Home Blog Page 54

Kuće od brodskih kontejnera

Foto: : Ljubaznošću Gorana Ergića
Foto: : Ljubaznošću Gorana Ergića

Topli, funkcionalni i dobro koncipirani domovi, obično male kvadrature, napravljeni od ekološki prihvatljivih materijala postaju potreba ljudi koji teže održivom načinu života. Mobilne kuće, koje pružaju specifičan osećaj slobode i pružaju određenu dozu fleksibilnosti, sve češće se prave od brodskih kontejnera. Kontejneri koji više nisu u upotrebi, zahvaljujući ideji i veštim rukama Gorana Ergića, postaju idealna mesta za radni prostor, odmor, dom, a mogu biti i odlični data centri, kontrolne jedinice, jedinice za skladištenje podataka, kao i sobe za agregate.

Interesovanje za drugačije vidove arhitekture i gradnje uz korišćenje potencijala koji već postoje i sa segmentom očuvanja životne sredine Gorana oduvek privlače. Ideju da kontejnerima koji su već odslužili svoj životni vek udahne novi život dobio je tokom godišnjeg odmora pre nekoliko godina. Tada je kupio prvi kontejner i započeo restauraciju, koja je trajala nešto duže nego što je zamišljao, ali za to vreme rodila se i ideja da nastane Container Home Solutions i da radi pod brendom Avala Home. Na početku sve radove završavao je u dvorištu porodične kuće, dok danas ima malu proizvodnju.

U FOKUSU:

Mobilnost i dug vek trajanja

Brodski kontejneri su napravljeni od COR-TEN čelika koji je jedan od najboljih legura čelika. To praktično znači da, uz minimalna održavanja, kućice od kontejnera mogu trajati i do 70 godina. Uz to su mobilne i potpuno različite od standardnih montažnih kuća. Prilikom adaptacije za izolaciju se koristi poliuretanska izolacija zatvorenih ćelija, koja je tri puta bolja od standardne izolacije kamenom vunom i jedna je od najboljih na tržištu.

Foto: Ljubaznošću Gorana Ergića

Goran posebnu pažnju posvećuje energetskoj efikasnosti, koju postiže korišćenjem troslojnog stakla sa sedmokomornim profilima koja omogućavaju dodatnu termalnu zaštitu. Uz to, kompletna stolarija je u kliznom sistemu i detaljno se vodi računa da prostor bude maksimalno iskorišćen. Posebno ističe da uvek koristi materijale koji su visokog kvaliteta kako bi objekat bio izdržljiv. Svi materijali koji se koriste za renoviranje kontejnera moraju da imaju eko-oznaku.

Adaptacija brodskih kontejnera je kompletno modularan sistem gradnje. Kupac od prvog dana može da učestvuje u pravljenju planova i samog izgleda objekta. Goran ističe to da je dizajn veoma precizan i da je glavni cilj da se maksimalno iskoristi prostor. Velika prednost jeste to što je moguće kombinovati nekoliko jedinica i što je izbor materijala velik. Kupac, po sistemu ključ u ruke, dobija jedinstveno i funkcionalno rešenje napravljeno po njegovim željama.

Kontejneri se postavljaju na stubiće, koji mogu biti povezani temeljom, zavisno od konfiguracije tla, a sama montaža traje nekoliko sati. Ovi objekti su veoma bezbedni i u slučaju zemljotresa ili neke druge nepogode, a neće promeniti formu.

Priredila: Milica Radičević 

Tekst u celosti pročitajte u Magazinu Energetskog portala CIRKULARNA EKONOMIJA

Potpisana Antverpenska deklaracija o Evropskom industrijskom dogovoru

Foto-ilustracija: Unsplash (Christopher Burns)
Foto-ilustracija: Unsplash (Ben Garratt)

Predstavnici Udruženja za hemijsku, gumarsku i industriju nemetala Privredne komore Srbije (PKS), učestvovali su u Antverpenu na predstavljanju „Antverpenske deklaracije o Evropskom industrijskom dogovoru’’. Ovom Deklaracijom, lideri iz skoro 20 industrijskih sektora Evrope pozivaju Evropsku komisiju na 10 hitnih akcija za vraćanje konkurentnosti na Starom kontinentu.

Pomenuto Udruženje obuhvata više od 2.600 kompanija u našoj zemlji iz ovog sektora.

Prema rečima Dragana Stevanovića, sekretara Udruženja za hemijsku, gumarsku i industriju nemetala PKS, donesena Antverpenska deklaracija predstavlja prekretnicu Evropske unije u oblikovanju njene budućnosti, navodi se na sajtu PKS-a.

Kako je dodao, identifikovane su pojave koje su dovele do pada industrijske proizvodnje i predložene su mere za njihovo suzbijanje.

,,Deklaracija je, ustvari, predloženi akcioni plan, čijom bi se realizacijom povećala konkurentnost evropske industrije i vratila industrija EU na mesto koje joj pripada. Uspeh ove deklaracije u praksi je od velikog značaja i za privredu Srbije, koja od ukupnog izvoza, 64 odsto robe plasira na tržište EU“, rekao je sekretar.

Pročitajte još:

Pad potražnje i proizvodnje, kao i zastoj investicija, neki su od istorijskih izazova sa kojima se trenutno bore osnovne industrije u Evropi. Upravo je ovo razlog zbog čega predstavnici industrija zahtevaju odlučnu akciju za stvaranje uslova za snažniju privredu Evrope.

Foto-ilustracija: Freepik (Ben Garratt)

Kako se navodi na sajtu PKS-a, zahtevi su da se postavi Zelena agenda u fokus Stategije Evrope 2024-2029, zatim da se značajnije uključe javne finansije u Fond za čiste tehnologije i da se Evropa učini globalnim i konkurentnim snabdevačem energije. Pored toga, traži se rad na razvoju infrastrukture koja je Evropi potrebna, i povećanje nezavisnosti u snabdevanju sirovinama u Evropskoj uniji. Takođe, predstavnici industrija traže da se podrži razvoj proizvoda cirkularne ekonomije koji imaju nultu ili nisku emisiju ugljenika, ali i da se oživi i poboljša funkcionisanje Jedinstvenog tržišta, zatim da se okvir za razvoj inovacija učini efikasnijim i unapredi proces donošenja zakona i postizanje rezultata.

Potpisnici Deklaracije su predstavnici različitih sektora, od hemijske, farmaceutske, industrije papira i čelika, rudarstva, industrije aluminijuma, stakla, cinka, metala, tekstila, rafinerija, cementa, kreča, đubriva, keramike, industrijskih gasova i biotehnologije.

Energetski portal

Na koji način se Srbija bori protiv klimatskih promena

Foto-ilustracija: Freepik (user6702303)
Foto: Ministarstvo zaštite životne sredine

Trećom sednicom Nacionalnog saveta za klimatske promene predsedavala je Irena Vujović, ministarka zaštite životne sredine, i tom prilikom predstavila najvažnije rezultate u ovoj oblasti i planove za naredni period.

Kako je istakla, u prethodnom periodu izrađena su i usvojena strateška dokumenta sa akcionim planovima, neophodna za borbu protiv klimatskih promena i to su Strategija niskougljeničnog razvoja i Program prilagođavanja na izmenjene klimatske uslove.

Ministarka je dodala da je izrađen i Digitalni atlas klime Srbije koji predstavlja važan alat za izradu planskih dokumenata u narednom periodu.

Pročitajte još:

Takođe je podsetila i da je naša zemlja učestvovala na najvećoj svetskoj konferenciji posvećenoj klimatskim promenama u Dubaiju.

,,Mnogo smo uradili u prethodnom periodu, ali nas čeka još mnogo posla, posebno imajući u vidu narasle rizike od klimatskih promena pre svega u sektorima privrede, infrastrukture, poljoprivredne proizvodnje itd’’, rekla je ministarka Vujović.

Prema njenim rečima, borba protiv klimatskih promena ne treba da isključi razvoj svih sektora, već je potrebno paralelno raditi na dva cilja, na ublažavanju klimatskih promena i na prilagođavanju na klimatske promene. Kako je objasnila, jedino ako se ove aktivnosti zajedno planiraju, mogu da budu suštinski pokretači ekonomskog razvoja i razvoja čitavog društva, što i jeste naš cilj.

Energetski portal

Dubravka Đedović Handanović: Nisam ministarka za litijum, ali ležimo na milijardama

Foto-ilustracija: Freepik (wirestock)
Foto-ilustracija: Pixabay

Rezerve litijuma koje Srbija ima u dolini Jadra, Dubravka Đedović Handanović ministarka rudarstva i energetike, opisuje kao ,,naš dar od Boga“. U razgovoru za „Oko“ odgovarala je na pitanja da li rudarenje tog mineralnog resursa uzima neke naše druge ,,darove od Boga“: šume, poljoprivredno zemljište, vodu, vazduh? Šta je sa stopiranim projektom Jadar, kao i kakve nas još promene čekaju kada je o energetici reč.

,,Imamo priliku, bogati smo, ležimo na milijardama, bukvalno od raznih strateških mineralnih sirovina i želimo da ih koristimo na najefikasniji mogući način u interesu, pre svega, naše industrije, proizvodnje, razvoja privrede. Da li neko ne želi da u zapadnoj Srbiji ljudi imaju mogućnost da zarađuju hiljadu, hiljadu i po evra? Kome to ide u prilog?“ pita u intervjuu za „Oko“ resorna ministarka.

Pre tačno dve godine, u januaru 2022. Vlada je stopirala projekat Jadar. Znate li da vas zovu ministarka za litijum? Je li to zato što vi hoćete da taj projekat odblokirate?

– Prošlo je malo više od dve godine, ali dobila sam taj epitet možda drugi dan nakon postavljenja, što mislim da nije u skladu sa realnošću. Ono što jeste u skladu sa mojim poslom je da sagledam sve rizike koje određeni projekat nosi, sve dobre strane i da onda donosimo odgovorne odluke koje su pre svega u interesu građana, države i privrede. To jeste moj posao, a ja nisam ničiji ministar osim građana Republike Srbije.

Vi ste odmah po postavljenju rekli kako je to strateška sirovina, govorite o ekonomskim prednostima, ali ono što se vrlo često spominje su ekološke prepreke, odnosno neki ekološki standardi. Vrlo često ste isticali kako rudarenje, koje postoji od 15. veka, nosi neke ekološke rizike. Da li je ovoga puta ipak nešto ozbiljnija priča?

– Pre svega isticala sam puno puta da mi jesmo zemlja koja je bogata mineralnim sirovinama, rudama, to se odnosi na litijum, borat, kobalt, nikl, zlato, srebro, ugalj, koji je takođe strateška sirovina. Mi treba te sirovine da eksplatišemo na najodrživiji mogući način. Jer to nam donosi, pre svega ekonomske koristi, i to povećava naš bruto domaći proizvod. To povećava naše plate, to na kraju krajeva povećava i penzije naših građana, jer naravno možemo da punimo budžet.

I to je tako i za energetski sektor, koji moramo da razvijemo, koji moramo da unapređujemo. Znači da moramo jednostavno da imamo u vidu koje su to prednosti i kako da se nosimo sa rizicima koje ti rudarski projekti nose sa sobom. A svaki rudarski projekat te rizike nosi, to je tačno, ali mi imamo izbora. Pre svega u davanju dozvola kada je rudarstvo u pitanju, mi sagledavamo i studije izvodljivosti i eksploatacije, sagledavamo glavne rudarske projekte.

Nismo videli tu studiju uticaja na životnu sredinu, jer je projekat stopiran. Ali, možda čak i ne moramo da budemo veliki eksperti ni za biologiju, ni za hemiju, niti za tehnologiju, kad čujemo da se prilikom procesa rudarenja litijuma oslobođa sumporna kiselina. Znamo šta sumporna kiselina radi, može li čak i laik da zaključi da je to za biodiverzitet opasno?

– Socijalne mreže mogu svašta da zaključe, ali i da šire lažne vesti. To nije samo pitanje litijuma, to je pitanje i drugih tema u Evropi, u svetu, u Srbiji, u najrazvijenim zemljama, da svako može da napiše šta god želi i da ne snosi skoro nikakve posledice. To je ono protiv čega mi treba da se borimo, ne samo kada je ovaj projekat u pitanju, nego kada je uopšte sprovođenje određenih mera, ja ovde pričam pre svega o javnom sektoru, o Vladi.

Radimo na odgovoran način, donosimo odluke na osnovu, pre svega, dokumentacije, koja je razvijena, koja je predstavljena, koja je prošla javni uvid, iza koje mogu da stoje i stručnjaci i pre svega kompanije koje razvijaju određene projekte. Treba da dokažu i pokažu koje se tehnologije koriste, da li su one najmodernije. Imamo pravo da tražimo primenjivanje najviših rudarskih standarda, koji se svake godine povećavaju, pre svega u razvijenim zemljama.

Pročitajte još:

Da li je moguće zeleno rudarenje kada je o litijumu reč?

Foto-ilustracija: Unsplash (Vladimir Patkachakov)

– Jeste, mislim da je moguće da se, pre svega, tehnologija unapređuje. Ono što jeste zasigurno je da Srbija ima mogućnost da bude među tri zemlje u Evropi koja proizvodi kritičnu sirovinu za razvoj električnih automobila. Svi želimo zelenu tranziciju, svi želimo energetsku tranziciju, ceo svet se obavezao na zadnjem KOP-u u Ujedinjenim Arapskim Emiratima, da povećava udeo obnovljivih izvora energije do 2030. godine, sa određenim ciljevima koji su već procenjeni kao skoro nerealni.

I vi ste se na to obavezali u Nacionalnom energetskom i kliničkom planu.

– Jesmo, mi se obavezujemo sa svim onim što je u procesu naše integracije naš cilj, kao i cilj EU, koji je pre svega dobar za nas. Bez kritičnih mineralnih sirovina ne može ceo svet da dođe do tih ciljeva. Jer vam kritične sirovine trebaju i za vetrogeneratore i za solarne panele i za električne automobile. I svi oni ciljevi koji su postavljeni nemogući su u celom svetu ukoliko se zaista ne podigne nivo eksploatacije i korišćenja mineralnih sirovina.

Mi imamo priliku, bogati smo, ležimo na milijardama, bukvalno, od raznih strateških mineralnih sirovina i želimo da ih koristimo na najefikasniji mogući način u interesu, pre svega, naše industrije, naše proizvodnje, našeg razvoja privrede. Da li neko ne želi da u zapadnoj Srbiji ljudi imaju mogućnost da zarađuju hiljadu, hiljadu i po evra? Kome to ide u prilog? A da kažem da smo pokrenuli strategiju razvoja mineralnih sirovina, koja ne postoji zadnjih 15 godina, nažalost. Završen je javni poziv, ugovaranje je u toku, dobićemo je ove godine.

Pokrenuli smo izmenu Zakona o rudarstvu da bi što više zaštitili interese, pre svega, naše zemlje, naših građana. Ti zakoni su se menjali u zadnjih 20 godina na jedan ili na drugi način. Nekad su nas štitili više, nekad manje, ali zasigurno smo identifikovali gde možemo da ga unapredimo i on će biti realizovan.

Kada je reč o toj trampi: bolji život za neke ekološke standarde, znamo li šta dobijemo sa druge strane? Govori se o nekom kvantnom skoku u nebo ali na onom stručnom skupu u SANU bila je i ocena kako je naša rudna renta niska, kako će pri ovolikoj rudnoj renti prihodi u budžet biti mali?

– Ja sam nekoliko puta odgovarala na to. Naša rudna renta je u skladu sa međunarodnim standardima. Da li ima prostora da još bolje strukturiramo…

Hoće li taj profit i te milijarde otići kompaniji?

Foto-ilustracija: Unsplash (Martin Brechtl)

– Apsolutno neće. Zato smo pokrenuli izmenu Zakona o rudarstvu, da bi što više zaštitili interes Republike Srbije, da bi mogli da dajemo i pod određenim koncesionima modelima, da ograničimo period eksplotacije, da tražimo veće učešće, strateško učešće države, da vidimo kako se dele troškovi, kako se dele prihodi. Znači, da jednostavno u bolju poziciju stavimo državu.

Mi to već radimo, zato što svako svakako mora da pregovara sa državom da bi uopšte i dobio bilo kakvu dozvolu. Tako da mi možemo da implementiramo već sada određene naše strateške ciljeve u tom domenu ali želimo da ih poboljšamo i da oni budu održiviji i zato ćemo ove godine i u narednom sazivu Skupštine, to će sigurno biti zadatak za narednu vladu, da se upravo pozabavi time ali prepoznali smo gde su moguća poboljšanja.

Kao strateški cilj, vi recimo za 2030. navodite da u Srbiji bude 40.000 električnih automobila. Ispravite me ako grešim, ali u verziji koja je na vašem sajtu sa datumom 13. jun 2023. godine u dokumentu Nacionalni energetski i klimatski plan, navodi se da je plan da Srbija do 2030. eksploatiše 600.000 tona litijuma.

– To su verzije od pre nekoliko godina, mi smo to promenili.

To je verzija od juna prošle godine?

– Da, ali koja je datira od ranije. Mi smo počeli da radimo na Nacionalnom klimatskom planu pre dve godine, još 2021. godine. Tako da smo svakako te verzije apdejtovali i došli do toga da mi još uvek takvu odluku nemamo. Vlada takvu odluku nije donela. Ali da, želimo da razvojamo sektor električnih vozila u našoj zemlji, jer naravno to utiče na smanjenje aerozagađenja, pa naravno da to želimo i da nam je to cilj.

Da imamo više obnovljivih izvora energije na našoj mreži, jeste to nam je cilj. Da možemo da doprinesemo na osnovu overenih rezervi koje sada imamo, da doprinesemo do 20 odsto potrebnih količina EU litijum karbonata. Mi to imamo, znamo da imamo mogućnost. Ali znate koliko je 20 odsto na nivou Evropske unije, Norveške i Velike Britanije. To je ogromno. Da li mi treba da se odreknemo svega i da sednemo da meditiramo?

Sednemo sad, meditiramo i kažemo želimo veće plate, veće penzije, veći životni standard, a u međuvremenu samo meditiramo. Kada bi mogli da imamo veće plate, a da manje radimo to bi možda bilo najbolje. Ali to nažalost nije moguće.

Ceo intervju pročitajte ovde

Izvor: RTS

MT-KOMEX prvi put gradi u Evropskoj uniji

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Unsplash (Science In Hd)

Kompanija MT-KOMEX početkom februara započela je gradnju fotonaponske elektrane u Sisačko-moslavačkoj županiji u Hrvatskoj. Po prvi put kompanija će raditi u granicama Evropske unije, čime ponovo širi svoje poslovanje i stiče nova iskustva van teritorije Srbije.

Projekat je lociran u gradu Novska, a reč je o solarnoj elektrani na krovovima objekata, ukupne snage 280 kW AC i 340,625 kWp, za investitora Thermo Stone d.o.o. Novska. Predviđeno je da krajem tekućeg meseca, najkasnije početkom marta, radovi budu završeni.

Kada je u pitanju oprema, paneli na krovovima biće orijentisani jugozapadno i severoistočno, pod nagibom koji prati nagib krova. Kompanija se i ovog puta opredelila za Luxor Solar 545 Wp kada je u pitanju proizvođač panela, invertore proizvođača Fronius i konstrukciju proizvođača K2 Systems za kose krovove od TR lima.

Električna energija proizvedena na krovovima koristiće se isključivo za sopstvene potrebe, bez slanja u distributivnu mrežu.

Kako kompanija prvi put posluje u granicama EU, zanimljivo je istaći razlike i izazove sa kojima su se susreli, iako ne postoje drastične varijacije u poslovanju.

Pročitajte još:

Radovi se izvode na osnovu odrađenog Glavnog projekta elektroenergetskih instalacija, kao i ishodovane Elektroenergetske saglasnosti (EES) od strane Hrvatske elektroprivrede (HEP). Zahtevi i uslovi iz EES-a moraju se ispoštovati, a takođe je potrebno uraditi određene elaborate, a jedan od njih je Elaborat uticaja na elektroenergetsku mrežu. 

Foto-ilustracija: Unsplash (nuno-marques)

Sama procedura izgradnje elektrane je veoma slična kao u Srbiji. Za početak, Hrvatska elektroprivreda je pandan EPS-u, dok je EES sličan UPP-u – Uslovima za projektovanje i priključenje, sa tim da postoji mala razlika u navedenim Elaboratima koje je potrebno izraditi. 

Suštinski, oba dokumenta – EES i UPP, neophodni su kada je u pitanju planiranje, projektovanje i realizacija infrastrukturnih projekata i kada su u pitanju određene dozvole poput priključenja objekta na elektroenergetsku mrežu. Dakle, ciljevi im se poklapaju, dok najveća razlika zapravo leži u terminologiji.

Kada se rade jednostavniji projekti bez građevinske dozvole, postoji Pravilnik o jednostavnim građevinama, na osnovu kog nije neophodno imati nadzor, prijaviti radove, niti voditi građevinski dnevnik, što je vrlo slično našim pravilima. Što se tiče projekta na kom radi kompanija MT-KOMEX, inženjeri zaduženi za ovaj zadatak prijavili su radove i vode građevinski dnevnik po svojim standardima, s obzirom na to da se u Hrvatskoj vodi dnevnik isključivo preko portala eGrađanin, za koji je potreban broj građevinske dozvole, što je još jedna razlika. Jedan od ključnih izazova zapravo jeste izvoz opreme, gde se mora raditi izvozno carinjenje iz Srbije i uvozno carinjenje za Hrvatsku.

Sve u svemu, prvi grad u Hrvatskoj i jedan grad više u regionu u kom će paneli postavljeni od strane komapnije MT-KOMEX proizvoditi zelene kilovate, i doneti novo iskustvo inženjerima.

Energetski portal

RES Konferencija – bezbednost elektromobilnosti i infrastrukture i njihova uloga u eko sistemu

Foto-ilustracija: Freepik (frimufilms)
Foto: EP

Revolution in Energetics – RES konferencija, okupila je vodeće kompanije iz oblasti automobilske industrije, proizvođače komponenti delova i softvera za automobilsku industriju, punjača i prateće infrastrukture za električna i hibridna vozila. Učesnici konferencije imali su priliku da kroz tri panela od stručnih ljudi iz ove oblasti dobiju značajne informacije o elektromobilnosti, infrastrukturi ali i njihovoj ulozi u eko sistemu. Takođe, posebna pažnja posvećena je bezbednosti i sigurnosti elektromobilnosti i punjača, kao i podršci banaka i Vlade u promovisanju zelene energije.

Države članice Evropske unije obavezale su se, a i Srbija posledično tome mora da se obaveže, da će se smanjiti emisije u oblasti transporta za 55 odsto do 2030. i 90 odsto do 2050. godine. Ispunjenje ovakvog cilja nije moguće bez razvoja elektromobilnosti i njene prateće infrastrukture, zbog čega su prilike za razgovor na ove teme veoma značajne.

Na samom početku, kao važan korak za našu državu istaknuta je izmena Zakona o planiranju i izgradnji kojom je uvoden pojam elektromobilnosti u strukturno planiranje i izgradnju objekata i infrastrukture. Ovim Zakonom napravljena je razlika između punjača na infrastrukturnim, odnosno pravcima prvog reda i rezidencijalnog sektora koji postaje veoma bitan. Naime, uspešne prakse u zemljama u kojima je elektromobilnost vrlo razvijena, pokazale su da se najveći broj ljudi opredeljuje za punjenje električnih vozila kod kuće. Kako su panelisti istakli, rezidencijalni sektor ima bitnu ulogu u razvoju elektromobilnosti. Postavkom solarnih panela na sopstveni krov, recimo od 7 kW, moguće je uvek napuniti automobil kod kuće bez potrebe za stajanjem na stanice sa brzim punjačima. Napomenuto je i da je ovakvo punjenje jeftinije.

Panelisti su kao tri osnovna problema u vezi sa razvojem elektromobilnosti u Srbiji naveli visoku cenu električnih vozila, zatim autonomiju, odnosno broj kilometara koje vozilo može da pređe jednim punjenjem. Kao treći i najveći problem ističe se infrastruktura i u tom smislu, veći izazov predstavlja obezbeđenje snage električne energije kako bi se punjači priključili, od dostupnosti samih punjača zato što proizvođača ima. Za važan pravac kojim bi naša zemlja trebalo da ide, postavljen je razvoj obnovljivih izvora energije, što će omogućiti da se električna vozila napajaju zelenom energijom, a ujedno da elektromobilnost postane što održivija.

Pročitajte još:

Kao još jedna prepreka navodi se strah i nepoverenje prema novim tehnologijama. U prevazilaženju ovog problema ističe se i uloga lokalnih samouprava koje treba da u saradnji sa stručnim kompanijama organizuju edukativne panele, demonstriraju vožnju ovakvih vozila i da na taj način građanima približe prednosti ovakih. Pored toga, za prevazilaženje pomenutog straha potrebni su zakoni, subvencije i dodatne vrednosti. Preciznije, reč je o propisanim obavezama, finansijskoj podršci ali i pružanju benefita krajnjim korsnicima, kao što je besplatan parking ili posebne saobraćajne trake za ovakve automobile.

Foto: EP

Panelisti su učesnicima predočili da postoje rešenja i za ostale navedene probleme. Kada je reč o autonomiji automobila, u bližoj budućnosti ova tačke prestaće da bude problem. Kao primer navedeno je uvođenje crnih kutija u vozila koje će verovatno zahtevati pravljenje češćih pauza u vožnji. Na taj način potrebne pauze za punjenje električnih automobila prestaće da budu velika prepreka u odluci za prelazak na ovakav vid vozila. Takođe, kako su naveli, osiguravajuća društva će verovatno uvesti premije koje neće omogućavati naplatu štete, ukoliko je nastala na vozilu koje nije poštovalo pravilo pravljenja pauze.

Takođe, zapažanje panelista jeste da novac ne predstavlja problem za razvoj elektromobilnosti u Srbiji, naročito kada je reč o infrastrukturi. Ono što je potrebno jesu partnerstva između države i privatnog kapitala, odnosno privatno-javna partnerstva. Kako ističu, mnogo je prilika pred nama koje treba da se iskoriste, kao što je potencijal IT stručnjaka u našoj zemlji.

Kao jedan od osnovnih uslova za implementaciju svih novih tehnologija navedena je elektrifikacija, odnosno digitalizacija električne energije, ali i decentralizacija našeg elektrodistributivnog sistema. Ovo bi omogućilo snabdevanje odgovarajuće tačke u gradu u svakom trenutku i to na prvom mestu zelenom energijom.

Bezbednost i sigurnost

Nadovezujući se na prethodno pomenti strah i nepoverenje, važna tema koja je otvorena na Konferenciji jeste bezbednost i sigurnost elektromobilnosti i punjača. Ovde nije reč o bezbednosti vozila u smislu sistema – kočenje, skretanje i drugo, već o načinu korišćenja ovih vozila i punjača.

Foto: EP

Kao prvi segment bezbednosti predstavljena je instalacija punjača, naročito u kući, koja mora da prati određene standarde u zemlji u kojoj se instalira. To podrazumeva sam postupak i zaštitnu opremu, zato što nepravilnim rukovanjem postoji opasnost od strujnog udara, preopterećenja instalacija i drugo. Učesnicima je ovaj problem približen primerom instalacije punjača na svoju ruku u svojoj kući i upotrebe određenog punjača, bez dodatnih konsultacija. U neznanju, ljudi su koristili neodgovarajući punjač i produžne kablove, zbog čega je dolazilo do požara i udara struje.

Govoreći o tehničarima koji popravljaju vozila, postavilo se pitanje šta je najveći izazov i opasnost. Rad na električnim vozilima uključuje i rad na visokom naponu, zbog čega je potrebno znanje i opreznost. Recimo, kablovi koji sadrže visoki napon, obeleženi su posebnom bojom. Kako je objašnjeno, jako je teško da se pristupi delovima automobila koji sadrže visok napon, zbog čega je i opasnost mala, a takođe se i gasi sve čime se onemogućava visok napon u vozilu. Tehničari kao dodatnu meru zaštite imaju posebnu opremu u vidu odela, a prostor se ograđuje kako mu ne bi pristupile osobe koje nisu obučene.

Strah koji je zastupljen u javnosti jeste i mogućnost da se električni automobil zapali. Iako se požar lakše gasi kod vozila koja imaju motore sa unutrašnjim sagorevanjem, manja je šansa da uopšte dođe do požara kod automobila sa baterijskim sistemima. Takođe, jedan od panelista podelio je svoje iskustvo sa otkupom zapaljenih vozila. Prilikom analize, ispostavilo se da su baterije bile ispravne, a da je do požara došlo usled drugih greški. Kao primer naveo je upravo punjenje neadekvatnim punjačem, loše postavljene instalacije u kući i drugo.

Kada je reč o garanciji baterije ona se uglavnom daje na osam godina ili 160.000 kilometara, a postoje već i proizvođači koji daju duže garancije. Ona podrazumeva da baterija neće izgubiti ispod 70 odsto svog punog kapaciteta. Ipak, praksa je pokazala da baterijski sistemi traju mnogo duže, te postoje i primeri gde je pređena kilometraža od 500.000 kilometara, a kapacitet baterije je ostao iznad 70 odsto.

Foto: EP

Kao interesantan primer prevazilaženja straha, data je tranzicija prelaska sa konja na automobil kao prevozno sredstvo, koja je trajala oko 50 godina. I tada su podstojale glasine o tome da automobil nije bezbedan, da zagađuje i da nema gde da se natoči gorivo. Zbog toga su potrebni napori u vidu različite vrste podrške i edukacije kako bi se prevazišli pomenuti strahovi.

Jedan od iznetih zaključaka jeste da je elektromobilnost jedinstvena prilika da se krene ispočetka i da se sve izgradi kako treba. Na početku razvoja automobilske industrije, ona je bila prinuđena na neka rešenja kao što su motori, menjači i drugo, ali ovo je prilika da se sve promeni na bolje. Srž elektromobilnosti predstavlja baterijski sistem, a zatim se sve drugo oko njega stvara, zato što mnogo toga zavisi od IT sektora i softvera.

RES Konferenciju organizovala je Agencija Aleksandra 3P koja ima dugogodišnje iskustvo u oblasti elektromobilnosti.

Katarina Vuinac

Nova ulaganja EU u razvoj infrastrukture za vodonik

Foto-ilustracija: Freepik (bugphai)
Foto-ilustracija: Unsplash (d-koi)

Evropska komisija odobrila je zajednički projekat sedam država članica pod nazivom IPCEI Hi2Infra, koji predstavlja treći važan projekat od zajedničkog evropskog interesa ovog puta za podršku vodonične infrastrukture. U njegovoj pripremi učestvovale su Francuska, Nemačka, Italija, Holandija, Poljska, Portugalija i Slovačka, koje su njime za cilj postavile smanjenje zavisnosti od prirodnog gasa. Pored toga, projekat treba da pomogne u postizanju ciljeva Evropskog zelenog dogovora i REPowerEU plana.

Konkretnije, reč je o 6,9 milijardi evra javnog finansiranja koje će države članice da obezbede, a za koje se očekuje da će otvoriti 5,4 milijarde evra privatnih investicija. U okviru ovog projekta, 32 kompanije sa aktivnostima u jednoj ili više država članica, uključujući mala i srednja preduzeća, učestvovaće u 33 projekta.

IPCEI Hi2Infra će pokriti širok deo lanca vrednosti vodonika podržavajući:

  • korišćenje 3,2 GW elektrolizera velikih razmera za proizvodnju obnovljivog vodonika
  • postavljanje novih i prenamenjenih cevovoda za prenos i distribuciju vodonika od približno 2.700 kilometara
  • razvoj velikih skladišta vodonika kapaciteta najmanje 370 GWh
  • izgradnju terminala za primopredaju i povezane lučke infrastrukture za tečne organske nosače vodonika (LOHC) za pretovar 6.000 tona vodonika godišnje

Pročitajte još:

Kako se navodi na sajtu Evropske komisije, implementacija nekoliko projekata očekuje se već u narednim godinama. Neki veliki elektrolizatori biće u funkciji između 2026. i 2028. godine, a cevovodi između 2027. i 2029. godine, što zavisi od geografskog područja.

Završetak samog projekta planiran je za 2029. godinu.

Ovi projekti vrlo su ambiciozni, zato što za cilj imaju razvoj infrastrukture koja nadmašuje ono što tržište nudi u ovom trenutku. Njima će biti postavljeni prvi blokovi za integrisanu i otvorenu mrežu vodonika, koja će biti dostupna, kako se navodi – pod nediskriminatornim uslovima. Upravo ovo će omogućiti tržišno povećanje snabdevanja vodonikom iz obnovljivih izvora u Evropi, kao i dekarbonizaciju privrednih sektora koji zavise od vodonika kako bi se smanjile njihove emisije ugljenika.

Energetski portal

Planovi Srbije na polju energetike i podrška Francuske u energetskoj tranziciji

Foto-ilustracija: Unsplash (American Public Power Association)
Foto: Emilija Jovanović

Održan je sastanak na temu saradnje Francuske i Srbije u oblasti energetike. Tokom sastanka neke od glavnih oblasti bile su modernizacija prenosne mreže, potencijalna saradnja u hidro sektoru i diversifikacija izvora snabdevanja gasom, na čemu Srbija aktivno radi u poslednjem periodu.

Dubravka Đedović Handanović, ministarka rudarstva i energetike istakla je kako će biti uloženo 400 miliona evra u revitalizaciju hidroelektrana Potpeć, Vlasinske, Bistrica i Đerdap II kako bi njihov radni vek bio duži, s obzirom da se Srbija u velikoj meri oslanja na hidroenergiju u proizvodnji električne energije. Istaknuto je da EPS naredne godine završava svoj prvi projekat vetroenergije a to je vetropark Kostolac, navodi se u saopštenju Ministarstva rudarstva i energetike..

Pored ovog, najavljene su izmene zakona za rudarski sektor, ali je spomenuta i Strategija upravljanja mineralnim i drugim geološkim resursima u zemlji koja se privodi kraju, baš kao i Integrisani nacionalni energetski i klimatski plan koji je već spreman.

Pročitajte još:

Foto: Emilija Jovanović

Ciljevi koji su sadržani u njemu su, između ostalog, proizvodnja 45 odsto električne energije iz OIE, i smanjenje emisija CO2 za više od 40 odsto u odnosu od pre 34 godine.

„Francuska i naša energetska preduzeća su partneri Srbije na putu energetske tranzicije. Znamo za ambiciozne ciljeve koje ste definisali kroz INEKP i spremni smo da podržimo projekte u oblasti obnovljivih izvora energije, kao i da pružimo tehničku podršku kroz razne projekte, razmenu znanja i iskustva“, izjavio je Pjer Košar, ambasador Francuske i učesnik sastanka.

Energetski portal

Za infrastrukturni preporod lokalnih zajednica izdvojeno 1,4 milijarde dinara

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto: EP

Objavljen je poziv za dodelu 1,4 milijarde dinara namenjenih za finansiranje razvojnih infrastrukturnih projekata na nivou gradova i opština.

Sve lokalne samouprave mogu učestvovati i predstaviti projekat za koji smatraju da bi mogao ekonomski jačati zajednicu, za razliku od nekih prethodnih poziva kada su to mogli određeni regioni, tačnije 9 gradova i opština u Ovčarsko-kablarskoj klisuri, južnoj i zapadnoj Srbiji. 

Poziv je usmeren na projekte u različitim oblastima – od saobraćaja i turizma do životne sredine, privrede, kulture i poljoprivrede, saopšteno je na sajtu Ministarstva građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture. 

Pročitajte još:

U obzir dolazi izgradnja i rekonstrukcija komunalne infrastrukture, uređenje građevinskog zemljišta, poboljšanje saobraćajne signalizacije, kao i sanacija i adaptacija objekata javne namene poput škola, predškolskih ustanova, sportskih i kulturnih objekata.

Neki od uspešnih prethodnih primera suizgradnja staklenog vidikovca na Kablaru i uređenja centra Ovčar banje, kao i drugi projekti u Kraljevu, Lebanu i drugim gradovima.

Zainteresovane lokalne samouprave imaju rok do 20. marta za podnošenje svojih prijava, dok je krajnji rok za realizaciju odobrenih projekata postavljen za 31. decembar ove godine.

Energetski portal

Pokrajinska vlada nastavlja sa finansiranjem projekata u 13 lokalnih samouprava u Vojvodini

Foto-ilustracija: Unsplash (Towfiqu barbhuiya)
Foto-ilustracija: Unsplash (jason krieger)

U 13 lokalnih samouprava u Vojvodini tokom ove godine finansiraće se i sufinansirati 15 projekata. Sredstva će dodeliti Pokrajinska vlada preko konkursa Uprave za kapitalna ulaganja AP Vojvodine, a reč je o 2,6 milijardi dinara. Sredstva su namenjena za projekte u oblasti saobraćajne infrastrukture, vodosnabdevanja i zaštite voda, lokalnog i regionalnog ekonomskog razvoja, kao i razvoja sporta.

Na teritoriji šest gradova i opština u AP Vojvodini, 791,6 miliona dinara biće opredeljeno za oblast saobraćajne infrastrukture. Ovime će se nastaviti ulaganje u izgradnju novih i rekonstrukciju postojećih saobraćajnica, uključujući i biciklističke staze, čime se poboljšava bezbednost svih učesnika u saobraćaju i doprinosi boljoj lokalnoj i regionalnoj povezanosti, navodi se na sajtu Pokrajinske vlade.

Opštini Ruma dodeljeno je 200 miliona dinara za nastavak radova na izgradnji potpuno novog bulevara u Rumi, koji će se pružati od Rigovog mlina duž Ulice Vuka Karadžića do Glavne ulice, kao i za kompletnu rekonstrukciju Pavlovačke ulice, što će olakšati odvijanje saobraćaja prema Vrdniku, Novom Sadu i Sremskoj Mitrovici.

Dodatnih 150 miliona dinara opredeljeno je Subotici za završetak izgradnje i rehabilitacije javnih puteva. Takođe, planirana izgradnja dodatna tri kilometra javnih puteva i to u ulicama Josipa Zelića, Cvetnoj, Jovana Mikića, Ljermontovljevoj i Kuna Ernesta u samom gradu Subotici, kao i u ulicama Matka Vukovića u Donjem Tavankutu, Borisa Kidriča u Čantaviru i Školskoj u Hajdukovu.

Pročitajte još:

Sa projektom rehabilitacije i izgradnje novih saobraćajnica nastavlja i opština Apatin, za šta je obezbeđeno dodatnih 100 miliona dinara za izgradnju biciklističke staze od Banje Junaković do Svilojeva u dužini od skoro tri kilometra, kao i za rehabilitaciju saobraćajnice u Svilojevu. Ranije je obnovljena saobraćajnica na Staparskom putu u Prigrevici, kao i saobraćajnica Nova – put Ciglane.

Deo sredstava opredeljen je i za nastavak izgradnje ulica na teritoriji opštine Senta, rehabilitaciju javnog puta Srpska Crnja – Radojevo na teritoriji opštine Nova Crnja, kao i za drugu fazu radova na rekonstrukciji saobraćajnica sa infrastrukturom u ulicama Dimitrija Tucovića i Kneza Mihaila Obrenovića u Pančevu.

Kada je reč o oblastima vodosnabdevanja i zaštite voda, projekti lokalnih samouprava podržani su sa ukupno 955 miliona dinara.

Kako se navodi, za nastavak izgradnje sekundarne kanalizacione mreže, ukupne dužine oko 28,5 kilometara, u Feketiću, u opštini Mali Iđoš, ove godine je izdvojeno 500 miliona dinara. Do sada je u toj opštini finansirana izgradnja centralnog postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda, magistralnog kolektora u dužini od 11,2 kilometra, kao i sekundarnih kolektora kojima se prikuplja i prenosi upotrebljena voda do magistralnog kolektora sa svim pratećim objektima.

Foto-ilustracija: Unsplash (marco-bicca)

Nastavlja se i podrška u rešavanju problema odvođenja otpadnih voda na teritoriji grada Pančeva, za šta je obezbeđeno dodatnih 80 miliona dinara. U prethodnim godinama Pokrajinska vlada i Grad Pančevo su zajednički finansirali izgradnju potamiškog kolektora, a prošle godine je počela izgradnja oko osam kilometara fekalne kanalizacije u naselju Karaula, što će omogućiti priključenje oko 300 domaćinstava i 24 poslovna subjekta na već izgrađen sistem.

Opštini Kanjiža odobreno je dodatnih 100 miliona dinara za početak izgradnje kanalizacione mreže u naselju Vasiljevo, a Gradu Kikindi 150 miliona za izgradnju sekundarne atmosferske kanalizacije u delovima ulica Moravske, Jovana Sterije Popovića i Ivana Jakšića.

Za nastavak projekata u oblasti lokalnog i regionalnog ekonomskog razvoja opredeljeno je 735,8 miliona dinara, a novac je dodeljen opštinama Bačka Palanka, Bačka Topola i Srbobran. Reč je o projektima koji doprinose stvaranju povoljnih uslova za poslovanje, rast i razvoj malih i srednjih preduzeća, kao i povećanju zaposlenosti u Vojvodini.

Pored ovih projekata, biće nastavljeno finansiranje i izgradnje kompleksa zatvorenih bazena u Bačkoj Topoli sa pratećim sadržajima – druga faza (505,6 miliona dinara), kao i uređenja centralne gradske zone u Bačkoj Palanci (162,9 miliona dinara) i centralnog gradskog trga u Srbobranu (67,3 miliona dinara).

Za nastavak izgradnje fiskulturne sale u Putincima, u opštini Ruma, izdvojeno je 100 miliona dinara.

Energetski portal

Erozija zemljišta vodom je velika pretnja globalnoj poljoprivredi?

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Unsplash (Markus Spiske)

Tri su klimatsko-ekonomska scenarija koja predviđaju da bi se globalna stopa erozije zemljišta mogla povećati za 30 do 66 odsto u periodu od 2015. do 2070. godine, pokazala je studija JRC MARS – Monitoring useva u Evropi. Njen trenutni uticaj na poljoprivrednu produktivnost na globalnom nivou procenjuje se na vrednost od oko osam milijardi dolara.

Prvi scenarijo se odnosi na zadržavanje globalnog zatopljenja na manje od dva stepena Celzijusa, u odnosu na prosečne predindustrijske temperature i socio-ekonomskih izazova koje donose mere ublažavanja problema, a drugi na trendove koji uglavnom prate istorijske obrasce. Treći scenarijo je najgori, a odnosi se na vrlo visok nivo emisija gasova staklene bašte i snažan razvoj upotrebe fosilnih goriva.

Naučnici JRC-a koristili su integrisani kvantitativni model za procenu dugoročnog uticaja širom sveta, za razliku od dosadašnjih studija koje su se fokusirale na određene regije.

Pročitajte još:

Gubici od 352 miliona tona useva

Zavisno od scenarija, ukupni stvarni gubitak BDP-a u periodu od 2015. do 2070. godine kretaće se od 216 milijardi do 625 milijardi dolara na globalnom nivou. To iznosi gubitak između 0,06 odsto i 0,12 odsto globalnog BDP-a, a godišnji bi bio u rasponu od četiri do 11 milijardi dolara.

Foto-ilustracija: Unsplash (Bence Balla-Schottner)

Erozija zemljišta takođe bi moglo da predstavlja akutni izazov za prehrambenu bezbednost u već ranjivim regijama u Africi te tropskim područjima, gde je potencijalno velika pretnja nestašica useva kao što su uljarice i povrće. U najgorem scenariju, globalni gubici u primarnoj poljoprivrednoj proizvodnji mogli bi do 2070. godine da iznose 352 miliona tona useva.

Ovako smanjena produktivnost zemljišta dovodi do povećane potražnje za njim, što takođe povećava potrošnju po glavi stanovnika. Ovo bi moglo da poveća korišćenja zemljišta za potrošnju hrane na 167.000 km2, što odgovara površini Tunisa, ali i povećanu potražnju za snabdevanje vodom od 10 milijardi m3.

Kako stoji Evropa? 

Najviše pogođene zemlje su u Centralnoj i Južnoj Africi i Indiji, zatim Indonezija i Kina zbog povećane erozije uzrokovane klimatskim promenama. Evropa se smatra područjem gde će pad produktivnosti i ekonomije biti niski. Kada je reč o Evropskoj uniji, ona bi u sva tri scenarija moglo da poveća svoju poljoprivrednu proizvodnju zbog većeg opsega i raznolikosti u tom sektoru, ali i boljeg stepena povezanosti sa međunarodnom trgovinom, što joj omogućava relativnu konkurentnost.

Naučnici JRC-a tvrde da međunarodna trgovina pomaže da ublaži probleme globalnih tržišta u borbi protiv rizika pada svetske proizvodnje i pretnje povećanja cena poljoprivrednih proizvoda. Zaključuju da bi veće otvaranje tih tržišta i slobodna i poštena trgovina dodatno smanjili takve rizike.

Izvor: Agroklub

Pećinci: 1.200 domaćinstava biće priključena na novu kanalizacionu mrežu

Foto-ilustracija: Unsplash (kevin-andre)
Foto: Ministarstvo zaštite životne sredine

U opštini Pećinci u toku su radovi na izgradnji kanalizacione mreže. U ovom trenutku gradi se 63,5 kilometara nedostajuće kanalizacione mreže u četiri naselja Ogar, Brestač, Prhovo i Popinci.

Radove u naseljima Ogar i Brestač, obišli su Irena Vujović, ministarka zaštite životne sredine i Siniša Đokić, predsednik opštine, na kojima se intenzivno izvode radovi.

Prema rečima ministarke, ove godine će početi i radovi na rekonstrukciji prečistača otpadnih voda u Pećincima, što je još jedan razlog da se ubrza izgradnja kanalizacije koja ka njemu gravitira, jer je to preduslov da postrojenje radi u punom kapacitetu.

Pročitajte još:

Po realizaciji projekta, koja je za Ogar i Brestač planirana u novembru 2025. godine, a za naselja Prhovo i Popinci već krajem ove godine, oko 1.200 domaćinstava iz tih naselja moći da se priključi na kanalizaciju.

Građani su već pripremili ceo beton, deo ispred svojih kuća, kako bi se na što lakši način priključili na kanalizacionu mrežu nakon njene izgradnje, dodala je ministarka Vujović.

Prema njenim rečima, uskoro će krenuti izgradnja 14 kilometara kanalizacione mreže i u naselju Deč u Pećincima.

Energetski portal

Ukinute carine na uvoz električnih vozila u BiH

Foto-ilustracija: Unsplash (JUICE)
Foto-ilustracija: Unsplash (michael-marais)

Savet ministara BiH na današnjoj sednici doneo je Odluku o privremenoj suspenziji i privremenom smanjenju carinskih stopa pri uvozu novih električnih i hibridnih automobila.

Donošenjem nove odluke, do kraja 2024. godine ukinute su carine na uvoz električnih automobila u BiH i značajno smanjene carinske stope sa 15 odsto na pet odsto za uvoz hibridnih automobila, čime se stvaraju uslovi za masovniji uvoz ovih vozila.

,,Ova mera je konkretna finansijska podrška građanima, kao i javnom i privatnom sektoru za kupovinu i uvoz ove vrste automobila, smanjenju zagađenja vazduha, bolje zaštite životne sredine uz podizanje sigurnosti u saobraćaju, te otvaranja novih radnih mesta kod ovlaštenih trgovaca ili servisa i rastu ulaganja u električne punjače. Na ovaj način želi se doprineti dekarbonizaciji kao jednom od ključnih stubova Zelene agende za Zapadni Balkan u borbi protiv klimatskih promena”, saopšteno je iz Saveta ministara BiH.

Uvoz električnih vozila u BiH prošle godine porastao je više od tri puta u odnosu na 2022. godinu.

Pročitajte još:

Foto-ilustracija: Pixabay

Vrednost uvezenih električnih vozila u 2023. godini iznosila je 18,6 miliona konvertibilnih maraka (KM), a reč je o 240 vozila, podaci su Uprave za indirektno oporezivanje BiH. Najskuplji uvezeni automobil je Mercedes Benz Maybach sa 6.804 matic, koštao je malo više od pola miliona KM, a samo za dažbine njegov vlasnik je keširao 85.768 KM. Na drugom mestu među najskupljima su modeli Ferarija, Poršea i još nekoliko Mercedesa.

Godinu dana ranije, 2022. vrednost uvezenih automobila bila je 4.078.926 KM, a reč je o 69 vozila. U 2021. godini u BiH je uvezeno 50 električnih vozila, a 2020. svega 12.

Kada je reč o hibridnim vozilima za njih su vlasnici izdvojili oko 97,6 miliona KM, a uvezeno je prošle godine 1.512 novih i 362 polovna vozila. Godinu ranije, 2022, u BiH je uvezeno 610 hibridnih vozila. U BiH trenutno ima 320 punjača za električna vozila od koji je petnaestak brzih, a najviše u Sarajevu, Banjaluci, Mostaru i Tuzli. U poređenju sa zemljama Evropske unije, BiH zaostaje u izgradnji stanica za punjenje i kupovini električnih automobila.

Energetski portal

Održani dijalozi o pravednoj zelenoj tranziciji u Obrenovcu i Boljevcu

Foto-ilustracija: Unsplash (Alain Duchateau)
Foto-ilustracija: Unsplash (Marek Piwnicki)

U Obrenovcu i Boljevcu su ovog meseca održani dijalozi o tome kako pronaći i primeniti što pravednija rešenja za izazove energetske tranzicije i energetsko siromaštvo u ovim mestima. Dijaloge je, uz podršku Vlade Japana, organizovao Program Ujedinjenih nacija za razvoj (UNDP), u partnerstvu sa Ministarstvom rudarstva i energetike i Ministarstvom zaštite životne sredine. Ovi događaji su deo konsultativnog procesa sa lokalnim zajednicama u Srbiji, koji je započet prošle godine.

Cilj dijaloga u Obrenovcu i Boljevcu je bio da se u ove dve lokalne zajednice, koje u velikoj meri zavise od rudarstva i industrije koja se oslanja na fosilna goriva, podigne svest o energetskoj tranziciji i osmisli adekvatna podrška, pre svega u vidu stvaranja prilika za zapošljavanje u novim privrednim delatnostima, kako bi se izbegle negativne posledice koje napuštanje upotrebe fosilnih goriva može imati po lokalno stanovništvo.

U dijalozima je učestvovalo više od 60 predstavnika i predstavnica aktera relevantnih za ovaj proces: Ministarstva rudarstva i energetike, Ministarstva zaštite životne sredine, lokalnih samouprava, JP Elektroprivrede Srbije, TE Nikola Tesla, Kostolac i Kolubara, rudnika Bogovina, JPPEU Resavica, privatnih kompanija iz Obrenovca i Boljevca, Privredne komore Srbije, gradskog sektretarijata za energetiku Grada Beograda, Nacionalne službe za zapošljavanje, Centra za socijalni rad, kao i domaćih stručnjaka koji se bave zaštitom životne sredine i socijalnom zaštitom.

Pročitajte još:

Učesnici su se saglasili da je za pravednu zelenu tranziciju potrebno da se ranjivim kategorijama stanovništva omoguće prilike da se zaposle u industrijama poput tekstilne, hemijske i drugim privrednim sektorima, kao i na novim „zelenim“ poslovima kao što su operateri solarnih panela, poslovi vezani za upravljanje otpadom i slično, da im se obezbedi prekvalifikacija, odnosno sticanje veština koji će ih učiniti zapošljivim na ovim poslovima, kao i adekvatna socijalna zaštita. Takođe, istaknuta je neophodnost bliske saradnje privrede –  koja će ponuditi nova, zelena, radna mesta i obrazovnog sistema – koji priprema kadrove za ta radna mesta.

Foto-ilustracija: Unsplash (Joey Harris)

Navedeno je i nekoliko primera uspešne pravedne zelene tranzicije, poput one u Velikoj Britaniji, Čileu i SAD, ali i kod nas. Jedan od njih je i primer JPPEU Resavica koja je na mestu Senjskog rudnika, najstarijeg aktivnog rudnika mrkog uglja u Srbiji, otvorila Eko-muzej. Ovaj muzej je zahvaljujući podršci Vlade Japana dodatno uređen, čime je povećan broj zelenih radnih mesta u ovom kraju. Drugi primer su dali predstavnici rudnika Bogovina, koji su prepoznali mogućnost da se sa uglja pređe na iskopavanje gline iz kopova ovog rudnika, koja bi se mogla koristiti u kozmetičkoj industriji i proizvodnji posuđa od keramike.

Zaključci sa lokalnih dijaloga poslužiće za formulisanje preporuka za pripremu zakonodavnog okvira za proces pravedne zelene tranzicije u Srbiji, sa fokusom na socijalnu dimenziju. Koncept pravedne tranzicije prepoznaje rizik od produbljivanja ekonomskih i socijalnih nejednakosti do kog može dovesti napuštanje fosilnih goriva i predviđa da se zelena tranzicija spovede na inkluzivan način, imajući u vidu potrebe svih društvenih grupa i ne izostavljajući nikoga.

Dijalozi u Obrenovcu i Boljevcu deo su konsultativnog procesa o pravednoj zelenoj tranziciji koji je započet u oktobru 2022. godine, u okviru projekta „Pravedna zelena tranzicija i dekarbonizacija u Srbiji’’, a nastavljen tokom 2023. i 2024. godine u okviru projekta „Inovativna i pravedna zelena tranzicija kao alat za obezbeđivanje sistema energetske sigurnosti i smanjenje energetskog siromaštva’’, koji sprovodi UNDP u partnerstvu sa Ministarstvom rudarstva i energetike i Ministarstvom zaštite životne sredine, a uz podršku Vlade Japana.

Izvor: UNDP

Pregled infrastrukturnih projekata u Novom Sadu

Foto-ilustracija: Unsplash (jason krieger)
Foto-ilustracija: Unsplash (Yeka.UK)

Srbija intenzivno radi na poboljšanju svoje saobraćajne infrastrukture, sa posebnim akcentom na saobraćajne projekte i razvoj obnovljivih izvora energije. 

Pre svega, traju radovi na rekonstrukciji puta između Bačkog Petrovca i Rumenke, a ovaj projekat, zajedno sa drugim saobraćajnim inicijativama u okolini Novog Sada, deo je šireg plana ulaganja, u ovom trenutku radi se na 10,5 kilometara puta. Osim toga, grade se dva mosta i treći, pešačko-biciklistički koji je u planu. Reč je o mostu koji je nekada postojao, i čiji se stubovi mogu i danas videti između tvrđave i grada, navodi se na sajtu Ministarstva građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture.

Most kraljevića Andreja je bio most u Novom Sadu izgrađen 1883. godine kao deo pruge Budimpešta-Zemun, zbog čega i jeste prokopan tunel i kroz tvrđavu koji postoji i danas, ali nije u funkciji. Most je uništen tokom Drugog svetskog rata, a zameniće ga pešačko-biciklistički most koji će služiti drugim vidovima transporta.

Pročitajte još:

Osim toga, gradi se Fruškogorski koridor i u sklopu ovog projekta najduži tunel u Srbiji, i u izgradnji je auto-put Beograd-Zrenjanin-Novi Sad. Izgradnja tunela Iriški venac najzahtevnija je deonica kada je u pitanju Fruškogorski koridor. Kada bude završen, ovaj tunel će biti najduži u Srbiji sa dužinom od 3,5 kilometara. Završetak projekta treba da dovede do povezivanje sa autoputem Beograd – Šid i Novim Sadom, kao i sa planiranim autoputem Beograd – Zrenjanin,

Pored projekata u Novom Sadu, rekonstruiše se Industrijska ulica u Rumi, što je ključna ulica za efikasniji saobraćaj u industrijskoj zoni, gde prolaze kamioni i oko 4.000 ovde zaposlenih ljudi.

Energetski portal

Subvencije za energetsku obnovu stambenih zgrada – ko može da konkuriše

Foto-ilustracija: Freepik (freepik)
Foto-ilustracija: Pixabay

Prošle godine u Srbiji je broj građana koji sami proizvode struju povećan sedam puta. Mnogi su za solarne panele iskoristili državne subvencije, a novi krug podrške domaćinstvima i za to i druge mere energetske efikasnosti gradovi će pokrenuti do proleća. U toku je i realizacija prvog projekata energetske sanacije čitavih stambenih zgrada.

U protekla tri javna poziva, državne subvencije za zamenu stare stolarije, kotlova ili izolaciju iskoristile su 24.000 domaćinstava. U Vladi računaju da će se kroz petogodišnji program podrške taj broj utrostručiti.

Građani su uvideli značaj energetske efikasnosti za smanjenje potrošnje energije i leti i zimi, pa i sami primenjuju mere.

,,Ranije mi je bila drvena stolarija sada sam stavio PVC. I zaista osećam da je dosta bolje u stanu, nema više duvanja, nema više hladnoće“, navodi jedan od anketiranih graćana, dok njegova sugrađanka kaže da je izolacija zgrade jako bitna.

Pročitajte još:

Subvencije za više mera i do 65 odsto

Foto-ilustracija: Unsplash (michael-wilson)

Subvencija pokriva do 50 odsto troškova, a građani mogu istovremno konkurisati za zamenu stolarije, kotlova, izolaciju i postavljanje solarnih panela.

Do sada je samo solarne panele na krovove instaliralo 2.700 domaćinstava i preduzetnika.

,,Ohrabrujemo građane da ako se prijave za dve mere, da će imati i 65 odsto subvencija ukupno. I proces priključenja je znatno ubrzan. Radićemo još na merama i procedurama da budu još efikasnije i da pre svega građani imaju interes i finansijsku pomoć od strane države ukoliko se odluče na ovaj korak“, navodi Dubravka Đedović Handanović, ministarka rudarstva i energetike.

Ko može da konkuriše

Prvi put u našoj zemlji pokrenut je i projekt energetske obnove čitavih stambenih zgrada. Za te subvencije mogu konkurisati isključivo stanari starih zgrada priključenih na toplane, jer su one i najveći rasipnici energije.

,,Ovo je izuzetno afirmativan način u kom praktično, kroz ovaj program, možemo da saniramo najneefikasnije objekte i onda da stvorimo uslove da čitav jedan sistem pređe na naplatu po potrošnji“, kaže Dušan Macura, predsednik Upravnog odbora Udruženja toplana Srbije.

Do kraja februara biće završeno prijavljivanje u svih 16 gradova i opština, a do sada se prijavilo 1.500 stambenih zajednica.

Izvor: RTS