Home Blog Page 215

Osim povećanja agrarnog budžeta, potrebna i bolja raspodela subvencija

Foto-ilustracija: Pixabay (FelixMittermeier)
Photo-Ilustration: Pixabay (fietzfotos)

Nakon rebalansa ovogodišnji budžet za poljoprivredu je, prema rečima nadležnih, dostigao 5,3 posto ukupnih prihoda. To je prvi put posle dve i po decenije da je za agrar izdvojeno više od zakonskih pet procenata celokupnog budžeta. Međutim, već od 1. januara poljoprivreda će imati na raspolaganju 4,32 odsto državne kase ili 79,9 milijardi dinara, što je za milijardu više nego ove godine. I proizvođači i stručnjaci se slažu da bi agraru trebalo daleko više novca, kao i da nedostaje kvalitetnija raspodela postojećih sredstava.

Predsednik Nezavisne asocijacije poljoprivrednika Srbije Jovica Jakšić smatra da će agrarni budžet uvek biti mali dok se na sadašnji način budu delile subvencije.

,,To znači da proizvođači čija je osnovna delatnost poljoprivreda treba da dobiju veća sredstva od onih kojima je proizvodnja hrane dodatna delatnost. Poljoprivredna gazdinstva koja postoje u registru, a ne bave se poljoprivredom ne treba da dobijaju podsticaje. To treba da se reši sistematski i ne znam zašto se to ne rešava već duže vreme. Verovatno je problem u administraciji i verujem da će biti mnogo bolje kada počne da funkcioniše e-agrar“, kaže Jovica Jakšić, predsednik Nezavisne asocijacije poljoprivrednika Srbije.

,,Mi sada imamo poljoprivredna gazdinstva koja nemaju nijednu uplatu na računu i koja služe samo da bi se dobile subvencije. Vlasnik da zemlju u zakup meni ili vama, a izvlači novac iz budžeta. To je veliki novac i zato smo mi uvek nezadovoljni. Budžet koji se prikazuje ne koriste maksimalno poljoprivrednici koji se stvarno bave poljoprivredom i to je suština stvari. A mi sad možemo da pričamo da li će da dobiju više za mleko ili za meso ili za ovo ili za ono, džabe su sve te priče“, dodaje naš sagovornik.

Praksa je, objašnjava, pokazala da su subvencije za investicije u poljoprivredi uvek stizale do pravih proizvođača.

,,Nećete vi da kupite traktor ili neku drugu mašinu, ako se ne bavite poljoprivredom. Šta će vam to? Bilo je nekih zlupotreba, ali mešetarenja uvek ima i to je klasičan kriminal, to nema veze sa poljoprivredom“, ističe Jakšić.

,,S druge strane, direktna davanja, kao što sam rekao, dobijaju sva gazdinstva koja su registrovana, bilo da se bave poljoprivredom ili ne. I to je problem. Mi se približavamo ulasku u EU i očekujemo povećanje budžeta koji ćemo dobiti od EU. Ali, u EU ne možemo da idemo sa subvencijama od 8.000 dinara po hektaru, ako znamo da su kod njih najmanje subvencije 200 evra po hektaru. Trebalo bi direktna davanja da se povećaju, ali se moraju sprečiti zloupotrebe“, dodaje ovaj poljoprivrednik.

Pročitajte još:

Iščekivanje Zakona o profesionalnom poljoprivredniku

Podaci pokazuju da u Srbiji ima više od 400.000 registrovanih gazdinstava, od kojih se manje od trećine, oko 160.000 i bave poljoprivredom. Zbog toga je, naglašava, potrebno što pre doneti Zakon o profesionalnom poljoprivredniku.

,,Tim zakonom bi se sve definisalo. Ko ima pravo na kolike subvencije. Da li poljoprivredno gazdinstvo plaća PIO, da li je u sistemu PDV-a… Da ima pravo kao preduzetnik ili privrednik. Sistem nas je naterao da radimo više zemlje, jer od 20 hektara ne može da se živi. Ko može da živi od 20 hektara neka mi kaže“, ističe Jakšić.

,,Svi znaju da za život na godišnjem nivou treba bar 10.000 evra. Sa 20 hektara nema šanse da se zaradi ni blizu toga. I ko će od toga da živi? Može da se živi ako se bavi profitabilnijom proizvodnjom kao što su lekovito bilje, voćarstvo, ali tu dolazimo do problema sa nedostatkom radne snage, neorganizovanošću, tako da niko neće toga da se poduhvati. I mi koji smo to probali smo odustali“, dodaje naš sagovornik.

Razmotriti efekte subvencija u stočarstvu

Foto-ilustracija: Pixabay (Miller_Eszter)

Stručnjaci upozoravaju da je stočarstvo najugroženiji deo poljoprivrede, jer se godinama unazad broj krava, svinja, goveda drastično smanjuje. Zbog toga je i država odlučila da poveća pojedine subvencije u ovom sektoru.

,,Kada govorimo o sprovođenju budžeta za poljoprivredu za stočarstvo, prvo treba napomenuti pozitivan pomak, a to je da je budžet veći što je ohrabrujuće. Ono što je veoma bitno jeste istaći da su subvencije služe za podsticanje, a ne finansiranje proizvodnje“, kaže Nenad Budimović, sekretar za stočarstvo i preradu stočnih proizvoda PKS.

,,Predlog je da premija za mleko za treći i četvrti kvartal bude u istom iznosu kao i za prva dva kvartala, a treba razmotriti predlog da se subvencioniše svaki litar proizvedenog mleka bez obzira na kvartalnu proizvodnju. Naravno, ono mora da zadovoljava parametre kvaliteta i zdravstvene bezbednosti“, dodaje naš sagovornik.

Da bi se donela ispravna odluka, bitno je videti kakvi su efekti do sada datih podsticaja.

,,Potrebno je dobro razmotriti subvencije za premiju za mleko, jer ova mera nije dala očekivane rezultate, pa ili nije dobra ili se ne sprovodi dobro. Premija za mleko je veoma bitna za farmere i šteta je da velike količine novca ne daju rezultate“, objašnjava Budimović.

U cilju razvoja stočarstva i kozarstva predlog je da ovčije i kozije mleko bude više premirano, što bi podstaklo farmere da povećaju proizvodnju.

,,Količina pomuženog mleka ovaca i koza je oko milion litara, pa to ne bi predstavljalo opterećenje za budžet“, smatra naš sagovornik.

,,Takođe, subvencije za tovljenike treba omogućiti i uzgajivačima koji imaju više od 5.000 komada u turnusu jer takvi proizvođači mogu da obezbede kontinuitet u proizvodnji. Jedna od mera koje bi doprinele dobrom rezultatu subvencija je da se plaćanje tovljenika vrši prema kvalitetu – ocena trupova na liniji klanja, kao i da se premija za mleko isplaćuje prema kvalitetu, što bi potvrdila nacionalna laboratorija“, dodaje Budimović.

U proizvodnji ribe, objašnjava, treba definisati uslovno grlo stoke po hektaru, kako bi bili ravnopravno tretirani prilikom zakupa državnog zemljišta. Uz to, treba razmotriti i visinu trenutnih podsticaja po kilogramu proizvedene ribe.

„U pčelarstvu subvencije treba davati po količini proizvedenog meda, a ne po košnici jer bi prema trenutnom broju košnica proizvodnja meda trebalo da bude dvostruko veća“, smatra naš sagovornik.

„Kada je reč o živinarstvu i proizvodnji konzumnih jaja treba razmotriti visinu podsticaja po koki nosilji, jer nastupa period primene obogaćenih kaveza što će u značajnoj meri smanjiti broj koka nosilja, a samim tim i broj komada proizvedenih jaja za 40 odsto“, ističe Budimović.

Najvažnije je da se subvencije isplaćuju redovno

Foto: Unsplash (Adrian Infernus)

U vremenu velikih geopolitičkih promena proizvodnja zdravstveno bezbedne hrane i obezbeđenje prehrambene sigurnosti dobija prioritetno mesto u svim zemljama sveta. Ovome dodatno doprinose sve izraženije klimatske promene koje su iskazale svoje ekstreme – sušu ili poplave. To su dovoljni razlozi da Srbija pokloni maksimalnu pažnju kako primarnoj poljoprivrednoj proizvodnji tako i preradi, smatra Jasna Bajšanski, predsednica Društva agrarnih novinara.

„Raduje podatak da će agrarni budžet biti uvećan i da će više novca stići i do naših poljoprivrednika. Kada govorimo o različitim vrstama podsticaja tu je najvažnije da se subvencije po svim osnovama isplaćuju redovno. Poljoprivrednicima to mnogo znači, posebno u jeku velikih radova“, objašnjava Jasna Bajšanski, predsednica Društva agrarnih novinara.

Takođe bi, kaže, trebalo pronaći adekvatan model da se više pomognu mala i srednja poljoprivredna gazdinstva.

„Ako posmatramo iz ugla gore pomenutih promena, ne treba dozvoliti gašenje niti jednog poljoprivrednog gazdinstva, jer je svako zlata vredno. Direktna davanja po hektaru treba uvećati koliko god je to moguće, posebno malim i srednjim poljoprivrednim gazdinstvima“, smatra Bajšanski.

„Izuzetno značajna pomoć svim poljoprivrednicima bilo bi regresirano gorivo. Godinama se priča o tzv. plavom dizelu ali sve se završava na priči. U praksi se pokazalo da nije baš najbolje rešenje da jeftini dizel poljoprivrednici mogu da kupe isključivo na NIS-ovim pumpama jer su one u velikom broju slučaja prilično udaljene od njihovih gazdinstava, pa ako se tome doda ograničena količina, to je već problem“, navodi naša sagovornica.

I do sada se dosta novca izdvajalo za stočarstvo, pa tu praksu, objašnjava, treba nastaviti uz neke modifikovane modele.

„Primera radi, premije za mleko treba isplaćivati direkto stočarima, a ne mlekarama. Naši ljudi su spremni da prave gotove proizvode koji su izuzetno kvalitetni, a tu ne smeju biti prepušteni sami sebi. I do sada su izdvajana sredstva za mlade poljoprivrednike. To svakako treba nastaviti i u većoj meri ako je to moguće“, kaže Bajšanski.

„Sigurna sam da i sami poljoprivrednici imaju svoje predloge koje nadležni treba da saslušaju. Svaki dinar uložen u poljoprivredu višestruko se vraća i uz dobru raspodelu sredstava građani Srbije mogli bi u većoj meri da jedu domaću hranu po pristupačnim cenama. Što su veće subvencije veća je i konkurentnost naše poljoprivrede na stranim tržištima“, dodaje naša sagovornica.

Agrarni budžet u EU oko 30 posto ukupnog budžeta, u Srbiji 6 puta manje

Foto-ilustracija: Pixabay (Skitterphoto)

Da ima mogućnosti predsednica Zadružnog saveza Vojvodine bi, kaže, i ovaj uvećani budžet za poljoprivredu dodatno uvećala.

„Sa poslednjim uvećanjem agrarnog budžeta, on iznosi nešto više od pet odsto ukupnog budžeta, a agrarni budžet EU je više od 30 odsto od ukupnog budžeta EU, što samo po sebi govori o mogućnostima podsticanja poljoprivredne proizvodnje u Srbiji i EU“, kaže Jelena Nestorov Bizonj, predsednica Zadružnog saveza Vojvodine.

,,Pored toga, značaj i doprinos poljoprivrede ne samo nacionalnoj prehrambenoj sigurnosti, već i njenog tradicionalno najznačajnijeg učešća u spoljnotrgovinskoj razmeni, pokazuju da je ne samo interes poljoprivrednika, već i opšti državni interes očuvanje i podsticanje domaće poljoprivredne proizvodnje“, navodi naša sagovornica.

Rebalansom budžeta za 2022, objašnjava, pokrivaju se neke od neizmirenih obaveza i vanrednih mera, što strukturno ne menja u značajnijem obimu namenu budžetskih sredstava. U skladu sa navedenim, osnovna poruka je da agrarni budžet u narednim godinama i dalje treba povećavati u što većoj meri.

,,Najveći deo budžeta se troši na direktna davanja, što smatram da je u redu i da još više sredstava treba usmeriti u ovu svrhu, pri čemu je potrebno mere podrške (kako u direktnim davanjima tako i u ostalim namenama) mnogo bolje prilagođavati stvarnim potrebama u poljoprivredi i kretanjima na tržištu, nego što je do sada bio slučaj“, objašnjava Nestorov Bizonj.

,,Na primer, u periodu konstantnog rasta kamata na kredite, logično bi bilo povećati subvencionisanje kamata na kredite – u skladu sa rastom kamata, a ne određenim procentualnim uvećanjem iznosa u odnosu na prošlu godinu kada su kamate bile mnogo niže“, kaže naša sagovornica.

Prema njenom mišljenju osnovne podsticaje u biljnoj proizvodnji potrebno je višestruko uvećati, imajući u vidu i enorman rast cena svih inputa za poljoprivrednu proizvodnju, kao i činjenicu da su u državama EU ovi podsticaji daleko viši nego kod nas.

,,Za sve vrste podsticaja bi trebalo ukinuti ograničenje od 20 hektara poljoprivrednog zemljišta za koje se mogu ostvariti, jer se kroz ovakvo ograničenje onemogućava poljoprivrednicima i zadrugama koji imaju veće površine gazdinstva da ostvare podsticaje za kompletnu proizvodnju“, smatra Nestorov Bizonj.

,,Takođe, potrebno je preispitati ukupnu agrarnu politiku u nekim oblastima poljoprivrede, a naročito u stočarstvu, gde i pored postojećih davanja iz agrarnog budžeta, postoji dugogodišnji trend smanjenja stočnog fonda“, objašnjava predsednica Zadružnog saveza Vojvodine.

Regresi za gorivo, đubrivo, semenski materijal…

Foto-ilustracija: Unsplash (Kai Pilger)

Osim povećanja direktnih davanja veoma je važno, kaže, uvesti sistem regresinja troškova za inpute za poljoprivrednu proizvodnju, naročito za dizel-gorivo, mineralno đubrivo, semenski materijal…

,,U državama EU i u okruženju, proizvođačima je omogućeno da dizel-gorivo kupuju po povlašćenim cenama, koje su značajno umanjene u delu državnih nameta na osnovnu cenu goriva. Koliki je značaj ovakve vrste uštede, dovoljno govori činjenica da trošak dizel-goriva u najjeftinijoj proizvodnji pšenice učestvuje sa oko 14 odsto u ukupnim troškovima, pri čemu mu je cena samo od početka ove godine uvećana za više od 20 odsto“, ističe naša sagovornica.

,,Uz to, kada usled nepovoljnih vremenskih uslova izostane bar prosečan prinos proizvoda, kao što se ove godine desilo u najvećem delu proizvodnje kukuruza i soje, nije iznenađujuće da proizvođač dočeka vreme za novu setvu bez novca i mogućnosti da je obavi uz sva potrebna ulaganja“, objašnjava Nestorov Bizonj.

Investiciona ulaganja, a naročito u savremenu mehanizaciju, skladišne, preradne i druge kapacitete, trebalo bi podsticati preko zadruga po posebnim programima za zadruge, imajući u vidu da bi takve investicije bile rentabilnije i efikasnije za zadrugare od istih investicija u pojedinačna gazdinstva, smatra naša sagovornica.

,,Izuzetno dobra mera bila bi i podsticanje zadružnog organizovanja poljoprivrednika kroz dodatne podsticaje zadrugarima, ne samo zbog poboljšanja njihovog tržišnog položaja kroz zadružno organizovanje, već i zato što se sva roba koju zadrugari i zadruga zajedno proizvedu nalazi u legalnim tokovima od kojih država ubira porez“, kaže Nestorov Bizonj.

,,Navedena mera bi na najbolji način doprinela i smanjenju učešća „sive ekonomije“ u poljoprivredi, koja je godinama svima koji posluju u legalnom sistemu – nelojalna konkurencija“, dodaje predsednica Zadružnog saveza Vojvodine.

Iako pozdravljaju povećanje agrarnog budžeta, stručnjaci upozoravaju da on nije dovoljan za razvoj. Prema nekim procenama poljoprivredi je potrebno bar milion evra, što je za trećinu više novca nego što je za 2023. predloženo u državnoj kasi.

Izvor: RTS

Kvalitet vode i vazduha u Pirotu u graničnim okvirima

Foto: Grad Pirot
Foto: Ministarstvo zaštite životne sredine

Ministarka zaštite životne sredine Irena Vujović izjavila je danas u Pirotu da je merenje prisustva amonijaka u vazduhu u tom gradu tokom noći pokazalo da su rezultati ispod graničnih vrednosti i da nema razloga za paniku.

Vujović je, nakon sednice Štaba za vanredne situacije, izrazila zahvalnost gradonačelniku Pirota Vladanu Vasiću i svim članovima Štaba na pravovremenoj reakciji i sprečavanju ekološke katastrofe.

Prema njenim rečima, od trenutka kada se dogodio akcident u Pirotu, republički inspektori bili su na vezi sa Štabom i MUP-om, a svi resursi tog ministarstva stavljeni su na raspolaganje ovom gradu.

Ona je naglasila da ima neprekidnu komunikaciju sa drugim ministrima i relevantnim institucijama jer Ministarstvo zaštite životne sredine, na osnovu rezultata, daje preporuke Štabu za vanredne situacije.

Vujović je rekla da je angažovan i Institut za metalurgiju u Boru, koji vrši određena merenja, a da je Ministarstvo hitno poslalo automatsku mernu stanicu u industrijsku zonu u Pirotu, koja je od juče u 20 časova merila nivo amonijaka u vazduhu.

Pročitajte još:

Ona je navela da su jutros u osam časova dobijeni prvi rezultati, koji pokazuju vrednosti manje od graničnih, najavivši da će biti nastavljeno merenje kvaliteta vazduha.

Prema njenim rečima, Agencija za zaštitu životne sredine je merila i kvalitet vode i uzeti su uzorci sa dve lokacije u Nišavi, pri čemu je sa prve kvalitet druge kategorije od ukupno pet, što je više nego zadovoljavajuće.

Vujović je predočila da je na drugoj lokaciji u Nišavi kvalitet blago lošiji i da se računa kao treća kategorija, dodavši da će danas biti izvršena još četiri merenja.

“Naši inspektori će uzorke zemljišta uzeti kada se uklone vagoni i lokacija bude bezbedna i pristupačna, a javnost ćemo redovno obaveštavati o kvalitetu vode i vazduha, kao i o svim dobijenim rezultatima i preporukama”, poručila je ona, navodi se u saopštenju.

Gradonačelnik Pirota Vladan Vasić rekao je da se u tom gradu još neće ukidati vanredno stanje, sve dok cisterne i vagoni ne budu uklonjeni sa mesta incidenta, što se očekuje narednih dana.

On je ukazao na to da su na današnjoj sednici Štaba analizirane preporuke koje su još uvek na snazi, dodavši da je voda uzorkovana i u vodovodu u Pirotu i da su dobijeni i rezultati iz Bele Palanke i Niša.

Sačekaćemo izveštaje Agencije za zaštitu životne sredine i „Batuta” i onda ćemo tokom dana odlučiti da li da ukinemo ranije preporuke i naredbe u vezi sa radom organizacija, škola i vrtića, objasnio je on, uz napomenu da sve ide u prilog tome da se situacija vrati u redovno stanje.

Prema njegovim rečima, sledeća potencijalno krizna situacija biće kada počnu da se uklanjaju vagoni i zato je potrebna bliska saradnja svih nadležnih.

Energetski portal

Osnovana prva regionalna berza elektične energije – ADEX

Foto: EMS
Foto-ilustracija: Pixabay

Operatori prenosnih sistema iz Slovenije i Srbije, zajedno sa EPEX SPOT-om, osnovali su prvu regionalnu berzu električne energije za Centralnu i Jugoistočnu Evropu.

Alpsko-jadransko dunavska berza električne energije – ADEX, prva je regionalna berza električne energije za Centralnu i Jugoistočnu Evropu,koju su osnovali ELES, Elektromreža Srbije (EMS) i Evropska berza struje – EPEX SPOT.

Novoosnovani ADEX će ponuditi harmonizovane i jedinstvene („one-stop-shop“) usluge spot trgovine električnom energijom u Sloveniji i Srbiji, sa ambicijom da svoje poslovanje proširi i na ostale zemlje u regionima Centralne i Jugoistočne Evrope.

“Osnivanjem regionalne berze električne energije ADEX, slovenačka berza električne energije BSP koja je prethodno poslovala samo na slovenačkom tržištu, postaje ključni igrač na tržištu električne energije i na širem evropskom prostoru. Ponosan sam što je ELES, kao 100 odsto vlasnik BSP-a, uspeo da, zajedno sa svojim strateškim partnerima sa kojima deli jasnu viziju, realizuje ovaj izuzetni cilj, a što ujedno predstavlja i prvi korak ka uspostavljanju snažne regionalne berze električne energije”, rekao je Aleksander Mervar, glavni izvršni direktor ELES-a, operatora prenosnog sistema u Republici Sloveniji, i predsednik ELES grupe.

“Ovo izvanredno dostignuće će dodatno podstaći razvoj regionalnog tržišta električne energije i obezbediti snažno i pouzdano tržišno okruženje neophodno za nove investicije u OIE i održivu „zelenu tranziciju“. Osim toga, verujemo da će ova inicijativa poslužiti kao dobar model drugim zemljama Centralne i Jugoistočne Evrope da se pridruže ovoj naprednoj poslovnoj infrastrukturi“, rekla je Jelena Matejić, generalna direktorka EMS-a.

Najvažniji kratkoročni ciljevi ADEX-a vezani su za uspostavljanje unutardnevnog tržišta u Srbiji, kao i za što skorije spajanje srpskog dan-unapred tržišta sa jedinstvenim panevropskim dan-unapred tržištem (SDAC).

“Berza električne energije ADEX će podstaći ukupnu trgovinsku aktivnost i razvoj tržišta u Centralnoj i Jugoistočnoj Evropi. Čitava Evropa će imati koristi od ovog novog centra berzanskih aktivnosti, obzirom da će dodatno ubrzati regionalne i evropske integracije. To, takođe, podrazumeva i udruživanje snaga između regiona radi uspešnog sprovođenja energetske tranzicije. Zadovoljstvo nam je da u ovaj projekat unesemo našu dugogodišnju stručnost u uspostavljanju i upravljanju tržištima električne energije širom Evrope”, rekao je Ralf Danielski, glavni izvršni direktor EPEX SPOT.      

Pročitajte još:

Inicijativa ostaje otvorena i za sve ostale partnere koji bi želeli da se pridruže ADEX-u kako bi unapredili integraciju spot tržišta električne energije u Centralnoj i Jugoistočnoj Evropi.

Anže Predovnik, izvršni direktor BSP Southpool poručio je: „Došlo je vreme da države Zapadnog Balkana pristupe jedinstvenom evropskom tržištu električne energije. Spajanje BSP-a i SEEPEX-a postavlja temelj za formiranje snažne regionalne berze električne energije (ADEX). Sa daljim rastom ADEX-a, zajedno ćemo izgraditi celovito i jako regionalno tržište. Otuda, ADEX vidimo kao dugo očekivani odgovor na potrebu integracije postojećih lokalnih, zasebnih tržišta električne energije u jedinstveno evropsko tržište.”

SEEPEX je, delujući proteklih godina kao jedina operativna berza električne energije u regionu WB6, već postao pouzdano regionalno tržište od poverenja za sve naše članove i ovaj inovativni ADEX kontekst obezbediće značajnu dodatnu vrednost, ne samo srpskom i slovenačkom spot tržištu električne energije, već i celokupnom poslovnom i investicionom ambijentu u ovom delu Evrope“, rekao je Miloš Mladenović, izvršni direktor SEEPEX-a.

BSP Southpool upravlja fizičkim dan-unapred i unutardnevnim tržištem, kao i uslugama spajanja tržišta u Sloveniji. Takođe obavlja i usluge kliringa i finansijskog poravnanja na lokalnom i prekograničnom nivou. Tokom 2022. godine, njenih 30 članova trgovalo je količinom od 10,5 TWh, sa godišnjim finansijskim prometom od 3,5 milijardi evra. 

Foto-ilustracija: Unsplash (Fre Sonneveld)

ELES je operator prenosnog sistema u Sloveniji i upravlja mrežom 400 kV, 220 kV i 110 kV dalekovoda ukupne dužine 2.955 km. Geografski posmatrano, ELES se nalazi na raskrsnici puteva između zapadne, istočne i južne Evrope, te upravlja tranzitnim tokovima i obezbeđuje pouzdan prenos električne energije ka nekoliko susednih zemalja.

Akcionarsko društvo Elektromreža Srbije (EMS)  je operator prenosnog sistema u Republici Srbiji, čija je dužnost da obezbedi siguran i pouzdan prenos električne energije, efikasno upravljanje prenosnim sistemom i obezbedi optimalan i održiv razvoj. EMS upravlja mrežom 400 kV, 220 kV i 110 kV dalekovoda čija je dužina oko 10.000 km. Nadležan je za koordinaciju osam međuzonskih kapaciteta sa susednim operatorima prenosnog sistema, u potpunosti u skladu sa pravilima i praksom ENTSO-E. 

Evropska berza električne energije EPEX SPOT SE i njena zavisna preduzeća upravljaju fizičkim kratkoročnim tržištima električne energije u 13 zemalja, i to u zemljama Centralno-zapadne Evrope, Švajcarskoj, Ujedinjenom Kraljevstvu, zemljama Nordijske regije i Poljskoj. Pored toga, EPEX SPOT, kao novinu, nudi rešenja za lokalna tržišta fleksibilnosti i aukcije za garancije porekla, kako bi podstakao integrisanje obnovljivih izvora energije i unapredio  angažovanje potrošača i proizvođača na tržištu električne energije. Kao deo EEX grupe, koju čine kompanije koje opslužuju međunarodna berzanska tržišta, EPEX SPOT je posvećen stvaranju panevropskog tržišta električne energije. Više od 300 članova trenutno trguje električnom energijom na EPEX SPOT-u. Holding evropskih operatora prenosnog sistema HGRT poseduje 49 odsto njegovog kapitala.

SEEPEX a.d. Beograd (SEEPEX) je licencirani operator tržišta u Srbiji osnovan kao akcionarsko društvo u strateškom partnerstvu EMS-a i EPEX SPOT-a. Tokom 2022. godine, 27 učesnika iz 13 evropskih zemalja trgovalo je količinom od  3,2 TNJh na organizovanom dan-unapred tržištu, pri čemu je kliring i finansijsko poravnanje svih transakcija izvršila najveća evropska klirinška kuća – European Commodity Clearing AG. 

Izvor: EMS

Vladimir Bulović: „Naša solarna ćelija je sto puta lakša od konvencionalnih solarnih panela”

Foto-ilustracija: Pixabay (pixel2013)
Foto-ilustracija: Unsplash (Luis Graterol
)

„Pogledajte godišnji rast solarnih instalacija – svake godine ih ima bar 20 odsto više nego godinu pre”, kaže za Klima101, Vladimir Bulović profesor na prestižnom Masačusetskom institutu za tehnologiju (MIT) i rukovodilac laboratorije MIT.nano. „Voleo bih da moj bankovni račun raste istom brzinom.”

Ipak, razvoj solarnih elektrana je i dalje nedovoljan, te nam ne dozvoljava da potpuno postignemo ono što je neophodno za klimu – da za deceniju ili dve solar dominira proizvodnjom struje.

Ali šta ako bismo napustili panele kakve znamo i ukoliko bi „izgradnja” solarne elektrane bila jednostavna kao odmotavanje tepiha po podu?

Ma koliko vam ovo možda na prvu loptu zvučalo kao neka futuristička vizija, budućnost solarnih ćelija lakih kao pero, tankih poput dlake i fleksibilnijih od papira zapravo je sve bliža realnosti. A zasluge za to delimično preuzima i tim Vladimira Bulovića, nagrađivanog svetskog naučnika poreklom iz Beograda. On se školovao na univerzitetima Prinston i Kolumbija, a za svoj naučni rad i inovativnost dobio je brojna priznanja.

Kada vam je mozak programiran da o solarnim panelima razmišlja kao o plavim, silicijumskim ćelijama koje su pričvršćene za krov glomaznim aluminijumskim konstrukcijama, teško je zamisliti inovaciju iza koje stoji istraživačka grupa našeg sagovornika.

Pročitajte još:

Solarne ćelije danas izgledaju isto kao sedamdesetih godina prošlog veka. I dalje su teške oko 20 kilograma i imaju dimenzije metar sa dva metra.

„Da bi unapredili solarnu tehnologiju, naučnici se uvek trude da izume efikasnije panele. Taj smer rada je važno nastaviti. Ali to je samo jedan od smerova na kojima treba da radimo”, navodi profesor sa MIT-a. „U mojoj naučnom timu, uočili smo da je težina solarnih panela isto tako važna mera koja može da napravi veliku razliku u vrednosti solarne tehnologije.”

„Za projekat ugradnje solarne elektrane na svom krovu pola novca potrošićete za nabavku solarnih panela, a pola za njihovu instalaciju. Ako bismo pojednostavili i ubrzali ovaj proces, mogli bismo da prepolovimo troškove”, kaže on. „Razvoj i širenje solarnih elektrana će se ubrzati ako ih je lakše instalirati.

Mehanički format solarnih panela koji su nam sada dostupni na tržištu poskupljuje i znatno usporava poduhvat dekarbonizacije.

Foto-ilustracija: Pixabay (andreas160578)

„Trenutno, da bismo pretvorili neko polje u solarnu elektranu, prvo moramo da pripremimo zemljište sa temeljima od betona i postoljima od aluminijuma. Na tu bazu montiramo seriju solarnih panela jednog pored drugog, povežemo svakog od njih žičanom instalacijom i tek onda priključimo na elektromrežu. Molim vas, primetite da su nam za ovu instalaciju neophodne velike količine materijala kao što su aluminijum i beton, a moramo uložiti i dosta rada za pripremu terena pre nego što se solarni moduli postave”, pojašnjava Bulović, a isto je i sa izgradnjom solarnih elektrana na kući. „Zbog težine današnjih panela potrebno je ojačati krov, što opet zahteva dodatni materijal i izdatke, dok istovremeno usporava instalaciju.”

Izumom sa MIT-a pobrojani izazovi bivaju prenebregnuti.

„Naše solarne ćelije su sto puta lakše od silicijumskih za istu površinu, a po kilogramu proizvode 18 puta više električne energije – što će nakon daljih ispitivanja verovatno biti još unapređeno. Zamislite da svega dvadeset kilograma solarnih panela pokriva, kao tanak sloj, ceo vaš krov i da je to dovoljno da proizvodite struju za svoj dom. Ako bi to bilo moguće postići, instalacija solarnih sistema bi bila jednostavnija i brža”, naglašava profesor. „Sa našim novim i laganim solarnim panelima to će biti izvodljivo, jer će njihova instalacija biti prosta kao što je prosto odmotati tepih preko patosa.  Dvadeset kilograma naših panela bi proizvelo oko osam kilovata snage pod punim sunčanim obasjajem.”

Prema rečima Bulovića, ne samo da je postavljanje solarne elektrane višestruko uprošćeno, isto se dešava i sa samim procesom nastanka opreme. „Kroz ovaj rad pokušali smo da pojednostavimo proizvodnju solarnih panela do te mere da podseća na štampanje novina.”

Povrh toga, ništa od korišćenih materijala, inače na bazi ugljenika, ali i procesa nije skupo.

Foto-ilustracija: Unsplash (Samyag Shah)

Pa da li to znači da je moguće da će ove solarni paneli uskoro biti dostupni na tržištu? Bulović ne isključuje mogućnost komercijalizacije, a njihovu cenu mogli bismo da zaključimo pomoću jedne neobične zakonitosti: „Sve što se napravi u svetu i što se troši u velikim količinama košta otprilike jednako. Na primer, ako kupujete automobil u Sjedinjenim Američkim Državama, bazični model koji tokom godine kupi desetine hiljada drugih ljudi, platićete za njega oko 16 dolara po kilogramu – nije bitno da li se odlučite za Tojotu ili za Folksvagen.”

„Bilo šta da proizvedete za milion ljudi, troškovi će biti između 5 i 15 dolara po kilogramu – ne treba smetnuti s uma da su naše solarne ćelije sto puta lakše od silicijumskih, što znači da cena po površini ne bi trebalo da bude viša u odnosu na njihovu”, objašnjava profesor, „naprotiv, trebalo bi da budu mnogo jeftinije.”

„Ipak, naše ćelije i dalje imaju nižu efikasnost u poređenju sa standardnim solarnim panelima”, apostrofira Bulović što ne umanjuje njihov izuzetno veliki potencijal za primenu: njima bismo mogli da prekrijemo lagane krovove skladišta koja zauzimaju ogromne površine u modernom dobu, ali i da obezbedimo električnu energiju za zajednice pogođene prirodnim katastrofama u rekordno kratkom roku.

No, tu priča tek počinje. „U svetu živi osam milijardi stanovnika, od toga oko jedne milijarde nema pristup elektromreži. Koje su mogućnosti? Naša mogućnost je da dopremimo solarne module u nepristupačne predele koje naseljavaju. Njihova mogućnost, u slučaju da im nisu dostupni naši solarni paneli, jeste da spaljuju sve što nađu pošto im treba energija”, priča Bulović.

„Da bismo uveli solarnu energiju u takve udaljene oblasti, prvi korak je da donesemo panele.  To bi značilo da neko treba da ih nosi na svojim leđima od grada do udaljenog sela ako u tom kraju nema puteva za automobile”, nastavlja on i pita se, „da li će, pod teretom, taj čovek razmišljati o efikasnosti svojih solarnih panela ili o tome koliko vati tegli na plećima? Ako su paneli lagani, onda će više panela moći da nosi u jednom putu, što će reći i više vata.”

„Naša solarna ćelija je sto puta lakša od konvencionalnih solarnih panela, te će kroz manje putovanja moći da elektrifikuje celo selo”, zaključuje stručnjak za nanotehnologiju.

„Stanjivanje” solarnih ćelija već se pokazalo kao efikasno sredstvo za pomoć izolovanim zajednicama. S obzirom na to da je moguće nabaviti vrlo skupe verzije tankih solarnih ćelija, MIT ih je kupio i poslao u istočnu Indiju kako bi pomogao u osnivanju male kompanije od svega dvoje ljudi da započne navodnjavanje poljoprivrednih polja. „Biznis im cveta. Iako bi konvencionalne solarni paneli mogli da urade isti posao, bilo bi potrebno više ljudi da ih postave tako da je to manje izvodljivo”, ističe Bulović. „Ovo iskustvo nas je praktično podučilo koliko lagane solarne ćelije mogu da unaprede svakodnevicu poljoprivrednika.”

Ceo tekst pročitajte ovde.

Izvor: Klima101

Odgovorno poslovanje kao deo poslovne strategije

Foto: Eurobank Direktna
Foto: Eurobank Direktna

Eurobank Direktna od svog osnivanja pruža kontinuiranu podršku lokalnim zajednicama u kojima sa uspehom posluje i ulaže u projekte i inicijative u oblastima kao što su zdravstvo, ekologija, edukacija, kultura i socijalna inkluzija. Od 2003. godine do danas, Eurobank Direktna je u ove oblasti investirala više od 4,8 miliona evra kroz pažljivo osmišljene programe i različite projekte za podršku zajednici. U okviru svoje poslovne strategije u Srbiji, u fokusu su projekti usmereni ka relevantnim stejkholderima, klijentima, zaposlenima i partnerima. Gotovo punih 20 godina Banka predstavlja stub poverenja i stabilnosti svojim klijentima i zajednici u kojoj posluje.

Od 2018. godine, uz podršku Ministarstva prosvete Republike Srbije, Banka je pokrenula samostalni projekat „Škola kao nacrtana za Vas”, sa ciljem poboljšanja uslova za rad i učenje u srednjim ekonomskim školama u Srbiji. Od svake transakcije koju klijenti izvrše kreditnom Mastercard karticom „Eurobank Direktna Veliko srce”, Banka odvaja deo sredstava od svojih prihoda i usmerava ih u opremanje i modernizaciju srednjih ekonomskih škola širom Srbije. Za skoro pet godina, otkako se sprovodi ovaj projekat Eurobank Direktne, opremljeno je 12 računarskih kabineta u deset gradova Srbije, a za te svrhe izdvojeno je više od 10 miliona dinara.

Da se projekat „Škola kao nacrtana za Vas” ne temelji samo na opremanju učionica i kabineta i donacijama neophodne opreme govori i činjenica da učenici srednjih ekonomskih škola, imaju mogućnost da steknu nova znanja i obogate svoj kulturni život. Banka kroz partnerstvo sa izdavačkom kućom Laguna, kao i Muzejom Dom Jevrema Grujića, donosi srednjoškolcima kulturne sadržaje u njihove škole. Kroz interaktivna predavanja kustosa muzeja uče o domaćoj kulturi i književnosti i virtuelno obilaze muzej, a gostovanja pisaca Vanje Bulića i Branka Rosića u školama dodatno obogaćuju projekat.

U FOKUSU:

Pored ovog značajnog projekta koji srednjoškolcima u Srbiji omogućava kvalitetnije obrazovanje, Eurobank Direktna je uključena i u niz drugih aktivnosti koje realizuju organizacije i institucije širom Srbije. Projekat „Zelena Srbija” koji drugu godinu zaredom realizuje kompanija Color Media Communications samo je jedan u nizu koje Banka podržava. Zaposleni su učestvovali u sadnji drveća u parku „Ušće” koji je ovom prilikom oplemenjen sadnicama lipe, japanske trešnje i kuglaste katalpe. Cilj projekta je zaštita životne sredine i podizanje svesti o tome koliko je važno ozelenjavanje i pošumljavanje Srbije.

„Sat za našu planetu” je globalna akcija u okviru koje milioni ljudi širom sveta gase svetla na sat vremena kako bi podigli svest o značaju očuvanja prirode i uštede energije, a Eurobank Direktna već godinama uzima učešće u ovoj inicijativi. Od prvog dana svog poslovanja Banka se zalaže za zaštitu životne sredine i čuvanje resursa i teži ka smanjenju negativnog uticaja na životnu sredinu. Takođe, centrala Banke u Beogradu nosi epitet „pametne zgrade”, jer je izgrađena po najsavremenijim ekološkim standardima.

I ove jeseni Eurobank Direktna se priključila inicijativi „Spasimo hranu, spasimo humanost”, koju je pokrenula Koalicija za dobročinstvo. Banka je promovisala kampanju na svojim društvenim mrežama, a takođe je oslobodila bankarskih provizija sve uplate upućene ka namenski otvorenom računu povodom „Nacionalnog dana davanja” za sve donacije građana i kompanija koje su namenjene za kupovinu paketa osnovnih životnih namirnica za najugroženije građane.

Za poseban doprinos ovoj kampanji, Eurobank Direktna dobila je plaketu od strane Srpskog filantropskog foruma. Takođe, brojne druge društveno odgovorne aktivnosti tokom poslednje dve decenije nagrađivane su najprestižnijim domaćim priznanjima, pokazujući još jednom da Eurobank Direktna predstavlja stub poverenja u zajednici u kojoj posluje.

Priredila: Nevena Đukić

Tekst objavljen u Magazinu Energetskog portala ODGOVORNO POSLOVANJE.

Moskva spremna da obnovi isporuke gasa kroz Jamal-Evropu

Foto-ilustracija: Pixabay (Logga Wiggler)
Foto-ilustracija: Pixabay (Magnascan)

Moskva je spremna da obnovi isporuke gasa Evropi preko gasovoda „Jamal-Evropa“, rekao je potpredsednik ruske vlade Aleksandar Novak.

„Evropsko tržište ostaje relevantno, jer nestašica gasa i dalje postoji, a mi imamo svaku priliku da obnovimo snabdevanje. Na primer, gasovod “Jamal-Evropa”, koji je zaustavljen iz političkih razloga, ostaje neiskorišćen”, rekao je Novak, a prenosi Reuters, pozivajući se na TASS.

Smer gasovoda je od istoka ka zapadu, ali je od decembra prošle godine uglavnom obrnut, jer je Poljska odustala od kupovine gasa od Rusije i crpi gas uskladišten u Nemačkoj. Varšava je u maju raskinula ugovor sa Rusijom, jer je ranije odbila zahtev Moskve da plaća u rubljama.

Pročitajte još:

Ruski dobavljač Gazprom odgovorio je prekidom isporuka navodeći da više neće moći da izvozi gas preko Poljske nakon što je Moskva uvela sankcije protiv firme koja je vlasnik poljskog dela gasovoda „Jamal-Evropa“.

Novak je takođe ponovio da Moskva razgovara o dodatnim isporukama gasa preko Turske nakon stvaranja tamošnjeg čvorišta. On naveo da Moskva očekuje da će isporučiti 21 milijardu kubnih metara tečnog prirodnog gasa (TPG) u Evropu do kraja tekuće godine.

„Ove godine bili smo u mogućnosti da značajno povećamo isporuke isporuke TPG-a u Evropu. Za 11 meseci 2022. godine povećane su na 19,4 milijarde kubnih metara, a do kraja godine se očekuje 21 milijarda kubnih metara“, rekao je Novak.

Izvor: Biznis.rs

Majdanpek: Potpisani ugovori za realizaciju mera energetske efikasnosti

Foto-ilustracija: Unsplash (Harry Cao)
Foto-ilustracija: Pixabay (cocoparisienne)

Opština Majdanpek krajem avgusta raspisala je Javni poziv za bespovratna sredstva za energetsku sanaciju stambenih objekata, na osnovu čega je objavljena konačna rang lista krajnjih korisnika za dodelu sredstava sa kojima su potpisani ugovoru za realizaciju mera energetske efikasnosti.

Najviše zainteresovanih bilo je za meru nabavke i ugradnje spoljnih prozora i vrata i drugih transparentnih elemenata termičkog omotača. Za ovu meru uslove Javnog poziva zadovoljilo je 99 domaćinstava, kao i tri stambene zgrade.

Za meru postavljanja i nabavke materijala za termičku izolaciju zidova, tavanica iznad otvorenih prolaza, zidova, podova na tlu i ostalih delova termičkog omotača prema negrejanim prostorijama za porodične kuće, uslov je ispunilo jedno domaćinstvo.

Pročitajte još:

Takođe, jedno domaćinstvo zadovoljilo je uslove za meru nabavke i ugradnje toplotnih pumpi i prateće instalacije grejnog sistema za porodične kuće.

Prisećanja radi, Uprava za podsticanje i unapređenje energetske efikasnosti Ministarstva rudarstva i energetike Republike Srbije i Opština Majdanpek dodelile su sredstva za sufinansiranje mera energetske sanacije stambenih zgrada, porodičnih kuća i stanova u iznosu od 20 miliona dinara.

Energetski portal

U Pirot stiže mobilna stanica za merenje kvaliteta vazduha

Foto: Wikipedia/Đorđe Marković
Foto-ilustracija: Pixabay SCR3AMFR3AK

Nadležni pozivaju građane Pirota i okolnih mesta da prate instrukcije koje stižu od Štaba za vanredne situacije.

Goran Vesić, ministar građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture, nakon sednice Kriznog štaba u Pirotu, naveo da su merenja u gradskom jezgru, koja su obavljena na pet lokacija, pokazala da nema prisustva amonijaka, ali da je koncentracija povećana bliže mestu akcidenta, koje je nekoliko kilometara udaljeno od tog grada.

Irena Vujović, ministarka zaštite životne sredine istakla je Ministarstvo prati razvoj situacije u Pirotu.

„Kada se izvrše merenja, ekološka inspekcija će, ukoliko ima negativnog uticaja na životnu sredinu, propisati mere i uraditi sve ono što je u skladu sa Zakonom. Obaveštavaćemo građane i širu javnost o svemu što se događa. Ono što je Ministarstvo za sada uradilo je da smo angažovali Institut za metalurgiju Bor koji vrši merenja i Agenciju za zaštitu životne sredine koja je jutros pre 8 časova zajedno sa vodnom inspekcijom uzela uzorke iz Nišave. Čekamo te rezultate merenja a ono što je važno to je da će na licu mesta u toku dana biti instalirana mobilna stanica za merenje kvaliteta vazduha. Naše stanice ne mere visine amonijaka u vazduhu a upravo smo instalirali i analizator koji vrši i to merenje. Ne treba da pravimo paniku, očekujemo uskoro prve rezultate. Sve mere će prepisati inspekcija zaštite životne sredine kada se završe merenja i kada izađu rezultati i od strane stručnjaka za javno zdravlje i od strane Agencije za zaštitu živtne sredine i Instituta iz Bora. Prisutni smo i čekamo trenutak kada ćemo moći da odemo na teren i da vidimo tačno šta je to što se dogodilo“, rekla je Vujović, navodi se na sajtu Ministarstva.

Pročitajte još:

Gradonačelnik Pirota, Vladan Vasić je rekao da je situacija pod kontrolom, ali da nije sve potpuno sanirano i da proglašena vanredna situacija ostaje i dalje na snazi.

Vasić je napomenuo da su građani na teritoriji grada Pirota bezbedni, ali da je preporuka da ne napuštaju domove bez preke potrebe, a ako to čine, da koriste N95 maske, dodavši da se stanje na terenu prati i da se evakuišu tri porodice sa lokacije Sopotski Han.

Energetski portal

Cena megavata skače na 102,6 evra i izaziva novi inflatorni udar

Foto-ilustracija: Pixabay (NickyPe)
Foto-ilustracija: Unsplash (Murat Onder)

Cene struje za privredu u januaru će se povećati za osam odsto, odnosno iznosiće 102,6 evra po megavat-satu a preduzetnici su već dobili na potpisivanje predloge ugovora o snabdevanju od strane Elektroprivrede Srbije sa tim iznosom, saznaje Danas u dobro obaveštenim izvorima.

Da će nova poskupljenja struje, kako za domaćinstva tako i za privredu, u 2023. godini biti aktuelna nije nikakvo iznenađenje jer je tako nešto i najavljeno. Naime, poznato je da je Vlada Srbije potpisala aranžman sa Međunarodnim monetarnim fondom u okviru koga se obavezala da struja u nastupajućoj godini poskupi dva puta a u 2024. još jednom. Ono što je pak, po malo iznenadilo stručnu javnost je da će poskupljenje električne energije za privredu uslediti tako brzo.

Sasvim je izvesno da će preduzetnici negativno reagovati na novo poskupljenje struje a kao i svaki put kada dolazi do tako nečeg u javnosti se javlja bojazan da će to dovesti do novog povećanja cena proizvoda i usluga, odnosno povećati inflaciju i smanjiti i onako nizak životni standard građana Srbije. Struka poručuje da ne postoji ni najmanja dilema da će do toga doći te da će inflatorni udar biti znatno jači od onog što predviđaju nadležni.

Ekonomista Goran Radosavljević kaže za Danas da novo poskupljenje struje za privredu ne predstavlja iznenađenje s obzirom na to da se takva mogućnost nagoveštavala. 

Pročitajte još:

“Neminovno je da povećanje cene struje za privredu utiče na rast potrošačkih cene kao i da poveća stopu inflacije. Tako nešto treba očekivati i ovog puta. Da će poskupljenja biti nije iznenađenje s obzirom na to da se Srbija potpisivanjem novog aranžmana sa MMF-om na takve korake i obavezala”, objašnjava on.

Kako dodaje potpuno je jasno da Vlada Srbije ovakvim potezom namerava da posledice neefikasnosti u radu Elektroprivrede Srbije nadoknade potrošači kroz plaćanje većih računa za korišćenje električne energije.

“Problem u takvom načinu razmišljanja je taj što niska cene električne energije nije bila razlog neefikasnog poslovanja EPS-a. I ranije je EPS imao nisku prodajnu cenu struje ali mu to nije smetalo da ostvaruje profit. Shodno tome , jasno se vidi da su potrošači ti koji će platiti danak loše poslovne politike tog preduzeća koje je trpelo gubitke zbog neodgovornog upravljanja”, ističe Radosavljević.

Tekst u celosti pročitajte na Danas.rs

Niš: Kolektorske mreže i fabrika za prečišćavanje otpadih voda jedan od najvažnijih projekata

Foto: Grad Niš
Foto: Grad Niš

Izgradnja kolektorske mreže i fabrike za prečišćavanja otpadnih voda, kako navodi gradonačelnica Niša Dragana Sotirovski, jedan je od najvažnijih infrastrukturnih projekata u Nišu i najvredniji koji se finansira sredstvima Evropske unije u oblasti zaštite životne sredine u Srbiji.

Vrednost svih radova iznosi 85 miliona evra, ukupno će biti izgrađeno 45 kilometara kolektorske mreže, a naselja Hum, Čamurlija, Gabrovac i Jelašnica dobiće prvi put i kanalizacionu mrežu.

Prema rečima gradonačelnice završetkom kolektora, na kanalizacionu mrežu biće priključeno više od dve hiljade domaćinstava.

Pročitajte još:

Sotirovski je navela je da su pokrenute velike i važne stvari za grad, a kao prioritet u 2023. godini postavljeni su nastavak izgradnje putne i komunalne infrastrukture, Ekspocentra, proširenje kapaciteta Naučno-tehnološkog parka, privlačenje novih, direktnih investicija, revitalizacija i izgradnja ustanova kulture.

Plan je i da se sa drugim lokalnim samoupravama u okruženju i Ministarstvom građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture pokrene revitalizacija postojeće deponije, kao i izgradnja regionalne deponije.

„Država nam pomaže, pre svega kada su u pitanju projekti u izgradnji saobraćajne infrastrukture. Ono što je takođe važno jeste rekonstrukcija pružnih pravaca, završena je rekonstrukcija od Niša do Zaječara, očekuje nas izgradnja brze pruge do Beograda, kao i izmeštanje pruge iz centra grada. Taj projekat koji će finansirati Evropska investiciona banka (EIB) je i u republičkom budžetu i razgovaramo o tome da kroz taj i projekat koji razvijamo sa Francuskom razvojnom agencijom možda vratimo i tramvaje u Niš’’, rekla je ona.

Kako navodi, potrebna je reorganizacija saobraćajnog prstena, posebno u centru grada, ali je za to potrebno vreme. O svemu tome razgovaraće se sa građanima narednih 18 meseci, s obzirom na to da su otvorili javnu raspravu za izradu nacrta odluke o novom Generalnom urbanističkom planu.

Energetski portal

Proglašena vanredna situacija u Pirotu zbog curenja amonijaka iz cisterne

Foto-ilustracija: Unsplash (Wil Stewart)
Foto-ilustracija: Unsplash (Manki Kim)

Vagon sa amonijakom prevrnuo se na pruzi između Pirota i Staničenja i tom prilikom došlo je do curenja tog gasa u atomosferu. U Pirotu je proglašena vanredna situacija i škole danas neće raditi. 

Pedeset jedna osoba je hospitalizovana je pirotskoj bolnici zbog simptoma trovanja amonijakom. Još osmoro smešteno u UKC Niš. Upućen je apel meštanima da ne izlaze napolje. Štab za vanredne situacije opštine Bela Palanka naredio da se iz preventivnih razloga ne koristi voda iz vodovoda za piće i pripremanje hrane, prenosi RTS.

Iz Grada Niša kažu da vodosnabdevanje u tom gradu nije ugroženo, a da je iz preventivnih razloga isključena sa mreže fabrika vode u Nišu i nalivanja vode iz izvorišta Medijana.

Hitnu konferencuju održao je gradonačelnik Pirota Vladan Vasić koji je saopštio da je proglašena vanredna situacija, u trenutku kada se oblak amonijaka nadvio nad Pirotom zbog vetra koji duva u pravcu tog grada i Dimitrovgrada.

Kako dodaje, verovatno jedna cisterna skliznula u Nišavu i da očekuje posledice po biljni i životinjski svet nizvodno.

“Apelujemo na ljude ako osećaju otežane simptome da se jave lekarima. Prema našim informaicijama iz Bolnice i Doma zdravlja 51 osoba se javila sa simptomima trovanja, njih sedam je prebačeno u Niš, verovatno če dvoje uskoro biti pušteno kuči. Policija i vatrogasci su brzo reagovali, u kontaktu smo sa velikim firmama, neće raditi treće smene i prva, kao i škola i neke ustanove”, kaže gradonačelnik, prenose Južne vesti.

Iz Gradskog štaba za vanredne situacije objavili su uputstvo kako da se građani ponašaju u toj situaciji.

Hodom napustiti ugroženu zonu ili stan kretanjem normalno u odnosu na pravac kretanja oblaka na udaljenost od jednog kilometra. Ako je otrovni oblak veoma blizu, stan ne napuštati, već preduzeti mere njegove hermetizacije, zatvaranja prozora i vrata, kretanje po stanu svesti na minimum, pripremiti maske sa tamponima od gaze ili druge tkanine.

Železnički saobraćaj je u prekidu. Zbog slabe vidljivosti, u prekidu je i saobraćaj između Pirota i Bele Palanke kako na auto-putu tako i na magistralnom putu, a alternativni putni pravac je preko sela Ponor.

Energetski portal

Elektroprivreda Crne Gore raspisuje Javni poziv za učešće u projektu Solari 5000+ (70MW)

Photo-illustration: Unsplash (Science In Hd)
Foto-ilustracija: Unsplash (Bill-Mead)

Elektroprivreda Crne Gore raspisuje Javni poziv za učešće u projektu Solari 5000+ (70MW), čija vrednost iznosi 70 miliona evra.

Javni poziv biće objavljen u dnevnim novinama: Pobjeda, Vijesti i Dan, na Internet stranici EPCG, a rok za podnošenje prijava važi do 31. januara 2023. godine.

Pravo učešća u projektu Solari 5000+ (70MW) imaju fizička i pravna lica – vlasnici/suvlasnici individualnih objekata i stambenih jedinica u zgradama do četiri sprata, koji redovno izmiruju mesečne račune za utrošenu električnu energiju i mesečne rate za otplatu duga, ukoliko postoji ta obaveza, navodi se na sajtu EPCG.

Objekti moraju biti izgrađeni u skladu sa zakonskom regulativom u oblasti prostornog planiranja i izgradnje objekata, sa odobrenom priključnom snagom koja, shodno važećem Zakonu o energetici, mora biti jednaka ili veća od snage fotonaponskog sistema koji planira da se instalira. Objekti moraju imati trofazni priključak na distributivnu mrežu, kao i krovne površine koje imaju dobar solarni potencijal.

Pročitajte još:

Pravo učešća u Projektu imaju i korisnici čiji objekti poseduju jednu ili više krovnih površina orjentisanih južno, jugostično ili jugozapadno (krovne površine sa dobrim solarnim potencijalom), kao i korisnici čiji objekti poseduju ravne krovne površine koje nisu zasenčene od strane susednih objekata (zgrade, drveća…).

Foto-ilustracija: Pixabay (Admiral Lebioda)

Pozitivni efekti projekta su višestruki, kako sa finansijskog aspekta za domaćinstva, privredu, fizička lica i EPCG, tako i sa aspekta očekivanja međunarodne zajednice u cilju smanjenja emisije štetnih gasova i povećanja korišćenja obnovljivih izvora energije.

Budućem korisniku projekta pruža se mogućnost da instalira odgovarajući fotonaponski sistem i otplaćuje ga u jednakim mesečnim iznosima kroz kreditni aranžman koji obezbjeđuje EPCG, maksimalno na period do 10 godina, u visini svog prosečnog mesečnog računa za električnu energiju. Korisnici koji poseduju obračunsko brojilo sa merenjem snage, odnosno maksigraf, pored mesečnog iznosa za otplatu fotonaponskog sistema, zadržavaju obavezu mesečnog izmirivanja stavke „Angažovanje mrežnog kapaciteta’’, što će u konačnom mesečnom iznosu biti u ravni prosečnog mesečnog računa za električnu energiju.

EPCG će budućim vlasnicima fotonaponskih sistema obezbediti i popust u iznosu od 20 odsto od ugovorene vrednosti investicije. Na ovaj način korisnik u projektu postaje vlasnik male solarne elektrane, koja je kapacitetom predviđena da približno, ili u potpunosti, zadovoljava njegove potrebe za električnom energijom.

Fotonaponski sistem, koji u smislu ovog Javnog poziva, uključuje: fotonaponske panele (module), montažnu potkonstrukciju za potrebe pričvršćenja fotonaponskih panela na krovnu površinu objekta, invertore, kablovske vodove za priključenje sistema, ormare i zaštitnu energetsku opremu, sistem nadzora/monitoringa nad fotonaponskim sistemom, pametno brojilo, ostali materijal za stavljanje sistema u funkcionalno stanje, biće priključen u skladu sa tehničkim mogućnostima i zahtevima budućih korisnika.

Energetski portal

Recikliranje limenki od aluminijuma dostiglo je rekordan nivo

Foto ilustracija: Pexels
Foto: Metal Packaging Europe and European Aluminium

Najnoviji izveštaj, objavljen 14. decembra, Metal Packaging Europe and European Aluminium za 2020. godinu pokazuje da je ukupna stopa recikliranja aluminijumskih limenki za piće, u okviru Evropske Unije, Velike Britanije, Švajcarska, Norveška i Island, u 2020. godini iznosi 73 odsto (72,8 odsto) nakon uvođenja nove zakonske regulative EU koja efikasnije i preciznije kontroliše količinu reciklirane ambalaže.

Zabeležen je pad od samo tri odsto u odnosu na 2019. i rast od devet odsto potrošenih limenki. Ukupan iznos recikliranog aluminijuma iz limenki dostigao je rekordni nivo od 510.000 tona, što je povećanje veće od 20.000 tona u odnosu na prethodnu godinu.

Emisija gasova sa efektom staklene bašte (GHG) smanjena je za 4,2 miliona tona CO2 što je ekvivalentno količini emisija GHG proizvodi evropski grad od skoro pola miliona stanovnika poput Tuluza ili Gdanjska1.

Većina članica EU izveštava od sada u skladu sa novom regulativom koja u obzira uzima podatke prilikom ulaska u reciklažni objekat, a ne podatke o sakupljanoj ambalaži što se ranije računalo. Ovo je rezultiralo padom recikliranog ambalažnog materijali, ali je pokazalo precizniju sliku o stvarnoj količini reciklirane ambalaže.

„U potpunosti podržavamo nova pravila EU o izveštavanju o reciklaži, jer ona mere ‘stvarno’ recikliranje i sa zadovoljstvom primećujemo da je ovo rezultiralo malim i verovatno privremenim padom stope recikliranja aluminijumskih limenki. Aluminijumska limenka za piće već ispunjava najviše performanse recikliranja od 95 odsto kako je predloženo u novom nacrtu Uredbe o ambalaži i ambalažnom otpadu“, rekao je Leoni Knok-Peebles, izvršni direktor kompanije Metal Packaging Europe i dodao: „aluminijumska limenka za piće je ambalaža koja je potpuno održiva, može da se reciklira neograničen broj puta sa minimalnim gubicima tako da verujemo da ćemo do 2030. godine uspeti da recikliramo 100 odsto proizvedenih limenki.“

„Sa sve više država okreće se Depozitnom sistem za povrat ambalaže (Deposit Return Sistem – DRS), koji omogućava da se limenka direktno pretopi u limenku što obezbeđuje maksimalnu ekološku korist i upravo zato „pozivamo“ države koje primenjuju klasičan EPR sistem da više ulažu u prikupljanje i sortiranje ambalaže od aluminijuma“, rekao je Maarten Labberton, direktor Packaging Group-a u okviru European Aluminium-u i dodao: „pozdravljamo  obavezu, u okviru predloga nove regulative EU, koja predviđa prikupljanje najmanje 90 odsto ambalažnog pakovanja u cilju reciklaže, po preporuci putem Depozitnom sistem za povrat ambalaže (Deposit Return Sistem – DRS). Smatramo da DRS treba da bude izbalansiran, što znači da ga treba da vodi operater poputno nezavisno.“

Izvor: Metal Packaging Europe and European Aluminium

Tokio uvodi obavezu postavljanja solarnih panela na nove kuće od 2025.

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay (Colmkay)

Na svim novim kućama male i srednje površine (do 2000 kvadratnih metara) u Tokiju, koje će vodeće građevinske kompanije graditi od aprila 2025, biće obavezno postavljanje solarnih panela, najavile su lokalne vlasti prošle nedelje, piše Klima101.

Ovim poduhvatom teži se smanjenju emisija ugljen-dioksida koje dolaze od domaćinstava, ali i rasterećenju ekonomije od efekata energetske krize.

Pravila obavezuju oko pedeset ključnih aktera u građevinskom sektoru, koji na godišnjem nivou izgrade preko 20 hiljada kvadratnih metara, da instališu obnovljive izvore na novoizgrađene domove, sa fokusom na solarne panele. Iz ovog razloga nije jasno koji će procenat građevina biti pogođen propisima, međutim, očekuje se da polovina objekata, od čega su 70 odsto kuće, bude zamenjena novim do sredine veka, te se procenjuje da učinak nije zanemarljiv.

Pročitajte još:

Tokijski krovovi imaju ogroman potencijal za generisanje zelene energije koji je trenutno većinski neiskorišćen s obzirom na to da je tek 4 odsto odgovarajućih prostora opremljeno solarnim panelima, a njihova „solarizacija” mogla bi da bude važan alat za sprovođenje cilja Tokija da do kraja decenije prepolovi emisije ugljenika.

Kako se navodi, solarna elektrana od četiri kilovata spreči oslobađanje jednake količine ugljen-dioksida koju upije oko 200 stabala kedra.

Pored doprinosa dekarbonizaciji, korist će osetiti i sami građani koji bi mogli da uštede oko 50 evra mesečno na računima, odnosno oko 600 evra godišnje. Prema procenama, uz dostupni grant od skoro 700 evra po kilovatu, instalacija solarnog sistema po ceni od oko 6700 evra isplatila bi se za šest godina.

Dodatno, uz obnovljive izvore stanovništvo će imati struju čak i kada ona nestane, a oni koji se odluče i za ugradnju baterija biće pripremljeni i na vanredne situacije.

Japan, inače peti emiter ugljenika na svetu, teži karbonskoj neutralnosti do 2050, ali na tom putu mu prepreku predstavlja rastući udeo uglja u potrošnji energije nakon katastrofe u Fukušimi 2011. zbog koje su ugašeni skoro svi nuklearni reaktori u zemlji.

Obaveza izgradnje solarnih elektrana na novoizgrađenim kućama u Tokiju ozeleniće energetski miks, ali ovoj taktici nije pribegao samo Japan. Francuska je nedavno donela zakon o obaveznim solarnim nadstrešnicama na postojećim i novim parkiralištima sa više od 80 parking mesta.

Izvor: Klima101

Obezbediti maksimalne rezerve nafte i naftnih derivata

Foto: Vlada Republike Srbije
Foto-ilustracija: Pixabay (Matteo Baronti)

Ministarka rudarstva i energetike Dubravka Đedović i generalni direktor Naftne industrije Srbije Kiril Tjurdenjev razgovarali su o poslovanju kompanije u tekućoj godini, situaciji na globalnom tržištu nafte i planiranim investicijama u NIS-u.

Ministarka je naglasila da je ovo rekordna godina po rezultatima za tu kompaniju i podsetila na to da je Srbija vlasnik 29,87 odsto akcija kompanije i da, u skladu s tim, i država i njeni građani, kao suvlasnici NIS-a, očekuju korist koja proizilazi iz odličnih rezultata.

Prema njenim rečima, prioritet je sigurnost snabdevanja domaćeg tržišta i rad domaće rafinerije, a tom prilikom je rekla da se nastavlja i praćenje promena koje se dešavaju u Evropi i svetu, pre svega onih koje su nastale usled najavljenih sankcija na rusku naftu i naftne derivate.

Pročitajte još:

Neodložan zadatak je da se pronađe najefikasniji i najsigurniji način kako bi se obezbedile najveće moguće rezerve nafte i naftnih derivata, rekla je ministarka i dodala da je u tome od velike važnosti otvoreni dijalog sa predstavnicima NIS-a.

Generalni direktor NIS-a Kiril Tjurdenjev izjavio je da kompanija razume sve izazove i prioritete u kojima se nalazi energetski sektor i da će uvek pružati podršku obezbeđivanju energetske sigurnosti Srbije.

Tjurdenjev je rekao da NIS obezbeđuje dovoljne količine nafte rafineriji u Pančevu koja radi maksimalnim kapacitetom i tako će biti i u narednom periodu, uz dovoljno nafte i naftnih derivata za domaće tržište.

Takođe, on je dodao da će nastaviti sa investicijama koje će doprineti energetskoj sigurnosti i razvijanju projekata u oblasti zelene energije.

Sastanku u Ministarstvu rudarstva i energetike prisustvovali su i predstavnici Uprave za rezerve energenata, potpredsednik Vlade i ministar finansija Siniša Mali i članovi Odbora direktora NIS-a.

Energetski portal

Postignut globalni dogovor o preokretu gubitka prirode do 2030, ali su potrebni hitni koraci i sredstva za postizanje rezultata

Foto-ilustracija: Pixabay (Mylene2401)
Foto-ilustracija: Pixabay (AlainAudet)

Iako dve godine kasnije nego što je planirano, a zbog kašnjenja prouzrokovanih pandemijom COVID-a, svetska organizacija za zaštitu prirode WWF pozdravlja usvajanje Sporazuma Kunming-Montreal, kojim se svet obvezuje na zaustavljanje i poništavanje gubitka bioraznovrsnosti do 2030. – globalni cilj koji je pohvaljen kao ekvivalent klimatskom 1,5oC.

Cilj sporazuma, koji je usvojilo 196 zemalja potpisnica UN-ove Konvencije o biološkoj raznovrsnosti, je da se očuva najmanje 30 odsto kopna, slatke vode i okeana na globalnom nivou, poštujući prava autohtonih naroda i lokalnih zajednica i priznajući doprinose autohtonih i tradicionalnih područja u odnosu na grupni cilj.

Međutim, WWF upozorava da bi cilj sporazuma o preokretu gubitka bioraznovrsnosti do 2030. mogao biti potkopan ako se na nacionalnom nivou ne reši slaba retorika u kritičnim područjima kao što su zaštita netaknutih ekosistema i rešavanje neodržive proizvodnje i potrošnje.

Pročitajte još:

„Konačno na međunarodnom nivou imamo pohvale vredan pomak! Ovaj sporazum će u velikoj meri pokrenuti ostvarivanje ranije zadatih planova o očuvanju biljnog i životinjskog sveta na planeti. Sada treba ozbiljno da se prihvatimo posla na nacionalnom nivou i uvedemo načela iz sporazuma u zakonodavstvo naše zemlje. Tako ćemo pokazati nedvosmislenu rešenost da sačuvamo zdravu prirodu i zdravlje svih nas“, kaže izvršna direktorka WWF Adria, Nataša Kalauz.

Jedno od najspornijih pitanja u pregovorima bio je finansijski paket za podršku naporima za očuvanje na globalnom nivou, a naročito u zemljama u razvoju.

Foto-ilustracija: Pixabay (fotos1992)

WWF stoga pohvaljuje posvećenost vlada da ukinu subvencije štetne za prirodu i predanost znatnom i progresivnom povećanju finansijskih sredstava iz svih izvora do 2030., mobilišući najmanje 200 milijardi američkih dolara godišnje. To predstavlja otprilike udvostručenje u odnosu na početnu vrednost iz 2020. Veliko dostignuće takođe je obveza da se u ove svrhe obezbedi 20 milijardi američkih dolara u međunarodnim finansijskim tokovima do 2025. i 30 milijardi do 2030.

„Brine činjenica da se nije dovoljno precizirala finansijska podrška nerazvijenim i zemljama u razvoju. Tu se nismo mnogo odmakli od zaključaka usvojenih na nedavno održanom COP 27 u Egiptu. Potrebno je uložiti veliko znanje i ogromna sredstva da bi se makar zaustavio gubitak prirode i živelo u skladu sa njom. Znanje imamo, a sigurna sam da će posle ovog COP 15, vlade svih zemalja popustiti pod pritiskom i brzo pronaći rešenje za konkretnu finansijsku podršku“, dodaje Kaluz.

Prvi korak je da zemlje ispune Sporazum Kunming-Montreal. Zemlje moraju da ažuriraju nacionalne strategije biološke raznovrsnosti i akcione planove kako bi ih uskladili s globalnim ciljem preokreta gubitka bioraznovrsnosti do 2030. godine.

„Pogled je usmeren i ka EU. Već sutra, na sastanku ministara zaštite životne sredine EU, države članice moraju da deluju u skladu s duhom Montreala i izraze svoju nedvosmislenu podršku predlogu Komisije da se do 2030. obnovi najmanje 20 odsto kopna EU i najmanje 20 odsto morskih područja EU“, zaključuje Kalauz.

Izvor: WWF Adria