Home Blog Page 134

Šta Požega radi za unapređenje zaštite životne sredine

Foto: Ministarstvo zaštite životne sredine
Foto: Ministarstvo zaštite životne sredine

Nesanitarna deponija na sedam hektara u Godoviku, pored reke Đetinja, koja predstavlja najveći ekološki problem opštine Požega, rešava se posle više decenija. Ministarstvo zaštite životne sredine dodelilo je opštini Požega sredstva na Javnom konkursu za sufinansiranje realizacije projekta sanacije i rekultivacije deponije.

Prilikom posete deponiji, ministarka zaštite životne sredine Irena Vujović rekla je da je prošlog leta na ovoj deponiji zamalo došlo do velike ekološke katastrofe kada je izbio veliki požar, zbog čega je važno njeno saniranje.

„Ono što je takođe važno jeste to što ćemo čišćenjem i saniranjem ove deponije, očuvati i reku Đetinja, koja je posle svake veće kiše bila zatrpana smećem jer je povlačila otpad sa deponije. Klisura Đetinja, da podsetim, proglašena je krajem juna za Predeo izuzetnih odlika i zaštićeno je područje treće kategorije “, istakla je ministarka Vujović.

Pročitajte još:

U prvoj fazi radova na saniranju deponije u Požegi, koji će biti gotovi do kraja godine, rade se pripremni radovi i ubrzano otplinjavanje. Nakon toga, pristupiće se radovima na preraspodeli masa, to jest formiranju nove kasete otpada sa stabilnim kosinama i formiranju pristupnog puta na telu deponije te izvođenju radova na izgradnji obodnog kanala i sistema za prikupljanje procedne vode.

Prema rečima ministarke, opština Požega već odvozi otpad na regionalnu deponiju Duboko. Ono na čemu se intenzivno radi jeste izgradnja zelene infrastrukture i saniranje deponija.

Kako je navela, radi se na izgradnji šest regionalnih centara, a ovog leta će početi i radovi na izgradnji Regionalnog centra Kalenić. Kada je reč o sanaciji deponija, pored Požege, trenutno se saniraju i velike nesanitarne deponije u Rumi, Zrenjaninu i Šapcu, a prošle nedelje ministarstvo je potpisalo ugovore sa 30 jedinica lokalne samouprave za čišćenje više od 170 divljih deponija.

Foto: Ministarstvo zaštite životne sredine

U opštini Požega, takođe je u Osnovnoj školi ,,Petar Leković’’ zamenjen kotao na ugalj kotlom na gas, za šta je Opština Požega prošle godine dobila sredstva na konkursu Ministarstva za zamenu kotlova u javnim ustanovama. Ukupna vrednost investicije je 6,2 miliona dinara.

,,Ministarstvo već tri godine zaredom dodeljuje sredstva i za zamenu individualnih ložišta a upravo na tom konkursu, ove godine, za Opštinu Požega opredeljeno je 7,9 miliona dinara. Sve to zajedno, uticaće na manje aerozagađenje u Požegi, jer je poznato da su mazut, lož ulje i ugalj najveći zagađivači vazduha tokom grejne sezone“, rekla je ministarka Vujović.

Ministarka je dodala da će ministarstvo ove godine povećati iznos sredstava za te potrebe, tako da će za Konkurs za zamenu kotlarnica u javnim ustanovama biti opredeljeno 220 miliona dinara, a za zamenu individualnih ložišta 170 miliona dinara.

,,Podsetiću i da je Vlada Republike Srbije u maju ove godine donela Zaključak kojim se svim državnim organima, javnim preduzećima i ustanovama preporučuje da u roku od dve godine ugase kotlarnice koje koriste ugalj, mazut i lož ulje i pređu na ekološki prihvatljivije energente, odnosno da se priključe na sistem daljinskog grejanja ili gasovod’’, rekla je ministarka Vujović.

Energetski portal

EU: Novom Uredbom Saveta stroža pravila za održivije baterije

Foto-ilustracija: Freepik (user6702303)
Foto-ilustracija: Freepik (freepik)

Savet je usvojio novu Uredbu kojom će se pojačati pravila održivosti za baterije, odnosno za njihov ceo životni ciklus – od proizvodnje do ponovne upotrebe i reciklaže.

Kako se navodi, baterije predstavljaju ključan proces za dekarbonizaciju i prelazak Evropske unije na održiv transport sa nultom emisijom. Pored toga, one sadrže vredne resurse, zbog čega treba raditi na tome da se omogući njihova ponovna upotreba umesto oslanjanja na snabdevanje takvim sirovinama iz zemalja izvan EU.

Uredba će se odnositi na sve baterije, uključujući i one za električna vozila, industrijske baterije ili baterije za laka transportna sredstva kao što su električni bicikli.

Pročitajte još:

Novim pravilima promovisaće se cirkularna ekonomija kroz obaveze sakupljanja iskorišćenih baterija, ponovnu upotrebu materijala i odgovornost samih proizvođača. Uredbom je postavljen cilj za proizvođače da sakupljaju otpadne prenosive baterije i to da se do kraja 2027. prikuplja 63 odsto baterija, a do 2030. godine 73 odsto, a kada je reč o otpadnim baterijama za laka transportna sredstva reč je o 61 odsto do kraja 2031. godine. Kada je reč o ponovnoj upotrebi materijala, cilj nalaže da se pribavlja litijum iz 50 odsto otpadnih baterija do kraja 2027. godine i 80 odsto do kraja 2031. godine.

Više o ciljeima koji će biti postavljeni Uredbom pogledajte OVDE

Sve navedeno ima za cilj da se upotreba baterija učini sigurnijim i održivijim, između ostalog ograničavajući opasne supstance kao što su živa, kadmijum i olovo. Sve baterije moraće da imaju prateće informacije o njihovom ugljeničnom otisku i o recikliranom sadržaju.

Značaj Uredbe ogleda su sve bržem razvoju električne mobilnosti, koji će povećati potražnju za baterijama i za više od 10 puta do 2030.

Energetski portal

Globalna kriza hrane – Crnomorska inicijativa za žito i stanje u Africi

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Tokom 2022. godine na desetine miliona ljudi osetilo je globalnu krizu hrane, inflaciju, pa i nestašicu u nekim delovima sveta. Crnomorska inicijativa za žito, i njeno telo – Zajednički koordinacioni centar, čiji su predstavnici Rusija, Turska, Ukrajina i Ujedinjene nacije, pokazala se kao jedno od privremenih rešenja za globalnu krizu hrane.

Zbog mnogih faktora – od početka pandemije korona virusa, preko energetske krize, prošlogodišnjih suša i nestašica vode, naročito na Mediteranu, pa do političkih razloga, cene pšenice, kukuruza, brašna, hleba, jaja, šećera, mesa bile su u porastu, što je izazvalo probleme naročito u afričkim zemljama i delovima Azije.

PROČITAJTE JOŠ:

Foto-ilustracija: Unsplash (Ninno JackJr)

Ovaj Zajednički koordinacioni centar u Istanbulu uspeo je da izveze preko 32 miliona tona prehrambenih proizvoda iz tri ukrajinske luke u 45 zemalja, s obzirom na to da je Ukrajina bogata pšenicom. Ovo je rezultatiralo ublažavanjem problema u lancu snabdevanja hranom što je dovelo do pada globalnih cena hrane za 23 odsto u odnosu na njihov vrhunac u martu 2022. godine, govore podaci Organizacije UN-a za hranu i poljoprivredu (FAO).

Jedan od problema koji se nametnuo pomenutim faktorima, poput korona virusa, jeste smanjena poljoprivredna proizvodnja koja otpočela još tad, što je trend kome je kasnije doprinela i cena goriva i energenata koja je za poljoprivrednike i prevoznike presudna.

Inicijativa je dozvolila Svetskom programu za hranu (VFP) da odigra ključnu ulogu za neke zemlje, transportujući 725.000 tona pšenice u Avganistan, Etiopiju, Keniju, Somaliju, Sudan i Jemen, navodi se u saopštenju Ujedinjenih nacija.

Energetski portal

VOLONTERI UREDILI DVORIŠTE NOVOG DOMA ZA MALIŠANE IZ ZVEČANSKE

Foto: Headline
Foto: Headline

U prostoru bivše Klinike za opekotine, rekonstruktivnu i plastičnu hirurgiju (Zvečanska 9) održana je velika volonterska akcija. U objekat stare bolnice uskoro će se useliti oko 200 štićenika Centra za zaštitu odojčadi, dece i omladine u Zvečanskoj, i tu boraviti tokom renoviranja njihove matične zgrade. Kako bi deci boravak u novom domu bio što lepši i veseliji, veliko dvorište ovog objekta je uređeno, oslikano, očišćeno i prilagođeno mališanima.

U volonterskoj akciji učestvovalo je više od 120 zaposlenih kompanije L’Oréal u Srbiji, uz podršku JKP „Zelenilo – Beograd“ i umetničkog ateljea „Šoln“. Povod za organizaciju ovog događaja je globalna inicijativa kompanije L’Oréal „Dan građana“ u sklopu koje se širom sveta organizuju akcije podrške lokalnim zajednicama. Ove godine akcija u Srbiji organizovana je sa ciljem podrške Centru za zaštitu odojčadi, dece i omladine – ustanovi socijalne zaštite koja kroz usluge smeštaja zbrinjava decu i mlade čije je pravo na život u porodici ugrožen.

„Bilo je pravo zadovoljstvo gledati kako sa puno elana i osmeha, volonteri sređuju dvorište u kome će naša deca moći da uživaju, da se igraju i druže. Ovom akcijom ste im zaista učinili preseljenje lakšim i lepšim, i sada spoljni prostor osvežen vedrim bojama zaista liči na mesto gde borave mališani. Mi se ovde staramo o više od 200 dece, od beba do mladih uzrasta do 26 godina i svima njima potrebno je mesto za prve korake, igru, ili za predah na svežem vazduhu – u lepoj hladovini ili cvetnom vrtu“- rekao je Miloš Stanković, rukovodilac Stacionara Centra za zaštitu odojčadi, dece i omladine.

U sklopu ove akcije, ofarbana je velika dvorišna ograda, ulaz u zgradu i prozori u prizemlju, uređene su zelene površine ispred objekta i napravljen cvetni vrt, postavljene nove klupe i đubrijere, a čitav prostor je temeljno očišćen. Umetnici iz ateljea Šoln ulepšali su prednji zid zgrade velikim muralom sa dečijim motivima. Deo Zvečanske ulice gde se nekada nalazila bolnica, koja je preseljena u zgradu novog Kliničkog Centra, sada izgleda mnogo uređenije, veselije i lepše. Obezbeđena je i donacija kozmetičkih proizvoda za korisnike i zaposlene u Centru.

„L’Oréal u Srbiji ima razvijene dugogodišnje programe podrške zajednici, ali nam je „Dan građana“ zaista poseban, jer svakome od nas pruža priliku da damo i lični doprinos nekoj važnoj lokalnoj  inicijativi. Nadamo se da smo danas doprineli tome da mališanima iz Zvečanske boravak u novoj zgradi bude što prijatniji. Veliko hvala našim partnerima – JKP „Zelenilo – Beograd“, ateljeu Šoln i Udruženju za podršku osobama ometenim u razvoju „Naša kuća“, koje je napravilo sendviče za sve volontere“ – navela je Sanja Burg, direktorka korporativnih komunikacija u kompaniji L’Oréal Balkan.

Inače, L’Oréal svojim zaposlenima, širom sveta, kroz Dan građana pruža priliku da radni dan provedu volontirajući još od 2010. godine. U ovoj akciji svake godine učestvuje oko 30.000 hiljada zaposlenih u oko 60 zemalja širom sveta, a u Srbiji je ova vrsta akcije organizovana 14. put.

Izvor: Headline

Srbija zainteresovana za tečni gas Crne Gore

Foto-ilustracija: Pixabay (Logga Wiggler)
Foto-ilustracija: Pixabay (Alexandra_Koch)

Predsednici Srbije i Crne Gore razgovarali su o najpovoljnijoj poziciji za Crnu Goru na Ekspo 2027.

“Razgovarali smo i o svim drugim važnim pitanjima – od infrastrukturnih pitanja, o izgradnji auto-puteva koji će nas povezivati, da iz Beograda do Podgorice stignemo za četiri i po sata, potrebi za daljom izgradnjom železničke pruge, daljim povezivanjem i u energetskom smislu“, izjavio je predsednik Srbije.

To se odnosi na dalekovod Pljevlja – Bajina Bašta, kod kojeg postoje tehnička neslaganja i problemi, što se analiziralo.

PROČITAJTE JOŠ:

Govorilo se i o najavi iz Crne Gore koja namerava da napravi terminal za tečni gas u Baru.

Foto-ilustracija: Unsplash (Martin Adams)

“Srbija je zainteresovana da deo tog tečnog gasa kupuje, zato smo spremni da čelične cevi odmah pustimo prema mernoj stanici koja bi bila u Bijelom Polju. Dakle, Zlatibor – Prijepolje – Bijelo Polje je merna stanica da bismo mogli da se povežemo i da značajne količine tog gasa preuzimamo“, izjavio je predsednik.

Naveo je da bi dnevno bilo moguće preuzeti 2,7 miliona kubnih metara, što, ističe, nije dovoljno, ali bi pomoglo daljoj sigurnosti snabdevanja i diversifikaciji gasnog snabdevanja u budućnosti.

Izvor: RTS

Zrenjanin: Raspisan konkurs za subvencionisanu kupovinu bicikala

Foto-ilustracija: Pixabay (leonqueen1)
Foto-ilustracija: Pixabay

Grad Zrenjanin je za svoje sugrađane u prethodne dve godine subvencionisao kupovinu 150 bicikala i za tu namenu iz budžeta je izdvojio milion dinara. Akcija se nastavlja i ovog leta i u prvom delu konkursa izabrani su privredni subjekti kod kojih građani koji budu ostvarili pravo na sufinansiranje mogu nabaviti bicikle – to su preduzeća “Moto Dane” d.o.o. i STR “Polar Bike”, navodi se na sajtu Grada.

Od sada, građani će moći da se prijave i na konkurs za kupovinu bicikla, kao ekološki prihvatljivog transporta, i da iskoriste subvenciju u iznosu od 10.000 dinara.

,,Interesovanje građana u protekle dve godine podstaklo nas je da ove godine udvostručimo ukupan iznos za ovu namenu i obezbedimo u budžetu sredstava koliko u prethodne dve godine zajedno – milion dinara. To znači da će subvenciju moći da iskoristi sto naših sugrađana, čime svi zajedno dajemo doprinos ne samo smanjenju zagađenja životne sredine i poboljšanju kvaliteta vazduha u gradu, već i zdravijem načinu života”, istakao je gradonačelnik Zrenjanina Simo Salapura.

Pročitajte još:

Tekst i uslovi konkursa za građane, kao i prijavni obrasci, objavljeni su na sajtu Grada Zrenjanina, stranici “Oglasi i konkursi”, a pravo učešća na imaju građani koji poseduju važeću ličnu kartu sa prebivalištem na teritoriji grada Zrenjanina, u trenutku podnošenja prijave. Rok za prijavu krajnjih korisnika na konkurs je 15 dana od dana raspisivanja, odnosno do utroška sredstava predviđenih za ovu namenu, a najkasnije do 1. decembra 2023. godine.

Način realizacije dodeljenih sredstava detaljno je naveden u tekstu konkursa, a suština je da građani, prilikom prijavljivanja na konkurs, dostave profakturu/predračun izdat od strane izabranih privrednih subjekata, sa datumom koji ne može biti raniji od datuma raspisivanja ovog konkursa i rokom isporuke. Grad Zrenjanin će vršiti prenos sredstava isključivo privrednim subjektima, kao direktnom korisniku, a ne građanima kao krajnjim korisnicima, koji izmiruju svoj deo obaveze kod prodavca, odnosno plaćaju cenu odabranog bicikla umanjenu za iznos subvencije.

Energetski portal

Novi investicioni ciklus u energetici prilika za mlade inženjere

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto: Ministarstvo rudarstva i energetike/Emilija Jovanović

Novi investicioni ciklus u oblasti energetike prilika je za naše mlade inženjere da u svojoj zemlji rade na velikim projektima.

Prema rečima Dubravke Đedović, ministarke rudarstva i energetike u narednih 10 godina u energetski sektor Srbije potrebno uložiti približno 15 milijardi evra.

Ona je na svečanoj akademiji Saveza inženjera i tehničara Srbije, na kojoj je obeležen dan rođenja Nikole Tesle i Nacionalni dan nauke u Srbiji naglasila da realizacija ciljeva i projekata zahteva ne samo ogromna finansijska sredstva, već i snažan oslonac u ljudima, pri čemu je izrazila uverenje da ima dovoljno ljudi koji imaju znanje i motiv da doprinesu razvoju srpske energetike u izazovnim vremenima.

Ministarka je istakla da je trenutak u kojem se Srbija nalazi višestruko izazovan i vrsta prekretnice za naš energetski sektor jer energetska kriza još uvek traje, a država čini sve da obezbedi dovoljno energenata.

“Istovremeno, uhvatili smo se u koštac sa reformom energetskog sektora i javnih preduzeća, koja je odlagana godinama, pa i decenijama. Trenutak je važan i zbog toga što danas donosimo najvažnija strateška dokumenta, kojima se postavlja temelj za energetiku koju ćemo imati u 2030, 2040. i 2050. godini”, rekla je Đedović, navodi se u saopštenju.

Ona je naglasila i da je cilj u Integrisanom nacionalnom planu za energetiku i klimu da obnovljivi izvori energije (OIE) postanu glavni domaći izvor električne energije sa udelom koji dostiže više od 40 odsto u proizvodnji električne energije u 2030. godini.

Pročitajte još:

Đedović je ukazala na to da je jedan od ključnih prioriteta i povećanje energetske efikasnosti, napomenuvši da su tu rezultati najbrže vidljivi i tu su svi aktivni učesnici – građani, privreda, institucije.

Ministarka je predočila da su u planu i mere kojima će se uticaj energetike na klimu postepeno smanjivati na putu ka karbonskoj neutralnosti, pa je cilj smanjenje emisija štetnih gasova do 2030. godine za 40,3 odsto u odnosu na 1990. godinu.

Ona je objasnila da investicioni prioriteti, izloženi u Polaznim osnovama plana razvoja energetske infrastrukture i mera energetske efikasnosti za period do 2028. godine sa projekcijama do 2030. godine obuhvataju, između ostalog, izgradnju RHE „Bistrica“, remonte i revitalizaciju HE „Đerdap 2“, razmatranje finansijske i tehničke isplativosti projekta RHE „Đerdap 3“.

Đedović je navela da je u sektoru OIE u toku izgradnja vetroparka Kostolac (66 megavati) i da se uskoro očekuje javni poziv za strateškog partnera za izgradnju solarnih elektrana snage jedan gigavat.

Energetski portal

Izabrani najbolji predlozi za očuvanje prirode u zaštićenim područjima

Foto-ilustracija: Pixabay (Couleur)
Foto-ilustracija: Pixabay (herbert2512)

Uz podršku Delegacije Evropske unije u Srbiji i Ministarstva zaštite životne sredine, Program Ujedinjenih nacija za razvoj (UNDP) odabrao je najbolje predloge koji su stigli kao odgovor na „Javni poziv za unapređenje prirodnih vrednosti u zaštićenim područjima“. Ovaj poziv je bio namenjen organizacijama civilnog društva koje se bave zaštitom životne sredine i klimatskim promenama, a raspisan je u okviru projekta „EU za Zelenu agendu u Srbiji”, u aprilu ove godine.

Na poziv je stigla 31 prijava, a tim nezavisnih eksperata je izabrao 13 projektnih predloga koji će dobiti finansijsku podršku kako bi bili sprovedeni u praksi.

Spisak izabranih projektnih predloga možete pogledati OVDE

Pročitajte još:

Očekuje se da će odabrani predlozi doprineti unapređenju zaštite i očuvanju biodiverziteta, posebno ugroženih vrsta, kao i povećanju otpornosti prirodnih staništa na izmenjene klimatske uslove. Takođe, pozitivno će uticati na dobrobit lokalnog stanovništva u područjima u kojima će se realizovati.

Projekat „EU za Zelenu agendu u Srbiji“, uz tehničku i finansijsku podršku Evropske unije i u partnerstvu sa Ministarstvom zaštite životne sredine, sprovodi UNDP u saradnji sa Ambasadom Švedske i Evropskom investicionom bankom (EIB), uz dodatna finansijska sredstva koja su obezbedile vlade Švedske, Švajcarske i Srbije.

Izvor: UNDP

Amazonska prašuma znatno zdravija nego prethodnih godina

Foto-ilustracija: Unsplash (Nathalia Segato)
Photo-illustration: Unsplash (Lucian Dachman)

Amazonska prašuma, koja se prostire na teritoriji osam zemalja – ​​Brazil, Peru, Kolumbija, Bolivija, Gvajana, Ekvador, Surinam i Francuska Gvajana, pokriva površinu dvostruko veću od Indije, najveća je tropska prašuma na svetu. Poznata po svom biodiverzitetu, Amazon nije samo dom za niz divljih životinja, uključujući jaguare, are i majmune, već takođe igra ključnu ulogu u regulisanju globalne klime. Procenjuje se da u svetskim prašumama živi oko milion autohtonih ljudi i lokalnih zajednica, koji su često najbolji čuvari ovih ekosistema. Značajno je da ove prašume imaju nižu stopu krčenja šuma kada njima upravljaju ove lokalne zajednice.

Podaci koje je objavio Nacionalni institut za svemirska istraživanja (INPE), pokazuju da je krčenje šuma u Amazoniji u junu 2023. opalo za 41 odsto u poređenju sa istim periodom 2022. Sveukupno, INPE je od januara 2023. do juna iste godine zabeležio smanjenje krčenja šuma za 34 odsto, što je značajno manje u odnosu na isti period 2022. godine. Ova ohrabrujuća cifra, međutim, ne garantuje nastavak trenda opadanja, pošto na promene u stopama krčenja šuma mogu uticati različiti faktori, uključujući vremenske uslove koji utiču na satelitske snimke. 

PROČITAJTE JOŠ:

Foto-ilustracija: Pixabay

Osim što imaju bogat biodiverzitet, prašume su vitalni upijači ugljenika, pri čemu tropske prašume čuvaju četvrtinu ugljenika u našoj kopnenoj biosferi. Trenutno, krčenje šuma ostaje značajna globalna pretnja, najvećim udelom izazvano poljoprivredom u tropskim oblastima, uglavnom zbog ekonomskog sistema koji poljoprivrednom zemljištu pripisuje veću vrednost nego šumskom zemljištu. Proizvodnja govedine, soje i palminog ulja naporan je posao koji zahteva velike površine zemljišta, što dovodi do značajnog krčenja šuma i zagađenja.

Iako podaci ukazuju na smanjenje krčenja šuma ove godine, stručnjaci naglašavaju važnost kontinuirane budnosti i dugoročnih strategija za borbu protiv ovog problema. Na događaju “Power Our Planet” koji se održao krajem juna u Parizu, predsednik Brazila je u svom govoru, još jednom naglasio posvećenost svoje zemlje cilju nultog krčenja šuma u Amazonu. Takođe, izjavio je da će Savezna vlada biti veoma oštra prema projektima koji zahtevaju seču stabala za sadnju soje, kukuruza, ili uzgoj stoke. Ove napore sažeo je u jednoj rečenici – “Amazon je suverena teritorija Brazila, ali u isto vreme pripada čitavom čovečanstvu”, rekao je predsednik, kako se navodi u saopštenju na sajtu vlade.

Milica Vučković

Srpska privreda stvorila skoro 150 odsto više otpada nego 2021. godine – Rudarstvo najviše

Foto-ilustracija: Pixabay (DariuszSankowski)
Foto-ilustracija: Pexels (Alex Fu)

Sektori ekonomskih delatnosti u Srbiji stvorili su u prošloj godini 174,7 miliona tona otpada, objavio je Republički zavod za statistiku. Ukupno je tretirano 174,3 miliona tona otpada, pri čemu je reciklirano 6,8 odsto više otpada u odnosu na 2021. godinu.

Tokom 2022. godine u Republici Srbiji sektori: poljoprivreda, šumarstvo i ribarstvo; rudarstvo; prerađivačka industrija; snabdevanje električnom energijom, gasom i parom; snabdevanje vodom i upravljanje otpadnim vodama; građevinarstvo i sektori uslužnih delatnosti stvorili su 174,7 miliona tona otpada što predstavlja povećanje od 149,4 odsto u odnosu na prethodnu godinu, navodi se na sajtu RZS.

PROČITAJTE JOŠ:

Foto-ilustracija: Unsplash (Luca Maffeis)

Rudarstvo je odgovorno za 94,4 odsto ukupnog otpada, sledi snabdevanje električnom energijom, gasom i parom (3,7 odsto).

Kad je reč o stvorenim količinama otpada, sektor poljoprivreda, šumarstvo i ribarstvo je u 2022. zabeležio rast od 3 odsto u odnosu na 2021. godinu, rudarstvo – rast od 177,1 odsto, prerađivačka industrija – pad od 28,8 odsto.

Snabdevanje električnom energijom, gasom i parom zabeležilo je pad od 10 odsto, snabdevanje vodom i upravljanje otpadnim vodama – rast od 40,8 odsto, građevinarstvo – rast od 11,9 odsto i sektori uslužnih delatnosti – rast od 8,4 odsto.

Izvor: CENTAR ZA PROMOCIJU CIRKULARNE EKONOMIJE

Sarajevska energetska i klimatska nedelja od 25. do 29. septembra

Foto-ilustracija: Freepik (jcomp)
Foto: SECW

Petodnevni međunarodni događaj Sarajevo energy and climate week (SECW) / Sarajevska energetska i klimatska nedelja održaće se od 25. do 29. septembra 2023. godine.

Događaj, u organizaciji Privredne/Gospodarske komore FBiH, pod pokroviteljstvom Ministarstva spoljne trgovine i ekonomskih odnosa BiH, te Grada Sarajeva, usmeren je na pravednu tranziciju i dekarbonizaciju energetskog sektora sa ciljem postizanja klimatske neutralnosti i uspostavljanja cirkularne ekonomije.

Sarajevo, domaćin ovog veoma važnog događaja, kao glavni grad Bosne i Hercegovine, opredelio se za postizanje klimatske neutralnosti, doprinos BiH u postizanju tog cilja, a  uključio se i u međunarodne projekte razvoja i implementacije konkretnih koraka u tom pravcu.

,,Vizija SECW-a će biti ključni događaj u regionu Zapadnog Balkana za sve zaposlene u energetskom sektoru“, naglašavaju organizatori.

Za sve koji žele da postanu deo ove priče više detalja OVDE

Izvor: SECW

Sena nakon jednog veka postaje reka za kupanje

Foto-ilustracija: Unsplash (Anthony Delanoix)
Foto-ilustracija: Unsplash (
Bryan Turner)

Reka Sena teče dužinom od 777 kilometara, nakon čega se uliva u Lamanš. Protiče kroz Pariz i jedan je od simbola grada, pored Ajfelovog tornja. Još na Olimpijskim igrama 1900. održane u ovom gradu, Sena je bila mesto gde su se plivači takmičili. Međutim, veći deo reke protiče kroz industrijalizovana područja, i njena flora i fauna su zato oskudne. Otpadna voda i kanalizacija iz domova je takođe ispuštana u reku.

Od 1923. godine kupanje je bilo zabranjeno zbog kvaliteta vode, ali se dugi niz godina ova odluka nije poštovala. Nakon skoro čitavog veka, i mnogo uloženog novca, blizu milijardu i po evra, Parižani će moći ponovo da zaplivaju u svojoj reci i kupalištima u gradu do 2025. godine. Ideja jeste da Sena bude čista, pitoma i poželi dobrodošlicu predstojećim letnjim Olimpijskim igrama, koje će se održati 2024. godine u Parizu, prenose svetski mediji.

PROČITAJTE JOŠ:

Foto-ilustracija: Pixabay

Pariz je grad koji je čišćenjem Sene, potvrdio svoje napore koje ulaže u ozelenjavanje, prečišćavanje vazduha, uklanjanja posledica klimatskih promena – čak ima i projekat postavljanja merača za buku na nekoliko lokacija, za otkrivanje vozila koja prelaze određene granice jačine zvuka, čija je svrha otklanjanje zagađenja bukom. Pariz ima ambiciozni plan, kako smo naveli, da se uhvati u koštac sa klimatskim promenama. Jedna od javnih politika podrazumeva sadnju velikog broja drveća – plan je da do 2026. godine bude zasađeno ukupno 170.000 stabala.

U Parizu, pored ovih inicijativa, biciklistička kultura ima potencijal, s obzirom na to da je od 2017. godine korišćenje ovog prevoznog sredstva skočilo za 50 odsto. Grad Pariz će svake godine uložiti 250 miliona evra za razvoj biciklističke infrastrukture, i nastoji da poveća ukupnu kilometražu biciklističkih staza na 100.000km do 2030. godine.

Energetski portal

Zbog čega je dosadašnji način reciklaže plastike loš?

Foto-ilustracija: Freepik (rawpixel.com)
Foto-ilustracija: Pixabay (Hans)

Najveći zagađivači plastičnim otpadom, koji zauzimaju prva tri mesta na svetu jesu Sjedinjene države, Kina i Indija. Na četvrtom mestu nalazi se Brazil, koji godišnje proizvede 11,3 miliona tona ovog otpada. Iako je prikupljeno preko 90 odsto otpada u ovoj državi, svega nešto više od jedan odsto se zaista reciklira, odnosno preradi u sekundarni proizvod. Globalno gledano, prosek za reciklažu plastike iznosi devet odsto, što je i dalje niska stopa, navodi se na sajtu Svetskog ekonomskog foruma (WEF).

Podaci iz studije koju je sproveo WWF, pokazuju da godišnje oko 10 miliona tona plastične ambalaže završi u okeanima, a preko sedam miliona tona na deponijama.

Upravljanje otpadom i dalje nije zadovoljavajuće dobro, a dodatno je reč i o lošem načinu reciklaže plastike. Naime, kako bi se proces efikasno sproveo, plastični otpad mora da bude dekontaminiran, odnosno da bude očišćen. Postojeći način podrazumeva upotrebu velike količine vode, koja tako zagađena dospeva dalje u životnu sredinu, a pri tome nedovoljno efikasno se uklanjaju zagađivači iz plastike, zbog čega ona gubi dalju vrednost, kako u kvalitetu tako i ekonomsku.

Pročitajte još:

Kao primer se navodi plastična ambalaža u kojoj je bilo ulje. Nakon što bude iskorišćena, u ambalaži ipak ostane mala količina neiskorišćenog ulja. Godišnje samo u Brazilu se proizvede jedna milijarda plastične ambalaže ulja za podmazivanja, a u njoj ostane dva miliona litara ulja. Kako navodi WEF, litar ulja dovoljan je da zagadi milion litara vode.

Objašnjenje za neefikasno čišćenje ambalaže može se pronaći u svakodnevnim radnjama. Naime, kada želimo da sa ruku uklonimo ulje za podmazivanje, osim vode potrebno je koristiti dodatno sredstvo za čišćenje, kao što je deterdžent. Osim što vodu prljamo uljem, u nju otiče i sredstvo za pranje ruku.

Iako Brazil nije najveći zagađivač, razlog zbog čega je pomenut jeste što je upravo u ovoj zemlji osmišljen novi način za reciklažu, koji ne podrazumeva upotrebu vode i manje zagađuje životnu sredinu. Reč je o inovativnom ekološkom odmašćivaču, koji efikasno odvaja plastičnu ambalažu od ulja.

Nekoliko prednosti je ključno. Kada plastika bude dobro očišćena, njena upotrebna vrednost je veća. Takođe, tako odvojeno ulje može ponovo da se koristi umesto da postane zagađivač prirode, a ponovo može da se upotrebi i odmašćivač.

Energetski portal

Potpisan još 151 ugovor za dodelu sredstava za kupovinu seoske kuće sa okućnicom

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Nakon što je potpisan još 151 ugovor za dodelu bespovratnih sredstava za kupovinu seoske kuće sa okućnicom, u svim krajevima Srbije, ministar za brigu o selu Milan Krkobabić je najavio da će uskoro biti dodeljena i dvehiljadita kuća na selu.

Kako je ministar naveo, zahvaljujući programu Ministarstva za brigu o selu, samo od početka ove godine 260 seoskih kuća sa okućnicom dobilo nove stanare.

Ovim potpisima na ugovore obezbeđen krov nad glavom za još 229 ljudi i 103 dece, rekao je ministar.

On je naveo da će nove komšije dobiti žitelji u 90 naselja u 44 opštine u Srbiji i napomenuo da je jedno od najpopularnijih sela na jugu Srbije Željuša kod Dimitrovgrada.

Pročitajte još:

Ministar Krkobabić je ukazao na to da vojvođanska sela nastavljaju istim tempom da privlače mlade parove, pa će tako u Bačkom Petrovom Selu, u kojem je od početka programa već useljena 61 kuća, žitelji stići u još sedam kuća.

Najviše potpisanih ugovora imaju Odžaci, gde će se rasporediti 17 novih vlasnika, a odmah za njima je Kanjiža sa 16 kuća, podsetio je on i dodao da Ministarstvu za brigu o selu, otkako je Program pokrenut, prosečno svakog dana stigne 10 do 15 zahteva za kupovinu kuća na selu.

Ministar je objasnio da se novac dodeljuje po redosledu pristiglih prijava do utroška sredstava opredeljenih za ovu namenu, a najkasnije do 1. novembra ove godine.

Energetski portal

BESPLATNE EKOLOŠKE PEŠAČKE TURE NA VELIKOM RATNOM OSTRVU

Foto: Wikipedia/Stefan Didam
Foto: Wikipedia/Aleksandra Marjanović

Tokom jula i avgusta građani će biti u prilici da uživaju u upoznavanju zanimljivosti koje pruža Veliko ratno ostrvo, kao netaknuti biser prirode, Dunavska ada na ušću Save u Dunav i zaštićeno prirodno dobro, površine 211,38 hektara.

U pratnji vodiča iz Gradske opštine Zemun, u toku besplatne pešačke eko šetnje posetioci će biti upoznati sa istorijatom ostrva, režimima zaštite, raznovrsnim biljnim i životinjskim svetom ostrva, a posebno autohtonim i ugroženim vrstama, specifičnostima, ali i opasnostima koje prete od zagađenja životne sredine, unošenja invazivnih vrsta, preteranog korišćenja, urbanizacije…

Pročitajte još:

Nakon šetnje ”stazom zdravlja”, u Zelenom amfiteatru će se diskutovati o zaštiti prirode i prirodnim vrednostima ostrva i realizovati šaljivi eko kviz i eko radionice za decu.

Kako se navodi na sajtu opštine ture će se održavati subotom od 9 do 12 časova. 

Za više informacija i kako se prijaviti pogledajte ovde

Energetski portal

EU će sprovoditi zakone o zdravlju zemljišta – zdravo tlo do 2050.

Foto-ilustracija: Pixabay
Photo-illustration: Pixabay

Evropa već ima direktive posvećene vodi i vazduha, međutim sada je na red došlo i zemljište. Održivo upravljanje zemljištom, postaće norma u EU. Evropska tla su ocenjena kao nezdrava, prema naučnim dokazima, koji pokazuju da je preko 60 odsto njih ugroženo. Baš iz ovog razloga, institucije EU stvoriće pravni okvir za zaštitu zemljišta.

Degradacija tla u EU dogodila se, prvenstveno zbog neodgovornog upravljanja zemljištem, kontaminacije i prekomerne upotrebe pesticida, zajedno sa uticajem klimatskih promena – svake godine to odnese 50 milijardi evra budžeta. Degradirana tla ometaju pružanje osnovnih usluga ekosistema kao što su proizvodnja hrane, apsorbovanje ugljenika ili regulacija vode. 

Postoje regioni koji su manje uključeni u intenzivnu poljoprivredu, imaju strože ekološke propise, pa obično i kvalitetnije zemljiše – na primer skandinavske zemlje, gde je veći deo pošumljen, ali i alpski regioni Švajcarske i Austrije.

Pročitajte još:

Photo-illustration: PIxabay

S druge strane, Španija ima veliki poljoprivredni sektor sa značajnom količinom svoje zemlje posvećene poljoprivredi, posebno voću, povrću i proizvodnji vina. Ovi usevi često zahtevaju visok nivo upotrebe pesticida. Kao najveći poljoprivredni proizvođač u EU i jedan od najvećih proizvođača vina u svetu, Francuska koristi značajne količine pesticida. Međutim, vredi napomenuti da je Francuska preduzela korake da smanji upotrebu pesticida još ranije sa svojim Ecophito planom, koji ima za cilj smanjenje upotrebe pesticida za 50 odsto do 2025. godine.

Strategija EU o zemljištu za 2030. predlaže zakon koji ima za cilj postizanje zdravog zemljišta u svim državama članicama do 2050. godine. Zakonodavstvo će obezbediti jedinstvenu definiciju zdravlja zemljišta, uspostaviti okvir za praćenje i uvesti smernice za održivo upravljanje zemljištem a potom sprovesti mere za sanaciju zagađenih lokacija, u skladu sa principom „zagađivač plaća“.

Poljoprivrednici će takođe imati koristi od poboljšanog zdravlja zemljišta jer zakon podstiče prakse održivog upravljanja, što može dovesti do povećanja plodnosti zemljišta, ali zdravije tla će igrati i ključnu ulogu u ublažavanju klimatskih promena i prevenciji katastrofa povezanih sa njima.

Energetski portal