Home Blog Page 130

Ornitološka atrakcija u Novom Sadu – veliki porast broja belih roda

Foto: Damir Trnovac-Društvo za zaštitu i proučavanje ptica Srbije
Foto: Damir Trnovac-Društvo za zaštitu i proučavanje ptica Srbije

Društvo za zaštitu i proučavanje ptica Srbije (DZPPS) zabeležilo je rekordan broj gnezda i jedinki belih roda u jednoj od najvećih kolonija ovih ptica u ovom delu Evrope smeštenoj na nazavršenoj zgradi pored autoputa, u naselju Klisa u Novom Sadu.

Ornitolozi DZPPS-a prate ovaj napušten objekat još od 2014. kada je prvi par belih roda izgradio svoje gnezdo na stubovima i gredama visine 20 metara, a sa posebnom pažnjom od 2017. kada je izbrojano 8 gnezda. Od tada, broj belih roda na ovoj lokaciji kontinuirano raste, pa je 2022. godine izbrojano 31 gnezdo. Međutim, ove godine je zabeležen neverovatan porast te kolonija sada broji čak 52 gnezda, a gotovo sva su zauzeta i u njima su mladunci sa roditeljima.

U prilog razmerama i značaju ove kolonije, govori i podatak da je na teritoriji cele Srbije, u poslednjem nacionalnom popisu belih roda sprovedenom 2014. i 2015. godine izbrojano oko 1.350 gnezda, od čega ih je u Vojvodini bilo oko 1.100. Tada se na teritoriji grada Novog Sada gnezdilo svega 3 para belih roda.

PROČITAJTE JOŠ:

Foto: Damir Trnovac-Društvo za zaštitu i proučavanje ptica Srbije

Novi Sad se vekovima razvijao na močvarnim poljima koja su postepeno isušivana i zatrpavana. Sa nestankom takvih i sličnih prirodnih staništa nestajale su čitave kolonije močvarica i drugih ptica. Rode su međutim uspele da se prilagode i gradskim ekosistemima, svoja gnezda prave najčešće na zgradama i banderama, a hrane se na gradskim deponijama koje obiluju ogromnom količinom otpadne hrane iz domaćinstava. Tako su i novosadske rode obližnju deponiju preokrenule u svoju korist, a nedaleko se nalaze i odgovarajuće vodene površine, kopovi peska i šljunka.

Međutim, ovoj ornitološkoj atrakciji i preti opasnost usled najave da će se srušiti nezavršeni objekat na kojem su rode smestile svoja gnezda.

„Ova kolonija je po brojnosti nadmašila i onu u selu Taraš koje je ponelo titulu „Evropskog sela roda“. Ovo je jedna od najvećih kolonija belih roda u ovom delu Evrope i izuzetna prirodna vrednost, stoga izražavamo bojazan kakva sudbina čeka ove ptice koje su i po Zakonu o zaštiti prirode – strogo zaštićena vrsta. Budući da aktivno radimo na praćenju populacije ovih ptica, nudimo svoje znanje, iskustvo i pomoć da se nađe najpovoljnije rešenje. Nipošto ne smemo doći u situaciju da se u potrebi za brzim rešenjem kolonija ugrozi ili uništi“, rekao je Milan Ružić, izvršni direktor Društva za zaštitu i proučavanje ptica Srbije.

Izvor: Društvo za zaštitu i proučavanje ptica Srbije

Čačak – Za energetsku sanaciju domaćinstava oko 60 miliona dinara

Foto-ilustracija: Unsplash (Laela Sequoia)
Foto-ilustracija: Unsplash (Sergiu Valena)

U budžetu Grada Čačka za 2023. godinu obezbeđena su sredstva u iznosu od 29.100.000 dinara za sufinansiranje energetske sanacije porodičnih kuća i stanova zamenom fasadne stolarije, zamenom termičkog omotača objekta, zamenom postojećeg grejača prostora (kotlova) efikasnijim, ugradnjom toplotnih pumpi i ugradnjom solarnih panela za proizvodnju električne energije za sopstvene potrebe. Isti iznos sredstava dodeljen je i od Ministarstva rudarstva i energetike. 

Kako se navodi na sajtu ovog grada, ove godine imaju najveća finansijska sredstva za sprovođenje mera energetske sanacije od 131 jedinice lokalne samouprave, koje su dobile finansijsku podršku na objavljenom javnom pozivu.

“Svi budući koraci i pravila u realizaciji navedenog Programa biće tehnički detaljno utvrđeni i precizirani u saradnji sa nadležnim Ministarstvom rudarstva i energetike i biće primenjivani na sve jedinice lokalne samouprave kojima su sredstva na navedenom javnom pozivu odobrena. Nakon potpisivanja ugovora o realizaciji programa sa Ministarstvom, očekuje se usvajanje potrebnih pravilnika i tekstova javnih poziva sa detaljno utvrđenim kriterijumima od strane lokalnih samouprava”, dalje se navodi.

Pročitajte još:

Prvo će biti objavljen Javni poziv za privredne subjekte (direktne korisnike) za sve mere, a nakon izbora privrednih subjekata biće objavljen Javni poziv za građane (krajnje korisnike) i ovo je ujedno poziv za sve naše sugrađane da učestvuju u realizaciji Programa energetske sanacije, imajući u vidu činjenicu da je Čačak u svom budžetu planirao najveća finansijska sredstva za ovu namenu, a i od Ministarstva je podržan sa sredstvima u istom iznosu, tako da se očekuje da će veliki broj građana biti finansijski podržan prilikom učešća u predviđenim merama energetske efikasnosti.

Energetski portal

Amsterdam zabranio ulaz kruzerima u centar grada

Foto-ilustracija: Unsplash (Adrien Olichon)
Photo-illustration: Unsplash (Steven Lasry)

Amsterdam je jedno od posećenijih turističkih destinacija u Evropi. Veliki broj turista znači i gušći saobraćaj bilo kog tipa – od bicikala, automobila, aviona, pa i brodova. Jedan od načina na koji možete stići do Amsterdama jeste kruzerom.

Nedavno je objavljena jedna temeljna studija u kojoj je fokus na brodovima za krstarenje, tačnije njihovim zagađenjem. Evropska federacija za transport i životnu sredinu uradila je istraživanje gde je došla do zaključka da je 2022. godine 218 aktivnih evropskih kruzera emitovalo isto SOx koliko i milijardu automobila. Zagađenje koje kruzeri proizvode je šteta za životnu sredinu velikim vodenim sistemima.

PROČITAJTE JOŠ:

Kako u Amsterdam gotovo svakodnevno pristižu kruzeri, sa sobom donose i velika zagađenja koja stanovnicima grada ostaju i kada turisti odu. Stoga, vlasti u Amsterdamu, odlučile su da zabrane prilaz kruzerima u centru grada. To je jedna od mera kojom grad radi na održivoj budućnosti.

Slična situacija dogodila se i u Veneciji, gde je zagađenje od masivnih, velikih brodova za krstarenje palo za 80 odsto nakon što su ih zabranili u svojoj gradskoj luci. Odluka je doneta 2021. godine, o čemu smo pisali ranije.

Energetski portal

Kako klimatske promene ugrožavaju leptire?

Foto-ilustracija: Unsplash (lenstravelier)
Photo-illustration: Pixabay

Leptiri su mnogo više od prelepog ukrasa koji je iznedrila priroda, više od šarene palete boja i raskošnih krila. Osim toga što su simbol lepote i prirodne transformacije, ova graciozna stvorenja igraju važnu ulogu u zdravlju našeg ekosistema. Kao oprašivači pomažu u razmnožavanju biljaka i na taj način doprinose biodiverzitetu. Tamo gde ima leptira, ima i žive prirode.

Međutim, širom sveta, oni su u opasnosti, a njihov značaj se ne shvata dovoljno ozbiljno. Borba leptira za opstanak znači i borba drugih vrsta koje zavise od njih, samim tim i opstanak neke treće vrste, s obzirom na međuzavisnost ekosistema kao i njegovih elemenata.

Pročitajte još:

Foto-ilustracija: Pixabay

Istraživačka studija Univerziteta u Kembridžu, objavljena u časopisu Journal of Animal Ecology, upozorava da su manji leptiri svetlije boje ugroženiji. Kako leptiri zavise od sunca jer tako crpe energiju, oni ujedno treba da uravnoteže svoju temperatutu u odnosu na spoljnu. Oni za to imaju svoje strategije, poput korigovanja ugla pod kojim se nalaze krila u odnosu na sunce ili određena vrsta letenja. Međutim ako se globalno zagrevanje nastavi, kao i trend krčenja šuma, njihove strategije, uz pomoć kojih žive, biće pogođene ovim promenama. Ipak, studija je pokazala – što veća krila, i što tamnija, to bolje za održavanje strategije leptira da kontrolišu svoju temperaturu. Iz tog razloga, postoje vrste koje su ugroženije, a to su leptiri svetlih i malih krila, pokazuje istraživanje.

U borbi sa klimatskim promenama, ova mala bića krčenjem šuma, ostaju i bez hlada i staništa, što je pretnja za mnoge vrste.

Energetski portal

Tihi ubica preti da Vojvodinu pretvori u pustinju

Foto: Unsplash (Adrian Infernus)
Foto-ilustracija: Pixabay

Ako se u narednom periodu ne popravi odnos prema zemljištu, Vojvodina bi od „žitnice Evrope“ mogla da postane pustinja, upozoravaju stručnjaci. U poslednjih pedesetak godina nivo organske materije drastično je opao. Nekada je čak tri četvrtine oranica na severu zemlje imalo više od pet odsto humusa – danas takav sastav ima tek jedan odsto njiva. Ovu degradaciju stručnjaci nazivaju tihim ubicom zemljišta.

Tihi ubica zemljišta uveliko hara Srbijom. Ukoliko se ne zaustavi, proizvodnja hrane mogla bi da bude upitna u narednim decenijama, ističu stručnjaci.

„Postoji dosta degradacionih procesa zemljišta. Poplave i erozije su očigledne. I tada se u kratkom vremenskom periodu deluje, kako bi se procesi zaustavili ili posledice sanirale“, kaže dr Jovica Vasin, pedolog u Laboratoriji za zemljište i agroekologiju Instituta za ratarstvo i povrtarstvo Novi Sad, koji je jedan od četiri instituta od nacionalnog značaja za Republiku Srbiju.

„Međutim, proces uništavanja zemljišta koji je najbitniji i najizraženiji jeste gubitak organske materije. Mi ga zovemo tihim ubicom zemljišta. Tihi, jer traje jako dugo. Ubica zato što je sadržaj organskih materija u oranicama i u centralnoj Srbiji, a pogotovo u Vojvodini, već došao do toliko niskog nivoa da ugrožava poljoprivrednu proizvodnju“, objašnjava naš sagovornik. 

Nekada je većina vojvođanske zemlje bila bogata humusom.

„Oko 75 odsto površine Vojvodine pokriveno je sa dva tipa zemljišta, černozemom i ritskom crnicom, koji su u drugoj polovini prošlog veka imali sadržaj organske materije iznad pet odsto. Danas je ovoliki sadržaj humusa prisutan na samo jedan odsto površina. Problem je što rapidno opada stočni fond – prethodne tri decenije po stopi od dva do tri odsto godišnje. U tome leži odgovor na pitanje zašto se na većini njiva u Srbiji ne koristi stajnjak kao organsko đubrivo nego mineralna gnojiva“, kaže Branislav Gulan, agroekonomski analitičar.

„Negativni efekti smanjenja humusa su već vidljivi, jer uprkos tome što se primenjuju kompletne agrotehničke mere, prinosi opadaju“, dodaje on.

Bez stajnjaka ne vredi zalivati njive

Foto-ilustracija: Pixabay

Intenzivna poljoprivreda se ne može zamisliti bez navodnjavanja. O postojećim i novim zalivnim sistemima se najviše govori leti i u sušnim godinama. Ipak, čak i da zalivamo daleko više površna nego što to činimo, pitanje je kakve bismo rezultate dugoročno ostvarili sa ovakvim odnosom koji imamo prema zemljištu.

„Dobro je što se grade novi sistemi za navodnjavanje. Prema podacima Republičkog zavoda za statistiku voda sada stiže samo na 1,5 odsto oranica u Srbiji, dok se u svetu navodnjava čak 17 odsto površina. Međutim, ako u narednih pola veka budemo zalivali plodne oranice, čiji kvalitet zemljišta stalno opada, a ne bude prirodnog đubriva, od žitnice zemlje, po prinosima, stvorićemo pustinju“, upozorava Gulan.

„Najbolja potvrda takvog stanja je da vrednost proizvodnje već decenijama stagnira na nivou između četiri i pet milijardi dolara godišnje. Analitičari su izračunali da agrar u Srbiji poslednje tri i po decenije ima godišnju stopu rasta od samo 0,45 odsto. Po poslednjoj validnoj Strategiji razvoja poljoprivrede koju je usvojila Vlada Srbije krajem jula 2014, a koja važi još godinu dana, rast je trebalo da bude 9,1 ili u blažoj varijanti 6,1 odsto. Podsećam, da je strategiju trebalo da usvoji i Skupština Srbije, ali posle ukazivanja na nerealnost, dokument nikada nije upućen parlamentu“, dodaje Gulan.

Pročitajte još:

Nivo humusa na njivama je na izrazito niskom nivo

Proces degradacije zemljišta koji podrazumeva smanjenje organske materije traje jako dugo. Još od „zelene revolucije“ sedamdesetih godina prošlog veka kada je povećana upotreba mineralnih đubriva.

„Tada se smatralo da će to biti dovoljno za ishranu biljaka. Međutim, zbog smanjene upotrebe organskih đubriva i zbog još nekih drugih loših praksi u poljoprivredi, kao što su, na primer, spaljivanje žetvenih ostataka, uklanjanje žetvenih ostataka za proizvodnju energije sa površina koje nisu adekvatne za to, došli smo u situaciju da je dominantan sadržaj humusa u zemljištu u Vojvodini oko tri, pa čak i ispod tri posto“, navodi Vasin.

„Ovo se u stručnoj praksi smatra za podatak kada parcele treba đubriti povećanim količinama organskih đubriva, jer je zemljište toliko degradirano da traži meru popravke“, dodaje on.

Foto-ilustracija: Pixabay

Da bi se na nekom zemljištu ostvarili dobri prinosi najpre je potrebno znati kakvog je ono kvaliteta.

„Preporuka je da se pre zasnivanja poljoprivredne proizvodnje na određenoj parceli uradi analiza zemljišta. Samo na osnovu rezultata ispitivanja osnovnih parametara plodnosti zemljišta kao što su pH vrednost, sadržaj kalcijum karbonata, sadržaj organske materije-humusa, sadržaj lako pristupačnog fosfora i kalijuma mogu se dobiti smernice za racionalnu primenu đubriva, mineralnih i organskih formi“, objašnjava Radmila Pivić, naučni savetnik na Institutu za zemljište.

Mere za poboljšanje kvaliteta zemljišta

Proces obogaćivanja zemljišta humusom zahteva vreme. Koliko je trajala degradacija, kažu stručnjaci, toliko je potrebno i da se situacija sa zemljištem popravi. Zato što pre treba prestati sa lošom praksom i krenuti u procese koji su korisni za zemljište.

„Osnovno je da se poveća primena stajnjaka. Međutim, zbog smanjenog stočnog fonda mi nemamo dovoljno stajnjaka. Zato moramo primenjivati organska đubriva koja bi mogla biti zamena za stajnjak. Recimo kompostiranje različitih organskih materijala kako od urbanih otpadaka, tako i od otpadaka koji su nusproizvod prehrambene industrije“, navodi Vasin.

„Žetveni ostaci se ne smeju spaljivati, poželjno je da se zaoravaju i unose u zemljište. Takođe, prilikom izgradnje bioenergane treba voditi računa gde je sirovinska baza za takvo postrojenje tj. sa kojih površina će se odnositi žetveni ostaci. To mogu biti samo one površine koje u sebi imaju dovoljno organske materije. Nikako površine gde imamo problem sa humusom, a koje su, nažalost, postale dominantne“, dodaje on.

Stručnjaci ističu da bi zemljište trebalo racionalno koristiti.

„Za uspešnu poljoprivrednu proizvodnju potrebno je poštovati pravilan plodored, združivati useve, gajiti međuuseve i ozime pokrovne useve, sprovoditi zelenišno đubrenje, malčiranje. Postoje i mere koje predviđaju smanjenje gubitaka hranljivih materija u zemljištu za najmanje 50 procenata i smanjenje upotrebe đubriva za najmanje 20 odsto do 2030. godine, a da se pritom osigura da ne dođe do smanjivanja plodnosti zemljišta“, navodi Pivić.

Foto-ilustracija: Pixabay (JCFUL)

„Jedan od primera novog zelenog modela je sekvestracija ugljenika u poljoprivredi i podsticanje praksi koje skladište ugljen-dioksid u organskoj materiji zemljišta. Ovo se može postići primenom kvalitetnih kompostiranih đubriva, uvođenjem širih plodoreda, pokrovnih useva, zelenišnih đubriva i po potrebi meliorativnim merama – kalcizacijom i gipsovanjem zemljišta“, dodaje ona.

Država treba da podstakne poljoprivrednike da povećaju nivo humusa u zemljištu

Prema rečima stručnjaka za pojedine mere kojima se povećava procenat humusa u zemljištu potrebno je da država podsticajima pomogne poljoprivrednicima.

„Recimo sideracija ili zelenišno đubrivo je mera koja može značajno da poboljša situaciju. To podrazumeva da se gaje biljke koje su namenjene za zaoravanje. Kompletna i podzemna i nadzemna masa služi da se u periodu kada je najveća vegetacija zaore u zemljište. Time se povećava sadržaj humusa i ostale osobine zemljišta koje su vezane za organsku materiju“, objašnjava Vasin.

„Problem u takvoj meri je što poljoprivrednik nema direktnu korist od te jedne vegetacije. Ima on korist od toga, ali ona je dugoročna. Kratkoročno nema tržišni proizvod koji može da proda, a ima troškove ulaganja u gorivo i seme. Zato su potrebne subvencije države da se pomognu poljoprivrednici koji rade meru sideracije“, precizira naš sagovornik.

Humus nije bitan samo za poljoprivredu

Humus u velikoj meri utiče na vodni, vazdušni i toplotni režim zemljišta.

Foto-ilustracija: Pixabay (Couleur)

„Zemljište koje ima dovoljno organske materije zadržava vlagu u dužem vremenskom periodu od zemljišta u kojem je sadržaj organske materije nizak. Time obezbeđuje biljkama dodatnu vlagu i one na takvom zemljištu bolje podnose sušu. Ovo je jako bitno u današnjim uslovima“, kaže Vasin.

„Obično kažemo da je organska materija za zemljište isto što i med za čoveka. Ona je procentualno mala u ukupnoj zapremini zemljišta, svega nekoliko procenata, ali je sa aspekta značaja i uticaja na biološku aktivnost i na sam prinos koji je poljoprivredniku bitan, vrlo značajna“, objašnjava on.

Osim za poljoprivredu humus je bitan i zbog toga što sprečava štetne procese u prirodi.

„Mnogi smatraju da je rešavanje globalnog zagrevanja upravo u tome da se poveća sadržaj organske materije, tj. organskog ugljenika u zemljištu. On se time vezuje i ne odlazi u atmosferu, ne stvaraju se gasovi staklene bašte koji uzrokuju zagrevanje. Pitanje sadržaja organske materije nije bitno samo za poljoprivredu ili neku lokalnu zajednicu, nego ima globalni značaj za današnju civilizaciju“, ističe Vasin.

Rešenje ovog ozbiljnog problema svakako treba tražiti u oporavku stočarstva koje u Srbiji u ukupnoj poljoprivrednoj proizvodnji učestvuje sa manje od 30 odsto, dok je u razvijenim zemljama to više od 60 odsto.

Da bi se održao dobar kvalitet zemljišta optimalno bi bilo, kažu stručnjaci, da se svake četvrte godine doda 40 tona stajskog đubriva po hektaru. Za tako nešto potrebno je da Srbija ima dva uslovna grla stoke po hektaru, a mi nemamo ni deset puta manje.

Interesantno je da šest najvećih vlasnika poljoprivrednog zemljišta u Srbiji raspolaže sa oko 110.000 hektara oranica. Prema malopređašnjoj računici samo bi oni trebalo da imaju 220.000 junadi. A Srbija sada nema dovoljno junadi ni za jedan utovar na brod – što je oko 2.000 grla. U našoj zemlji trenutno ima samo oko 320.000 bikova, krava, junadi i teladi zajedno.

Izvor: RTS

Nemačka već spremila više od 80 odsto rezervi gasa

Foto-ilustracija: Unsplash (Tian Kuan)
Foto-ilustracija: Pixabay (Magnascan)

Nemačka je spremila veći deo rezervi gasa pre sredine leta. S obzirom na to da postoji zadati zakonski okvir, skladišta bi ove godine trebalo da budu puna i pre propisanog roka, prema oceni stručnjaka. 

Kako je energetska kriza zahvatila Evropu, vlada je prošle godine postavila rokove za skladištenje gasa, pa je prvi novembar bio rok za skladištenje 95 odsto kapaciteta, što je ove godine dostižno već u septembru.

Rezervoari su, prema  podacima evropskog udruženja operatera skladišta gasa GIE, bili na 84, 48 odsto svojih kapaciteta, što je dosta ranije u odnosu na prošlu godinu, prenosi DPA.

PROČITAJTE JOŠ:

Rezervoari su, prema  podacima evropskog udruženja operatera skladišta gasa GIE, bili na 84, 48 odsto svojih kapaciteta, što je dosta ranije u odnosu na prošlu godinu, prenosi DPA.

Glavni snabdevači gasom sada su Norveška, Belgija i Holandija, navode savezne agencije za mreže.

Srbija takođe dobro stoji sa svojim rezervama gasa, i trenutno ima oko 590 miliona kubnih metara gasa, a zakupljeno je dodatnih 78 miliona kubnih metara gasa.

Energetski portal

OIE Hrvatska – Nova pravila HOPS-a sprečavaju OIE projekte u vredne 1.5 milijardi evra

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Unsplash (American Public Power Association)

Udruženje Obnovljivi izvori energije Hrvatske (OIEH) ističe da je nakon dve godine čekanja, Hrvatski operater prenosnog sistema (HOPS) objavio Pravila o priključenju na prenosnu mrežu. 

“Nažalost, umesto da podstaknu razvoj projekata OIE, donečena pravila ih onemogućavaju. Ovako otežavajuća pravila Hrvatska nije imala još od početka razvoja projekata obnovljivih izvora energije te ih OIEH smatra neprihvatljivima i na kraju izuzetno štetnim za Republiku Hrvatsku”, navodi se u saopštenju OIE Hrvatska.

HOPS novim Pravilima proces izdavanja potrebnih dozvola za OIE projekte produžuje za gotovo dve godine. Tako će za dobijanje elektroenergetske saglasnosti (EES), koja je uslov za ishodovanje lokacijske dozvole, investitori čekati između devet i 12 meseci. 

Za elaborat o mogućnosti priključenja (EMP) biće potrebno čekati 90 dana, a za elaborat optimalnog tehničkog rešenja priključenja (EOTRP) dodatnih pet do osam meseci. Poređenja radi EU nalaže da sve dozvole za gradnju treba izdati u roku od dve godine, dok je sada samo za rešavanje priključka potrebno godinu i po dana.

Pročitajte još:

“Prema novim Pravilima, nije sigurno kada niti koliko električne energije će HOPS od proizvođača OIE preuzeti u mrežu. S druge strane, HOPS ima pravo u bilo kom trenutku da postrojenja iz OIE isključi iz mreže i to u situaciji kad nam je potreban svaki megavat proizvedene domaće zelene energije”, dalje se navodi.

Kako ističu iz OIE Hrvatska, u početnoj fazi razvoja OIE projekta, investitor ispunjava sve svoje finansijske obaveze, dok HOPS svoje obaveze odlaže do izgradnje nove mreže, što će se dogoditi za otprilike 20 godina, iako već sad uzima novac za priključak i izgradnju.

Foto-ilustracija: Pixabay (ELG21)

Prema ovakvim Pravilima, ni jedna finansijska institucija neće odobriti kredit za OIE postrojenje za koje ne zna za koliko će proizvedene električne energije moći da isporuče račun i dobiju povrat investicije. Investitorima se tako poručuje kako nisu dobrodošli, a postizanje energetske samostalnosti i nezavisnosti produžuje se u nedogled.

“U razvijenim EU državama situacija je jasno drugačija. Cilj razvoja mreže je optimizacija koja dovodi do najvećeg povećanja društvenog blagostanja. To se postiže tako da operater sistema snosi finansijski teret prigušenja/isključenja, kroz te troškove operater sistema onda ima snažan podsticaj da optimizuje svoje poslovanje te ima jasne indikatore kada je bolje graditi nove elemente mreže, a kada prigušiti/isključiti proizvodnju, što konačno rezultira najnižim troškovima unutar regulirane delatnosti”, piše u saopštenju.

Projekti obnovljivih izvora energije koji u ovom trenutku čekaju na razvoj vredni su čak 1,5 milijardi evra, poručuju iz Udruženja i konstatuju da zbog novih Pravila HOPS-a pitanje je kad će i hoće li se uopšte realizovati. 

OIEH smatra da je neophodna hitna reakcija nadležnih ministarstava kako bi se nastavio razvoj OIE projekata. 

Energetski portal

EVROPA NAŠLA REŠENJE ZA PROBLEM SNABDEVANJA TEČNIM GASOM?

Foto-ilustracija: Unsplash (Quinten de Graaf)
Foto-ilustracija: Pixabay

Evropska komisija je potpisala neobavezujući sporazum sa Argentinom kojim se omogućava stabilno snabdevanje Evrope tečnim gasom u zamenu za saradnju u oblasti zelene energije i pomoći oko Buenos Ajresa koji prednjači u curenju gasa.

Ekonomski odnosi Evrope sa Argentinom, zemljom sa više od 45 miliona ljudi, su jaki. Uprkos geografskoj udaljenosti, investicije EU u zemlji čine polovinu stranih investicija. Slično tome, EU je treći po veličini trgovinski partner Argentine, iza Brazila i Kine, naglasila je predsednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen u junu prilikom posete zemlji.

„Evropa i Argentina su partneri za sigurniji, održiviji i prosperitetniji svet“, rekla je ona.

Neobavezujući sporazum se zasniva na četiri ključna aspekta: vodonik i njegovi derivati, obnovljivi izvori energije, energetska efikasnost i tečni prirodni gas (LNG). S obzirom da je protok ruskog gasa u Evropi koji je na istorijski niskom nivou, dva partnera su se obavezala da će „omogućiti stabilnu isporuku tečnog prirodnog gasa (LNG) iz Republike Argentine u Evropsku uniju“.

PROČITAJTE JOŠ:

Argentina – ozbiljan igrač u gasnoj industriji

Zemlja od 45 miliona, koja se u velikoj meri oslanja na prirodni gas za sopstvenu potrošnju, ozbiljan je igrač u gasnoj industriji.

Da bi izvezao svoja bogatstva, Buenos Ajres radi na zakonu koji će podstaći LNG industriju – sa namerom da počne da izvozi u velikim razmerama već 2027.

U sporazumu se insistira da će snabdevanje LNG-om biti „u skladu sa dugoročnim ciljevima dekarbonizacije [EU i Argentine] i u skladu sa ciljevima Pariskog sporazuma“.

Verovatno kao ustupak Briselu, sporazum takođe insistira da se Argentina pozabavi svojim gasnim bušotinama. U 2022. mesečno je izbušena najmanje jedna nova gasna bušotina u zemlji.

Nuspojave proizvodnje

Foto-ilustracija: Unsplash (Tian Kuan)

U međuvremenu, nekadašnja argentinska nevladina organizacija Centar za ljudska prava i životnu sredinu upozorila je 2018. da najmanje pet odsto proizvedenog gasa ulazi u atmosferu, često zbog toga što operateri ispuštaju viškove kako bi održali operativnu sigurnost

„Učesnici nastoje da smanje curenje metana u lancu snabdevanja fosilnim gasom do maksimalnog tehnički izvodljivog nivoa“, naglašava se u sporazumu između EU i Argentine, dodajući da bi nove tehnologije trebalo da pomognu u rešavanju „ventiliranja i spaljivanja“.

I ventiliranje i spaljivanje su uobičajene metode osiguravanja da proizvodna oprema ne bude oštećena od previše fosilnog gasa. S obzirom na ekstremni uticaj metana na klimu, koji je 28 puta gori od ugljenika, ako se posmatra period od 100 godina, nekontrolisano ispuštanje vazduha je među nuspojavama proizvodnje fosilnog gasa koja najviše štete klimi.

Sporazum takođe ukazuje na integraciju „preuzetog metana u lanac snabdevanja“. Metan koji bi inače curio u atmosferu može se uhvatiti i redovno koristiti. Jedan od ključnih izvora mogu biti deponije, koje čine veliki deo gradskih emisija metana.

Koordinacija o zelenim tehnologijama

„U velikim delovima vaše prelepe zemlje, na velikoj visoravni na jugu, možete da čujete samo jedan zvuk: ovo je zvuk vetra, koji neometano duva“, objasnila je Fon der Lajen u junu kada je razgovarala sa argentinskim poslovnim rukovodiocima.

Argentina ima sve što je potrebno da postane „elektrana obnovljive energije“, rekla je ona, dodajući da su „izvanredni patagonski vetrovi blagoslov prirode“.

U praksi, sporazum EU-Argentina je oskudan u detaljima – osim obaveze da se „olakšaju investicije neophodne za povećanje trgovine energentima između učesnika“.

Izvor: EURACTIV

Ekstremne klimatske nepogode upozorenje su prirode da je nužna promena načina života

Foto: Marina Yates-WWF Adria
Foto: EP

Nezapamćena oluja koja je pogodila region, odnela brojne živote i prouzrokovala ogromnu štetu, upozorenje je na prirodne nepogode koje možemo sve češće da očekujemo. Posledice globalnog zagrevanja prisutne su ovde i sada, a nauka i struka već dugo upozoravaju na njih, ali i dalje bez pravog i sistemskog odgovora. Nedavno tesno i jedva izglasan Zakon o obnovi prirode u Evropskom parlamentu, pokazao je kako i dalje ne postoji dobra volja i spremnost donosioca odluka i privrede na transformaciju i dekarbonizaciju, koje su nužne ukoliko želimo da sačuvamo ono malo prirodnih resursa koji su nam preostali, a posledično i celu planetu za naše potomke.

Zakon o obnovi prirode, iako jedan od ključnih delova Zelenog dogovora Evropske unije, jedva je izglasan usled snažne kampanje dezinformacija konzervativnih i desničarskih političara i određenih industrijskih lobija. Evropska unija zasniva se na kompromisu interesa njenih država članica. Međutim, s prirodom i hitnom potrebom za rešavanje klimatske krize i gubitka biodiverziteta – kompromisa ne bi trebalo da bude. Ovo važi i za Srbiju, jer će sve obaveze prema očuvanju prirode važiti ne samo za zemlje članice, već sigurno i za zemlje kandidate. Ključno je da se standard očuvanja i obnove prirode jednako primenjuje svuda na području Evrope.

Pročitajte još:

„Koliko ljudskih života treba da bude izgubljeno, i koja je cena materijalne štete koju smo spremni da platimo pre nego shvatimo da moramo da zaustavimo dalje zagrevanje planete, krenemo u ozbiljnu dekarbonizaciju društva, zaštitu prirode i njenih staništa, i da u toj transformaciji treba da učestvujemo svi podjednako? Umesto toga, investicije u fosilne industrije su se povećale, dok se gušimo u plastici koje će u morima uskoro biti više nego riba,“ pita se Nataša Kalauz, izvršna direktorka WWF Adrije. 

Foto: JKP „Zelenilo-Beograd“

Cela planeta je u klimatskoj krizi. Atmosfera je 1,1°C toplija od predindustrijskih vremena, a ekstremne vremenske neprilike sve su gore i češće. Ekstremne vremenske nepogode, prouzrokovane klimatskim promenama osećaju se širom planete, dovode do ogromnih gubitaka života i zdravlja ljudi, i prave ogromnu štetu u ekosistemima, proizvodnji hrane i vode, kao i na infrastrukturi. Često su najranjivije i najsiromašnije zemlje najviše pogođene čime se broj klimatskih izbeglica naglo povećava iz godine u godinu. 

Međunarodni panel o klimatskim promenama IPCCR naučno je potvrdio činjenicu kako su aktivnosti ljudi dovele do emisije gasova sa efektom staklene bašte i dovele do povećane učestalosti i intenziteta nekih vremenskih i klimatskih ekstrema. Klimatske promene su globalni problem koji zahteva hitno globalno rešenje.

„Moramo dramatično da smanjimo zavisnost od fosilnih goriva koja zagađuju životnu sredinu i mnogo bržim tempom da pređemo na obnovljive izvore energije. Moramo da promenimo način kako dobijamo energiju, kako putujemo, koliko resursa trošimo, kako proizvodimo hranu i šta jedemo. Dekarbonizacija privrede je nužna, kao i prelazak na cirkularnu ekonomiju u kojoj ne dominira glad za neprekidnim rastom čime se troše ograničeni resursi, već svi naši napori treba da se usmere na prelazak na održivu ekonomiju i život u skladu sa prirodom“, zaključuje Kalauz.

 Izvor: WWF Adria

Objavljene nove cene goriva

Foto-ilustracija: Pexels
Foto-ilustracija: Unsplash (Erik Mclean)

Nove najviše maloprodajne cene derivata nafte za period od 15 časova 21. jula 2023. godine do 28. jula 2023. godine iznosiće:

EVRO DIZEL, u iznosu 186,00 dinara za jedan litar i

EVRO PREMIJUM BMB 95 u iznosu 179,00 dinara za jedan litar.

Takođe, u skladu sa članom 3 stav 5 navedene uredbe, obaveštavaju se privredni subjekti koji obavljaju delatnost trgovine motornim i drugim gorivima na stanicama za snabdevanje prevoznih sredstava da su dužni da utvrđene maloprodajne cene derivata nafte primene odmah po objavljivanju na zvaničnoj internet stranici Ministarstva turizma i omladine.

U cilju sprečavanja većih poremećaja i očuvanja životnog standarda stanovništva, Vlada je usvojila Uredbu o izmeni Uredbe o ograničenju visine cena derivata nafte koja će važiti do 31. jula 2023. godine.

Energetski portal

Počinje izrada strategije zelene infrastrukture Grada Beograda

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Sekretarijat za zaštitu životne sredine saopštio je da počinje izrada strategije zelene infrastrukture Grada Beograda. Projekat izrade sprovodi Šumarski fakultet Univerziteta u Beogradu.

Prema definiciji Evropske komisije, zelena infrastruktura je strateški planirana mreža prirodnih i prirodi bliskih područja koja je dizajnirana i održavana na takav način da omogućava funkcionisanje širokog spektra servisa ekosistema. Imajući na umu sve veći značaj pristupa zelene infrastrukture u održivom razvoju urbanih predela, a posebno sa aspekta adaptacije na klimatske promene, smanjenja aerozagađenja, očuvanja biodiverziteta i unapređenja kvaliteta života u gradovima, Sekretarijat za zaštitu životne sredine smatra da problematici zelene infrastrukture treba pristupiti strateški, multidisciplinarno i integralno.

Kako se navodi na sajtu grada strategija će sagledati sve aspekte prostorne, ekološke i institucionalne elemente zelene infrastrukture i njihovog vrednovanja kroz prizmu servisa ekosistema da bi se osigurala njihova zaštita i unapređenje kroz kontekst planiranja, projektovanja, izgradnje i održavanja. Strategija će biti bazirana na postojećim strateškim i planskim dokumentima i relevantnim projektima za ovu oblast.

Kao sastavni deo biće izrađen i akcioni plan koji će sadržati mere i aktivnosti za postizanje ciljeva strategije.

Pročitajte još:

Sekretarijat za zaštitu životne sredine želi da obezbedi šire učešće zainteresovanih strana i na taj način unese punu objektivnost i transparentnost u proces izrade ovog dokumenta. U tom cilju, planira se formiranje radne grupe koja će biti sačinjena od predstavnika Gradske uprave Beograda, privrede, stručne i naučne zajednice, predstavnika civilnog društva, kao i drugih zainteresovanih strana. Glavni zadatak članova radne grupe biće aktivno učešće u pripremi dokumenta javne politike u svim fazama izrade nacrta dokumenta.

Organizacije civilnog društva i druga zainteresovana javnost sa iskustvom i ekspertizom u oblasti zelene infrastrukture, može da se prijavi za učešće u procesu izrade strategije na beoeko@beograd.gov.rs do 5. avgusta 2023. godine.

Energetski portal

U priremi standardi za cirkularnu ekonomiju

Foto-ilustracija: Unsplash (Josh Power)
Foto-ilustracija: Pexels (Lisa fotios)

Na međunarodnom nivou, u toku je razvoj šest ISO standarda u oblasti cirkularne ekonomije od kojih je nedavno tri dobilo status „nacrt međunarodnog standarda“.

Tehnički komitet TC323 – Circular economy, u okviru Međunarodne organizacije za standardizaciju (ISO), 18. jula 2023. godine usvojio je nacrte tri međunarodna standarda:

ISO 59004 – Terminologija, principi i uputstvo za primenu
ISO 59010 – Uputstvo za poslovne modele i mreže vrednosti
ISO 59020 – Merenje i ocenjivanje cirkularnosti

„Savremeni način poslovanja podrazumeva primenu principa cirkularnosti materijala, štednje resursa i sirovina kao i stvaranje dugoročne poslovne strategije koja otpad iz proizvodnje, ali i iz celokupnog životnog ciklusa proizvoda, svodi na minimum“, kaže Dušan Stokić, rukovodilac Centra za životnu sredinu, tehničke propise, kvalitet i društvenu odgovornost u Privrednoj komori Srbije.  

Kako ističe to podrazumeva model poslovanja kojim se postepeno napušta linearni, a sve više primenjuje cirkularni model poslovanja i izuzetno je važno imati na raspolaganju odgovarajuće, međunarodno verifikovane i priznate standarde koji ovo podržavaju, piše na sajtu Privredne komore Srbije.

Nakon sledeće faze – razmatranja i usvajanja opravdanih sugestija i komentara koji unapređuju ova dokumenta – početkom 2024. godine očekuje se i njihovo konačno objavljivanje u formi međunarodnog standarda dostupnog svim zainteresovanim stranama.

Za više informacija pogledajte ovde.

Energetski portal

Olujni vetar testira solarnu tehnologiju: CEEFOR izdržao izazov

Foto: CEEFOR
Foto: CEEFOR

Olujni vetar koji je juče lomio stabla i krovove, odneo je i nekoliko solarnih elektrana u našoj zemlji. Polomljeni i uništeni solarni paneli, rasuti kablovi i iskrivljene konstrukcije, prizor je koji su jutros mnogi videli.

I dok tek predstoji izračunavanje materijalne štete, solarne elektrane koje su projektovali inženjeri kompanije CEEFOR nisu pretrpele nikakva oštećenja. Zahvaljujući detaljnim i dobrim statičkim proračunima, elektrane na zemlji i na krovu koje je projektovao stručni tim kompanije CEEFOR nisu oštećene u jučerašnjem nevremenu, a ni u bilo kojim drugim vremenskim uslovima.

Kompanija CEEFOR više od decenije uspešno posluje u oblasti razvoja održivih projekata i energetske efikasnosti u regionu Balkana, a svojim klijentima nudi konsultantske i projektanske usluge u oblasti obnovljivih izvora energije. Stručni tim kompanije spreman je da odgovori na sve zahteve klijenata i odgovori na sva pitanja.

Energetski portal

Odolele nevremenu – Neoštećene solarne elektrane MT-KOMEX-a 

Foto: MT-KOMEX
Foto: MT-KOMEX

Nezapamćeno olujno nevreme koje juče nosilo sve pred sobom, nije oštetilo solarne elektrane koje je izgradila kompanija MT-KOMEX

Nakon provere stanja na terenu, stručni tim kompanije ponosno može reći da elektrane za koje je korišćena najbolja oprema, nisu oštećene u jučerašnjem nevremenu. Tome je doprinelo i redovno održavanje solarnih elektrana na krovu i na zemlji.

Kompanije MT-KOMEX je do sada izgradila i isporučila opremu za više od 180 solarnih elektrana na zemlji i na krovovima, čija je ukupna instalisana snaga više od 70 MW.

Vredni radnici ovog preduzeća, 130 inženjera i instalatera, zaduženi su za uvođenje novih oblasti poslovanja na domaćem tržištu, a zaposleni u kompaniji redovno pohađaju specijalno pripremljene obuke i poseduju sve neophodne sertifikate.

Stručni tim kompanije izdvaja spremnost da klijentima u svakom trenutku pruže punu podršku u svim fazama projekta, od razvojne etape do pripreme dokumentacije za tehnički prijem i ishodovanja upotrebne dozvole, po principu ključ u ruke.

Energetski portal

Za energetsku sanaciju domaćinstava 1,8 milijardi dinara

Foto-ilustracija: Pixabay (MariaGodfrida)
Foto-ilustracija: Unsplash (Harry Cao)

Predstavnici 131 lokalne samouprave potpisali su ugovore za sredstva u okviru novog programa energetske sanacije porodičnih kuća i stanova, u kojem je za subvencije domaćinstvima obezbeđeno približno 1,8 milijardi dinara.

Prema rečima Dubravke Đedović, ministarke rudarstva i energetike, više od 8.000 građana, zahvaljujući javnom pozivu, imaju mogućnost da smanje potrošnju energije u svom domaćinstvu tako što će zameniti vrata i prozore, popraviti izolaciju, ugraditi efikasnije kotlove ili solarne panele.

Ministarka je ukazala na to da je približno milijardu dinara subvencija obezbedilo resorno ministarstvo, a još približno 800 miliona, jedinice lokalne samouprave.

Država i lokalna samouprava pokrivaju do 50 odsto troškova investicije domaćinstva, a građani, koji se opredele za više mera subvencijama, mogu pokriti i do 65 odsto troškova, navodi se na sajtu Ministarstva.

Takođe, kako je navela, prvi put su u povoljniji položaj stavljene opštine najnižeg stepena razvijenosti i one koje su prepoznate po visokoj zagađenosti vazduha.

Pročitajte još:

Nakon potpisivanja ugovora, kreću javni pozivi za privredne subjekte koji će izvoditi radove, a već tokom leta očekuju se i prvi javni pozivi za građane. Privredni subjekti i građani tokom cele godine mogu da se prijave na Javni poziv. 

Prema rečima ministarke Đedović, očekivane ukupne uštede energije na osnovu sprovedenih mera iz ovog javnog poziva iznose 90 miliona kilovat sati godišnje, a smanjenje emisija CO2 procenjuje se na 40.000 tona godišnje.

Ona je podsetila na to da je do sada više od 20.000 domaćinstava energetski sanirano zahvaljujući podršci države, a da su sada obezbeđena sredstva za dvostruko više.

Đedović je istakla da će u narednih pet godina, koliko traje program „Čista energija i energetska efikasnost za građane Republike Srbije“, približno 50.000 domaćinstava imati priliku da dobije subvencije.

Ministarka je naglasila da su građani pokazali odgovornost i štednjom obezbedili da lakše prezimimo zimu u jeku svetske energetske krize.

Energetski portal

Put muzike koja ozelenjava planetu

Foto-ilustracija: Unsplash (Tijs van Leur)
Foto-ilustracija: Unsplash (Anthony DELANOIX)

Ko svoj životni put usmeri prema ekologiji, neretko se susreće sa ne tako lakim temama, što je razumljivo jer u suprotnom možda i ne bi imala ovoliku važnost. Inspirisana različitim temama, ovaj dan u nedelji ipak najradije želim da posvetim onim veselijim. U tom duhu, nedavno sam pisala o tome na koji način je najstariji sportski događaj isplaniran, tako da njegova realizacija na životnu sredinu ostavi što manji negativan uticaj. Današnji dan posvećujem još jednoj vrsti velikih događaja, koji ovog puta predstavljaju svet muzike.

Najveći muzičari trag nisu ostavili isključivo muzikom, već su ga u istoriju utisnuli svojim životnim pričama i delima. Ovaj blog ispisaće upravo jednu takvu priču.

Iako muzika ima moć da spaja različite ljude, pretpostavljam da ne slušaju svi čitaoci današnjeg bloga ovaj bend, ali ono u šta jesam sigurna jeste da sve koji su vreme posvetili njegovom čitanju povezuje ljubav prema prirodi.

Coldplay britanska je grupa koja svojim pesmama osvaja srca miliona ljudi širom sveta, a uspeh su sada opravdali još nečim, omogućavajući svojoj publici da u njihovoj muzici uživa znajući da ona osim pozitivne atmosfere donosi nešto lepo i životnoj sredini.

Odlučivši da svoj put usmere u tom pravcu, oni su pred sebe postavili zelene ciljeve. Naime, turneja Music Of The Spheres vodi se prema tri ključna principa: smanjenje emisija ugljen-dioksida i povećanje reciklaže, zatim podržavanje zelenih tehnologija i održivijeg putovanja i na kraju podrška zelenim projektima koji će doprineti smanjenu veće količine CO2 nego što će se proizvesti tokom realizacije turneje.

Ova grupa obavezala se da će direktne emisije koje proizilaze iz turneje smanjiti za više od 50 odsto u odnosu na prethodnu turneju, utičući na njihove saradnike da krenu istim putem.

Kako bi putovanje po svetu bilo održivije, njihova prevozna sredstva oslanjaju se na biogoriva ili struju. Biogorivo ne sadrži palmino ulje, čijem se uzgajanju protive zagovornici zaštite životne sredine, već se proizvodi od 100 odsto drugih obnovljivih sirovina, prvenstveno otpada i ostataka korišćenog ulja za kuvanje. Zahvaljujući tome emisije su smanjene za oko 80 odsto, kada je reč o transportu. Smanjenu emisija doprinosi i samo smanjenje transporta. Da bi to ostvarili, članovi grupe trude se da što više koriste postojeću lokalnu opremu na određenoj lokaciji, umesto da svoju transportuju. Idući korak dalje, grupa svoju publiku podstiče na korišćenje održivijeg transporta tokom putovanja do koncerta, dajući nagrade onima koji to učine.

Foto-ilustracija: Unsplash (Pavol Svantner)

Obnovljivi izvori energije koriste se i tokom izvođenja koncerta, postavljajući se na bine i druge objekte solarni paneli. Čistoj energiji doprinosi i sama publika, koja svojim pokretima na postavljenoj kinetičkoj podlozi proizvodi energiju. Govoreći o bini, ona je takođe sačinjena od ekoloških materijala niskog ugljenika i onog koji može ponovo da se koristi, a treba pomenuti i reciklirani čelik.

Njihova posvećenost možda se najviše ogleda u sitnijim koracima. Pored LED ekrana, laserskih sistema i osvetljenja koji smanjuju potrošnju energije i do 50 odsto, postoje i LED narukvice za publiku koje su napravljene od 100 odsto biljnih materijala. Čak su i konfete napravljene od 100 odsto biorazgradivih materijala.

Niz dobrih odluka se nastavlja, pa bih u nastavku ukratko pobrojala neke od njih: reciklaža, zamena plastike alternativnim materijalima, štednja vode, hrana koja nije životinjskog porekla, a koja je usput dobijena iz regenerativne lokalne poljoprivrede, donacija preostale hrane lokalnim bankama hrane, kompostiranje organskog otpada, finansiranje projekata i fondova od dela zarade i drugo.

I pored ovakvog truda, ugljenični otisak ipak postoji. Možda nije moguće proizvodnju CO2 svesti na nulu, ali ono što jeste moguće je kompenzovati ga. Zbog toga ova grupa organizovala je različite akcije koje uključuju obnovu prirode kroz pošumljavanje i regeneraciju zemljišta. Za svaku prodatu kartu zasadi se jedno drvo. Lokacije na kojima se sprovedeno pošumljavanje jesu Kalifornija, Haiti, Andi, Brazil, Rumunija i druge. Takođe, podržavali su i projekte kao što su oni koji se odnose na čišćenje okeana, obnovu zemljišta i staništa ugroženih divljih vrsta.

Iako me je ova tema inspirisala da ispišem stotine reči, u pokušaju da zaokružim tekst, ostala sam bez istih koje bi mogle da dočaraju sinergiju ekologije i muzike. Zbog toga vam za kraj neću ostaviti svoj zaključak, već link preko kojeg ćete moći makar delom da osetite njenu snagu.

Deo koncerta možete da pogledate ovde.

Katarina Vuinac