Home Blog Page 132

Nov način sletanja aviona u korist životne sredine

Photo-illustration: Pixabay
Foto-ilustracija: Unsplash (Emiel Molenaar)

Poznato je da avio-kompanije za svoje usluge transporta koriste znatne količine mlaznog goriva, s obzirom da je potrebno mnogo energije za avionski saobraćaj. Postoje različiti modeli aviona, sa različitom masom, potrošnjom, performansama uopšteno, gde kao dodatne faktore imaju različite distance koje prelaze, u različitim vremenskim uslovima, sa većim ili manjim brojem putnika. Vredi navesti jedan primer, gde treba uzeti u obzir koliki je potrošač jedan od moćnijih modela – može prevesti više od 500 ljudi brzinom od 900 km/h – Boing 747, troši oko četiri litara goriva u sekundi, što znači da je za njegov let od 5h potrebno 75.000 litara goriva. To su ujedno i velike količine CO2 ispuštene u atmosferu, zbog čega su avio-kompanije sve više okrenute određenim ekološkim merama kako bi učestvovale u ciljevima smanjenja štetnih gasova.

PROČITAJTE JOŠ:

Foto-ilustracija: Unsplash (Pascal Meier)

Jedna od mera kojom planiraju da doprinesu cilju nultih emisija u vazduhoplovstvu, ujedno mera koju primenjuje sve veći broj kompanija, jeste promena načina na koji avioni sleću, kako prenose svetski mediji. Standardni način sletanja podrazumeva postepno spuštanje aviona na različite visine na kojima se na kratko zadrži, potom spušta još niže, i tako sve dok se ne spusti na tlo. U svakoj toj visinskoj ravni, avion pokreće svoj motor, a svako ponovno pokretanje motora, kao i kod drugih vozila, zahteva dodatnu energiju. Umesto ovog stepenastog sletanja, nova mera podrazumeva direktno kontinuirano sletanje bez rada motora, već, kako bismo to u automobilskom žargonu rekli, sletanje “u leru”.

To bi smanjilo na desetine tona CO2 godišnje samo u SAD-u, gde je trenutno metod aktuelan, i odakle je i potekao, zahvaljujući Saveznoj upravi za civilno vazduhuplovstvo SAD-a. Pretpostavka je da će vrlo brzo biti primenjivan i u drugim državama i aerodromima, zbog velike količine ušteđenog goriva ovim načinom sletanja. To znači i dvostruka dobit za sve – manja potrošnja goriva i zdravija životna sredina. Međutim, osim ovoga, nije ništa manje vredno pomenuti još jednu ekološku dobit – smanjenje zagađenja bukom. Dakle, i sa aspekta klimatskih promena, ali i sa energetskog i ekonomskog aspekta, ova mera jeste jedan veliki i konkretan korak ka ciljevima zadatim za 2050. godinu.

Milica Vučković

Sarajevska energetska i klimatska sedmica –  ključna tema pravedna tranzicija

Foto-ilustracija: Pixabay (schropferoval)
Foto: SECW

U prostorijama Elektroprivrede BiH, prošle sedmice, održan je sastanak Programskog odbora  sa ciljem detaljnijeg definisanja programa i panela u okviru Sarajevske energetske i klimatske sedmice (SECW), koja će se održati od 25. do 29. septembra 2023. godine. Na sastanku su prisustvovali predstavnici USAID, UNDP, GIZ, KfW, projekta EU4Energy, Elektroprivrede BiH, Elektroprivrede HZHB i Energoinvesta.

Tokom razgovara učesnici su istakli da je ključna tema za panel diskusiju pravedna tranzicija regija bogatih sa ugljem, u okviru koje bi predstavnici Svetske banke predstavili rezultate projekta posvećenog tranziciji regiona uglja sa mapom puta. Mapa puta sadrži aktivnosti kao što su otvaranje novih radnih mesta, prekvalifikacija radnika, izgradnja infrastrukture, sanacija i korišćenje devastiranih površina eksploatacijom uglja.

Pored navedene teme, veoma važna i aktuelna tema kako u BiH, tako i u regionu, je unapređenje tržišta električne energije. Bosna i Hercegovina je još uvek jedina zemlja u regionu koja nema berzu električne energije, a pri tome je jedina izvoznik, te će organizatori prvi dan Sarajevske energetske i klimatske sedmice organizovati panel na tu problematiku. Učesnici panela će biti predstavnici regulatornih tela iz BiH i država regiona, Sekretarijata energetske zajednice, kompanija koje trguje električnom energijom i sl.

Pročitajte još:

Jedna od ključnih tema za BiH privredu je uvođenje naknada za emisije ugljen-dioksida, posebno za elektroenergetiku, cementnu i metalnu industriju. Bosna i Hercegovine kroz Ministarstvo spoljne trgovine i ekonomskih odnosa je pokrenula aktivnosti na uvođenju sistema trgovanja emisijama.

Foto: SECW

Na taj način će se izbeći primena tzv. CBAM koji bi značio plaćanje prilikom izvoza roba iz BiH u EU srazmerno emisijama ugljen-dioksida koje su emitovane prilikom proizvodnje tih roba. Na ovaj način bi se ugrozila konkurentnost glavnih izvoznih roba iz BiH u EU.

Ostali paneli će obuhvatiti izazove vezane za izgradnju prenosne i distribucijske mreže za priključak obnovljivih izvora, izvore finansiranja projekata obnovljivih izvora energije, cirkularnu ekonomiju kao važnog elementa energetske tranzicije, energetsku efikasnost na strani korišćenja energije, nove modele biznisa u energetici kao što je pružanje usluga energijom (ESCO), električni transport, dekarbonozaciju daljinskih grejanja, ekološke zahteve koje projekti moraju ispunjavati itd.

Obzirom na vrlo bogat program, organizatori su otvorili poziv za učesnike, te isti možete pronaći na ovde.

Izvor: SECW

ProCredit Banka – svi benefiti online bankarstva

Foto-ilustracija: Unsplash (Rupixen)
Foto: ProCredit banka

Racionalno korišćenje resursa i zaštita životne sredine su globalni ciljevi i o ovim temama se sve češće govori. Mnogi od nas svesni su toga da ove ciljeve moramo ispuniti, za dobrobit celog čovečanstva, ali jednostavno ne znaju kako.

Recimo, nekada je sasvim dovoljno smanjiti upotrebu papira, što znači da će biti manje posečenog drveća, smeća i zagađenja. U ProCredit banci su shvatili da postepenim promenama i uvođenjem novina unapređuju poslovanje, ali što je važnije brinu o potrošnji resursa i životnoj sredini.

U ovoj banci ne koriste jednokratnu plastiku, koriste zelenu energiju, proizvode manje otpada, a zahvaljujući tome što su 100 odsto online banka, drastično su smanjili upotrebu papira. O tome šta donosi ovakav vid bankarstva, i kako u banci brinu o životnoj sredini razgovarali smo sa Nemanjom Tomićem, članom Izvršnog odbora ProCredit banke.

ProCredit banka važi za inovatora u gotovo svim segmentima poslovanja. Prvi ste u našoj zemlji postali 100 odsto onlajn banka. Zbog čega ste se opredelili za takvo poslovanje?

– U eri digitalizacije, kada sve informacije dobijamo online i kada nam je mobilni telefon glavni „asistent“ za mnoge važne aktivnosti tokom dana, logično je da i sa bankom komuniciramo online. ProCredit banka je to prepoznala prva i strateški započela online transformaciju, da bismo danas bili 100 odsto online banka. Na dva načina izlazimo u susret našim klijentima: sve bankarske poslove mogu da odrade od kuće i onda kada njima to odgovara, bez dolaska u banku. Osim toga, ne troše se resursi na „papirnu dokumentaciju“, a time zajednički čuvamo životnu sredinu. Mi smo banka koja razume potrebe savremenih klijenata, uvažava ih i prema njima prilagođava svoje poslovanje. Jer – najbolji klijent je zadovoljan klijent.

Možete li nam približiti šta to konkretno podrazumeva i koje prednosti može doneti vama i klijentima ProCredit banke?

– Online bankarstvo ukratko znači – tvoja banka je u svakom trenutku „otvorena“ da obaviš baš sve što od banke očekuješ i to sa bilo kog mesta, putem računara ili telefona. U ProCredit banci većina računa se otvara online, za svega desetak minuta. Online možete da plaćate svoje račune, prebacujete novac sa jednog na drugi račun, možete da štedite online, da aplicirate za kredit i završite kompletnu proceduru bez dolaska u banku, uključujući i isplatu (za kredite do određenog iznosa). To nikako ne znači da je naš klijent prepušten sam sebi i aplikacijama koje rade umesto ljudi. Naprotiv, u svim tim procesima naši bankari su dostupni putem online centra, da ih usmere i pomognu im.

Pročitajte još:

Posebnu pažnju posvećujete green segmentu poslovanja. Koliko vam je on važan i na koji način podstičete klijente da i oni postanu green?

– ProCredit ima zaista veliku ekspertizu u finansiranju energetski efikasnih, tj. „zelenih“ projekata, kako za pravna, tako i za fizička lica. Kod nas u Sektoru za energetsku efikasnost i zaštitu životne sredine rade stručnjaci koji od ideje do realizacije prate projekat, uz stručno vođenje. Mi edukujemo klijente da je ulaganje u obnovljive izvore energije višestruko isplativo: najpre za njihov budžet, jer su dugoročno uštede značajne, potom i za sigurno snabdevanje energijom, a ne zagađuje se ni priroda. Ono što je takođe važno jeste da ProCredit za ovakve projekte obezbeđuje kredite sa grantom, u saradnji sa EBRD i GEFF, što je značajan podsticaj.

Osim što direktnom podrškom podstičete klijente da se opredele za održivije odluke, vi ste to učinili i sami. Da li postoji još neki segment poslovanja koji treba promeniti i da li možemo očekivati neke novitete u budućnosti?

Karbonska neutralnost je istovremeno i rebus i motivacija. Uvek može još više i još bolje. Spomenuo bih da našu flotu automobila čine isključivo električna i plug-in vozila. I tu smo prva banka koja je bez kompromisa odlučila da bude „green“. Odavno smo kao deo naše kulture prihvatili da ćemo ili ići u korak sa inovacijama ili biti predvodnici, samim tim radujemo se svakoj novoj prilici da unapredimo naš pristup životnoj sredini i društvenim pitanjima.

Milica Radičević

Da li Irak ima potencijal da bude najveći naftni proizvođač?

Foto-ilustracija: Unsplash (Waldemar Brandt)
Foto-ilustracija: Pixabay

Irak ima značajne rezerve sirove nafte. Prema američkoj Upravi za energetske informacije (EIA), Irak ima procenjenih 145 milijardi barela dokazanih rezervi sirove nafte. Prema studiji Petrologa iz 1997. godine, kao prema i novijim podacima iračkog ministarstva nafte, neotkriveni resursi zemlje potencijalno bi mogli iznositi oko 215 milijardi barela. Upravo iz ovih razloga, je irački parlamentarni komitet za naftu i gas nedavno objavio ambiciozan plan za povećanje proizvodnje nafte u zemlji na preko pet miliona barela dnevno – čime bi Irak mogao postati vodeći proizvođač nafte na svetu.

PROČITAJTE JOŠ:

U poređenju sa Saudijskom Arabijom, jednom od vodećih zemalja po proizvodnji nafte ali i takođe država koja ima dokazane rezerve nafte od približno 297 milijardi barela, prema EIA, što je čini zemljom sa drugim najvećim rezervama nafte posle Venecuele, i drugim najvećim proizvođaćem nafte, posle SAD-a.

Uprkos ovim impresivnim ciframa, iračka proizvodnja nafte još nije dostigla svoj puni potencijal. Dok trenutni proizvodni kapacitet iznose 5,4 miliona barela dnevno, prema ministru nafte Hajanu Abdel-Ganiju. Jedan od primarnih izazova višim nivoima proizvodnje jesu sistemski problemi, koji predstavljaju velike prepreke i blokiraju ključna sredstva za ovaj sektor.

Energetski portal

Užarili se termometri u Srbiji, danas tropskih 40 stepeni

Foto-ilustracija: Pixabay (pixel2013)
Foto-ilustracija: Pixabay

Prva tri dana ove sedmice veoma toplo u Srbiji, a najtoplije biće danas – do 40 stepeni. Očekuje se veoma visok indeks UV zračenja, zato izbegavajte izlaganje suncu.

Prvi put od početka leta za celu zemlju uključen je najviši stepen upozorenja na vrelinu, pa sve obaveze koje zahtevaju veće fizičke napore trebalo bi da odložimo za četvrtak kada će biti prijatnije.

Visok vazdušni pritisak obezbediće potpuno vedro nebo. Očekuje se veoma visok indeks UV zračenja, zato izbegavajte izlaganje suncu.

Jutarnja temperatura od 19 do 24 stepeni, najviša dnevna od 37 do 40.

U Beogradu, posle tropski tople noći, sunčano i 39 stepeni u hladu.

Institut za javno zdravlje Srbije „Dr Milan Jovanović Batut“ izdao je preporuke građanima kako da postupaju u vrelim danima.

Stručnjaci savetuju da u vrelim danima treba rashladiti prostorije, izbegavati fizičku aktivnost, uzimati više tečnosti i izbegavati boravak napolju u najtoplijem delu dana.

Strpljenje i oprez savetuju se i na putevima. Zbog visokih temperatura i gužvi, preporuke su da vozite oprezno, strpljivo i uz češće pauze. Zbog letnje turističke sezone, više je vozila i na naplatnim rampama i graničnim prelazima – gde su povremeno moguća duža zadržavanja.

U Beogradu će i danas biti postavljene cisterne sa vodom za piće na nekoliko najprometnijih lokacija. U najtoplijem delu dana, cisterne će se nalaziti na Trgu Nikole Pašića, kod Staklenca na Trgu republike, na Zelenom vencu, nadomak Beogradskog sajma u smeru ka Čukarici, kod kružnog toka uz zgradu opštine Novi Beograd i na okretnici u Cara Dušana u Zemunu.

Izvor: RTS

„Otvoreni Balkan“ – Od 21. jula jedinstvena naplata putarine za kamione i privredu

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto: Vlada Republike Srbije

Kroz inicijativu „Otvoreni Balkan“ Vlada Srbije želi da olakša protok robe, ljudi, kapitala i usluga, kako bi svima u zemlji olakšala svakodnevni život i trgovinu i kako bi povećala standard građana.

Premijerka Ana Brnabić je ukazala na to da se u okviru inicijative „Otvoreni Balkan“ već beleže važni rezultati, dodavši da je nakon boravka Kovačevskog u Srbiji znatno povećana robna razmena između naše zemlje i Severne Makedonije.

Prema njenim rečima trenutni tag za jedinstvenu naplatu putarine može da se koriste samo za putnički saobraćaj, a da će od petka, 21. jula, biti omogućen i za kamione i privredu, navodi se na sajtu Vlade.

“U 2022. godini vrednost robne razmene iznosila je 1,48 milijardi evra, pri čemu je Srbija izvezla nešto manje od milijarde evra, a Severna Makedonija nešto više od 500 miliona evra”, navela je Brnabić, napomenuvši da je mnogo veće povećanje izvoza bilo na strani Severne Makedonije, više od 56 odsto, dok je na našoj strani iznosilo 16 odsto.

Pročitajte još:

Prema njenoj oceni, „Otvoreni Balkan“ je za sve strane dobra inicijativa.

Brnabić je najavila da će projekat „Open Balkan ID“ početi od avgusta ili septembra, izrazivši uverenje u to da će, kada on započne, građani iz BiH, i Crne Gore želeti da se priključe.

Prema njenim rečima, dogovoreno je da železnički Koridor 10, koji će ići od Beograda, preko Niša, Preševa, do granice sa Severnom Makedonijom, ide do Skoplja, a zatim prema Grčkoj.

Kovačevski je ocenio da je elektronska naplata putarine između Severne Makedonije i Srbije najbolja potvrda da inicijativa „Otvoreni Balkan“ daje rezultate.

Energetski portal

Modna industrija na prekretnici: Bolja radnička prava, zabrana uništavanja odeće koja se ne proda 

Foto-ilustracija: Unsplash (Artificial Photography)
Photo-illustration: Pixabay

Zabraniće se uništavanje odeće koja nije uspela da se proda. Središnja tema ovogodišnjeg velikog skupa modne industrije – Global Fashion Summit – održanog u Kopenhagenu, bili su sve oštriji zahtevi da se proizvodnja i prodaja tekstila prilagodi zelenim politikama. 

Brojni paneli su se ticali toga kako se modna industrija može uskladiti s nadolazećim propisima EU i SAD-a koji između ostalog traže veću transparentnost od distribucije do razvoja održivijih proizvodnih metoda. 

Štetne pojave van granica EU 

Tekstilna industrija u EU suočava se s dolaskom propisa koji će je naterati da se raskrsti s kršenjem ljudskih prava i zagađenjem životne sredine. Sektor tekstila i odeće u EU imao je promet od 147 milijardi evra u 2021., prema Euratexu. Sve te aktivnosti prouzrokovale su značajnu štetu životnoj sredini, uključujući hemijske štete prouzrokovane fabrikama viskoze, tonama tekstilnog otpada i velikim ugljičnim otiskom, piše T-portal. Oko 80 odsto tih štetnih pojava događa se izvan granica EU. Uzgoj pamuka, proizvodnja vlakana i proizvodnja odeće uglavnom se odvijaju u Aziji

PROČITAJTE JOŠ:

Prava radnika su još jedna bolna tačka. Prema procenama Clean Clothes Campaigna, minimalna plata za radnike u proizvodnji odeće u Bangladešu iznosi svega 94 dolara mesečno, dok su prosečni mesečni životni troškovi u toj zemlji procenjeni na 569 dolara. Deset godina nakon što se poput kule od karata srušila fabrika tekstila Rana Plaza u Bangladešu usmrtivši najmanje 1.138 radnika, u martu ove godine je planula fabrika konfekcije u Karachiju u Pakistanu, ubivši četiri vatrogasca i nanoseći povrede desetak drugih ljudi. Za to vreme, u Evropi se odevni predmet nosi u proseku samo sedam ili osam puta pre nego što se baci. U pokušaju da počisti nered u tekstilnoj industriji, EU priprema set novih pravila. Primera radi, prisiliće kompanije da se pridržavaju (još nedefinisanih) pravila o održivoj proizvodnji odeće. Na pomolu je zabrana kompanijama da uništavaju robu koja nije prodata, a Brisel je najavio nove zakone kojima se industrija prisiljava na plaćanje čišćenja otpada koji proizvodi. 

Foto-ilustracija: Unsplash (Hannah Morgan)

Prvi korak

Većina ovih predloga neće stupiti na snagu još nekoliko godina, ali bi promena za industriju mogla biti vrlo skupa. Suočene s pretnjom dodatne regulative, firme užurbano smišljaju kako nadzirati vlastite distributivne lance i ozeleniti proizvodne procese.

Ali za zelene aktiviste, stvari se ne odvijaju dovoljno brzo. Valérie Boiten, viša službenica za politiku Ellen MacArthur-a, rekla je da su šeme koje prisiljavaju modne kompanije da preuzmu odgovornost za otpad koji proizvode ‘značajan prvi korak’ ipak ‘neće narušiti firmi životni vek tekstilnih proizvoda’.

Gigantski poslovi 

‘Neverovatno je da su brendovi brze mode, po prvi put, odgovorni da plate za to. To je minimum, a mi govorimo o gigantskim poslovima“, rekla je Livia Firth, suosnivačica konsultantske firme za održivost Eco-Age. Zajednički zahtevi među aktivistima za zeleni tekstil uključuju konkretne ciljeve EU za ponovnu upotrebu, recikliranje tekstilnog otpada i stroge mere u nadolazećim briselskim zakonima o ekološkom dizajnu za tekstilnu industriju. Podržava ih Evropski parlament, koji je ranije ove godine velikom većinom glasao da podstakne Komisiju da u nadolazeće zakone uključi ciljeve za prikupljanje, ponovnu upotrebu i recikliranje tekstilnog otpada.

Izvor: Bljesak.info

URBANE BAŠTE DOBRE ZA EKOSISTEM

Foto-ilustracija: Pixabay (pasja1000)
Foto-ilustracija: Pixabay (Kathas_Fotos)

U četiri zemlje regiona, Severnoj Makedoniji, Hrvatskoj, Bugarskoj i Srbiji, sprovodi se projekat posvećen urbanoj poljoprivredi pod nazivom Obrazovanje iz oblasti urbane poljoprivrede za održivu budućnost, koji finansira Evropska komisija u okviru programa Erasmus plus.

Organizacije partneri na projektu su Forum za strategijska istraživanja i dokumentacije iz Skoplja, kao liderska organizacija Eko Udruga iz Zadra, Asocijacija za politike iz Sofije i Nacionalno udruženje za razvoj organske proizvodnje Serbia Organika. Projekat traje do kraja 2024. godine.

Ivana Simić, generalni sekretar Udruženja Serbia Organika, kaže da je koncept urbane poljoprivrede poznat u regionu, ali da je usled novih svetskih izazova kao što su globalna urbanizacija, potreba zaštite životne sredine i aktuelna destabilizacija u lancima proizvodnje i transporta hrane dobio još veći značaj.

U FOKUSU:

„Male, ozelenjene parcele za uzgajanje poljoprivrednih kultura u velikim gradovima doprinose ublažavanju loših efekata ekonomske i prehrambene krize“, kaže Simićeva i dodaje da stanovnici gradova imaju višestruku dobit od rada u baštama ušuškanim između kvartova i na obodima gradova.

Iz pasivne uloge isključivo kupca konzumenta stanovnici gradova postaju aktivni mikroproizvođači. Proizvedene plodove voća i povrća, kao i začinsko bilje koriste za sopstvene ishranu. Obradom zemlje oni pozitivno utiču na zaštitu životne sredine, a ovakvim angažovanjem i prodajom viška proizvoda obezbeđuju dodatnu ekonomsku vrednost kućnih budžeta.

Foto-ilustracija: Pixabay

Urbana poljoprivreda podrazumeva da se slobodno zemljište daje u zakup, a površina može da varira od nekoliko kvadratnih metara do nekoliko hektara. Korisnici zemljišta mogu biti pojedinci ili civilne zajednice za bavljenje poljoprivredom, povrtarstvom, hortikulturom, voćarstvom, kompostiranjem, postavljanje košnica i organskom poljoprivrednom proizvodnjom.

Učenjem i realizacijom agronomskih procesa „od zemlje do trpeze“ građani utiru zeleni put kroz beton kojim se ublažava stroga podela na ruralno i urbano. Dok je ovaj uticaj urbanog baštovanstva nesumnjivo značajan, ne treba zaboraviti ni socijalno-zdravstveni aspekt angažovanja stanovnika na gradskim parcelama jer ubane bašte ili vrtovi postaju mesta druženja, socijalizacije, razvijanja zajedništva i fizičke aktivnosti.

Urbana poljoprivreda je i način za promociju socijalne inkluzije marginalizovanih, posebno osetljivih društvenih grupa. Zajedničkim radom u urbanom vrtu lakše se jačaju međugeneracijske veze jer su sugrađani različite dobi upućeni jedni na druge, a gradska bašta je takođe pogodna za kreativne radionice za decu školskog i predškolskog uzrasta.

Priredila: Mirjana Vujadinović Tomevski

Tekst u celosti pročitajte u Magazinu Energetskog portala ZAŠTITA ŽIVOTNE SREDINE.

Neophodno bolje očuvanje vegetacije za ispunjavanje ciljeva o klimi

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Prema jednoj skorašnjoj studiji, očuvanje 79 odsto preostale kopnene vegetacije na našoj planeti, od suštinskog je značaja za ispunjavanje ciljeva UN o klimi i biodiverzitetu. Istraživači tvrde da su sadašnje inicijative „30 puta 30“, koje štite samo 30 odsto kopnenih i morskih područja do 2030. godine nedovoljne.

Analizom podataka o eroziji tla, biodiverzitetu i skladištenju ugljenika, tim je izračunao da se mora sačuvati oko 67 miliona kvadratnih kilometara zemlje. Njihova procena se proteže na prirodna i poluprirodna staništa kao što su šume i livade, ali isključuje morska okruženja, navodi World Economic Forum.

Pročitajte još:

Foto-ilustracija: Unsplash (Patrick Hendry)

Biljke su generalno važan ponor za ugljen-dioksid (CO2) jer ga apsorbuju za fotosintezu, proces gde pretvaraju CO2 u organska jedinjenja bogata energijom. Neke biljke i drveće su efikasnije u apsorbovanju i skladištenju CO2 od drugih.  Drveće je jedno od najboljih apsorbera CO2 zbog svoje veličine i životnog veka. U okviru kategorije drveća, izdvajaju se neke vrste poput borova, hrastova koji nešto sporije rastu od borova, ali svi skladište značajnu količinu ugljenika tokom svog dugog veka. Isto tako, eukaliptus, Daglasova jela, bambus i morske trave dobri su ponori CO2.

Ekološka vrednost biljke, međutim, nije samo u ovoj jednoj funkciji. Drugi faktori, kao što su upotreba vode, uticaj na zdravlje zemljišta i biodiverzitet, takođe su važni. Stoga je neminovno brinuti o njima.

Kako se navodi na WEF, profesorka Martine Maron, zalaže se za jaču politiku krčenja šuma i održivo korišćenje zemljišta kao potencijalne strategije za postizanje cilja od 79 odsto. Oko deset miliona hektara u proseku godišnje bude posečeno, što je približno površini Južne Koreje, Mađarske, i nešto manje od površine Islanda.  Studija takođe prepoznaje vrednost upravljanja autohtonih i lokalnih zajednica u inicijativama za očuvanje. Često, što je slučaj i sa Amazonskom prašumom, autohtoni narodi bolje čuvaju i brinu o prirodi. 

Energetski portal

Evropa se zagreva dva puta brže od svetskog proseka

Foto-ilustracija: Pixabay (pixel2013)
Foto-ilustracija: Pixabay

Ovogodišnje leto već je premašilo neke temperaturne rekorde, a kontinent koji se najbrže zagreva na planeti prošle godine zabeležio je najtoplije leto od kada se vodi evidencija, a vrelina je dovela do ekstremnih suša, požara i smrtonosnih toplotnih talasa.

Statistička agencija EU „Evrostat“ zabeležila je neuobičajeno visok broj smrtnih slučajeva tokom prošlog leta, ali do sada podaci o smrtnim slučajevima direktno uzrokovanim toplotom nisu precizno izračunati.

Tim naučnika analizirao je temperaturne podatke i smrtnost od 2015. do 2022. godine u 823 regiona od 35 evropskih država, u kojima živi 543 miliona ljudi.

Stručnjaci sa Instituta za globalno zdravlje iz Barselone i francuskog Instituta INSERM koristili su modele kako bi utvrdili smrti uzrokovane temperaturom za svaki region tokom svake nedelje prošlogodišnjeg leta.

Pročitajte još:

Došli su do podatka da je 61.672 ljudi preminulo od toplote od 30. maja do 4. septembra, navodi se u istraživanju objavljenom u časopisu Nature Medicine.

Prošle godine Francuska je zabeležila najveći rast u poređenju sa prosekom iz 2021. godine – 2,43 stepena Celzijusa. Švajcarska je na drugom mestu sa 2,30 stepeni, a prate je Italija i Mađarska sa porastom od 2,28 i 2,13 stepeni Celzijusa.

Najviše umrlih od vrućine zabeležila je Italija sa 18.010, potom Španija sa 11.324 i Nemačka sa 8.173.

Evropa toplija za 2,3 stepena

Prethodna istraživanja pokazala su da se Evropa zagreva dva puta brže od globalnog proseka.

Dok se čitav svet u proseku zagrejao skoro 1,2 stepena Celzijusa u poređenju sa sredinom 19. veka i početkom industrijske revolucije, Evropa je prošle godina bila toplija za 2,3 stepena u odnosu na predindustrijski period.

Ukoliko se ovaj trend nastavi, do 2030. godine u Evropi će svakog leta prosečno od toplote umirati 68.000 ljudi.

Do 2040. taj broj će dostići 94.000 ljudi, a polovinom veka čak 120.000.

Izvor: RTS

Prva mapa urbanih toplotnih ostrva Beograda: gde su najčešće tropske noći?

Foto-Ilustracija: Pixabay (Djordjeuuu)
Foto-ilustracija: Unsplash (Elion Jashari)

Toplotno ostrvo je fenomen gde urbana područja imaju više temperature u poređenju sa ruralnim ili prirodnim okruženjem. Uzrok tome je promena zemljišnog pokrivača, namene zemljišta i izgrađene sredine: urbane sredine se ponašaju kao sakupljači toplote, posebno u letnjim periodima, što ima različite posledice, pre svega po javno zdravlje, piše za Klima101 dr Ivan Simić sa Arhitektonskog fakulteta.

Toplotno ostrvo može se meriti na razne načine, a jedan od boljih je kroz tzv. tropske noći (tokom kojih se temperatura ne spušta ispod 20 °C). Indeks tropskih noći je vrlo jednostavna brojka: u pitanju je tropskih noći u toku jedne godine, a ovaj indeks je, pokazuju istraživanja, znatno viši u urbanim sredinama nego u njihovom okruženju, parkovima i drugim zelenim površinama, i to upravo zbog efekta toplotnog ostrva.

Ali nisu sve urbane površine iste. Koliko će toplotno ostrvo biti izraženo, pa i koliko će jedan grad imati „viška” tropskih noći zavisi od prirodnih, ali i od ljudskih faktora, pre svega od karaktera urbanog prostora, odnosno zemljišta.

Pročitajte još:

Toplotno ostrvo može uzrokovati velike probleme kada je u pitanju javno zdravlje stanovništva. One dokazano mogu dovesti do zdravstvenih problema posebno kod starije populacije i hroničnih bolesnika jer onemogućavaju normalan san i efikasno regenerisanje organizma u toku noći. Dodatno, efekat toplotnog ostrva utiče i na povećano zagađenje vazduha zbog karakteristike da veća hrapavost urbane morfologije usporava strujanje vetra.

Po svemu sudeći, i nažalost, Beograd je po ovim parametrima „šampion”, a to vrlo jasno možemo videti na ovoj mapi tropskih noći u Beogradu, koja prikazuje razlike između prosečnog broja tropskih noći u toku godine od 2008. do 2017. godine:

Foto: (Klima101) Mapa tropskih noći Beograda. Podaci preuzeti iz: Filipovic L. and Djurdjevic V., 2023, Spatio-temporal Analysis of the Urban Heat Island in Belgrade Using Urban Climate Model Data. International Conference on Hydro-Climate Extremes and Society, Jun, 27-30 2023, University of Novi Sad, Serbia

Mapu u visokoj rezoluciji možete pogledati OVDE.

Kako je napravljena ova mapa?

Kako bi dobili mapu indeksa tropskih noći za Beograd klimatolozi sa Fizičkog fakulteta Univerziteta u Beogradu prof. dr Vladimir Đurđević i saradnik Lazar Filipović koristili su računarski model UrbClim koji koji simulira interakciju između planetarnog graničnog sloja atmosfere (PGS, ili eng. Planetary Boundary Layer – PBL) i podloge.

Atmosferski deo modela čini prvih nekoliko kilometara njene visine dok su karakteristike podloge opisane preko CORINE (eng. Coordination of information on the environment) seta satelitskih podataka prikupljenih za 2012. godinu. Suština je da se karakteristike zemljišnih podloga u urbanoj sredini (neporoznost, veća hrapavost, odsustvo zelenila, nereflektivnost) utiču na veće zagrevanje vazduha jer akumuliraju i zadržavaju više toplote ali i usporavaju vazdušno strujanje što usporava hlađenje. Pored toga, urbani obrasci generišu i antropogeno oslobađanje toplote (grejanje zgrada, saobraćaj, ljudski metabolizam) što je takođe značajan faktor toplotnog ostrva.

Urbanista sa Arhitektonskog fakulteta u Univerziteta u Beogradu doc. dr Ivan Simić je mapu tropskih noći povezao sa mapom urbane matrice Beograda koristeći QGIS softver i OSM (Open Street Map) bazu podataka. Rezultat je georeferencirana kompozitna mapa koja nam ukazuje da je urbano toplotno ostrvo rezultat složene interakcije prirodnih parametara (atmosfere i podloge- poroznosti, morfologije i sastava) i antropogenih uticaja, tj. vrste i intenziteta izgrađenosti.

Gde su vrhovi toplotnog ostrva u Beogradu?

Posmatrajući kartu broja tropskih noći možemo reći da je celokupan širi centar Beograda uključujući  veliki deo Novog Beograda značajno pogođen efektom toplotnog ostrva. Postoje varijacije u prosečnoj temperaturi između određenih centralnih delova grada ali svi oni se kreću u rasponu od 40 do 50 tropskih noći. Izuzetak predstavljaju velike parkovske i šumske površine i delovi naselja u njihovoj neposrednoj blizini, kao i tokovi reka.

Tekst u celosti možete da pročitate ovde

Izvor: Klima101

Koliko je degradacija prirode uticala na sigurnost hrane

Foto-ilustracija: Pixabay (congerdesign)
Foto: Unsplash (Adrian Infernus)

Neodrživo korišćenje zemljišta i morskih ekosistema, dovelo je do nesigurnosti u poljoprivredi i ribarstvu, odnosno snabdevanja hranom. Jedini način da dođe do promene jeste da se ekosistemi obnavljaju na rešenjima zasnovanim na prirodi.

Oko 80 odsto globalnog obradivog zemljišta je pod uticajem najmanje jednog oblika degradacije, a samo erozija zemljišta pogađa petinu poljoprivrednih površina širom sveta. Procene su da je erozija zemljišta porasla za oko 2,5 odsto u periodu od 2001. do 2012. godine, prevashodno zbog krčenja šuma i povećane površine obradivog zemljišta, navodi se na sajtu UNEP-a.

Posledicama degradacije zemljišta pogođeno je oko 3,2 milijarde ljudi, a predviđanja pokazuju da bi degradacija mogla da smanji produktivnost hrane za 12 odsto, što dovodi i do porasta cene hrane.

Pročitajte još:

Obnovom prirode pospešili bi se uslovi i da oporavak pčela, koje su jedan od najboljih oprašivača. Prema podacima UNEP-a, od 100 vrste useva koje obezbeđuju 90 odsto svetske hrane, preko 70 oprašuju pčele. U narednim decenijama uz postojeće prakse moglo bi da se izgubi oko 20.000 biljnih vrsta koje su važne za pčele. Značajan negativan uticaj na njih ima poljopriveda, usled korišćenja pesticida i monokulture.

Iako postoji preko 50.000 biljaka koje možemo da koristimo u ishrani, samo pirinač, kukuruz i pšenica obezbeđuju preko 50 odsto svetske hrane. Ukoliko se nastavi praksa u kojoj se čovečanstvo oslanja samo na pomenute tri vrste, može doći do nesigurnosti hrane. Zbog toga je potrebno da se usvoje održive poljoprivredne prakse i da se uzgajaju raznovrsno povrće, voće i usevi, koji će ujedno doprineti oporavku biodiverziteta.

Koliko je hitna obnova prirode govore činjenice da je milion vrsta u opasnosti od izumiranja, dok zemljište postaje neplodno, a izvori vode presušuju.

Energetski portal

Spremaju se stroža pravila za automobilsku industriju

Foto:-lustracija: Unsplash (justine poirrier)
gume
Foto-ilustracija: Unsplash (adam-kring)

Preko šest miliona vozila u Evropi završi s svojom funkcijom i odsluži svoje za jednu godinu. To znači da mnogi delovi  tih automobila odlaze na deponiju. Međutim, nekada se automobili voze i preko njihovih mogućnosti, čak prodaju dalje, zagađuju više jer su stari, i na kraju se neadekvatno postupa sa otpadnim delovima.

Inspirisana idejom održive budućnosti, Evropska komisija uvodi predloge za redizajn regulative za automobilske industrije kako bi bila bliža cirkularnoj ekonomiji. Ove inicijative razmatraju sve faze, od dizajna i proizvodnje do prerade i oživljavanja delova na kraju životnog veka vozila.

Predlozi Komisije imaju dalekosežne uticaje, i očekuje se da će ostvarivanje ideje proizvesti 1,8 milijardi evra neto prihoda do 2035. Oni ne samo da podstiču ekonomiju EU, već i doprinose njenim ekološkim i klimatskim ciljevima svojom transformacijom automobilske industrije, navodi se na sajtu Komisije.

Pročitajte još:

Foto-ilustracija: Pixabay

Pored toga, ove mere su postavljene da unaprede standarde bezbednosti na putevima na globalnom nivou ograničavanjem izvoza neispravnih vozila, smanjenjem nivoa zagađenja i zdravstvenih rizika u zemljama koje uvoze polovna vozila iz EU.

Automobili u EU u proseku su stari 12 godina dok Grčka i Estonija, prema podacima koje je ACEA objavila, imaju najstarije – oko 17 godina. Luksemburg ima najmlađi vozni park, nešto više od 7 godina.

Predložena uredba predviđa godišnje smanjenje emisije CO2 za 12,3 miliona tona do 2035. godine. Cilj joj je da optimizuje upotrebu 5,4 miliona tona materijala i poveća oporavak neobnovljivih sirovina, dodatno smanjujući oslanjanje na uvoz.

Mere takođe podstiču kružni pristup dizajnu i proizvodnji u automobilskoj industriji. Oni predviđaju da će četvrtina plastike koja se koristi u proizvodnji vozila biti iz recikliranih izvora. Štaviše, oni se zalažu za reciklažu 30 odsto plastike iz vozila na kraju radnog veka i promovišu ponovnu upotrebu i renoviranje delova vozila.

Da bi se poboljšalo sprovođenje, Komisija predlaže više inspekcija, digitalno praćenje vozila na kraju životnog veka i strože kazne za prekršaje. Obim ovih propisa postepeno će se proširiti i na dodatne kategorije vozila kao što su motocikli, kamioni i autobusi.

Energetski portal

Apel za pristup javnim česmama svih građana Srbije

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay (PublicDomainPictures)

Sve češće ekstremne temperature uzrokovane klimatskim promenama, zahtevaju ispravne i besplatne vode za piće iz javnih česmi u Srbiji, na šta apeluje inicijativa Pravo na vodu. Zbog toga je potrebna sanacija starih, kao i izgradnja novih javnih česmi.

U poslednje dve decenije, trend rasta prosečne godišnje temperature je očigledan, dok je prethodna godina bila peta najtoplija od kada se vrše merenja. Ekstremne temperature naročito su opasne po zdravlje u uslovima visoke vlažnosti vazduha i intenzivne fizičke aktivnosti. Ranjive grupe predstavljaju starije osobe, zatim osobe sa hroničnim bolestima i deca.

Iako unos tečnosti predstavlja najvažniju preporuku za zaštitu od sunčanice i toplotnog udara, nemaju svi građani pristup ispravnoj vodi za piće iz javnih česmi.

Pročitajte još:

,,Na primer, prema podacima Zavoda za javno zdravlje Beograda – na teritoriji glavnog grada „postoji više od 180 česama sa vodom za piće iz distributivne mreže beogradskog vodovoda (prerađena, prečišćena, hlorisana voda).“ Rezultati poslednjeg popisa govore da Beograd ima 1.685.563 stanovnika, pa bi grubo procenjen broj stanovnika na jednu javnu česmu iznosio više od 9.300. Kako se većina javnih česmi nalazi u gradskom jezgru – jasno je da postoje značajne nejednakosti u pristupačnosti vodi za piće iz javnih česmi u različitim delovima Beograda. Grad Niš može da se pohvali sa samo 17 javnih česmi, što nas dovodi do cifre od čak 14.676 stanovnika na jednu česmu. Situacija nije mnogo bolja ni u drugim lokalnim samoupravama u Srbiji, voda nije dostupna u javnim prostorima već se sve više kupuje u plastičnoj ambalaži čime postaje roba, a ne ljudsko pravo. Oni koji nemaju novca da vodu kupe, ugrožavaju svoje zdravlje’’, navodi se u saopštenju.

Obezbeđen pristup javnim česmama sa bezbednom pijaćom vodom, osnovni je i najbrži način da se građani zaštite od negativnih posledica ekstremnih temperatura, zbog čega se ovom inicijativom apeluje na institucije na nacionalnom i lokalnom nivou da ozbiljno shvate ovaj problem i na vreme obezbede neophodnu infrastrukturu kako bi svaki stanovnik Srbije imao pravo na vodu.

Energetski portal

Kako providni solarni paneli pomažu poljoprivredi?

Foto-ilustracija: Freepik (azerbaijan_stockers)
Foto-ilustracija: Freepik (freepik)

Povećana potražnja za hranom traži iznalaženje novih načina uzgoja useva. Jedno od rešenja predstavljaju plastenici, koji povećavaju unos do 100 odsto po hektaru u odnosu na uzgoj na otvorenom.

Ipak, plastenici zahtevaju velike količine električne energije, za održavanje optimalne temperature, zbog čega se u uslovima energetske i ekološke krize dovode u pitanje. Kako bi ovaj problem bio rešen, bilo je potrebno da se pronađe način kako da se njihovo snabdevanje energijom učini održivijim.

Solarni paneli jesu dobar izvor obnovljive energije, međutim ukoliko se postave na krov staklenika sprečiće prodiranje sunčeve svetlosti. Zbog toga tehnologija ide korak dalje, a na tržištu postaju dostupni providni paneli.

Pročitajte još:

Iako im je potrebna sunčeva energija za proizvodnju električne energije, količina koju apsorbuju je mala, dopuštajući da do biljaka dospe dovoljno energije za rast. Što više energije neko želi da proizvede iz solarnih panela, to će manje energije ostati za biljke. Međutim, ukoliko paneli treba da obezbede samo energiju za potrebe staklenika, biće je dovoljno i za useve.

Štaviše, paneli apsorbuju UV zrake koji biljkama nisu potrebni, a propuštaju one koji su im korisni.

Naučna istraživanja pokazala su da organski solarni paneli napravljeni od ugljeničnih materijala, koji su prekriveni slojem L-glutationa, a koji štiti organske materijale od razgradnje na suncu, donose koristi biljkama koje ne bi imale u uobičajenim staklenicima.

Naime, sloj kojim su premazani paneli zaustavljaju ultraljubičaste i infracrvene zrake koje mogu da oštete i previše zagreju biljke.

Zahvaljujući daljem razvoju ove tehnologije, uskoro bi njena primena mogla da bude šira, a značaj veći. Kako prenose svetski mediji, providni solarni paneli imaju potencijal da postanu zamena prozorima. Na ovaj način bi se značajno doprinelo zelenoj i efikasnijoj energiji, s obzirom na to da su istraživanja pokazala da su providne solarne ćelije i do hiljadu puta efikasnije kada je reč o proizvodnji struje.

Katarina Vuinac

Zemlje Afrike koje pokazuju interesovanje za zelenu tranziciju

Foto-ilustracija: Unsplash (Harshil Gudka )
Photo-illustration: Pixabay

Nekoliko zemalja u Africi pokazuje veće interesovanje za obnovljive izvore energije i zelenu tranziciju uopšte. Jedna od ovih zemalja ima vrlo ambiciozne i visoko postavljene ciljeve koje želi da ostvari. Ta zemlja je Niger, koji u velikoj meri zavisi od šumskih resursa za proizvodnju energije na selu. U tom cilju, Nacionalni plan za obnovljivu energiju Nigera nastoji da poveća doprinos solarne energije za 30 odsto u ukupnom miksu energije do 2030. Ova smela ambicija uključuje stvaranje pet novih solarnih elektrana, proširenje kapaciteta obnovljive energije i povećanje pristupa električnoj energiji sa 15,72 procenata stanovništva u 2020. na 65 procenata do 2030. Pored toga, zemlja promoviše inicijative za pošumljavanje koje imaju za cilj rehabilitaciju 15.000 hektara šuma do 2030. godine.

Demokratska Republika Kongo planira da poveća kapacitet obnovljive energije sa 2,9 megavata (MV) u 2020. na 42,7 MV do 2030. godine, proširujući pristup električnoj energiji.

PROČITAJTE JOŠ:

Foto-ilustracija: Unsplash (Sergey Pesterev)

Mozambik –  ova primorska država zagovara održive poljoprivredne prakse kao što je sakupljanje kišnice i oporavak metana kako bi se ograničile emisije gasova staklene bašte. Zemlja namerava da instalira 5.000 solarnih fotonaponskih sistema za podršku pumpanju vode za navodnjavanje u poljoprivredi i upotrebi u domaćinstvima, navodi UN.

Tunis, koji krasi mediteransku obalu severne Afrike, od 2010. godine je izdvojio približno 587 miliona dolara za projekte obnovljive energije, fokusirajući se na solarnu fotonaponsku energiju i energiju vetra, što je donelo uštedu goriva i smanjilo emisije gasova staklene.  

Pored ove četiri zemlje, koje su objavljene u izveštaju UN-a za klimatske promene, Maroko ima ambiciozni plan da bude jedna od afričkih zemalja sa najvećim kapacitetom u sektoru zelene energije, a ta ideja se najviše ogleda u zvaničnom planu da do 2030. godine proizvode 52 odsto električne energije iz OIE. Ranije smo pisali o njenim mnogo većim projektima koji potvrđuju težnje ove zemlje. Najveći solarni kompleks u blizini mesta Varzazat, gde je planirano da ceo projekat proizvodi 582 megavati, kada bude potpun, i drugi projekat jeste sa Velikom Britanijom – dve države povezane su sa četiri podvodna kabla dužine 3.800 kilometara, a prema procenama firme koja pokreće ovaj program, trebalo bi da obezbedi struju za preko sedam miliona britanskih domova do 2030. godine

Energetski portal