 500 tona CO2 godišnje

Foto: Facebook (screenshot)

Tek nedavno formirane su prve mape mikroskopskih algi koje rastu na obalnom delu Antarktika. Ovi organizmi su veoma važni za izvlačenje ugljen-dioksida iz atmosfere, ali i jedni od ključnih aktera u kretanju hranljivih materija u ovoj izolovanoj regiji.

Foto-ilustracija: Pixabay

Satelitski snimci izbrojali su gotovo 1.700 slojeva na kojima je nastao pravi zeleni snežni pokrivač od algi. Treba naglasiti da je otkrivanje zelenih algi iz svemira bio prilično težak zadatak.

Tom prilikom uočeno je da mikroskopske alge pokrivaju površinu od gotovo 2 kvadratna kilometra, što bi značilo da vezuju za sebe oko 500 tona ugljenika godišnje. Ta količina može se uporediti sa emisijama ugljenika koje pravi 875.000 prosečnih putovanja motornih vozila na benzin u Velikoj Britaniji. Pritom, satelitski snimci obuhvatili su samo zelene alge, dok pored njih ima i crvenih i narandžastih.

Da bi ovi mikroorganizmi cvetali, potrebno im je snabdevanje tečnom vodom, što je izuzetno dostupno u snežinim i ledenim područjima. Pored toga, na njih utiče i blizina foki, pingvina i ptica zbog prisustva azota i drugih elemenata koje dobijaju iz njihovih izlučevina.

Nije prvi put da se govori o cvetanju algi na Antarktiku. Ekspedicije obavljene sredinom prošlog veka prve su opisale ovu pojavu.

Međutim, postavlja se pitanje šta se dešava sa cvetanjem algi usled zagrevanja Antarktika. Očekuje se da mnoga polja algi lako mogu nestati ukoliko se otopi sneg na pojedinim delovima, te će se možda premeštati dublje na kopnu.

Studija je objavljena u magazinu “Nature Communications” i u njoj su učestvovali članovi tima Britanskog istraživanja Antarktika i stručnjaci sa Edinburškog univerziteta.

Jelena Cvetić

EBRD ulaže 63 miliona evra u solarne elektrane i vetroelektrane u Poljskoj

Foto-ilustracija: Unsplash (Dawid Zawiła)
Foto-ilustracija: Unsplash (Thanos Pal)

Evropska banka za obnovu i razvoj (EBRD) daje značajan doprinos energetskoj tranziciji u Poljskoj – finansira portfelj od gotovo 200 MW obnovljive energije s pet zajmova ukupne vrednosti 280 miliona PLN (otprilike 63 miliona evra). Portfelj uključuje izgradnju 93 MW novih kapaciteta: tri vetroelektrane “Udanin” (50 MW), “Parzeczew” (9 MW) i “Wrzesnia” (9 MW) i solarnu elektranu od 5 MW i radove na vetroelektranama “Linowo” (58 MW) i “Rzepin” (48 MW), saopštio je EBRD.

Iako je puno napora usresređeno na rešavanje krize KOVID-19, u EBRD-u ističu da je od vitalnog značaja održati zamah zelene tranzicije. Klimatske promene sada se mogu činiti manje važnim, napominju, ali to je svako ozbiljan izazov.

Poljska i dalje 80 odsto svoje energije dobija iz uglja, štetno delujući na okolinu i ljudsko zdravlje. Zemlja se obavezala na klimatske i energetske ciljeve Evropske unije za 2030. godinu, koji uključuju smanjenje emisija za najmanje 40 posto. Obnovljiva energija ima ključnu ulogu u ostvarenju tog cilja.

EBRD je počeo ulagati u Poljsku 1991. godine i do danas je osigurao 10,3 milijarde evra kroz 434 projekta za sve sektore ekonomije. Podrška zelenoj tranziciji ulaganjem u obnovljive izvore energije i energetsku efikasnost ostaje jedan od prioriteta banke u Poljskoj.

Izvor: Udruženje OIE Hrvatska

Zašto bi nova pandemija mogla doći iz Amazonije?

Foto-ilustracija: Unsplash (Stiven Gaviria)

Brazilski ekolog dr. David Lapola upozorio je da bi sledeća pandemija mogla doći iz amazonske prašume. Lapola je u razgovoru za AFP obrazložio da ljudi ulaze u staništa životinja, što je verovatno izazvalo pandemiju koronavirusa SARS-Cov-2, a da je to sve još izraženije u Amazoniji gde je ubrzano krčenje šume.

Ogromni rezervoar virusa

Istraživači kažu da urbanizacija nekad divljih područja doprinosi nastanku zoonotskih bolesti koje prelaze sa životinja na ljude.

To uključuje i novi koronavirus SARS-Cov-2 koji uzrokuje bolest KOVID-19, za koji naučnici veruju da je nastao kod slepih miševa pre nego što je prešao na ljude u kineskoj ubrzano urbaniziranoj provinciji Hubej, verovatno preko treće životinjske vrste.

Foto-ilustracija: Unsplash (蔡 嘉宇)

“Amazonija je ogromni rezervoar virusa. Bolje da ne iskušavamo sreću”, naglasio je Lapola koji godinama proučava kako će ljudske aktivnosti preoblikovati buduće ekosisteme tropskih šuma, s doktoratom s nemačkog Instituta Maks Plank i koji predaje na Univerzitetu Kampinas u Brazilu.

Tokom 2019. godine, u prvoj godini mandata desno orijentisanog predsednika Žaira Bolsonara, krčenje šuma u brazilskoj Amazoniji poraslo je za 85 posto, na više od 10.000 kvadratnih kilometara područje gotovo veličine Libana ili Kosova. AFP navodi da se taj trend nastavlja i da su od januara do aprila 2020. nestala oko 1.202 kvadratna kilometra šume, prema satelitskim snimkama Brazilskog nacionalnog instituta za istraživanje svemira (INPE). Lapola kaže da su to loše vesti ne samo za planetu već i za ljudsko zdravlje te da virus može “skočiti” sa životinja na čoveka kad se stvori ekološka neravnoteža, dodavši kako se takav obrazac može videti na primerima HIV-a, ebole i denga groznice. Do sad su takve epidemije bile koncentrirane u Južnoj Aziji i Africi i često povezane s određenim vrstama šišmiša.

“Međutim, ogromna biološka raznolikost Amazona mogla bi učiniti tu regiju najvećim bazenom koronavirusa na svetu. To je još jedan razlog zašto se Amazonija ne bi trebala koristiti neracionalno, kao što to radimo sad”, rekao je Lapola za AFP, govoreći o koronavirusima uopšteno, a ne isključivo o SARS-Cov-2 koji stoji iza trenutne pandemije. Brazilski predsednik Žair Bolsonaro skeptičan je prema klimatskim promenama i, kako navodi AFP, namerava otvoriti zaštićena područja na kojima žive domoroci za rudarstvo i poljoprivredu.

Međutim, 11. maja 2020. poslao je vojsku u Amazoniju u borbi protiv krčenja šuma što je redak potez u zaštiti te prašume.

Trupe su poslate tri meseca ranije u poređenju sa 2019. godinom kad su ogromni požari u prašumi dospeli na naslovnice svetskih medija, piše novinska agencija Rojters.

Ministar obrane Fernando Azevedo rekao je da oružane snage uspostavljaju baze u tri amazonska grada, s 3.800 vojnika mobilizovanih da spreče ilegalne seče i druge zločine, s početnim operativnim troškovima od 60 miliona reala (oko deset miliona dolara). Vojska ima početni mandat do 10. juna 2020., s mogućnošću produženja s približavanjem sezone suše kad se požari svuda šire.

“Vladine agencije su u karantinu, stanovništvo je u karantinu, dobri ljudi su u karantinu – ali kriminalci nisu, pa oni koriste ovaj zamah za povećanje svoje aktivnosti”, kazao je za NBC News Andre Gujmares, direktor Amazonskog instituta za istraživanje okoline, neprofitne organizacije koja se zalaže za očuvanje prašume.

Ugrožena autohtona plemena

Istovremeno, Brazil se suočava i s pandemijom koronavirusa SARS-Cov-2, odnosno bolešću KOVID-19 koju on izaziva. Prema podacima Univerziteta Džon Hopkins, koji sakuplja zvanične podatke vlasti o broju zaraženih, Brazil je, posle Sjedinjenih Američkih Država i Rusije, treća najpogođenija država u svetu. Do 19. maja 2020. u podne, Brazil je registrovao 255.368 zaraženih, 16.853 preminulih i 100.459 oporavljenih.

Foto-ilustracija: Unsplash (Deb Dowd)

Pandemija je pogodila i domoroce, čak i pripadnike plemena koji žive daleko od velikih naselja i gradova. Desetak slučajeva je potvrđeno u gornjem toku Amazona na granici s Kolumbijom i Peruom. Među preminulima je i Mesias Kokama (53), poglavica plemena Kokama koje živi u prašumi Amazonije u graničnim područjima te tri zemlje. Problem predstavlja i nedostatak kako zaštitne opreme tako i testova za prisustvo koronavirusa. Novinska agencija AP navodi kako se zbog toga domoroci često oslanjaju na tradicionalnu medicinu pa se pokušavaju izlečiti spaljivanjem biljaka i udisanjem dima.

Neka naselja u kojima su potvrđeni slučajevi KOVID-a 19 udaljena su od većih gradova i bolnica koje se bore s manjkom ventilatora za disanje i više od 1.000 kilometara.

Bolest se mahom širi tako što mlađi stanovnici odlaze u gradove kako bi prodavali ribu i poljoprivredne proizvode te podigli novac koji dobivaju kao pomoć od vlade i potom se vraćaju u svoja udaljena sela.

Articulação dos Povos Indígenas do Brasil – APIB (Artikulacija autohtonog stanovništva Brazila), krovna organizacija brazilskih domorodaca, izvestila je da je koronavirus potvrđen u 540 slučajeva među 40 plemena, a pandemija je toliko pogodila Manaus, grad u kojem živi oko 2,2 miliona stanovnika, da su bolnice ostale bez slobodnih kreveta dok se na glavnom gradskom groblju preminuli zakopavaju u masovne grobnice, javio je Rojters.

Izvor: Radio Slobodna Evropa