Home Blog Page 131

Evropa – Da li novi električni automobili postaju prodavaniji od dizelaša?

Foto-ilustracija: Unsplash (matthias-speicher)
Foto-ilustracija: Unsplash (michael-marais)

Električna vozila, i baterijska i hibridna, ne proizvode emisiju izduvnih gasova ili imaju niže emisije u poređenju sa konvencionalnim vozilima na benzin ili dizel. Zbog svojih karakteristika popularni su kao jedno od rešenja u okviru zelenih rešenja. Kako EU aktivno radi na ekološkim merama u svim sektorima – od građevinskog sekotora, tekstilne industrije gde apeluje na “brzu modu”, pa sve do automobilske industrije, električni automobili odgovor su na pitanja održivog transporta.

Tokom 2022. godine od ukupne prodaje automobila u EU, 36 odsto su bili benzinci, 23 odsto su bili hibridni automobili, 16,5 odsto je pripalo dizelu, i 12, 1 električnim automobilima, prema podacima Statiste. Međutim, od početka ove godine, situacija je nešto drugačija.

Pročitajte još:

Foto-ilustracija: Pixabay

Na tržištu automobila se u prvoj polovini godine beležio porast novoregistrovanih automobila na baterije, čime su električna vozila prvi put nadmašila broj novoregistrovanih dizel automobila, i zauzeli treće mesto na listi izbora tipa automobila među kupcima, saopštila je ACEA.

Tržišni udeo električnih automobila porastao je sa 10,7 odsto na 15,1 odsto u junu. Registracije ovih vozila znači više od 158 hiljada novih vlasnika vozila, što je dovelo do njihovog trećeg mesta na listi izbora kupaca novih automobila.

Hibridno-električni automobili takođe su zabeležili značajan rast, sa porastom broja registracija u Nemačkoj, Italiji, Francuskoj i Španiji. Oni su zauzeli drugi najpopularniji izbor. Međutim, benzinski automobili, uprkos rastu od 11 odsto novoregistrovanih vozila, zabeležili su blagi pad tržišnog udela sa 38,5 odsto na 36,3 odsto. U međuvremenu, dizel je nastavio opadajući trend, sa tržišnim udelom koji se smanjio na 13,4 odsto, saopštila je ACEA.

Energetski portal

Olujno nevreme napravilo pustoš u Srbiji i regionu

Foto: EP
Foto: JKP „Zelenilo-Beograd“

Olujno nevremene praćeno jakim vetrom i kišom juče je zahvatilo Srbiju i region. Vetar je lomio stabla, nosio krovove.

Ekipe JKP „Zelenilo-Beograd“ intervenisale na preko 300 lokacije na sanaciji preloma grana ili stabla. Najviše intervencija bilo je na teritoriji Savskog venca i opštine Novi Beograd.

Na nekoliko lokacija zabeležena je šteta na parkiranim automobilima, kao i pad stabla preko saobraćajnica.

Ministarstvo unutrašnjih poslova saopštilo da su pripadnici Sektora za vanredne situacije MUP-a tokom prethodne noći intervenisali 201 put.

U ovim intervencijama bilo je angažovano 505 vatrogasaca-spasilaca sa 203 vozila, a tom prilikom pripadnici ovog sektora evakuisali su i spasili 40 osoba.

Takođe, oni su intervenisali u gašenju 20 požara izazvanih udarom groma, dok su u ostalim događajima uklanjali oborena stabla, kao i limene krovove sa puta.

U Novom Sadu gotovo da nema dela grada koji nije pogođen olujom, a saobraćaj je dugo bio paralisan. Na skoro svim bulevarima i ulicama su bila iščupana i polomljena stabla koja su blokirala saobraćajnice. Jak vetar izvaljivao je zdrava odrasla stabla iz korena, polomljene su grane i da još ne znaju precizno kolika je šteta. 

Svi pripadnici Sektora za vanredne situacije, vatrogasci spasioci i predstavnici javnih komunalnih službi su na terenu.

Kada je reč o regionu, tri osobe su poginule, a više je povređeno u velikom nevremenu koje je pogodilo Hrvatsku. Oluja je izazvala pustoš širom Slovenije, gde je jedna osoba stradala.

Energetski portal

Vrućina rasplamsava cene i energetsku krizu 

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay (Logga Wiggler)

Tropske vrućine u Evropi povećale su i potrošnju i cene struje. Megavat sat je 115 evra – 10 odsto skuplji nego pre vrelog talasa. U odnosu na prošlu sedmicu, i potrošnja u Srbiji povećana je za gotovo 15 odsto. Iako Brisel tvrdi da može bez ruskog gasa, mnogo je otvorenih pitanja oko snabdevanja koja ponovo mogu da rasplamsaju energetsku krizu.

U Evropu preko Ukrajine još stiže ruski gas, a Kijev najavljuje da neće produžiti ugovor sa „Gaspromom“, koji ističe dogodine. Prekidu isporuka protive se Mađarska i Slovačka, a Nemačka i Austrija upozoravaju da bi zbog potpune obustave imale problema u snabdevanju. Pre „Balkanskog toka“, gasovod preko Ukrajine bio je glavni dotok ruskog gasa i za Srbiju, a sada je alternativni pravac snabdevanja.

EU bez saglasnosti o reformi tržišta električne energije

I napajanje baltičkih država strujom, Estonije, Letonije i Litvanije, i dalje zavisi od Rusije. Razdvajanje od ruske elektromreže odloženo je za dve godine, jer Estonija ne može da obezbedi infrastrukturu.

U Briselu nema saglasnosti ni o najavljenoj reformi zajedničkog tržišta električne energije koje zahteva usklađenost sa „zelenim dogovorom“ Unije, interkonekcije koje će povezati zemlje članice, upravljanje potražnjom, skladištenjem i reagovanje u slučaju poremećaja.

Pročitajte još:

Komesarka za energetiku Evropske unije Kadri Simson ističe da je izazov već tu, tako da nema vremena da se čeka još godinu i po dana na nove inicijative.

Foto-ilustracija: Pixabay (NickyPe)

„U septembru planiramo da okupimo sve zainteresovane strane iz lanca snabdevanja, sektora distribucije i prenosa“, dodaje Simsonova.

Što se tiče interkonekcija, ministarka za ekološku tranziciju Španije Tereza Ribera ocenjuje da je to pitanje koje se ne može smatrati bilateralnim, već se mora gledati kao evropsko pitanje. 

„Nijedna država članica ne bi smela da postavi granicu na potrebu da sistem bude bezbedan za celu Evropu„, napominje Ribera.

Pristižu nove obaveze, energetska kriza nije prošla

Istovremeno pristižu i nove obaveze. Unija do kraja decenije mora da smanji godišnju potrošnju energije za najmanje 11,7 odsto.

To znači da svaka članica treba da uštedi 1,5 odsto energije godišnje, što nije lako.

Stručnjaci upozoravaju – energetska kriza nije prošla.

Izvor: RTS

Studenti razvili novih 11 inovativnih ideja na startap kampu u NTP Beograd

Foto: Naučno tehnološki park Beograd
Foto: Naučno tehnološki park Beograd

Novih 11 inovativnih ideja studenata predstavljeno je u završnici studentskog startap kampa ParkUP! koji je održan od 13. do 18. jula u Naučno-tehnološkom parku Beograd (NTP Beograd).

Studentski startap kamp u NTP Beograd okupio je i ove godine skoro 60 akademaca sa svih fakulteta, koji su prvog dana podeljeni u multidiciplinarne timove. Pred njima su bili izazovi iz pet oblasti, za koje je bilo potrebno da definišu problem i dođu do rešenja.  Simulirajući razvoj jednog startapa, studenti su kroz interaktivna predavanja i radionice, i rad sa iskusnim ekspertima u oblasti razvoja poslovanja, učili o osnovama razvoja inovativnih biznisa i radili na svojoj ideji.

Nakon samo tri radna dana, mnogo učenja i posvećenosti, studenti su u završnici programa prezentovali svoje ideje do kojih su došli na kampu – od inovativnih rešenja u oblasti obnovljivih izvora energije, poljoprivrede, digitalnih kreativnih tehnologija, aplikacije za adekvatnu upotrebu lekova, do specijalnih jestivih pakovanja za hranu za životinje. Nagradu za najbolju ideju poneo je tim MaratonFamily za unapređenje iskustva trkača na stazi i afirmaciju trkačke zajednice, navodi se u saopštenju NTP-a Beograd.

“Razvijajući naš proizvod na kampu, postavili smo ozbiljan standard i osnovu za buduće preduzetničke ideje. Sada i teorijski i praktično znamo koji su konkretno koraci u razvoju inovativnih biznisa i sa kojim se izazovima možemo susresti usput. Predavači su nam na prilagođen način preneli svoja znanja o istraživanju tržišta, finansijama, pravnim aspektima zaštite ideje, načinima prezentovanja. ParkUp! je sjajna prilika za sve mlade, ambiciozne i preduzimljive ljude željne znanja o svetu startapa i prepručio bih ga svima kako bi se upoznali sa preduzetničkim načinom razmišljanja”, kaže o svojim utiscima sa kampa Mića Mišljenović, diplomac poslovne ekonomije.

ParkUP! je prvi studentski startap program u Srbiji, kreiran sa ciljem da ohrabri mlade da zakorače u startap svet i steknu znanja i veštine za tehnološko preduzetništvo.

Studenstki startap kamp NTP Beograd organizuje uz podršku Vlade Švajcarske u okviru projekta “Tehnopark Srbija 2 – Podsticanje iznova kroz razvoj tehnoloških parkova”. Od 2018. godine, kroz ovaj program, u razvoju inovativnih ideja i simulaciji razvoja startapa, učestvovalo je gotovo 500 studenata.

Energetski portal

Ajkule i raže u Sredozemlju su u opasnosti

Foto-ilustracija: Unsplash (Mohamed Ajufaan)
Foto ilustracija: Pixabay

Iako su ajkule često predstavljene kao opasni predatori, naročito tokom letnje sezone, oni su zapravo ti koji su u velikoj opasnosti. Sredozemlje je dom najvećem broju ugroženih vrsta ajkula i raža na svetu, a zbog činjenice da je upravo Sredozemno more i more koje se najbrže zagreva, opasnost od izumiranja za ove morske životinje dodatno se povećava.

„Važnost ajkula i raža u Sredozemnom moru višestruka je. Neke vrste raža deluju kao inženjeri staništa jer tokom plivanja svojim perajama podižu pesak s dna, čime stvaraju mikro staništa za ostale manje morske organizme i pomažu im da pronađu hranu. Druge vrste prenose hranjive materije iz jednog morskog sloja u drugi, čime povećavaju bogatstvo života u moru, dok neke vrste direktno utiču na ublažavanje posledica klimatske krize pohranjujući ugljenik u svojim organizmima“, poručuje Patrik Krstinić iz WWF Adrije.

PROČITAJTE JOŠ:

Foto-ilustracija: Pixabay

U pregrejanom Sredozemnom moru uloga ajkula i raža ključna je i nezamenjiva. Upravo je zato jako zabrinjavajuć podatak da je čak 58 odsto svih vrsta morskih pasa i raža u Sredozemlju ugroženo. Ako govorimo samo o Jadranu, situacija je još kritičnija – 36 vrsta morskih pasa i raža od ukupno 54 u Jadranskom moru ugroženo je. Populacije morskih pasa i raža kontinuirano opadaju, a tri vrste se u Jadranu smatraju izumrlim.

Neke granično ugrožene vrste, poput goluba ćukana, i dalje su bez ikakvih mera zaštite ili upravljanja. Stalno odlaganje konkretnih akcija uzrokuje konstantan rizik za ugrožene vrste morskih pasa i raža, čime se ugrožava dugoročna održivost ribarstva i zdravlje celog morskog ekosistema.

Dok nedavne obavezujuće odluke svakako bude nadu u očuvanje morskih ekosistema, mediteranske zemlje moraju preuzeti vodeću ulogu u upravljanju ribarstvom. Pri tome je potrebno dodeliti odgovarajuće resurse za upravljanje ribarstvom, osigurati kontinuirano prikupljanje podataka i praćenje stanja ugroženih vrsta, i uključiti sve aktere –  naročito ribare – u formiranje novih mera upravljanja. Jedino tako možemo zajedničkim snagama očuvati važna staništa za ajkule i raže i osigurati njihov opstanak.

Izvor: WWF

Obezbeđena dovoljna količina gasa za predstojeću sezonu

Foto-ilustracija: Pixabay (piviso)
Foto-ilustracija: Pixabay

Za predstojeću grejnu sezonu obezbeđena je dovoljna količina gasa. Siniša Mali, ministar finansija kaže da u ovom “trenutku već imamo oko 590 miliona kubnih metara gasa”.

Gas je skladištima u Banatskom Dvoru, što u našim zakupljenim skladištima u Mađarskoj. Zakupili smo pre dva dana dodatne skladišne kapacitete za još dodatnih 78 miliona kubnih metara gasa. Dakle, obezbedili smo dovoljnu količinu gasa za predstojeću sezonu”, rekao je Mali prilikom potpisivanja ugovora kojim je ozvaničen početak radova na daljoj gasifikaciji opštine Zvezdara.

Pročitajte još:

Naselja Mali i Veliki Mokri Lug, Zeleno Brdo, Mirijevo, potez oko Zvezdarske šume, dobiti gas i cela Zvezdara će za godinu, godinu i po, biti pokrivena tom mrežom.

Kako se navodi predviđen je maksimalan broj priključaka, pri čemu će moći da se plate u 36 rata, dakle u roku od tri godine, u dinarima bez kamate.

Energetski portal

ATLAS DOBRE ENERGIJE KAO PREDUSLOV BOLJIH RAZVOJNIH POLITIKA

Photo-illustration: Unsplash (Federico Beccari)
Foto-ilustracija: Pixabay (AJS1)

Atlas dobre energije zamišljen je kao prvi korak da se na sistematizovan, participativan i transparentan način pripremi i prikaže energetska lična karta na nivou jedinica lokalne samouprave u Republici Srbiji i Bosni i Hercegovini. Poznavanje namene potrošnje energije, a zatim i strukture potrošnje i proizvodnje na lokalnom nivou, neophodno je za donošenje odluka koje su zasnovane na činjenicama.

Poznavanje uticaja koji zadovoljavanje naših energetskih potreba ima na životnu sredinu i zdravlje, kao i saznanje koliko naših sugrađana ne može sebi da priušte energiju neophodnu za zdrav život, predstavlja preduslov za stvaranje dobrih razvojnih politika.

Uz podršku naših dugogodišnjih partnera Fondacije Hajnrih Bel i Fonda braće Rokfeler, a uz projektnu finansijsku pomoć Švedske, organizacije civilnog društva okupljene u Mreži dobre energije osmislile su izgled energetske lične karte, kao i proces u kome su brojni mladi energetski agenti umreženi i obučeni da prepoznaju i prikupe podatke za energetsku ličnu kartu.

U FOKUSU:

Atlas dobre energije Srbije prikazuje podatke o finalnoj potrošnji energije, rashodima za nabavku energije i poslednjoj jediničnoj ceni nabavke električne energije za 30 jedinica lokalnih samouprava (JLS). U ovim JLS, čija je ukupna površina 19.856 kvadratnih kilometara, živi 1.876.461 stanovnika. Prikupljeni podaci pokazuju da su ukupni troškovi za energiju i energente u javnim objektima, javnoj rasveti i u obuhvaćenim komunalnim službama u Srbiji iznosili više od 7,5 milijardi dinara godišnje, dok ukupni budžetski rashodi godišnje iznose više od 83 milijarde dinara. Pored toga, prikazane su emisije CO2 i drugih lokalnih zagađujućih materija koje su posledica korišćenja energije. Atlas uključuje i prikaz aktivnosti JLS na konkursima za poboljšanje energetske efikasnosti i smanjenja zagađenja, podatke o broju energetski ugroženih kupaca i javno-privatnim partnerstvima za efikasniju javnu rasvetu. Prema prikupljenim podacima, najviše energije potroši se za potrebe grejanja u javnim objektima, dok je potrošnja električne energije u javnoj rasveti veća od ukupne potrošnje električne energije u javnim objektima.

Potrošnja energije u BiH

Foto-ilustracija: Unsplash (Murat Onder)

Atlas dobre energije Bosne i Hercegovine sadrži podatke o finalnoj potrošnji energije, rashodima za nabavku energije u 10 jedinica lokalnih samouprava, emisijama CO2 i drugim lokalnim zagađujućim materijama koje nastaju proizvodnjom energije. U ovim JLS, ukupne površine 5.927 kvadratnih kilometara, živi 468.115 stanovnika. Prikupljeni podaci pokazuju da su ukupni troškovi za energiju i energente u javnim objektima, javnoj rasveti i obuhvaćenim komunalnim službama iznosili više od 33 miliona konvertibilnih maraka godišnje, dok ukupni budžetski prihodi godišnje iznose preko 385 miliona konvertibilnih maraka. Prema prikupljenim podacima, najveći deo energije u BiH potroši se za potrebe grejanja u javnim objektima, dok je potrošnja električne energije u javnoj rasveti manja od ukupne potrošnje struje u javnim objektima.

Atlas dobre energije predstavlja samo dobru polaznu osnovu za nastavak procesa prikupljanja podataka do potpune pokrivenosti svih jedinica lokalne samouprave. On pruža mogućnost da se uspostavi saradnja sa lokalnim samoupravama u procesu provere, potvrđivanja i unapređivanja prikazanih podataka, što doprinosi razvoju koncepta otvorenih podataka.

Priredila: Mirjana Vujadinović Tomevski

Tekst je objavljen u Magazinu Energetskog portala ZAŠTITA ŽIVOTNE SREDINE.

Podsticaji za privrednike u Vojvodini u septembru

Foto-ilustracija: Unsplash (Valentin Salja)
Foto-ilustracija: Pixabay

Pokrajinska vlada uručila je ugovore o dodeli bespovratnih sredstava za kupovinu opreme u vrednosti od 321,6 miliona dinara. Preko konkursa Razvojne agencije Vojvodine, podsticaje su dobila 44 privredna društva u Vojvodini.

Međutim, predsednik Pokrajinske vlade, naglasio je da je doneta odluka da će već u septembru biti objavljen nov konkurs sa sredstvima u iznosu od milijardu dinara, kao podsticaj za privrednike na tržištu.

Razvojna agencija Vojvodine postoji sa ciljem da omogući razvoj privrednog društva u zemlji. Savremena oprema trebala bi da pomogne u tehnološkom napretku, što je i svrha konkursa.

PROČITAJTE JOŠ:

Vojvodina poslednje tri godine beleži najveću profitabilnost privrede u odnosu na ostale regione, navodi se u saopštenju Pokrajinske vlade.

Ove godine prvi put su odobrena sredstva za nabavku opreme za privredna društava koja su potencijalni ili postojeći lokalni dobavljači multinacionalnih kompanija, čijom se kupovinom značajno povećava međunarodna konkurentnost privrednog društva i mogućnost uključivanja u međunarodne lance dobavljača i koja je neophodna za uspostavljanje novog ili proširivanje postojećeg komercijalnog angažmana sa multinacionalnom kompanijom. Šest ovakvih privrednih društava podržano je sa ukupno 56,1 milion dinara, navodi se u saopštenju.

Energetski portal

Zaštita Carske bare od požara

Foto: Energetski portal
Foto: EP

Specijalni rezervat prirode Carska bara je zaštičeno područje sa bogatom florom, faunom i kompleksom šumskih, močvarnih, livadskih i drugih ekosistema. Nalazi se na aluvijalnoj ravni između Tise i kanala Begej, na teritoriji Zrenjanina. Stanište je nekih autohtonih i retkih vrsta poput belog lokvanja i vodene paprati u vodi, vranjemila i sleza na livadi, barske perunike i pačje trave u okviru močvare, kao i velikog broja životinja, naročito ptica.

S obzirom na značaj ovog izdvojenog, očuvanog portreta prirode, i potrebe da se zaštiti ovakva priroda, Pokrajinski sekretar za urbanizam i zaštitu životne sredine i direktorka Ustanove „Rezervati prirode zrenjanin“ potpisali su projekat koji je sačinjen od plana zaštite od požara i rekonstrukciju protivpožarnog puta i opreme za gašenje požara.

PROČITAJTE JOŠ:

Foto: Ministarstvo zaštite životne sredine

Na ovaj projekat najviše su navele suše, nedozvoljeno paljenje strnjišta od strane pojedinaca, ali i požar koji se desio 2018. godine na zaštićenom i međunarodno značajnoj teritoriji. Požar je buktao na više stotina hektara, i zahvatio je deo rezervata, ali je srećom tada bila jesen, pa su vremenski uslovi olakšali teško gašenje vatre.

“Zbog toga smo na ovogodišnjem konkursu za finansiranje kapitalnih ulaganja, koja realizuju upravljači zaštićenih područja na teritoriji AP Vojvodine, opredelili četiri miliona dinara upravo za unapređenje zaštite Carske bare“ – izjavio je Pokrajinski sekretar Nemanja Erceg, saopšteno je na sajtu grada.
Energetski portal

Uskoro izgradnja najsavremenijeg regionalnog i reciklažnog centra u opštini Ub

Foto-ilustracija: Pixabay (vkingxl)
Foto-ilustracija: Pixabay (Rafael_Neddermeyer)

Tokom leta trebalo bi da počne realizacija jednog od najznačajnijih kapitalnih zelenih projekata u Srbiji – izgradnja regionalne sanitarne deponije u selu Kalenić u opštini Ub.

Prema rečima Irene Vujović, ministarke zaštite životne sredine, kompletna realizacija projekta sistemski će rešiti problem upravljanja otpadom za 11 lokalnih samouprava: Ub, Valjevo, Osečinu, Lajkovac, Mionicu, Ljig, Koceljevu, Vladimirce, Barajevo, Lazarevac i Obrenovac. 

Očekuje se, kako je dodala, da će se Regionalnom centru priključiti još četiri lokalne samouprave: Loznica, Ljubovija, Krupanj i Mali Zvornik.

„Ovo je jedan od najznačajnijih ekoloških projekata jer će se, po realizaciji, popraviti kvalitet života za više od pola miliona građana. Imajući u vidu da smo u prethodnom periodu prošli kroz izuzetno zahtevne procedure, želim da zahvalim svom timu, bez čije posvećenosti ne bismo uspeli uspešno da rešimo sve izazove koji prate ovako velike projekte“, rekla je Vujović, navodi se u saopštenju.

Pročitajte još:

Ministarka je navela da će se u sklopu kompletnog projekta graditi i transfer stanice, reciklažni centri, postrojenje za biološki tretman otpada i ostala prateća infrastruktura. Prema njenim rečima, izgradnja Regionalnog centra je jedan od najznačajnijih poduhvata, jer „takvim projektima gradimo zelenu infrastrukturu“.

„Izgradnjom zelene infrastrukture rešavamo jedan od najvećih ekoloških problema u Srbiji, a to je neadekvatno upravljanje otpadom. U narednom periodu čeka nas potpisivanje sličnih ugovora, kako bismo krenuli sa izgradnjom regionalnih centara širom Srbije. Za ove projekte smo obezbedili 150 miliona evra iz kredita Evropske banke za obnovu i razvoj i Francuske agencije za razvoj. Izgradnja ekološke infrastrukture je naš strateški cilj na kojem ćemo još brže i upornije raditi. To je naš zalog za budućnost, kako bismo narednim generacijama ostavili zeleniju i čistiju Srbiju“, poručila je Vujović.

Energetski portal

Predložene mere za bolju energetsku efikasnost Evrope

Foto-ilustracija: Unsplash (darya-jum)
Foto-ilustracija: Pixabay

Evropski parlament usvojio je ambiciozne ciljeve energetske efikasnosti, pre svega smanjenje potrošnje energije u EU od 11,7 odsto do 2030. godine. Očekuje se da će ova inicijativa smanjiti emisije CO2 i ublažiti godišnji teret uvoza energije od 330 milijardi evra.

Prema ovim novim merama, očekuje se da će zemlje članice morati da smanje 1,5 odsto energije godišnje, progresivno povećavajući na 1,9 odsto do 2030, navodi se u saopštenju Evropkog parlamenta. 

Zgrade u EU, koje su odgovorne za 40 odsto potrošnje energije i 36 odsto emisije gasova staklene bašte, srž su novih ciljeva. Ovo je najviše zbog sistema grejanja na fosilna goriva. Planovi predviđaju klimatski neutralan građevinski sektor do 2050. Fokus je na sistemima grejanja i hlađenja, koji čine 80 odsto potrošnje energije u domaćinstvu. 

Procitajte još:

Foto-ilustracija: Pixabay

Drugi ključni predlog je obavezno ugrađivanje solarnih tehnologija u nove zgrade, najčešće komercijalne, do 2028. godine, u skladu sa tehničkom i ekonomskom izvodljivošću, pri čemu se očekuje da će stambene zgrade biti usklađene sa ovim do 2032. godine. Dakle, sve nove zgrade nakon ovog roka, trebalo bi da se snabdevaju iz energije sunca

Zgrade koje su vrlo neefikasne najčešće su povezane sa društvenim problemima, preprekama i energetskim teškoćama, jer zavise od resursa koji su skuplji, a cene im variraju. Za borbu protiv energetskog siromaštva, novi propisi predlažu nacionalne planove obnove koji obezbeđuju pristup finansijskim sredstvima za ugrožena domaćinstva. 

Nakon pojednostavljenih energetskih oznaka za kućne aparate odobrene 2017. godine, potrošači sada imaju lakši način da uporede energetsku efikasnost. Sve ove mere trenutno čekaju konačno odobrenje Saveta i EP-a u zakonodavnom procesu, kako bi stupile na snagu.

Energetski portal

Nemačka razvija mrežu za transport vodonika od 11.200 km

Foto-Ilustracija (akitada31)
Foto-ilustracija: Pixabay

Grupa operatera gasne mreže u Nemačkoj predstavila je planove za završetak izgradnje glavne nemačke transportne mreže za vodonik do 2032. godine, iako je vlada pokazala malo interesovanja za finansiranje.

Nemačka industrija troši 55 teravat-sati (TVh) vodonika godišnje – većina se proizvodi putem procesa koji intenzivno crpe ugljenik i koji doprinose globalnom zagrevanju.

Vlada procenjuje da će se do 2030. godine potražnja za vodonikom u proizvodnji čelika i u hemijskim procesima udvostručiti na skoro 110 TVh.

Ipak, uz odgovarajuću obradu i „zelenu struju“ (vetar ili sunce), on bi trebalo da se pretvori u zeleni vodonik, koji je ekološki prihvatljiviji od fosilnih goriva. U Nemačkoj za sada nema mnogo „zelenog“ vodonika, ali je on sve popularniji i sve traženiji.

Ali odakle dolazi vodonik i kako će se transportovati?

Prema planu koji su izneli nemački operateri na gasnoj mreži, veliki deo vodonika bi mogao da se uveze iz Holandije i Norveške, dok će sever Nemačke koji je bogat obnovljivim izvorima energije obezbediti domaće izvore.

„Prva faza je planiranje jezgra vodonične mreže – ‘vodiničkih autoputeva’ „, navodi se u saopštenju Ministarstva ekonomije i klimatskih akcija.

PROČITAJTE JOŠ:

Duplo od planirane dužine mreže

Ovaj ambiciozni plan je želja Nemačke da stvori industriju vodonika. 2020. godine predviđena je vodonična mreža dužine 6.000 kilometara koja se sastoji od 90 odsto prenamenjene gasne infrastrukture.

Danas se dužina te mreže proteže tako da je skoro udvostručila početnu viziju – sa cevovodima vodonika koji bi pokrivali polovinu Nemačke, iako operateri procenjuju da će konačna dužina biti skraćena zbog optimizacije.

Međutim, nemačka vlada nije raspoložena za finansiranje projekta.

“Nemačka vlada sledi cilj razvoja vodoničnog jezgra u privatnom sektoru, koji će se finansirati putem mrežnih naknada“, dodaje ministarstvo.

Umesto toga, za finansiranje infrastrukture trebalo bi da se koriste “tarife za mrežu“ širom zemlje, čiji su detalji predmet razgovora između ministarstva finansija i kancelarije nemačkog kancelara.

“Pravno regulisanje modela finansiranja je centralni preduslov“, naglašava Goßmann.

Foto-ilustracija: Unsplash (terry-vlisidis)

Podela na istok-zapad

Kao i većina nemačkih grafikona, mapa vodoničnog autoputa pokazuje oštru podelu između zapadne i istočne Nemačke.

Dok se očekuje da će industrijska središta oko Bremena i Dizeldorfa biti domaćini pravog super-klastera vodonika (Superklasteri predstavljaju globalno dokazane modele zajedničkog rada i razvoja), istok će možda morati delimično da se osloni na novoizgrađene cevovode – koji su daleko od garantovanih – i neku prenamenjenu infrastrukturu koja je nekada transportovala ruski gas .

“Jedna cev OPAL/EUGAL gasovoda će biti prenamenjena sa gasa na vodonik“, rekao je Majkl Kelner, državni sekretar ministarstva. Gasovod koji je nekada povezivao Severni tok 1 prenosio bi “zelenu energiju“ u centralnu i južnu Nemačku, objasnio je Kelner.

Šta su sledeći koraci?

Mreža vodonika je daleko od postavljanja kamena temeljca – do sada je osim pitanja finansiranja, otvorena dvonedeljna procedura konsultacija pre nego što operateri gasne mreže nastave sa radom na jesen.

U međuvremenu, potencijalna industrija vodonika sa nestrpljenjem iščekuje rekonstrukciju nemačke strategije vodonika, koja se očekuje do sredine jula.

Ipak, jedan ključni problem ostaje nerešen: kako preći sa fosilnog gasa na vodonik. Kompanije iz ove industrije ističu da su uložile stotine milijardi evra u postojeću mrežu i spremni su da se pobune protiv bilo kakvog pritiska na planove za razgradnju iste (mreže za prenos gasa).

Pomoć može doći iz Brisela, gde pregovori o novoj direktivi o tržištu gasa mogu stvoriti okvir za razgradnju gasnih mreža, u zavisnosti od ishoda pregovora.

Izvor: EURACTIV

Gde BiH izvozi električnu energiju?

Foto-ilustracija: Unsplash (T L PlbeyaME7Jk)
Foto-ilustracija: Unsplash (Alain Duchateau)

Bosna i Hercegovina se pokazala kao značajan izvoznik električne energije u regionu, naročito poslednjih meseci, u periodu energetske krize.  Država je neto izvoznik električne energije, i to je ujedno i jedan od proizvoda koji najviše izvoze. Najveći uvoznik struje ove godine bila je Hrvatska.

BiH ima veliki potencijal za proizvodnju vetroenergije, iako je njen udeo u kombinaciji sa solarnom energijom 3,5 odsto za prvu polovinu 2023. godine, kako navodi Agencija za statistiku BiH. Prema istraživanju nemačke vlade, BiH bi mogla da generiše čak 2.000 MW vetroenergije godišnje, uglavnom na području Livna, Tomislavgrada, Mostara i Trebinja, kako navodi Uprava za međunarodnu trgovinu SAD-a. Međutim, termoelektrane i hidroelektrane su činile preko 95 odsto proizvedene energije navodi se u izveštaju pomenute Agencije.

PROČITAJTE JOŠ:

Foto-ilustracija: Pixabay

Što se tiče hrvatskih izvora energije za 2022. godinu, zemlja je uvozila 28 odsto svoje energije – 5.333 GWh, jedna četvrtina energije poticala je iz hidroelektrana, 23 odsto poticalo je iz termoelektrana, preostali OIE su činili jedan odsto, a devet odsto iznosio je otkup iz OIE, prema podacima Hrvatske Elektroprivrede

BiH je izvezla električne energije u Hrvatsku u vrednosti od 103 miliona evra u toku prve polovine ove godine, dok je na drugom mestu bila Srbija, koja je uvezla struju u vrednosti od 88 miliona evra, prenosi Bljesak.info

Međutim, država je izvozila i u druge regionske zemlje, ali u nešto manjem obimu. Sve ukupno BiH je u prvih šest meseci izvezla struje u vrednosti preko 300 miliona evra. U odnosu na prvu polovinu ove godine, kada je Hrvatska bila najveći uvoznik iz BiH, prošle godine je to bila Srbija. 

Energetski portal

OTP BANKA SRBIJA POSTALA PRVI FINANSIJSKI PARTNER NA PROJEKTU „DIGITALNO SELO“

Foto-ilustracija: Pixabay (nattanan23)
Foto: Nikola Živić

Potpisivanjem Memoranduma o saradnji OTP banka Srbija pridružila se kao prvi finansijski partner na projektu „Digitalnog sela“, koji su Delta Holding, Institut BioSens i Mokrin House pokrenuli 2022. godine. Projekat je pionirska inicijativa u segmentu sveobuhvatne digitalne transformacije ukupne poljoprivredne delatnosti u Mokrinu – velikoj i po svemu naprednoj seoskoj sredini. Zahvaljujući ovoj saradnji, poljoprivrednim proizvođačima koji su članovi „Digitalnog sela“ biće obezbeđen pristup svim agro-uslugama i proizvodima iz portfolia, kao što su investicioni krediti, krediti za obrtna sredstva, korišćenje digitalnih servisa banke, ali i brojne mogućnosti finansijske edukacije.

„Digitalno selo“ ima za cilj stvaranje mogućnosti za lakšu, efikasniju i održiviju proizvodnju, veću zaradu poljoprivrednih proizvođača i privlačniji život na selu, sa posebnim fokusom na mlade. Svesni činjenice da poljoprivreda ima snažan razvojni potencijal, kao i njenog udela u celokupnoj domaćoj ekonomiji, uključivanje prvog partnera iz oblasti finansija – OTP banke Srbija, predstavlja dodatni podsticaj ne samo ovom projektu, već i celokupnom srpskom selu.

„Projekat „Digitalno selo“ je u potpunosti komplementaran sa konceptom Mokrin House-a, a to je povezivanje urbanog i ruralnog načina života. Digitalizacija poljoprivredne proizvodnje jedna je od ključnih pretpostavki za oživljavanje i modernizaciju života na selu i privlačenja mladih za ostanak i povratak u seoske sredine. Ovakvi projekti menjaju percepciju i unapređuju ukupan kvalitet života u selima. Želimo da u Mokrinu pokažemo da je to moguće, i da to postane primer koji će i drugi slediti. Priključenje OTP banke projektu „Digitalno selo“ će taj trend dodatno ubrzati“, izjavio je prilikom potpisivanja Memoranduma Branimir Brkljač, osnivač Mokrin House-a.

Sa razvijenom i specijalizovanom ponudom proizvoda i velikim brojem klijenata, OTP banka Srbija veliki značaj pridaje poslovanju u domenu poljoprivrede u Srbiji. Godinama unazad prepoznata je i težnja OTP banke da kreira bankarske proizvode u skladu sa potrebama svojih klijenata, ali i da doprinese stvaranju podsticajnog finansijskog ambijenta u kome će poljoprivrednici moći da se razvijaju u skladu sa savremenim trendovima poljoprivrednog poslovanja, ali i lokalnim specifičnostima.

Pročitajte još:

„Imajući u vidu da je ključna ideja inicijative „Digitalnog sela“ da kroz specijalno kreiranu softversku platformu pokrije veći deo potreba prosečnog poljoprivrednika u Srbiji, a da je OTP banka jedan od predvodnika digitalizacije u bankarskom sektoru, uključivanje u ovaj projekat bio je potpuno prirodan korak za nas. Podaci pokazuju da je oko 70 odsto ukupne globalne obradive zemlje u rukama malih poljoprivrednika, ali da oni na svetskom tržištu učestvuju samo sa 35 odsto proizvoda. Nadamo se da ćemo pridruživanjem „Digitalnog sela“ pomoći da se ta statistika promeni na bolje kao i da ćemo biti u prilici da omogućimo sadržajniji kulturni život u Mokrinu“, izjavila je prilikom potpisivanja Memoranduma Marija Popović, članica Izvršnog odbora OTP banke Srbija zadužena za poslove sa privredom.

Na značaj digitalizacije poljoprivrede prilikom potpisivanja Memoranduma posebno su se osvrnuli iz Instituta BioSens koji je član ovog projekta od početka i koji je, kao istraživačko-razvojni institut za informacione tehnologije biosistema, pionir digitalne transformacije poljoprivrede u Srbiji.

Foto-ilustracija: Pixabay

„Najveća tekovina digitalizacije poljoprivrede jeste integracija različitih sektora i omogućavanje tešnjeg povezivanja i boljeg protoka informacija, samim tim i kvalitetnijih rešenja i optimizacije celog procesa. Posledično, finansijski sektor dobio je mogućnost da na osnovu digitalnih sistema i većeg protoka informacija (tzv. big data) razvije mnogo kvalitetnije, ciljane proizvode i usluge. Verujemo da je uključivanje OTP banke Srbija u partnerstvo u „Digitalnom selu“ jasan pokazatelj značaja sinergije različitih sektora, čijim zajedničkim delovanjem je omogućeno davanje stabilnijih procena rizika, a samim tim kreiranja i razvoja bankarskih usluga za korisnike“, rekao je dr Vladimir Crnojević, direktor Instituta BioSens.

Iz kompanije Delta Holding, lidera u oblasti agrara, istakli su značaj podrške velikih kompanija inicijativama od nacionalnog značaja, kao što je „Digitalno selo“. Tom prilikom osvrnuli su se na značaj razmene znanja kao vid podrške individualnim poljoprivrednim proizvođačima, kao sinergijski efekat koji očekuju da će imati priključivanje partnera iz finansijskog sektora za razvoj projekta.

„Projekat „Digitalno selo“ pokrenuli smo zajedno sa partnerima BioSens i Mokrin House 2022. godine sa željom da omogućimo proizvođačima sa sela, a pre svega mladima da usvoje nova znanja o modernoj poljoprivredi, unaprede kvalitet svojih proizvoda, uvećaju zaradu i obezbede bolji životni standard za sebe i svoje porodice. Cilj nam je da malim proizvođačima, a pre svega mladima sa sela poljoprivrednu proizvodnju učinimo lakšom, unosnijom i privlačnijom. Veoma nam je drago što se krug partnera širi i verujem da ćemo na ovaj način brže postići željeni cilj“, izjavila je Marija Desivojević Cvetković, potpredsednica kompanije Delta Holding.

Zahvaljujući ovom sistemu poljoprivrednicima su lako i brzo dostupne osnovne servisne informacije (vremenska prognoza, kursna lista, cene goriva, cene đubriva, cene robe na domaćim i stranim berzama), stručno-savetodavne informacije (obaveštenja o pojavi bolesti i štetočina, kao i preporučene vrste tretmana za suzbijanje istih, preporuke vezane za doziranje unosa veštačkih đubriva, optimalni rokovi za ratarske operacije), satelitski monitoring proizvodnih parcela sa osnovinim pokazateljima, a u narednoj fazi biće obezbeđena i finansijska podrška (upiti za kredite i dobijanje ponude, aplikacija za kredit kroz platformu, zahtevi za ponude polisa osiguranja proizvodnje, ponude za štednju i depozite).

Izvor: OTP banka Srbija

Sunce je upeklo, ali pravo je vreme da kupite pelet

Foto-ilustracija: Pixabay (moses)
Foto-ilustracija: Pixabay

Poslednjih dana naglo je povećana kupovina ogrevnog drveta. Vlasnici kažu da je cena u ovom trenutku najpovoljnija. Niko ne zna kakva će biti zima, pa je ogrev prioritet bez obzira na to što je sunce upeklo.

Dve nespojive stvari – vrelina i nabavka ogreva, ali samo na prvu pomisao. Na stovarištima ćete retko nekoga videti, ali mali kamioni špartaju gradom – razvoze drva, kaže vlasnik stovarišta Saša Petrović, koji je pre podne kupcima isporučio 15 metara kubnih.

“Kao i svake godine, onaj ko je navikao na vreme da kupi, da ne čeka minut do 12, da unese, da pripremi, da se drva osuše, da kupi na vreme, on sad kupuje“, kaže Saša Petrović.

Još od marta pelet ide kao alva, znatno je jeftiniji od prošlogodišnjeg. Dobra je ponuda, a cena se ustalila na 32.000 do 40.000 dinara za tonu.

Ako u ogrevu postoji hit proizvod, onda je to iscepkana paleta od 1,8 kubika – košta 19.000 dinara, a visoka je 1,80 metara. I drvo je nešto jeftinije, oko 10.000 dinara za kubik sa prevozom i iscepkano.

Ko se malo razume u posao drvoseče, neće se mnogo cenkati.

„Počev od ljudi koji seku u šumi drvo, to jest obaraju, pa izvlače na kojekakve puteve, pa pretovaraju u manje kamione, pa u veće šlepere, pa dok dođe kod nas. Ovde ga mi, da li sečemo, da li cepamo, pa onda tek mušterije ubacuju u šupu. Takoreći, sedam-osam puta pređe preko ruke“, objašnjava Saša Petrović.

„Srbijašume“ udruženjima penzionera stalno isporučuju ogrevno drvo po ugovoru za ovu godinu, ali, saopštili su, i u skladu sa poslovnim mogućnostima.

„Na šumskom putu kubik sa porezom košta 5.269 dinara. Utovar i prevoz plaća kupac, što znatno uvećava cenu. Verovatno zbog toga i nema interesovanja“, kaže Petar Nikolić, predsednik Udruženja penzionera Obrenovac.

Pročitajte još:

Smanjeno interesovanje za ugalj

Foto-ilustracija: Unsplash (Eduardo Jaeger)

Našeg uglja zbog potreba elektrana i drugih prioritetnih potrošača nema u slobodnoj prodaji, ali su uspeli da na privatnom stovarištu ugovore ugalj. Tona košta 20.000 dinara“, kaže Nikolić.

I za ugalj je interesovanje smanjeno jer potrošače brine isporuka, pa su tako dogovorili da se prva od šest rata odbija tek kad se penzioner u dvorištu uveri da je ugalj kvalitetan i da je tačna mera.

„Imamo redovno snabdevanje ugljem iz Crne Gore, Pljevlja, i ponešto dođe iz Bosne. U ovom trenutku je teško prognozirati i teško reći, mada sve mi se čini da će cena ogreva biti stabilna u narednom periodu“, rekao je Petrović.

Slika ogromnih kuća u Kaluđerici, iako su takve svuda, pokazuje zbog čega je briga o ogrevu velika, a i cena je takva. Gas, pelet, struja, ugalj, drvo, klima, svašta je u ponudi. Iako je najteže za loženje, drvo je nekako najsigurnije. Korisnici kažu da smederevac najbolje ogreje.

Izvor: RTS

Biciklistička staza Novi Sad – Begeč upisana na mapu EuroVelo 6

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto: Grad Novi Sad

Uspešno je završena realizacija treće faze radova na izgradnji biciklističke staze Novi Sad – Begeč, na deonici od Ulice Sime Matavulja do Dunavske ulice u Futogu, čime je unapređena i proširena mreža biciklističke infrastrukture na teritoriji Grada Novog Sada.

Deonica od Ulice Sime Matavulja u Novom Sadu do Dunavske ulice u Futogu  duga je 10,5 kilometara. Za radove na ovoj deonici uloženo je 170 miliona dinara i čitav projekat realizovan je kroz sufinansiranje sa AP Vojvodina.

Trasa biciklističke staze Novi Sad – Begeč svojim najvećim delom vodi po kruni odbrambenog nasipa od Dunava, a manjim kroz urbanu zonu. U prethodnom periodu je, uz podršku Ministarstva trgovine, turizma i telekomunikacija Republike Srbije, izgrađeno 6,2 kilometra, od Obalske ulice u Begeču do Dunavske ulice u Futogu, u šta je uloženo  96,3 miliona dinara, navodi se na sajtu grada.

Pročitajte još:

Međunarodni značaj ove biciklističke staze ogleda se u tome što pripada  koridoru EuroVelo 6, koji se prostire od Atlantika do Crnog mora i predstavlja jednu od najpopularnijih i najdužih  evropskih biciklističkih ruta. Kroz našu zemlju proteže se u dužini od 665 kilometra i poznat je pod imenom Dunavska ruta.

Realizacijom ove investicije, ne samo da se omogućuje bolja saobraćajna povezanost Novog Sada i prigradskih naselja, nego se znatno se doprinosti razvoju cikloturizma u našoj zemlji.

Energetski portal