Home Blog Page 226

Folksvagen pravi zaokret ka vodoniku

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-Ilustracija (akitada31)

Nemački proizvođač automobila Folksvagen (Volkswagen) nedavno je podneo zahtev za registraciju patenta za novu vodoničnu gorivnu ćeliju. Istraživački tim ovog proizvođača, prema pisanju stranih medija, izumeo je novu gorivnu ćeliju koja je mnogo jeftinija od onih koje se trenutno mogu naći na tržištu, a koja bi automobilima trebalo da omogući domet od 2.000 kilometara sa jednim punim rezervoarom.

Vesti koje stižu iz Folksvagena mnoge su iznenadile jer je u maju ove godine Herbert Dies, izvršni direktor, negirao potencijal vodonika kao izvora za električne automobile. “Automobil na vodonik nije rešenje za problem klime, zavladala je elektrifikacija”, tada je naveo na svom tviter nalogu.

Na razvoju ove nove tehnologije radi se iza zatvorenih vrata, tako da na detaljnije informacije moramo još sačekati, ono što se zna jeste da je patent za novu gorivnu ćeliju kreiran sa nemačkom kompanijom Kraftverk. 

Kod gorivnih ćelija proces stvaranja električne energije je uskladišteni vodonik i kiseonik putem elektrolize kreriraju električnu energiju, što kao nusprodukt ima – vodu.

Pročitajte još:

Rezeorvari automobila na vodonik moraju se napuniti, te je veliki izazov obezbediti infrastruktura za punjenje. Na sreću i tu dolazi do promena i bliskoj budućnosti vodonik će postati dostupan na više mesta, što ga čini održivom opcijom.

Iako gotovo svi proizvođači automobila u fokus stavljaju vozila na električni pogon, sve je više onih koji rade na razvoju automobila na vodonik. 

Mnogi o vodoniku govore kao o gorivu budućnosti, vozila na ovaj pogon ne emituju štetne gasove, ne zahtevaju dugo punjenje baterije niti korišćenje električne energije koja možda nije dobijena iz obnovljivih izvora.

Milica Radičević

Počinje Expo-zim

Foto-ilustracija: Pixabay (Franc-Comtois)
Foto: Beogradski sajam

EXPO-ZIM, sajam zimske sportske opreme, turizma i rekreacije, biće održan od 1. do 4. decembra 2022. godine u hali 4 Beogradskog sajma.

Označavajući početak zimske sezone, 36. Expo-zim ostaje najuređeniji snežni izlog posvećen belim planinama i zimskim sportovima, ali i uvoznicima, proizvođačima, turoperatorima, menadžerima zimskih odmarališta, kompanijama i prodavcima sportske opreme i odeće, instruktorima skijanja i snouborda, ljubiteljima penjanja, snežnim parkovima, sportskim udruženjima, sportistima i tehničarima-serviserima, osiguravajućim društvima, „zimskim tehnologijama“ i svetu usluga u ovoj oblasti. Expo-zim je prva prilika i pravi način da se ljubitelji belih planina susretnu sa zimom.

Zahvaljujući i suorganizatoru, Asocijaciji „Sport za sve“, Expo-zim dokazuje da je i u četvrtoj deceniji postojanja očuvao privlačnost za one koji traže zimsku kombinaciju aktivnog odmora, koristi i zabave. Uz to je ostao direktno i efikasno promotivno sredstvo za velike brendove u ovom sektoru, spona sa krajnjim kupcima i podrška njihovoj radoznalosti i izborima, značajno sredstvo uticaja na ponašanje pri kupovini i zadržavanje tržišta.

Za mlade, porodice, ljubitelje zimskih sportova i života na otvorenom, one koji svake godine ovaj događaj iščekuju sa velikim nestrpljenjem, izlagači najavljuju i tradicionalne sajamske popuste i do 50 odsto. Pokazalo se da je, po pravilu, najveće interesovanje za nove modele opreme i rekvizita za zimske sportove – skije, cipele, vezove, klizaljke, snowbord, ski-kombinezone, rukavice, kape, naočare i drugo, te za komisionu prodaju, promociju extremnih sportova, usluge ski-servisa.

Na sajmu će svoje proizvode i usluge ponuditi pedesetak direktnih i zastupljenih izlagača.

Radno vreme Expozima biće od 10 do 20 časova. Cena ulaznice je 400 dinara, a parkinga u krugu sajma 150 dinara po satu.

Izvor: Beogradski sajam

Stigao poslednji kontigent opreme za Kostolac B3

Foto: Ministarstvo rudarstva i energetike/Zoran Petrović
Foto: Ministarstvo rudarstva i energetike/Zoran Petrović

Poslednji kontigent opreme za izgradnju novog bloka B3 u termoelektrani Kostolac stigao je brodom na gradilište u Kostolcu.

„Posle tri decenije, Srbija gradi novi energetski pogon koji je od izuzetne važnosti, naročito u vreme energetske krize kada su nam novi kapaciteti proizvodnje električne energije neophodni“, poručila je ministarka rudarstva i energetike Dubravka Đedović koja je, s ambasadorkom Narodne Republike Kine Čen Bo prisustvovala isporuci nove opreme.

Ministarka je podsetila da je kapacitet novog bloka 350 megavata, odnosno oko pet odsto proizvodnih kapaciteta “Elektroprivrede Srbije”. 

“Ako znamo da u zimskim mesecima uvozimo oko 10 odsto potrošnje električne energije, jasno je koliko će novih pet odsto doprineti sigurnosti svih nas”, navela je Đedović.

Novi pogon će biti po svim najvišim standardima zaštite životne sredine, najčistiji od svih blokova koje imamo, naglasila je ministarka i zahvalila se radnicima angažovanim na projektu. 

„Trenutno je angažovano 1.000 radnika, a imamo uveravanje da će uskoro biti dodatnih 200 kako bi se pogon završio u predviđenom roku. Planirano je da na Vidovdan novo postrojenje postavimo na mrežu, a u pogon od oktobra sledeće godine”, izjavila je Đedović.

Pročitajte još:

Ministarka je izrazila zahvalnost Kini, kineskim i srpskim kompanijama koje su angažovane na projektu, istakavši da više od 60 srpskih kompanija uključeno u izgradnju novog bloka. Takođe, zahvalila se i Jugoslovenskom rečnom brodarstvu na pomoći pri dopremanju opreme. 

Foto: Ministarstvo rudarstva i energetike/Zoran Petrović

„Posebna zahvalnost rudarima površinskog kopa Drmno čiji će kapacitet ovim projektom biti uvećan za 30 odsto. Hvala svim rudarima u svim našim kopovima, koji naporno rade kako bismo imali dovoljne količine uglja i uvozili što manje električne energije“, dodala je Đedović.

Ambasadorka Čen Bo istakla je da je dolazak opreme od izuzetnog značaja za održavanje dinamike radova. 

“Prevaziđene su brojne poteškoće u dopremanju opreme, ali uz napore kineske i srpske strane realizacija projekta ulazi završnu fazu. Iako se i dalje  suočavamo sa mnogim izazovima, uverena sam da će kineska kompanija uložiti maksimalne napore uz dragocenu podršku srpskih partnera, kako bi završila izgradnju telmoelektrane u dogovorenom roku”, izjavila je Čen Bo.

Izvor: Ministarstvo rudarstva i energetike

Sprovedena akcija uklanjanja plutajućeg otpada iz reke Lim

Foto: Ministarstvo zaštite životne sredine
Foto: Ministarstvo zaštite životne sredine

Sprovedena je koordinisana akcija uklanjanja velike količine plutajućeg otpada iz reke Lim, koji je zaustavila lančanica postavljena na teritoriji opštine Priboj.

Ministarka zaštite životne sredine Irena Vujović istakla je da je u prethodne dve godine resorno ministarstvo sprovelo niz projekata kako bi se zaštitila reka Lim i sanirale deponije u slivnom području na teritoriji Srbije.

Prema njenim rečima Srbija je sve uradila kako bi se višedecenijski problem plutajućeg otpada na Limu rešio, što očekuju i od susednih država.

,,Zatvorili smo, sanirali i rekultivisali deponiju „Stanjevine“ u Prijepolju, koja se nalazila na samoj obali reke, uklonili divlje deponije na obali Lima, izgradili transfer stanicu „Banjica“ u Novoj Varoši, gde će se od sledeće godine, kada bude puštena u rad, odvoziti otpad iz Priboja, Prijepolja i Nove Varoši. U toku je i realizacija projekta sanacije poslednje nesanitarne deponije na ovom području u Druglićima kod Priboja, gde do otvaranja transfer stanice svoj komunalni otpad odlažu pomenute tri opštine. Sufinansirali smo i postavljanje lančanica na Limu na teritoriji Prijepolja, Priboja i Nove Varoši. Većina otpada, koji je usled padavina i porasta vodostaja reke prethodnih dana dospeo na lančanice nije sa teritorije Srbije, niti iz ovih opština’’, rekla je ministarka.

Ministarka je dodala da se na lančanici u Priboju prema procenama stručnjaka trenutno nalazi više od 10 hiljada kubika ambalažnog, drvnog i ostalog otpada. Pored toga što predstavlja veliki ekološki problem, ovaj otpad može da ugrozi i rad HE „Potpeć“, ali i ostale hidrocentrale u slivu reke Drine.

Kako navodi ministarka, ekipe javno-komunalnog preduzeća opštine Priboj danima su na terenu, a naknadno su im se priključili, sa čamcima i mehanizacijom, i JVP Srbijavode i EPS.

,,Otpad će biti uklonjen narednih dana, ali time problem nije rešen, niti Srbija može sama to reši. Budući da se radi o međunarodnim rekama, do trajnog rešenja možemo da dođemo jedino zajedničkim delovanjem i angažovanjem nadležnih u Crnoj Gori i Bosni i Hercegovini na sanaciji nesanitarnih smetlišta uz reke na njihovoj teritoriji, što je Srbija već učinila’’, poručila je ministarka Vujović.

Energetski portal

Dno Arktičkog okeana zarobljava veliku količinu CO2

Foto-ilustracija: Unsplash (Annie Spratt)
Foto-ilustracija: Unsplash (Paul Carroll)

Naučnici sa Instituta Alfred Vegener otkrili su da su na dnu Arktičkog okeana zarobljene velike količine CO2.

S obzirom na nedostatak sunčeve svetlosti u Arktičkom okeanu, biološka produktivnost je ograničena. Fitoplanktoni u gornjim slojevima ovog okeana, koji hvataju ugljenik, imaju manje energije, zbog čega nije bilo jasno na koji način su zarobljene tolike količine ugljenika.

Ovo je moguće zahvaljujući niskim temperaturama tokom zimskog perioda i morskoj struji. Naime, ugljenik se apsorbuje u Barencovom moru, niske temperature formiraju hladnu i tešku vodu koja tone na dno, a morska struja tu vodu usmerava niz kontinentalnu padinu u duboki Arktički basen.

Otkriveno je da svakog dana više od 2.000 metričnih tona ugljenika teče u dno Arktičkog okeana, što je ekvivalentno 8.500 metričnih tona atmosferskog CO2.

Značaj ovog procesa krije se u podatku da ovako zarobljen ugljenik, koji dospe u duboke vode okeana, tamo ostaje sve dok se struja ne preokrene i vrati vodu na površinu, što na Arktiku traje nekoliko hiljada godina. Ukoliko se ugljenik taloži u dubokim morskim sedimentima, može da bude zarobljen čak i milionima godina, zato što samo vulkanska aktivnost može da ga oslobodi.

Pored toga, ovaj proces predstavlja izvor hrane za faunu dubokog mora, kao što su morske zvezde, sunđeri i crvi.

Ipak, globalno zagrevanje dovodi do potrebe za dodatnim istraživanjima procesa. S jedne strane, veća količina sunčeve toplote i svetlosti fitoplantkonima u Arktičkom okeanu omogući će više hranljivih materija, čineći ih sposobnijim za hvatanje ugljenika. S druge strane, porast temperature formiraće manju količinu leda, čime će se smanjiti i količina hladne i teške vode koja tone na dno okeana i zadržava ugljenik.

Ceo proces funkcioniše na način da dok su fitoplanktoni, odnosno mikroalge, na površini vode hvataju ugljenik, a kada počnu da stare tonu na dno povlačeći sa sobom zarobljeni ugljenik.

Katarina Vuinac

Predrasude okoline su me motivisale da postanem inženjer

Foto: OIE Srbija
Foto: OIE

Energetski portal, kao medij koji želi da doprinese rodnoj ravnopravnosti i inkluzivnosti žena u sektor zelene energije, odlučio je da podrži kampanju promocije uspešnih žena koje sprovodi Udruženje Obnovljivi izvori energije Srbije uz podršku Ambasade Kanade u Srbiji. U narednom periodu objavljivaćemo intervjue koje Udruženje OIE SRBIJA realizuje u okviru projekta „Put do većeg učešća žena u sektoru OIE“ sa ciljem da podstakne mlade devojke i žene da se obrazuju i karijernu šansu potraže u sektoru OIE.

Kamala Mujezinović Šantić, inženjer je elektrotehnike i zaposlena je na poslovima razvoja u kompaniji New Energy Solutions. Osnovnu školu i gimnaziju je završila u Prijepolju, osnovne i master studije na Elektrotehničkom fakultetu u Beogradu, a stručnu praksu sticala je u Omanu. Ima 27 godina, majka je jednog radoznalog dečaka i aktivna članica Zelene ženske mreže OIE SRBIJA.

Kako ste se opredelili za elektrotehniku kao životni poziv?

Kamala Mujezinović Šantić: Po prirodi svog karaktera sklona sam izazovima, elektrotehnika je bila jedan od njih kao optimalna kombinacija moje sklonosti prema matematici i fizici.

Da li je to bilo iznenađenje za sredinu iz koje potičete ili već postoji rodna osvešćenost da žene mogu biti dovoljno dobre za ove još uvek dominantno muške studije?

Kamala Mujezinović Šantić: Ako bih rekla da nije, ne bih bila u potpunosti iskrena. Prijepolje je mali srčani grad, ali ipak sam nailazila na neki vid osude najviše u pogledu opredeljenja za „muški“ i „pretežak“ poziv. Iz ovog ugla, nakon svih ispita položenih iz prvog puta, svima im mogu reći veliko hvala, jer da nije bilo takvih komentara, ne bih možda ni imala motivaciju da pokažem da smo mi žene itekako sposobne za pozicije inženjera.

Stručnu praksu ste imali u Omanu i objavili naučni rad na temu „Optimal design and evaluation of a hybrid energy system for off-grid remote area“. Kako je izgledala praksa u Omanu? Koliko je žena bilo na toj vrsti stručne edukacije?

Foto: OIE Srbija (Žene su i te kako sposobne za pozicije inženjera)

Kamala Mujezinović Šantić: Praksa se odvijala na Sultan Qaboos Univerzitetu pod mentorstvom dr Sabah Abdul-wahab. Dr Sabah je najbolji primer liberalizma države jer je jedna žena koja ne nosi maramu, a nalazi se na visokoj poziciji rektora univerziteta, pored mehatronike koja joj je osnovni poziv. Usledila je moja obuka u Homer softveru za potrebe pronalaska optimalnog napajanja sela koje je teritorijalno odvojeno od ostatka Omana, dok je samo istraživanje i rešenje pretočeno u naučni rad.

Praksa u Omanu je jedno divno iskustvo u dalekoj zemlji sasvim drugačije kulture. Bilo je nas čak 9 žena od ukupno 20 studenata na praksi u najrazličitijim obrazovnim profilima, preko farmacije, geodezije, rudarstva i elektrotehnike.

Ipak, odlučili ste da gradite karijeru u Srbiji? Radili ste u JP Emisione tehnike i veze? Kakva iskustva nosite iz tog kolektiva?

Kamala Mujezinović Šantić: Iako mnoge stvari planiramo, ne bude uvek onako kako smo zamislili, tako je i mene život, spletom raznih okolnosti, umesto odlaska u Nemačku zarad poslovnog angažovanja, vezao za Srbiju i prihvatila sam poziciju inženjera energetike u ETV-u. Iskustvo koje nosim je zaista dragoceno, kolektiv je jako susretljiv, pre svega stručan i sa mnogima od njih i dalje imam kontakt. Ne mogu a da ne pomenem bivšeg direktora, pokojnog Branka Gogića koji nas je prerano napustio, a on je upravo i zaslužan za moje angažovanje u firmi.

Kakav status imaju žene inženjeri i generalno žene u državnim preduzećima?

Foto: OIE Srbija (Posao u sektoru obnovljivih izvora energije pruža i dinamiku i materijalnu satisfakciju)

Kamala Mujezinović Šantić: Ljudi su skloni raznim predrasudama pa se na prvi pogled žene ne uklapaju baš u to ukalupljeno mišljenje, međutim kvalitet produkta koji nastane od žene inženjera, zahvaljujući povećanoj odgovornosti, privrženosti i povećanoj moći zapažanja detalja govori dovoljno o tome da je bitno samo pronaći kompaniju i kolektiv koja će ceniti kvalitet, nevezano od koje osobe on potiče. Zahvaljujući NES-u ja sam tu gde jesam.

Žene u državnim preduzećima su vredne, dok, sa druge strane, bez previše dinamičnog okruženja polako većina njih upadne u neki vid pasivnosti i šablonskog obavljanja posla, čast izuzecima. Meni lično to nije bio cilj, zato sam i prešla u totalno suprotno okruženje.

Rad u javnom sektoru je obično manje zahtevan od rada u dinamičnom privatnom sektoru. Zašto ste se odlučili za promenu i zaposlenje u kompaniji New Energy Solutions?

Foto: OIE Srbija (Biti žena u 21. veku je veliki izazov, a biti majka poseban)

Kamala Mujezinović Šantić: Kamala i izazovi… Kao master inženjer elektrotehnike, sa kompletnim master studijama posvećenim obnovljivim izvorima energije, zaista sam želela da pokušam da se pronađem u domaćoj kompaniji koja se bavi kako razvojem, tako i izgradnjom i održavanjem projekata iz OIE, kako ne bih žalila u slučaju da eventualno odem iz države. Na moju veliku sreću, NES je toliko dinamična kuća da nijedan dan niti projekat ne liče jedan na drugi pa je samim tim učenje svakim danom zagarantovano, a to je meni najbitnije i to iskustvo se novcem ne može kupiti. Tako da za moj ostanak u državi opet zahvalnost ide direktoru Milošu Coliću.

Kako usklađujete sve obaveze, imajući u vidu da ste mlada majka?

Kamala Mujezinović Šantić: Biti žena u 21. veku je veliki izazov, a biti majka poseban. Ipak zahvaljujući različitim gimnastikama, kroz pravilnu organizaciju i zahvaljujući pomoći supruga uspevam da postignem sve prioritetne aktivnosti.

Da li ste ikada tokom obrazovanja i u poslu osetili bilo kakvu diskriminaciju (polnu, nacionalnu, versku)?

Kamala Mujezinović Šantić: Na poslu zaista ne, a kroz obrazovanje čak iako je bilo nekih situacija (svih pomenutih) uspevala sam psihički da savladam situaciju i izađem kao mini pobednik. I dobro poznata rečenica “Nije bitno šta ti je neko rekao, nego ko”.

Kako biste motivisali mlade devojke da se obrazuju, a zatim zaposle u sektoru OIE?

Kamala Mujezinović Šantić: Obnovljive izvore kao tako mladu, zelenu i unosnu profesiju zaista mogu da vode žene, upravo zahvaljujući tom, nama urođenom, genu za estetska i detaljna rešenja. Nama su žene neophodne, tako da bih zaista iskoristila ovu priliku da ih ohrabrim, da slušaju svoje srce, da postavljaju visoke ciljeve jer je ovo takođe grana industrije koja je jedna od plaćenijih u 21. veku, pa tako umesto programiranja koju većina upisuje iz tog materijalnog čina, u obnovljivim ćete pronaći entuzijazam, dinamiku, kvalitet a i tu materijalnu ostvarenu stranu.

Izvor: OIE Srbija

Gebrüder Weiss teži ka klimatskoj neutralnosti do 2030. godine

Foto: Gebrüder Weiss
Foto: Gebrüder Weiss (Do 2030. godine, Gebrüder Weiss želi da upravlja svojim sopstvenim lokacijama na klimatski neutralan način. Ovde: Fotonaponski sistem na lokaciji Lauterah, sa glavnom kancelarijom u pozadini)

Kao moderan provajder logističkih usluga, kompanija Gebrüder Weiss sa svojom strategijom održivosti GWcares postavila je cilj da CO2 stopu svede na nulu : do 2030. logistički objekti u vlasništvu kompanije bi trebalo da budu klimatski neutralni. Na ovaj način, kompanija se suočava sa svojom odgovornošću i daje svoj doprinos globalnim klimatskim ciljevima. Da bi to uradili, Gebrüder Weiss pažljivo prati emisije CO₂ na svih 180 sopstvenih  lokacija. Trenutnu visinu CO₂ emisije i potrošnju energije na lokacijama kompanija  je brojčano iskazala u svom aktuelnom  izveštaju o održivosti. Ove emisije se postepeno smanjuju – za deset procenata godišnje.

Izveštaj o održivosti takođe navodi važne mere koje treba preduzeti na putu do   klimatske neutralnosti i načine na koje naši savremeni logistički objekti mogu da iskoriste  sve dostupne mogućnosti za uštedu energije i smanjenje zavisnosti od ograničenih resursa.

Važnu ulogu u tome igra instalacija fotonaponskih sistema (PV) na krovovima logističkih terminala. Gebrüder Weiss ima već 18 takvih sistema. Zajedno generišu više od 4.600 megavat sati električne energije godišnje i trenutno pokrivaju 18 procenata potrošnje električne energije. Ovaj udeo bi trebalo da se povećava za 15 procenata svake godine kroz dalje širenje fotonaponskih sistema. Kako bi proverio efikasnost svih mera, Gebrüder Weiss je instalirao sistem za nadzor energije na svojim lokacijama u Evropi, a koristiće ga i širom sveta u narednim godinama.

Ulaganja u alternativne pogone

Pored toga, Gebrüder Weiss povećava udeo alternativnih pogona u teretnom saobraćaju i razvija rešenja sa niskim emisijama za Last Mile. U širem području Beča za lokalni prevoz se koristi  kamion na električni pogon, a do krajnjih kupaca u Austriji isporuke se vrše kombijima  sa električnim pogonom. Povrh svega,  jedan od prvih kamiona na svetu sa  pogonom na vodonik (H2) od januara 2021. godine koristi se u Švajcarskoj. U Nemačkoj je za 2023. planirano korišćenje još pet H2 kamiona. Takođe, u Austriji, Gebrüder Weiss radi zajedno sa partnerima i konkurentima na uvođenju kamiona sa gorivim ćelijama. Kompanija namerava da uloži oko deset miliona evra u alternativne pogonske sisteme do 2025. godine.

Dodatne informacije o aktivnostima kompanije Gebrüder Weiss u oblasti održivosti možete pronaći OVDE

Izvor: Gebrüder Weiss

Bez veštačke dine sledeće nevreme može biti fatalno po Adu Bojanu

Foto-ilustracija: Pixabay

Ukoliko se u što hitnijem roku ne postavi veštačka dina na Adi Bojani, sledeće nevreme može biti fatalno po nudističko naselje, kazao je Bojan Đakonović, direktor HTP Ulcinjska Rivijera. 

On je istakao da je situacija na Adi, koja je nakon obilnih padavina poplavljena, trenutno nešto bolja.

Đakonović je rekao da je voda prodrla u objekte i da je šteta sigurno ogromna.

“Plaža je gotovo nestala. Voda je progutala kupališni deo i možemo reći da je situacija mnogo loša”, rekao je Đakonović.

Objasnio je da je veštačka dina prošle godine dala odlične rezultate, te da nije bilo bitnijih šteta.

Pročitajte još:

“Ove godine, nažalost, kasni se sa postavljanjem dine. Vlada je prošlog meseca usvojila hitne mere za postavljanje te dine, ali zbog administrativnih problema i pada nekoliko tendera u Morskom dobru nisu uspeli to da realizuju”, kaže on.

Kako poručuje ukoliko se u što hitnijem roku ne postavi dina, sledeće nevreme može biti fatalno po nudističko naselje.

“Ukoliko se to ne desi, moraćemo da uklonimo značajan broj soba na Adi”, rekao je Đakonović. 

Napomenuo je da ukoliko se ne pronađe dugoročno rešenje Ulcinj bi mogao ostati bez svojih peščanih plaža, bez kojih turizam u tom gradu ne bi postojao.

Izvor: RTCG

Kanada predstavila prvu strategiju prilagođavanja promenjenoj klimi

Foto-ilustracija: Pixabay (toptop54)
Foto-ilustracija: Pixabay (Alain Audet)

Činjenica je da se klima u Kanadi, kao i u ostalim državama sveta, menja. U poslednjih nekoliko godina suočavaju se sa ekstremno toplim talasima, šumskim požarima i poplavama širom zemlje. Svesni klimatskih promena Vlada, kao i svi ostali nivoi vlasti,  opštine, regije i pokrajine već godinama razvijaju i planiraju kako da sprovedu mere prilagođavanja. 

Kanadska vlada nedavno je predstavila svoju prvu strategiju prilagođavanja klimatskim promenama, koja je najavljena još 2020. godine. Na izradi ove strategije učestvovala je gotov cela Kanada, a ona se sastoji od investicija i novih građevinksih standarda za zaštitu zajednice i izgradnju jake ekonomije. 

Konkretni ciljevi u pet ključnih oblasti su: otpornost na katastrofe, zdravlje i blagostanje, priroda i biodiverzitet, infrastruktura, privreda i radnici. U strategiji se navode i ciljevi za mobilizaciju i usklađivanje aktivnosti celog društva u kratkom roku. 

Kako se navodi u periodu od pet godina biće uloženo 1,1 milijarda evra u finansiranje javne infrastrukture otporne na poplave

Pročitajte još:

Sprovođenjem novih mera, savezna vlada se nada da će smanjiti rashode zbog prirodnih katastrofa. Samo novi standardi za izgradnju objekata bezbednih pred poplavama i požarima mogli bi da uštede do 4,7 milijardi kanadskih dolara godišnje, navode iz vlade ove zemlje.

Za smanjenje rizika od šumskih požara biće uloženo 284 miliona kanadskih dolara, dok je 164,2 miliona biti opredeljno za povećanje otpornosti od poplava, a čak 489,1 milion ide u Fond za ublažavanje katastrofa i prilagođavanje. 

Predstavljanje strategije prilagođavanja promenjenoj klimi naišlo je na veliko odobravanje ekoloških aktivista i gotovo svih građana ove zemlje.

Milica Radičević

Dobra organizacija ključ uspeha žena u velikim sistemima

Foto: OIE Srbija (Nije teško raditi u velikom sistemu kada je posao dobro organizovan)
Foto: OIE Srbija

Energetski portal, kao medij koji želi da doprinese rodnoj ravnopravnosti i inkluzivnosti žena u sektor zelene energije, odlučio je da podrži kampanju promocije uspešnih žena koje sprovodi Udruženje Obnovljivi izvori energije Srbije uz podršku Ambasade Kanade u Srbiji. U narednom periodu objavljivaćemo intervjue koje Udruženje OIE SRBIJA realizuje u okviru projekta „Put do većeg učešća žena u sektoru OIE“ sa ciljem da podstakne mlade devojke i žene da se obrazuju i karijernu šansu potraže u sektoru OIE.

Gordana Jugović je samostalni inženjer dispečer u hidroelektrani „Đerdap 2“ i već 33 godine uspešno gradi karijeru u jednoj od naznačajnijih hidroelektrana u sistemu „Elektroprivrede Srbije“. Žena u energetici je sve više, ali se o njima ne zna mnogo. Gordanin posao u negotinskoj hidroelektrani veoma je odgovoran i često je presudan u ključnim trenucima za naš elektroenergetski sektor.

Kako ste se kao devojka odlučili da studirate tehnički fakultet?

Gordana Jugović: Srednju školu sam završila u Negotinu, kao prva generacija usmerenog obrazovanja. Posle dve godine zajedničkih osnova, izabrala sam matematički smer, zanimanje matematičar statističar. Uvek sam imala široka i raznolika interesovanja. Počev od muzike, bez koje ne bih mogla zamisliti svoj životni put, primenjene umetnosti, šaha… Nekako sam sve to stizala, bez poteškoće. Prirodne nauke, konkretnije, matematika i fizika su bile nešto što mi je najviše ležalo i pred sam upis na fakultet, odlučila sam se za elektrotehniku – energetiku. To mi je bilo dovolјno izazovno i solidno teško. Uvek sam sebi zadavala teške, ozbilјne zadatke, iskušavajući samu sebe. Nikada ni od čega nisam odustala i upornost je jedna od mojih osobina. Danas mogu da kažem da nisam pogrešila u izboru profesije i da biram ponovo, ne bih gotovo ništa menjala.

Da li je rad u EPS bio oduvek Vaša poslovna želja ili ste se spletom okolnosti zaposlili u JP EPS i to baš u hidrosektoru?

Gordana Jugović: Fakultet sam upisala 1981. godine. Naša najveća hidroelektrana „Đerdap 1“ već je bila izgrađena, a druga dunavska elektrana se gradila. Konkurisala sam i dobila stipendiju od HE „Đerdap“. Po diplomiranju, dobila sam poziv i počela da radim u HE „Đerdap 2“.  To je ujedno i bila moja želјa tokom studiranja, da radim u hidrosektoru, u elektrani. Sticajem životnih i porodičnih okolnosti, ostala sam u Negotinu, gradu u kom sam odrasla.

Kako zapravo izgleda Vaš posao, odnosno HE u kojoj radite? Šta je konkretno Vaš posao?

Foto: OIE Srbija (Nije teško raditi u velikom sistemu kada je posao dobro organizovan)

Gordana Jugović: Moje prvo radno mesto je bilo u Tehničkoj službi HE „Đerdap 2“. Od početka, još kao pripravnik, bila sam zadužena za održavanje pomoćne opreme elektrane i spolјnih objekata. Dinamično i interesantno, naročito u prvim godinama. Prilika da nešto promenim ukazala se negde krajem 2000. godine i prelazim u Eksploataciju elektrane, gde sam i danas.

Moje radno mesto je Samostalni inženjer dispečer. Organizujem i koordiniram poslovima u Službi za eksploataciju elektrane i brodske prevodnice ogranka HE „Đerdap 2“, planiram optimalan rad elektrane sa stanovišta iskorišćenja hidroenergetskog potencijala, usklađujući rad elektrane sa važećim propisima i uputstvima. Sarađujem sa rumunskim partnerom, dispečerskim odelјenjem HE „Đerdap 1“ i dispečerskom službom EPS-a prilikom utvrđivanja dnevnih programa proizvodnje. Pri pojavi velikih voda, pratim, analiziram i utvrđujem hidroenergetske parametre vezane za rad elektrane i evakuacionih organa – prelivnih polјa. Kao član zajedničke dispečerske službe za energetiku HE Đerdap i FE Portile de Fier, pripremam potrebnu dokumentaciju i podatke za rad Mešovite komisije za Đerdap vezano za podelu potencijala sa rumunskom stranom.

Hidroelektrana „Đerdap 2“ se nalazi na 863. kilometru, 80 km nizvodno od „Đerdapa 1“. Zapravo, na profilu Đerdapa 2 nalaze se tri elektrane: rumunska sa 8 agregata, srpska glavna elektrana sa 8 mašina i srpska dodatna elektrana sa dva agregata. Između glavne i dodatne elektrane smešteno je 7 srpskih prelivnih polјa i srpska brodska prevodnica. Glavni objekat je dužine 1.017 metara, širine 78,4 metra. Upravna zgrada elektrane je na priobalјu, a komandna kula, gde je moja kancelarija i deo moje službe, negde na polovini Dunava, iznad samog postrojenja. Kroz prozor kancelarije na osmom spratu puca pogled na Dunav, na levu rumunsku i desnu srpsku obalu, na najlepše izlaske sunca u vedra jutra… Kod pojave malih voda, kada su dotoci Dunava manji od 2.300 m³/s lepo se vidi potoplјena nemačka flota iz Drugog svetskog rata.

Saradnja sa dispečerskim odelјenjem HE „Đerdap 1“ i dispečerskom službom EPS-a u prevodu znači da sam 24 sata na raspolaganju i posle završtka posla i dalјe sam pasivno dežurna. Često dnevni plan koji se dogovori u toku radnog vremena, u popodnevnim ili večernjim satima mora da se koriguje iz raznih razloga. U tom slučaju odmah se radi reprogram kako bi se zadržali optimalni uslovi proizvodnje električne energije i narednog dana. Moj posao, pored dežurstva od kuće, zahteva i skraćeni povremeni prekovremeni rad vikendom i praznikom.

Koliko je teško biti žena u tako velikom sistemu?

Gordana Jugović: Kada je posao dobro organizovan, nije teško raditi u velikom sistemu. Kada imate dobro urađena uputstva, procedure, kada se zna kako čitav sistem funkcioniše, koji su postupci u redovnim, a koji u vanrednim okolnostima, kada imate stručnu, dobro obučenu ekipu gde gotovo svako svakog može da zameni, kada je komunikacija dobra, nema nikakvih problema. Samim tim, biti žena u ovako velikom sistemu koji je, opet u tesnoj sprezi sa rumunskim sistemom, nije uopšte teško.

Da li ste se u kolekivu i okolini uvek osećali ravnopravno? Da li postoje momenti kada preovladava uverenje da su to poslovi predoređeni za muškarce?

Foto: OIE Srbija (Danas je potpuno jasno da je sektor energetike budućnost)

Gordana Jugović: Ravnopravnost polova je sada svakodnevna tema. Počela sam da radim u prošlom veku, 1989. godine, a tada HE „Đerdap 2“ još nije bila kompletno završena. Neko nepisano pravilo je bilo da mladi inženjeri po zaposlenju posle pripravničkog staža i obuke idu u smenu, na poslove dežurnog inženjera smene. Bio je to vrlo ozbilјan i nimalo lak posao u to vreme. Rad po smenama, u drugoj i trećoj smeni jer dežurni inženjer je obavezan da se stara o celoj elektrani, da otkloni kvar koji se desi iznenada, pozove ekipu na intervenciju, reaguje u momentu na pravi način, jer greške mogu biti nesagledive. Kao mlad inženjer nisam mogla u smenu, a jedini razlog je bio što sam bila devojka. Tada mi je to veoma smetalo. To je bilo prvi put da sam osetila takvu vrstu „diskriminacije“. Nikada pre toga, u toku školovanja, na fakultetu, u porodici, u kući nisam imala drugačiji tretman i zadatke nego bilo koja osoba drugog pola. Kao mlada i bez iskustva, bila sam zatečena povremenom neravnopravnom raspodelom kada su poslovni zadaci bili u pitanju. No, to me nije obeshrabrilo. Trudila sam se da uvek i u svemu dam svoj maksimum.

Postoje momenti i poslovi, pogotovo u hidroelektrani, koje generalno osoba ženskog pola teško može obaviti. Uglavnom su to poslovi koji zahtevaju fizičku spremnost i snagu. Kada su u pitanju stručni poslovi, tehnički, poslovi organizacije, upravlјanja…tu zaista nema razlike – nema poslova koji bi bili predodređeni prema polu. Bitno je zalaganje i kvalitet obavlјenog zadatka. To je moj stav.  Neka vrsta nepravde i diskriminacije u poslovnom smislu izraženija je u manjim sredinama i u manjim kolektivima. Imam i imala sam prilike da sarađujem sa sjajnim koleginicama, inteligentnim, sposobnim, vrhunskim stručnjacima, čiji rad nikada nije bio adekvatno nagrađen, niti je, nažalost, njihov kapacitet iskorišćen na pravi način. U šali ponekad kažem da smo neravnopravni, ali da muški svet treba da se izbori za ravnopravnost.

Kako uspevate da uskladite vaš posao i privatne obaveze jedne žene?

Foto: OIE Srbija (Radni dan mi počinje pre šest, a završava se oko ponoći)

Gordana Jugović: Važno je biti jak u profesionalnoj, ličnoj i interpersonalnoj sferi. Dobra lična organizacija, optimizam, samopouzdanje i samodisciplina, prilagodlјivost, upornost, tolerancija… samo su neke od osobina koje su neophodne kako bi se uskladile i ispunile sve obaveze i očekivanja. Na poslu i u privatnom životu. Radni dan mi počinje pre šest, a završava se oko ponoći. Trudim se da sve što radim bude bez greške, brzo, tačno, precizno, kvalitetno, da u sve što uradim ugradim deo sebe. Moj najveći uspeh ne vezujem za profesiju, to su moje dve ćerke. Starija, diplomirani farmaceut, već se ostvarila kao majka prelepe dvogodišnje devojčice, a početkom sledeće godine čekamo još jednog člana porodice. Mlađa je student psihologije. Posle smrti supruga, pre devet godina, nasledila sam i njegov privatni biznis. Posao, porodične obaveze i delatnost privatnog preduzetnika, sve to sam uspela da uskladim uz veliki napor, puno samokontrole i ličnog odricanja. Teško, ali uspešno.

Na koji način biste motivisali devojke da se obrazuju za rad u sektoru energetike, a naročito OIE?

Gordana Jugović: Moje dve ćerke nisu krenule mojim putem u izboru profesije. Žao mi je što nisam uspela da ih motivišem da visoko obrazovanje bude usmereno ka tehničkim naukama, ali svakako su imale i imaju moju podršku u izboru svog zanimanja. Energetika je bila perspektivna i u vreme kada sam se opredelila za nju. Danas je potpuno jasno da je sektor energetike budućnost. Ne samo na lokalnom, već na svetskom nivou. Posebno će se ići u pravcu unapređenja, razvoja i ulaganja u OIE, pogotovo kada su poznati stavovi i cilјevi na svetskom nivou vezani za dostizanje uglјenične neutralnosti. Imam utisak da su mladi danas nedovolјno informisani. I mladići i devojke. Zvuči čudno, s obzirom da su im gotovo sve informacije na dohvat ruke. Za početak neophodno  je informisati srednjoškolce kroz predavanja, radionice, reklame i spustiti struku na nivo srednjoškolaca. Doći im na noge. Fakulteti, lјudi iz oblasti energetike i sektora OIE treba da naprave kontakt sa srednjim školama i maturantima prezentuju šta se sve radi u energetici, posebno u sektoru OIE. Sasvim sigurno bi se broj potencijalnih studentkinja tehničkih fakulteta povećao. Maturantkinjama treba objasniti koliko su veliki potencijali za razvoj stabilne karijere u energetici, koliko se mogu očekivati velike investicije u ovaj sektor, pogotovo sada kada energije nema dovolјno. Mladim devojkama treba objasniti da je energetika ogromna oblast, da je mogućnost zapošlјavanja velika, učešće u mnogobrojnim, velikim, zahtevnim i interesantnim projektima u tom slučaju izvesno, a  saradnja sa kolegama iz celog sveta izuzetno dobra, pa samim tim i mogućnost napredovanja u profesionalnom smislu dolazi brzo.

Izvor: OIE Srbija

Sledeće godine kreće izgradnja regionalnih centara za upravljanje otpadom

Foto-ilustracija: Pixabay (manfredrichter)
Foto: Ministarstvo zaštite životne sredine

O dinamici realizacije infrastrukturnih projekata u domenu upravljanja otpadom, koji će biti finansirani iz kreditne linije EBRD i Francuske razvojne agencije (AFD) razgovarali su Irena Vujović, ministarka zaštite životne sredine i Mateo Kolanđeli, regionalni direktor Evropske banke za obnovu i razvoj za Zapadni Balkan. 

Nakon što je delegaciju EBRD upoznala sa najznačajnijim rezultatima i projektima iz „Zelene agende“, usklađivanjem zakonodavstva u domenu zaštite životne sredine sa direktivama EU, ministarka je predočila da se realizacija ambicioznog projekta koji podrazumeva izgradnju sedam regionalnih centara za upravljanje otpadom u Srbiji, odvija po planu.

“EBRD je strateški partner Vlade Republike Srbije i Ministarstva zaštite životne sredine u realizaciji kapitalnih zelenih projekata koji su od izuzetnog značaja za unapređenje kvaliteta životne sredine, a time i kvaliteta života građana. U prvoj polovini 2023. godine počeće izgradnja regionalnih sanitarnih deponija i prateće infrastrukture za tretman otpada u Valjevu, Užicu i Pirotu, dok će druga faza obuhvatiti Sombor, Novu Varoš, Sremsku Mitrovicu i  Rašku. Očekujemo da će regionalni centri za upravljanje čvrstim otpadom u skladu sa najvišim ekološkim standardima doprineti i jačanju svesti o značaju recikliranja, kao i povećanju procenta reciklaže otpada u našoj zemlji, čemu i težimo”, rekla je Vujović, navodi se u saopštenju.

Pročitajte još:

Oni su izrazili zadovoljstvo napredovanjem projekta u Kragujevcu, kojim je omogućen kompletan prelazak gradske toplane sa uglja i mazuta na ekološki prihvatljiviji energent, i saglasili se da je to jedan od najuspešnijih projekata realizovan u saradnji EBRD.

Na sastanku je dogovoreno da će se u narednom periodu razmatrati i mogućnosti za unapređenje saradnje i zajedničkog učešća u drugim zelenim programima ove finansijske institucije, koji se odnose na klimatske promene i druge oblasti usmerene na očuvanje i zaštitu životne sredine. 

Energetski portal

Nova prilika za startape kroz Raising Starts program

Foto: NTP Beograd
Foto: NTP Beograd

Naučno-tehnološki park Beograd (NTP Beograd), raspisao je uz podršku Vlade Švajcarske i u partnerstvu sa Naučno-tehnološkim parkom Niš (NTP Niš ) i Naučno-tehnološkim parkom Čačak (NTP Čačak), novi, treći poziv za Raising Starts, prvi pre seed akceleratorski program u Srbiji koji startap timovima i kompanijama u najranijim fazama razvoja inovativnih proizvoda i usluga obezbeđuje stručnu, mentorsku i finansijsku podršku do 20.000 CHF (bespovratno, no equity) za ubrzan razvoj i globalni rast.

Na aktuelni Javni poziv mogu konkurisati startap timovi od najmanje dva člana i inovativne kompanije osnovane ne duže od dve godine do datuma objavljivanja Javnog poziva. Prijave su otvorene do 28. decembra u podne, više pogledajte na zvaničnoj stranici programa.

Događaju povodom objavljivanja novog javnog poziva za program Raising Starts u Naučno-tehnološkom parku Beograd, prisustvovala je i ministarka nauke, tehnološkog razvoja i inovacija, dr Jelena Begović.

“Ovde se danas dešava sjajna stvar za našu zemlju, jer samo kroz transfer znanja, tehnologije i razvoj inovacija možemo da utičemo na tehnološki razvoj čitavog društva. U tome je bitna uloga startapa, koji izazove sa kojima se suočavamo u svim oblastima svojim inovativnim pristupom i preduzetničkim duhom pretvaraju u konkretne proizvode i procese. Za ovo je potrebna velika hrabrost, i svesni smo da je taj proces dugotrajan, naporan i rizičan, zbog čega je važna uloga naučno-tehnoloških parkova koji su prvo mesto podrške i ovaj pre seed akcelerator je još jedna prilika da se pomogne startapima”, istakla je dr Jelena Begović, dodajući da će ministarstvo raditi na daljem jačanju podrške i kreiranju ekosistema da bi se podržao razvoj startapa i povećala šansa za njihov uspeh.

Pročitajte još:

Program Raising Starts kreiran je kroz projekat “Tehnopark Srbija 2 – Podsticanje izvoza kroz razvoj tehnoloških parkova” kojim Vlada Švajcarske podržava dalji razvoj inovacija i tehnološkog preduzetništva u Srbiji.

“Kroz prva dva poziva na programu Raising Starts 80 startap timova i kompanija prošlo je kroz veoma specifične poslovne obuke vrhunskih stručnjaka, i podržano je osnivanje 36 novih startap kompanija u Beogradu, Nišu i Čačku koje su dobile finansijsku i mentorsku podršku u svom ubrzanom razvoju. Još je značajniji podatak da je više od jedne trećine ovih kompanija u prvim mesecima svog poslovanja dobilo dodatna sredstva za nastavak svog inovativnog razvoja, što pokazuje  da program daje odlične rezultate i da je popunio prazninu u finansiranju startapa u ranoj fazi. Već sada možemo reći da je Švajcarska veoma ponosna na ovaj program i na startap kompanije koje se kroz njega razvijaju i rastu”, rekao je Derek George, zamenik direktora Švajcarske kancelarije za saradnju u Srbiji.

Kroz intenzivna predavanja i obuke, startapi na Raising Starts programu dobijaju neophodno usmerenje, znanja i veštine kako da premoste prepreke na putu od inovativne ideje do spremnosti za investicije i izlazak na globalno tržište. Na raspolaganju im je do 20.000 CHF bespovratno (no equity) za razvoj novih proizvoda i usluga, a u skladu sa svojim specifičnim potrebama, svaki od startapa dobija svog biznis i tehnološkog mentora (lokalni i međunarodni eksperti, startapi i investitori) sa kojima rade kroz 1-1 mentorske sesije. 

Uz obuke i mentorstvo, startapi dobijaju i posebnu podršku u oblasti prava intelektualne svojine, a biće im omogućen i pristup savremenim inovacionim laboratorijama, mentorima, investitorima i drugim startap osnivačima u mreži naučno-tehnoloških parkova, što im otvara nova vrata i mogućnosti i nakon završetka programa.

Izvor: Naučno-tehnološki park Beograd

Zagađenje vazduha najveća opasnost po zdravlje u Evropi

Foto-ilustracija: Unsplash (Kristen Morith)
Foto-ilustracija: Pixabay

Kvalitet vazduha u Evropi se poboljšava, ali i dalje predstavlja veliki rizik, jer je izloženost takozvanim finim česticama dovela do najmanje 238.000 prevremenih smrti u Evropskoj uniji 2020. godine, navodi se u saopštenju Evropske agencije za životnu sredinu (EEA).

Nažalost zagađenje vazduha u Evropi i dalje predstavlja najveću opasnost po zdravlje ljudi.

“Emisije osnovnih zagađivača vazduha i njihove koncentracije u ambijentalnom vazduhu značajno padaju u poslednih dvadeset godina, ali kvalitet vazduha je i dalje veoma loš u mnogim područjima Evrope”, piše u saopštenju. 

U periodu između 2005. i 2020. godine, broj ranih smrtnih slučajeva zbog izloženosti finim zagađujućim česticama u Evropskoj uniji opao je za 45 procenata, što je u skladu sa Akcionim planom za smanjenje zagađenja za 55 odsto do 2030. godine.  

Iako ove brojke obećavaju, čak 96 odsto urbanog stanovništva EU je i dalje bilo izloženo 2020. godine koncentracijama finih čestica koje su bile iznad nivoa koji je propisala Svetska zdravstvena organizacija, od pet mikrograma po kubnom metru.

Dugotrajno izlaganje štetnim česticama iz vazduha slabi pluća, a pogoršava stanje kod osoba koje imaju kardiovaskularna obolenja, dok se bolesti srca i moždani udar navode kao najčešći uzročnici prevremenih smrtnih slučajeva.

Pročitajte još:

“Neophodni je uložutu dodatni napor kako bi do 2050. godine ispunili cilj o nultom zagađenju, a to je smanjenje zagađenja vazduha na nivoe koji se više ne smatraju štetnim po zdravlje”, kažu iz EEA.

Podsetimo, nedavno je Evropska komisija predložila je uvođenje strožijih pravila o zagađivačima u vazduhu. Predloženim novim merama broj smrtnih slučajeva koji su uzrokovani nivoima glavnog zagađivača PM2,5 smanjiće se za više od 75 odsto u narednih 10 godina, navodi se na sajtu Evropske komisije.

Zemlje Zapadnog Balkana, uključujući i našu, godinama imaju problem sa prekomernim zagađenjem vazduha koje izaziva široka upotreba fosilnih goriva, nizak udeo obnovljivih izvora energije i siromaštvo.

Prema podacima Evropske agencije za životnu sredinu, prekomerna koncentracija PM čestica, natrijumovih i sumpornih oksida, ugljen-dioksida i drugih opasnih materija u vazduhu godišnje prevremeno odnese 30.000 života na Zapadnom Balkanu.

Milica Radičević

OBJAVLJENE NOVE CENE GORIVA

Foto: Ministarstvo unutrašnje i spoljne trgovine
Foto: Ministarstvo unutrašnje i spoljne trgovine

Ministarstvo trgovine, turizma i telekomunikacija objavilo je nove najviše maloprodajne cene derivata nafte za period od 15 časova 15. novembra 2022. godine do 02. decembra 2022. godine, i to za:

EVRO DIZEL u iznosu 209 dinara za jedan litar i

EVRO PREMIJUM BMB 95 u iznosu 178 dinara za jedan litar.

Takođe, u skladu sa članom 3. stav 5. navedene uredbe, obaveštavaju se privredni subjekti koji obavljaju delatnost trgovine motornim i drugim gorivima na stanicama za snabdevanje prevoznih sredstava da su dužni da utvrđene maloprodajne cene derivata nafte primene odmah po objavljivanju na zvaničnoj internet stranici Ministarstva unutrašnje i spoljne trgovine.

Energetski portal

Zagađenje sve veće, a budžet za milijardu dinara manji

Foto-ilustracija: Pixabay (Olichel)
Foto-ilustracija: Unsplash (Carolina Pimenta)

Ministarka zaštite životne sredine Irena Vujović izjavila je da će ulaganje u zaštitu životne sredine ostati jedan od prioriteta i u narednom periodu i dodala da je u prethodne dve godine najviše urađeno za čistiji vazduh u Srbiji.

Sa druge strane, rebalansom budžeta za 2022. godinu smanjen je ukupan budžet Ministarstva zaštite životne sredine za 1,29 milijardi dinara.

Životna sredina (ni)je prioritet

Zašto novi rebalans budžeta za 2022. godinu ukazuje na značajno smanjenje finansijske pomoći Evropske unije u iznosu od skoro milijardu dinara? Da li je zaštita životne sredine zaista jedan od prioriteta Vlade i Ministarstva zaštite životne sredine? Drastično smanjenje budžeta odnosi se pre svega na upravljanje otpadom i otpadnim vodama, iako mnoga istraživanja i analize ovu oblast vide kao jednu od problematičnijih. Zakon o izmenama i dopunama Zakona o budžetu RS za 2022. godinu sa sobom nosi brojna smanjenja određenih stavki u budžetu, među kojima se najznačajnije razlike odnose na: Sanaciju i zatvaranje nesanitarnih deponija, sistem upravljanja otpadom, izgradnju regionalnih centara upravljanja otpadom, kao i na ostale stavke upravljanja otpadom, otpadnim vodama i hemikalijama, te smanjenja iznose više od 2,5 milijardi dinara. Međutim, ukupno smanjenje budžeta manje je od ovog iznosa, uzimajući u obzir da su se sredstva za neke aktivnosti i uvećala.

Smanjenjem budžeta u ovim oblastima ne ispunjavaju se ciljevi propisani Programom upravljanja otpadom u RS za period od 2022 – 2031. godine, kao što su: Unapređen sistem upravljanja komunalnim otpadom kroz povećanu stopu reciklaže, smanjeno odlaganje biorazgradivog otpada na deponije i smanjeno odlaganje otpada na nesanitarne deponije. Ne samo da su ove mere u suprotnosti sa postavljenim ciljevima, već se nastavlja i praksa neadekvatnog odlaganja otpada bez uslova kontrole na nesanitarnim deponijama.

Takođe, dok je za uređenje i unapređenje sistema zaštite prirode i očuvanja biodiverziteta u Zakonu o budžetu za 2022. godinu opredeljeno skoro 190 miliona dinara, sada ta cifra iznosi manje od 70 miliona dinara, a kada se radi o Monitoringu kvaliteta vazduha, vode i sedimenata, budžet za ovu oblast smanjen je za skoro 14 miliona dinara.

Pročitajte još:

Da li kupovina ekoloških vozila rešava probleme zagađenja?

U novom budžetu vidno je i povećanje određenih stavki poput Podsticaja za kupovinu ekološki prihvatljivih vozila gde postoji skok sa 150 miliona, na više od 260 miliona dinara. Uzimajući u obzir da ovakav tip automobila u Srbiji sebi može da priušti relativno mali broj ljudi, kao i da je njihov doprinos zagađenju vazduha neuporediv u odnosu na industriju i energetiku, Koalicija 27 smatra da postoje mnoge zabrinjavajuće i svrsishodnije oblasti, koje zahtevaju povećanje budžeta, poput subvencionisanja mera energetske efikasnosti i mera za smanjenje energetskog siromaštva, na primer. Ne treba zanemariti ni to da se struja za ekološki „prihvatljiva“ vozila u Srbiji za sada najvećim delom dobija iz ekološki „neprihvatljivih“ izvora – sagorevanjem fosilnih goriva.

Drugo povećanje odnosi se na Usluge izmeštanja i trajnog zbrinjavanja opasnog otpada – a prema poslednjem izveštaju Agencije za zaštitu životne sredine najviše opasnog otpada stvara privreda. Koalicija 27 smata da bi privreda sama trebalo da plaća upravljanje otpadom koji generiše, na osnovu načela Zagađivač plaća kao i člana 26. Zakona o upravljanju otpadom, gde su definisane odgovornosti proizvođača otpada.

Ovakve izmene budžeta Ministarstva zaštite životne sredine u suprotnosti su sa preporukama koje je Koalicija 27 dala u svim izveštajima tokom osam godina, u suprotnosti i sa preporukama Evropske komisije, ali i realnim problemima i potrebama građana naše zemlje.

Izvor: Koalicija 27

Ministarka Tanasković: Sve subvencije biće isplaćene do kraja godine

Foto ilustracija: Pexels
Foto-ilustracija: Pixabay

Ministarka poljoprivrede Jelena Tanasković kaže za RTS da isplata premija za mleko za treći kvartal počinje u ponedeljak, a da će sve subvencije biti isplaćene do kraja godine. Naglašava da je prioritet uvođenje e-Agrara, kao i da neće sistem funkcionisati po principu „brzi prsti“, već će se uvesti kriterijumi za svaku meru.

Tanasković ističe da nam situacija u kojoj se svet nalazi pokazuje da je osnovni zadatak svake države da obezbedi dovoljne količine hrane, kao i da je to jedan od glavnih prioriteta kojima se bavi i naša država.

“Mislim da je država i u ovoj godini koja je izuzetno teška pokazala da reaguje brzo, da reaguje efikasno, da donosi prave mere u pravom trenutku i naši građani nisu osetili nestašice niti osnovnih životnih namirnica, niti bilo kojih drugih. Mi nismo imali prazne rafove kao neke druge zemlje“, dodala je Tanaskovićeva.

Pored toga, kako kaže, uređenje sistema i uvođenje e-Agrara su primarni.

„Digitalizacija je neophodna u poljoprivredi i uopšte neophodna u administraciji kako bi našim poljoprivrednicima olakšali život u smislu podnošenja zahteva, smanjili čekanja na šalterima sa jedne strane, a sa druge strane kako bi administracija bila brža, efikasnija i kako bi oni dobili sredstva u godini u kojoj su za ta sredstva i aplicirali“, navela je Tanaskovićeva.

„Sve subvencije biće isplaćene do kraja godine“

Poručuje da je budžet Ministarstva poljoprivrede nikada veći.

Foto-ilustracija: Pixabay (Couleur)

„Mi smo trenutno na 78,5 milijardi u ovoj godini što čini 5,3 odsto ukupnih poreskih prihoda države“, dodaje.

Ističe da je poljoprivrednicima možda važniji podatak da 62 milijarde iz budžeta idu na podsticaje u ovoj godini.

„Dodatnih 16,5 milijardi će biti isplaćeno na podsticaje u celosti. Mi smo već ove nedelje krenuli sa isplatama i preko četiri milijarde dinara smo isplatili“, naglašava ministarka.

Dodaje da je u ponedeljak isplaćeno mleko za drugi kvartal, da je u utorak isplaćeno gorivo, u sredu je isplaćeno osiguranje poljoprivrednim proizvođačima, a u četvrtak su isplaćeni voćari.

„Mi svaki dan isplaćujemo. U ponedeljak ćemo već isplatiti mleko za treći kvartal i mogu reći da ćemo sigurno do polovine decembra utrošiti skoro čitav novac osim jedne mere, a to je dodatna mera proizvođačima suncokreta koju je država ove godine donela“, dodaje Tanaskovićeva.

Ističe da u ovom trenutku ima oko 35.000 zahteva za tu meru.

„Tako da idemo sa isplatom svih redovnih mera, da bismo verovatno 30. decembra isplaćivali i suncokret. U svakom slučaju sve će biti izmireno do kraja ove godine“, ističe Tanaskovićeva.

Pročitajte još:

„Uvešćemo kriterijume za svaku meru“

Foto-ilustracija: Pixabay (lumix2004)

Ukazuje da će se uvođenjem e-Agrara srediti sistem.

„Mi sada imamo oko 450.000 poljoprivrednih gazdinstava prijavljenih, oni su do sada aplicirali na mere na način ‘ko pre devojci’ ili ‘brzi prsti’, svakako ćemo uvesti kriterijume za svaku meru, bićemo dosta transparentni, ići će sve elektronski i očekujemo da se tu dosta iščisti situacija u smislu uređenja sistema“, navodi ministarka.

Ističe da će i u narednoj godini reagovati shodno situaciji, kao i da je i ove godine dosta mera doneto.

„Pored mera za proizvođače šećerne repe i suncokreta, imamo i meru za proizvođače mleka – podignuto je sa sedam na 10 dinara po litru za prvi i drugi kvartal, u trenutku kada je bilo poremećaja na tržištu mi smo podigli na 15 dinara po litru, tako da se reaguje trenutno shodno situaciji“, navodi Tanaskovićeva.

Dodaje da je ove godine doneta i mera za reprogram kredita, kao i da će deo te kamate država snositi.

„Takođe, merkantilni kukuruz 15.000 tona je obezbeđeno preko robnih rezervi i on će završiti kod naših proizvođača mlečnih krava. Tako da, sve se to nastavlja i sledeće godine“, dodaje.

Kako rešiti krizu u stočarstvu 

Foto-ilustracija: Pixabay

U najvećoj krizi je stočarstvo, i mlečna proizvodnja i proizvodnja mesa. Ministarka kaže da je u svakodnevnom kontaktu sa stočarima i da joj oni iznose svoje predloge koji će biti razmotreni.

„Država ne ulaže ni sada malo u stočarstvo. Imamo osnovne podsticaje koji su 8.000 po hektaru plus 1.000 dinara po hektaru za gorivo, imamo podsticaje za mleko koji su 10 dinara po litru, imamo direktne podsticaje za kvalitetne priplodne krave koji su na nivou 25.000 dinara po grlu, imamo podsticaje za krave dojilje 40.000 dinara po grlu, za krave za tov 40.000 dinara, imamo mere za svinjarstvo – imamo preko deset mera u stočarstvu“, navodi Tanaskovićeva.

Pored toga, dodaje, postoje i mere ruralnog razvoja gde se finansira tov 5.000 dinara po grlu goveda, 3.000 dinara za svinje, ovce i koze.

Govoreći o tome kako ćemo manje uvoziti, a više izvoziti i kako će potrošač imati priliku da više kupuju domaće prozvode, najboljeg porekla od domaćih sorti na najbolji način proizvedene. 

„Sve ove mere koje se sporvode daju prioritet našim proizvođačima i domaćoj prizvodnji i to se pokazalo kao najvažnije da imate sve osnovne živote namirnice i sve druge u svojoj zemlji. Kao što vidite, svaka država koja ima svoju prozvodnju bolje prolazi u ovom trenutku“, zaključila je ministarka.

Izvor: RTS