Home Blog Page 135

Na šta nam ukazuje Svetski dan stanovništva?

Foto-ilustracija: Freepik (freepik)
Foto-ilustracija: Freepik (freepik)

Od svog nastanka, čovečanstvo se neprekidno suočava sa izazovima. Prvobitno je bila reč o naporima da se obezbede osnovni uslovi za preživljavanje, koje čine hrana i sklonište, te su se kroz hiljade godina susreli sa osvajanjem teritorija, formiranjem država, ratovima i drugim.

Danas, čovek se suočava sa gotovo istim problemima kao na svojim počecima, ali iz drugačijih razloga. Dok je nekada razlog bio mali broj ljudi i nedovoljna razvijenost onog potrebnog za preživljavanje, danas je reč o prevelikom broju stanovništva i prezasićenosti čovekovim izumima.

Svetski dan stanovništva, koji se obeležava svakog 11. jula, proglašen je upravo sa ciljem da se podigne svest o problemima sa kojima se suočavamo. Naime, Ujedinjene nacije su 1989. godine proglasile ovaj dan, nakon što je 1987. godine broj globalnog stanovništva dostigao pet milijardi.

Pročitajte još:

Iako bi iz ugla nekadašnjeg čoveka moglo da izgleda nemoguće da razvitak čovečanstva može da donese lošije uslove za život, donekle to se već ostvaruje. Mnogobrojni su problemi sa kojima se suočavamo  – te bismo mogli da započnemo njihov niz nedostatkom hrane i ostalih osnovnih uslova za život, kao što je čist vazduh. Možda danas imamo ono što čovek nekada nije, kao što je siguran dom i razvijenu tehnologiju, ipak nismo dovoljno svesni da smo na tankom ledu sa istim, ali i onim značajnijim – osnovnim životnim potrebama koje čine zdrava životna sredina, a koju su imali naši preci. Pominjući tanak led, simbolično možemo se osvrnuti i na klimatske promene i globalno zagrevanje.

Bilo kako bilo, ovogodišnji Svetski dan stanovništva posvećen je zaštiti zdravlja i prava žena i devojčica. I svaki, kao i ovaj, problem možemo sagledati sa više strana. Ovo može biti medicinski, pravno-društveni, ali i ekološki problem. Sa stanovišta UN ovogodišnji Dan govori o tome da održivu budućnost (Agenda za održivi razvoj 2030) kojoj težimo možemo da postignemo ukoliko u njenom dostizanju uključimo svakog čoveka na planeti, odnosno i žene i decu. Pružajući podršku njihovim željama za životom, porodicom i karijerom, otvaramo put sigurnijem sutra.

Kako je prethodno napisano, svaki problem ima više aspekata, a konkretnim primerom predstavićemo njihovu povezanost sa ekologijom.

Foto-ilustracija: Unsplash (2Photo Pots)

Govoreći o ženama, u okviru Konferencije COP27, jedan dan posevećen je temi nedovoljne zastupljenosti žena iz Afrike u pravednim procesima tranzicije i jačanju otpornosti zajednica. Žene i deca ne samo da su najugroženije stanovništvo nakon klimatske katastrofe, odnosno da su najranjiviji kada je reč o ekološkim problemima, već su oni moćan pokretač za promene. O tome govori značaj žena koje imaju u zajednici, brinući o zdravlju porodice i životnoj sredini. Zbog toga bi trebalo da se ulože napori u unapređenje veština žena, ali i devojčica, koje bi mogle da daju dodatan posticaj i novi pristup u rešavanju klimatske krize.

Prema podacima UN, u Africi gotovo 70 odsto hrane proizvode žene, radeći u oblastima kao što su poljoprivreda, stočarstvo i šumarstvo – koji su najosetljiviji na klimatske promene.

Ovo je samo jedan od primera koji ukazuje na to da je potrebno da prvenstveno cenimo sve pripadnike svoje vrste, kako bismo mogli da to učinimo i prema ostalim živim bićima, ali i životnoj sredini koja je zajednička svima. Ujedno, poruka koju nosi jeste da jedino ujedinjeni možemo da učinimo sigurniju budućnost.

Broj stanovništva konstantno je u porastu, brojeći sada oko osam milijardi ljudi. Iako je problem hrane prisutan, mnogi podaci pokazuju da nije reč o nemogućnosti da se obezbedi dovoljna količina za svaku osobu, već problem leži u nepravilnom upravljanju hranom – nepravednoj raspodeli, olakom bacanju iste, ali i ekološkim problemima koji dodatno utiču na smanjenje mogućnosti da je se proizvede dovoljno. U svemu ovome leži krivica čoveka, pa i u ekološkom smislu, jer doprinosi značajno klimatskim promenama.

Katarina Vuinac

Objavljeni prvi ISSB standardi izveštavanja za klimu i održivost prema ESG kriterijumima

Foto-ilustracija: Freepik (freepik)
Foto-ilustracija: Freepik (freepik)

Međunarodni odbor za standarde održivosti (ISSB) objavio je svoja prva dva standarda u oblasti klime i održivog poslovanja, koji predstavlja skup globalnih standarda izveštavanja po ESG (environment, social, governance) kriterijumima.

ESG je koncept kojim se vrši kvantifikovano ocenjivanje održivosti kompanije’’, kaže Dušan Stokić, rukovodilac Centra za životnu sredinu, tehničke propise, kvalitet i društvenu odgovornost.

Kada se izradi ESG strategija, ona se najčešće fokusira na postizanje određenih, unapred definisanih merljivih performansi, uspostavljanje numeričkih ciljeva, uz sprovođenje eksterne, nezavisne provere.

,,Zahvaljujući činjenici da se ESG zasniva na merljivim, pouzdanim i proverljivim podacima, on predstavlja svojevrsni indikator za investitore da li je kompanija dugoročno održiva“, ističe Stokić.

Pročitajte još:

Na razvoju ISSB standarda eksperti su radili gotovo 18 meseci i oni predstavljaju osnovu za jednoobrazno i sveobuhvatno izveštavanje o održivosti koje primenjuju kompanije. Standardi se sastoje od dva odvojena okvira za izveštavanje: o klimi i o održivosti.

Na osnovu izveštaja koje kompanije sačinjavaju primenom ovih standarda, investitori će mnogo lakše donositi odluke, jer će izbeći ili svesti na minimum rizike loših procena investiranja u neadekvatne projekte.

ISSB standardi daju okvir informacijama koje kompanije uključuju u svoje finansijske izveštaje, što će ih navesti da posebnu pažnju posvete ESG rizicima.

Najvažnije, ISSB standardi će obezbediti da kompanije daju ESG informacije uz svoje finansijske izveštaje, u okviru istih izveštajnih dokumenata. Istovremeno, po prvi put, kreiran je zajednički okvir za kompanije koje na ovaj način prikazuju rizike vezane za klimu.

U širem kontekstu, ISSB standardi predstavljaju doprinos daljem razvoju standardizacije u ovim oblastima i istovremeno dopunjuju već postojeće standarde i okvire, kao što su:

  • CDSB – Climate Disclosure Standards Board,
  • TCFD – Task Force on Climate-related Financial Disclosures,
  • Value Reporting Foundation’s Integrated Reporting Framework, i
  • SASB – Industry-based guidance from the Sustainability Accounting Standards Board.

Izvor: Privredna komora Srbije

NAJAVA TAKMIČARSKE IZLOŽBE PROIZVODA OD MALINE

Foto: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Izložba proizvoda od maline sa dodatnom vrednošću održaće se 15. jula 2023. godine na promenadi u Vrnjačkoj Banji.

Cilj takmičenja i izložbe je promovisanje srpskog brenda tradicionalnih i inovativnih proizvoda od maline i prepoznatljivost domaćih proizvođača, navodi se na sajtu Poljoprivredne i Savetodavne Stručne Službe Srbije.

Stoga, pozivaju se svi, poljoprivredna gazdinstva, zadruge i udruženja poljoprivrednih proizvođača, firme, pojednici, škole da učestvuju.

Komisija za ocenu prozvoda će obaviti selekciju proizvoda koji će ući u dalje takmičenje i biti izloženi na štandovima na promenadi u Vrnjačkoj Banji. Biće više kategorija u kojima će se pobednici birati, čak i za potpuno nove kategorije koje pravilnik ne obuhvata.

Kriterijumi za ocenu proizvoda su senzorne karakteristike, inovativnost proizvoda i pakovanje.

Osim pobednika po kategorijama, biće proglašen i apsolutni pobednik takmičarske izložbe proizvoda od maline. Pobednik takmičenja osvaja adekvatnu nagradu.

Energetski portal

Dubrovnik u borbi protiv zagađenja bukom

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Unsplash (Lee Jeffs)

Bilo da ste fan “Igre prestola” ili ste jednostavno tu radi sunca, Dubrovnik je omiljena turistička destinacija. Ali, ako ovog leta idete u ovaj, turistima primamljiv, grad u Hrvatskoj, razmislite o prtljagu koju će te nositi sa sobom.

Zahvaljujući novim pravilima, posetiocima dubrovačkog Starog grada zabranjeno je vući kofere na točkićima po njegovim zavojitim ulicama – što znači da nećete imati izbora nego nositi svoje torbe, prenosi Metro.

Novu politiku uveo je gradonačelnik Mato Franković, koji je rekao da se radi o pokušaju suzbijanja zagađenja bukom, nakon što je lokalnom stanovništvu dosadilo da ih noću budi zvuk putnika koji udaraju svojim koferima po kamenim ulicama. A oni koji budu uhvaćeni kako vuku svoje kofere na točkiće, mogli bi dobiti prilično veliku kaznu od 265 evra.

Pročitajte još:

Zapravo, prema gradonačelniku, ova pravila su “samo početak”. Od novembra se u lokalnoj samoupravi nadaju da će se zajedničkim snagama rešiti kofera u Dubrovniku, uvodeći sistem po kojem će se torbe odlagati izvan grada, a do smeštaja prevoziti. Zvuči elegantno – i potencijalno, prilično skupo.

Ali, dok ti planovi ne budu uspostavljeni, čini se da ne postoji nikakav privremeni plan za one koji ne mogu sami nositi svoj prtljag. Turisti su takođe pozvani da ne šetaju kućne ljubimce bez povoca, da se ne penju na spomenike i ne hodaju uokolo bez majice, kako bi iskazali “poštovanje” prema gradu.

Izvor: Capital.ba

Kineska električna vozila osvajaju globalno tržište

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Unsplash (Chuttersnap)

U težnji ka održivom transportu, Kina je prepoznala potencijal električnih vozila i uložila je velika sredstva u razvoj ove industrije u proteklih 15 godina. Vlada Narodne Republike Kine, znatno utiče na razvoj ovog tržišta svojim subvencijama i drugim vrstama podsticaja za kupovinu električnih automobila.

Posledica ovih napora jeste činjenica da više od 50 odsto udela na globalnom tržištu električnih automobile pripada njima. Takođe, kako navodi Statista, 2022. godine tržište je doživelo skok od preko 30 odsto, odnosno, prodato je 3.82 miliona EV.

PROČITAJTE JOŠ:

Foto-ilustracija: Pixabay

Brendovi poput BYD, Nio, Vuling, Kspeng i Zeekr su se pojavili kao glavni igrači i na domaćem i na međunarodnom tržištu. Približno 700.000 električnih vozila je izvezeno iz Kine u 2022. godini. Samo BYD prodao je toliko modela da je nadmašio Teslu. Jedna od prednosti kineskih automobila jeste konkurentnost njihovih cena – s obzirom da neki BYD modeli mogu da se kupe i za oko 10.000 evra.

Nedavno je Kina proslavila prekretnicu u industriji sa AION-om, koji je proizveo jubilarni 20-milioniti kineski električni automobil. 

Kako tržište električnih vozila nastavlja da raste, kineski brendovi kao što su BYD, Nio, Vuling, Kspeng, Zeekr i AION prete da postanu jeftinija alternativa, sa ciljem da zahvate i domaća i globalna tržišta svojom inovativnom tehnologijom i konkurentnim cenama. Porast prodaje i sve veća internacionalizacija ovih brendova pokazuje uspon Kine kao značajnog igrača na globalnom tržištu električnih vozila.

Energetski portal

Nestlé Srbija nastavlja putem regenerativne poljoprivrede: Podrška i za lokalne proizvođače suncokreta

Foto: Boško Karanović
Foto: Boško Karanović

Nestlé Srbija uključio je i domaće proizvođače suncokreta u svoj program regenerativne poljoprivrede, koji za cilj ima očuvanje i obnavljanje poljoprivrednog zemljišta. Prednosti održivih agrarnih praksi predstavljene su medijima i partnerima kompanije u banatskom mestu Kumane, na poljima suncokreta posejanim ovog proleća, uz poštovanje principa regenerativne poljoprivrede. Domaćin skupa bila je firma Raca d.o.o, koja je ujedno i najveći proizvođač suncokreta u zemlji i dobavljač kompanije Victoriaoil iz Šida, zadužene za proizvodnju suncokretovog ulja.

Na ovaj način je Nestlé Srbija, nakon proizvođača sušenog povrća za čuveni dodatak jelima Začin C, u program regenerativne poljoprivrede uključio lokalne uzgajivače suncokreta, koje će biti prerađivano u ulje, što će biti ključna sirovina za proizvodnju Thomy majoneza i soseva u fabrici u Surčinu. Već od novembra ove godine kompanija će koristiti deo sirovina dobijen iz regenerativnih izvora, a plan je da u budućnosti celokupna proizvodnja bude bazirana na suncokretovom ulju iz regenerativnih izvora.

Pročitajte još:

Regenerativna poljoprivreda jedna je od najvažnijih globalnih inicijativa Nestlé-a koja za cilj ima unapređenje zdravlja zemljišta, zaštitu biodiverziteta i očuvanje životne sredine. Projektom će ove godine biti obuhvaćeno blizu 750 tona lokalno uzgajanog suncokreta, od kojeg će biti sačinjeno 3,5 miliona komada Thomy majoneza i soseva.

„Zaista smo ponosni na to što smo prva kompanija koja je u Srbiji počela da primenjuje prakse regenerativne poljoprivrede i što pružanjem podrške lokalnim proizvođačima sirovina zajedno gradimo održivu prehrambenu industriju. Uključivanjem prvih kompanija i naših najvećih dobavljača za Začin C, Telek Paprike iz Martonoša i Geneze iz Kanjiže, koje proizvode sušeno povrće po regenerativnim principa, ostvarili smo izuzetno zapažene rezultate. Na tom putu regeneracije naših plodnih ravnica ostajemo i dalje, budući da nam se sada pridružuju vredni proizvođači suncokreta, od kojeg kasnije nastaje ulje kao ključni sastojak za majoneze i soseve iz asortimana našeg čuvenog brenda Thomy“, istakla je Marjana Davidović, generalna direktorka Nestlé-a za Srbiju, Crnu Goru i Severnu Makedoniju.

Foto: Boško Karanović

Suncokret se na poljima novih dobavljača već obrađuje po principu strip-till tehnike, koja podrazumeva minimalnu obradu tla, odnosno plitko oranje, kako bi se očuvalo zdravlje zemljišta i u njemu se zadržale velike količine organske materije. Ovaj način obrade zemlje takođe smanjuje potrošnju fosilnog goriva, što doprinosi smanjenju emisija gasova sa efektom staklene bašte.

„Za nas koji se bavimo poljoprivredom uvođenje novih praksi veoma je važno, ne samo zbog povećanja prinosa i prihoda, nego i zbog očuvanja plodnosti zemljišta za naredne setve. Način na koji obrađujemo zemljište u okviru Nestlé programa regenerativne poljoprivrede predstavlja relativnu novinu u našoj zemlji, a suština je u minimalnoj strip-till obradi zemljišta koja donosi višestruke koristi – umanjuje potrošnju goriva i đubriva, a za obrađivanje je potreban manji broj ljudi. Ono što je najvažnije, ovim praksama čuvamo zemlju koja nam je svima toliko važna, a utičemo i na zdraviju životnu sredinu manjom emisijom štetnih gasova“, izjavio je u poljima suncokreta Duško Radnović, tehnički rukovodilac u firmi Raca d.o.o.

Najveći svetski proizvođač hrane i pića već podržava 500.000 poljoprivrednika širom sveta u implementaciji regenerativne poljoprivrede, sa planom da u projekat na globalu uloži 1,2 milijarde švajcarskih franaka do 2025.

Očuvano zemljište na duže staze uklanja iz atmosfere ugljen-dioksid, koji je glavni uzročnik klimatskih promena. Zbog toga je ovaj program važan deo ukupnih napora koje Nestlé preduzima idući ka cilju da do 2050. godine dostigne neto nulti uticaj na životnu sredinu. Cilj Nestlé-a je da do 2025. godine na globalnom nivou 20 odsto ključnih sastojaka svih proizvoda bude proizvedeno uz implementaciju principa regenerativne poljoprivrede, a 50 odsto sastojaka do 2030. godine.

Izvor: Nestlé

Vanredna mera podrške preduzetnicima koji skladište malinu i višnju roda 2022. godine

Foto-ilustracija: Pixabay (Mr Gajowy3)
Foto-ilustracija: Unsplash (Elena G.)

Uredba o vanrednoj interventnoj meri podrške pravnim licima i preduzetnicima koji skladište malinu i višnju roda 2022. godine usvojena je na sednici Vlade, radi izmirenja obaveza prema proizvođačima.

U Srbiji voće se uzgaja na površini od nešto više od 190 hiljada hektara, uz proizvodnju od približno 1,5 miliona tona, a pored šljive, koja zauzima najveću površinu, veoma su zastupljeni zasadi maline i višnje.

Zbog činjenice da određena količina uskladištenog roda prošle godine nije našla put do kupca, a površine pod višnjom i malinom rastu iz godine u godinu, pojavio se nedostatak slobodnog skladišnog prostora, čime je ugrožen ovogodišnji otkup.

Za rešavanje ovog problema, Vlada Srbije opredelila je 10.000.000 dinara subvencija javnim nefinansijskim preduzećima i organizacijama.

Energetski portal

Zrenjanin: U toku sanacija dugogodišnje nesanitarne deponije

Foto: Ministarstvo zaštite životne sredine
Foto-ilustracija: Pixabay (Pexels)

U toku su radovi na sanaciji nesanitarne deponije na trasama cevovoda u industrijskoj zoni „Jugoistok 2“, u Zrenjaninu.

Prilikom posete, ministarka zaštite životne sredine Irena Vujović, navela je se rešava veliki ekološki problem koji postoji već 40 godina. Reč je o kompleksnom projektu, zato što se više decenija zatrpava otpadom, kako komunalnim tako i industrijskim, da bi pre desetak godina, kako je navela, deponija je bila prekrivena slojevima peska visine tri do šest metara.

„Cilj sanacije je uklanjanje deponovanog otpada do zdrave podloge na projektovanim trasama cevovoda i prostora namenjenog za retenziju atmosferskih voda sa pratećim sadržajima’’, rekla je ministarka Vujović.

Pročitajte još:

Nesanitarna deponija nalazi se uz saobraćajnicu Zrenjanin-Beograd, sanira se površina od oko pet hektara, a u prvoj fazi izvodiće se radovi sanacije na poziciji retenzije, kao i razvrstavanje i odnošenje otpada, te postavljanje zaštitnih folija.

Osim ovog projekta, kako navodi ministarka, u Zrenjaninu su realizovani i drugi, poput uklanjanja divlje deponije u Botošu prošle godine, a opredeljena su i sredstva za zamenu kotlarnice na mazut kotlarnicom na gas u Osnovnoj školi ‘Dr Aleksandar Sabovljev’ u Ečkoj.

,,Cilj je da već od nove grejne sezone, oko 250 mališana koji pohađaju ovu školu imaju bolje grejanje, ali prvenstveno čistiji vazduh u kome će odrastati’’, istakla je ministarka Vujović.

Gradu Zrenjaninu za sanaciju nesanitarne deponije odobrena su sredstva na Javnom konkursu za sanaciju i zatvaranje nesanitarnih deponija, koje je raspisalo Ministarstvo zaštite životne sredine. Pored Zrenjanina, sredstva su, na konkursu, odobrena i opštinama Ruma i Požega, kao i Šapcu.

Energetski portal

Najtoplija nedelja planete od kada se meri temperatura

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Unsplash (Jonas Weckschmied)

Dani koji su iza nas, bili su proglašeni za najtoplije od kada se vrše merenja. Iako u našem delu Evrope nije bilo takvih toplotnih talasa još uvek, kada se gleda na globalnom nivou, i kada se meri temperatura naše planete Zemlje, jeste.

Prosečna globalna temperatura dostigla je 17,18 stepeni, i tokom nedelje je ostajala pri svom rekordu.

Južni delovi SAD-a, sever Afrike i Kina, delovi su sveta koji se bore sa jakim toplotnim talasima, što utiče na zabeležni globalni rekord. Toplotni talasi stigli su i do Antarktika gde je temperaturu bila takođe iznad normale. Led na Antarktiku spušten je na rekordno niske nivoe poslednjih nedelja.

Pročitajte više:

Foto-ilustracija: Unsplash (Joseph Barrientos)

Ove rekorne temperature povezane su sa El Ninjom, koji značajno utiče na globalne temperature, i doprinosi rekordima koji se svako leto oboraju poslednjih godina. To je faza kada su površinske vode u centralnom i istočnom tropskom Tihom okeanu toplije nego obično, što utiče na cirkulaciju atmosfere i dovodi do posledica na vremenske obrasce.

Toplota je povećana, i to je uglavnom primetno u nekim oblastima gde El Ninjo može dovesti do toplijih letnjih temperatura od prosečnih. Na primer, na jugoistoku Sjedinjenih Država često su leta toplija od prosečnih tokom godina El Ninja.

Takođe je vredno napomenuti da treba odvojiti efekte klimatskih promena izazvanih ljudima od prirodne varijabilnosti klime (kao što su El Ninjo događaji). Dok El Ninjo može da izazove kratkoročne fluktuacije globalne temperature, dugoročni trend rasta temperatura prvenstveno je vođen klimatskim promenama izazvanim ljudima.

Energetski portal

PROJEKAT EKO-SOLAR I VETROPARK NA TERITORIJI VELIKOG GRADIŠTA

Photo-Ilustration: Pixabay (Coernl)
Foto-ilustracija: Pixabay (torstensimon)

Sve je veće interesovanje za korišćenje obnovljivih izvora energije (sunčeva energija, energija vetra) u svetu, Evropi, ali i kod nas. Prateći ovu dinamiku, na teritoriji opštine Veliko Gradište, korišćenje ovih izvora predstavlja budućnost i postavlja se kao jedan od ciljeva za naredne godine.

Opština Veliko Gradište objavila je rani javni uvid, plan  regulacije budućeg projekta, i stimuliše eventualne donatore i zainteresovana lica da finansiraju izradu planskog dokumenta koji bi bio osnov za dalje sprovođenje. 

Pročitajte još:

Veliko Gradište trebalo bi da dobije solarnu elektranu i/ili vetropark u turističkom naselju Beli Bagrem.

Buduću solarnu elektranu činiće niz fotoelektričnih panela (modula) čija je osnovna svrha konvertovanje sunčeve energije (fotona) u električnu energiju. Moduli se postavljaju na metalnu podkonstrukciju koja ih nosi, dok se kablovi vode ispod i/ili iznad zemlje, što se bliže rašava projektnom dokumentacijom, stoji u planu. Visina konstrukcije panela na kojoj se montiraju moduli je između 1,85 m i 3,70m. U sklopu elektrane planirani će biti i objekti i oprema elektrane, komandno – nadzorna zgrada i rasklopno postrojenje elektrane kao mesto gde se vrši povezivanje elektrane.

Na ovom području nema zaštićenih kulturnih dobara niti zaštićenih vrsta.

Energetski portal

OBJAVLJENE NOVE CENE GORIVA

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Nove najviše maloprodajne cene derivata nafte za period od 15 časova 7. jula 2023. godine do 14. jula 2023. godine iznosiće:

EVRO DIZEL, u iznosu 183,00 dinara za jedan litar i

EVRO PREMIJUM BMB 95 u iznosu 176,00 dinara za jedan litar.

Takođe, u skladu sa članom 3 stav 5 navedene uredbe, obaveštavaju se privredni subjekti koji obavljaju delatnost trgovine motornim i drugim gorivima na stanicama za snabdevanje prevoznih sredstava da su dužni da utvrđene maloprodajne cene derivata nafte primene odmah po objavljivanju na zvaničnoj internet stranici Ministarstva turizma i omladine.

U cilju sprečavanja većih poremećaja i očuvanja životnog standarda stanovništva, Vlada je usvojila Uredbu o izmeni Uredbe o ograničenju visine cena derivata nafte koja će važiti do 31. jula 2023. godine.

Energetski portal

WWF – “Ni 1% pijaće vode za 100% života na planeti”

Foto-ilustracija: Pixabay (ronymichaud)
Foto: WWF Adria

Voda je ograničen resurs, a koriste je svi sistemi. Tretiramo je kao besplatno i beskonačno javno dobro, ali svaka nesmotrena upotreba pijaće vode nosi sa sobom jako visoku cenu i ugrožava budućnost raspoloživih rezervi pijaće vode. Interaktivnom izložbom “Ni 1% pijaće vode za 100% života na planeti” svetska organizacija za zaštitu prirode WWF je ukazala na taj problem u Silosima, uz performans koji je privukao veliki broj posetilaca. 

Iako planeta oduvek raspolaže sa manje od jedan posto pijaće vode, danas dolazimo u situaciju da je možda ne bude dovoljno za sav živi svet baš zbog toga što se prema njoj ne ponašamo odgovorno.

“Sve ljudske aktivnosti su žedne aktivnosti. Ekonomije su zavisne od rasta, što stvara dodatni pritisak na vodne ekosisteme. Pre 30 godina vode je bilo izobilju, ne zato što sada vode ima manje, nego zbog toga što su naše aktivnosti sve veće, na sve stavljamo slavinu”, istakla je Nataša Kalauz, izvršna direktorka WWF Adrije.

Da bismo na trenutak osetili kako bi mogao da izgleda svet kome nedostaje pijaće vode, predstavili smo situacije u kuhinji (gde nam je zimnica VODA), kupatilu (kupanje u zagađenoj VODI), teretani (bez VODE za popiti posle vežbanja) kao i sav živi svet na planeti za koji nema dovoljno VODE za piće. 

Pročitajte još:

“Ovom izložbom želimo da podstaknemo sve da se zamisle i promene svoje navike. Nije nam cilj da pretimo mračnim scenarijima, ali jeste da radimo da na tome da se oni ne dogode,” dodaje Kalauz.

Foto: WWF Adria

Pretnje po stabilnost slatkovodnih ekosistema iz kojih se snabdevamo vodom za piće su mnogobrojne. Neadekvatno i neumereno korišćenje voda u urbanim sredinama uz odsustvo tretmana otpadnih voda koje se ispuštaju u vodene tokove predstavlja pretnju ne samo po zdravlje ekosistema već i na javno zdravlje. 

I hidroelektrane su problem s kojim se u našem regionu često suočavamo. One izoluju vodne ekosisteme i barijera su za živi svet u vodama. Samim tim nema migracija vodnih vrsta, smanjuje se riblji fond, ili čak izumire, jer ribe ne mogu da se mreste.

“Trebalo bi da ubuduće još više radimo na tome da male hidroelektrane ne budu prvi izbor kada govorimo o obnovljivim izvorima energije. Baš naprotiv treba da podržavamo trend uklanjanja nepotrebnih i zastarelih brana i barijera na rekama, da omogućimo revitalizaciju slobodnih prirodnih tokova”, zaključuje Kalauz.

WWF nastavlja kampanju “Ni 1% pijaće vode za 100% života na planeti” i posle uspešnog događaja u Silosima, na kanalima društvenih mreža i javnom promotivnom prostoru. 

Izvor: WWF Adria

Sufinansiranje inovacija u oblasti cirkularne ekonomije

Foto-ilustracija: Pixabay (nattanan23)
Foto-ilustracija: Freepik (jcomp)

Ministarstvo zaštite životne sredine i Program Ujedinjenih nacija za razvoj (UNDP), uz finansijsku podršku Globalnog fonda za životnu sredinu (GEF), objavili su javne pozive za sufinasiranje inovacija u oblasti cirkularne ekonomije.

Kroz projekat “Smanjenje ugljeničnog otiska lokalnih zajednica primenom principa cirkularne ekonomije u Republici Srbiji“ otvorena su dva poziva:

– poziv za saradnju nauke i privrede u razvoju i primeni cirkularnih modela poslovanja

– poziv za integrisanje neformalnih sakupljača sekundarnih sirovina u sistem upravljanja otpadom.

Pročitajte još:

Kako se navodi na sajtu Ministarstva zaštite životne sredine, raspisivanje poziva ima za cilj da se podrže rešenja koja doprinose efikasnoj upotrebi sirovina i energije, smanjenju emisija štetnih gasova, a time i ublažavanju klimatskih promena, kao i poboljšanju kvaliteta života ranjivih grupa.

Na Javni poziv za saradnju nauke i privrede se mogu prijaviti naučnoistraživačke organizacije koje sarađuju sa privredom, dok je drugi poziv namenjen organizacijama civilnog društva, socijalnim preduzećima, naučnoistraživačkim organizacijama i ostalim obrazovnim institucijama koje imaju predloge za uključivanje neformalnih sakupljača sekundarnih sirovina u formalne tokove upravljanja otpadom.

Javni pozivi otvoreni su do 27. jula 2023. godine.

Detalje javnih poziva možete pogledati ovde

Energetski portal

Evropska Komisija usvojila paket mera za održivije korišćenje biljaka i zemljišta

Foto: Unsplash (Adrian Infernus)
Foto-ilustracija: Pixabay

Evropska komisija usvojila je paket mera koji se odnosi na održivo korišćenje ključnih prirodnih resursa, čime će se ojačati otpornost prehrambenih sistema Evropske unije i poljoprivrede.

Kako se navodi na sajtu Komisije, Zakon o nadzoru zemljišta će Evropsku uniju postaviti na put prema zdravom tlu do 2050. godine. On podrazumeva prikupljanje podataka o zdravlju zemljišta koji će biti na raspolaganju poljoprivrednicima i drugim vlasnicima zemljišta.

Prikupljanje podataka je važno kako bi se radilo na takozvanim novim genomskim tehnikama, koje predstavljaju inovativne alate koji doprinosti povećanju održivosti i otpornosti sistema ishrane. Njima se omogućava razvoj poboljšanih biljnih sorti koje su otpornije na klimatske promene i štetočine, zahtevajući manje đubriva i pesticida, a mogu da obezbede veće prinose.

Pročitajte još:

Cilj je da se uspostave dve kategorije biljaka koje su dobijene novim genomskim tehnikama. Prve su uporedive sa prirodnim ili konvencionalnim biljkama, a druge su sa složenijim modifikacijama. Kako se navodi, potrebno je da se pruže podsticaji za razvoj ovakvih biljaka, kao i da se obezbedi transparentnost u vezi sa ovim biljkama na tržištu Evropske unije.

Pored navedenog, merama se predlaže smanjenje otpada od hrane i tekstila, kako bi se prirodni resursi efikasnije koristili, a ujedno se smanjile i emisije sa efektom staklene bašte.

Ovakve mere su hitne, s obzirom na to da je oko 70 odsto zemljišta u EU u ovom trenutku nezdravo, čemu doprinose i erozije koje godišnje unište milijardu tona zemljišta – gornjeg plodnog sloja.

Energetski portal

Novi zeleni kilovati stizaće iz južnog Banata – Vetropark Plandište na mreži do 2025. godine

Foto-ilustracija: Pixabay (tookapic)
Foto-ilustracija: Unsplash (Thomas Reaubourg)

Pokrajinski sekretarijat za urbanizam i zaštitu životne sredine dao je saglasnost na ažuriranu Studiju o proceni uticaja na životnu sredinu projekta vetroparka Plandište 1, kojom je ovaj projekat dobio i zelenu dozvolu za gradnju.

Reč je o planiranom projektu vetroelektrane snage do 102 MW. Nosilac projekta je kompanija Wind Park Plandište, a obrađivač Studije firma New Energy Solutions.

Kako se navodi u dokumentu, nosilac projekta planira da sprovede međunarodni tender u prvoj polovini 2023. godine i izabere izvođača po sistemu „ključ u ruke“.

Postavljanje vetrogeneratora je planirano u periodu tokom drugog i trećeg kvartala 2024. Početak rada vetroparka planiran je početkom 2025. godine, prenosi eKapija.

Pročitajte još:

Prisećanja radi, planira se izgradnja još jedne vetroelektrane u Srbiji, a tim povodom Grad Bor je na javni uvid stavio plan detaljne regulacije područja vetroelektrane ,,Snaga istoka“, čija je površina obuhvata Plana oko 2699,88ha.

Izgradnjom vetroelektrane planira se postavljanje 41 vetrogeneratora, svaki snage 7,2 MW, što znači da će ukupna snaga vetroelektrane biti zaokrenužena na 300MW.

Energetski portal

Sledeće godine svi će zaigrati za isti tim – Olimpijada naspram zagađenja

Foto-ilustracija: Freepik (Freepik)
Foto-ilustracija: Unsplash (
Bryan Turner)

Važni sportski događaji neretko budu zapljusnuti negativnim komentarima od strane zagovornika dobrobiti životne sredine. Kada se donese odluka da će se naredno veliko sportsko takmičenje održavati u nekoj, uglavnom, nedovoljno razvijenoj državi ili onoj u kojoj se do sada nisu održavali događaji tolikih razmera, započinju se planovi za izgradnju novih namenskih objekata i prateće infrastrukture ili rekonstrukciju postojećih. Kako čovek danas gotovo ne može da napravi korak u kojem neće ostaviti karbonski otisak, sleduje pitanje koliko je koraka potrebno za ovako veliku stvar i koliko će se oni snažno otisnuti, govoreći o životnoj sredini. Provuče se tu još pitanja, kao što je – Kako promovisati sa jedne strane sport za koji vezujemo zdravlje i zabavu, dok sa druge strane narušavamo zdravlje i radost prirode, a time i nama?

Da li je reč o osvešćenosti ili nespremnosti da se ponese teret osuda – ne znam, ali u godinama za nama organizatori ulažu napore da sportske događaje učine održivijim. A o tome da li ovde svoje mesto pronalazi grinvošing ili ne, pisala sam u ranijem blogu, te bih se sada osvrnula na nešto drugo.

Sunčani letnji dani, navode me da ovaj blog prožmem pozitivnim mislima, potiskivajući moguća osporavanja.

Olimpijske igre održane 2021. godine u Tokiju dobar su primer onoga o čemu ću danas pisati. Tokom pripreme, građani Japana sakupljali su plastičnu ambalažu koja je umesto da postane otpad, dobila priliku za novi život. Prikupljenih 24,5 tona plastike preradom je nastavilo svoj životni ciklus kroz postolja za Olimpijske igre. Postavljen je i cilj da se značajan deo otpada koji je nastao tokom održavanja takmičenja, kao i pratećih rekvizita nabavljenih za ovu priliku, ponovno upotrebi ili reciklira.

Naredne Olimpijske igre koje treba da budu održane 2024. godine u Parizu, biće produžetak započetog. Organizatori su najavili da će 11.000 stolica na tribinama biti izrađeno od plastičnog otpada, za šta je potrebno da se prikupi oko 100 tona plastike.

Podršku plastici pružiće i drvo. Kako se ne bi obarala nova stabla za izradu potrebnog nameštaja za Olimpijadu, organizatori su iskoristili postojeće drvo i to sa krova jednog bazena koji je renoviran.

Iako bih volela da ovaj blog mogu da završim sa rečenicom da će cela organizacija takmičenja imati nulti uticaj na životnu sredinu, nije moguće. Pa ipak, potrudiću se da bude što bolji kraj.

Naime, ugljenični otisak ne može da se u potpunosti ukine, ali ga je moguće neutralisati kompenzacijom. Zbog toga je najavljeno da će za sav proizvedeni ugljenični otisak, organizacija podržati druge ekološke projekte. Kako se navodi, cilj je da se emisije koje nastaju u vezi sa Igrama prepolove, a da se emisije CO2 nadoknade i više nego što će ih generisati. Vraćajući se na sam početak bloga, želim da istaknem da će koristiti značajan procenat već postojećih prostorija. Korak dalje, organizatori kažu da gde god je moguće radiće maksimalno u korist prirode, najavljujući korišćenje obnovljive energije, javnog prevoza ili drugog ekološki prihvatljivog prevoznog sredstva. Pored toga, radiće se na sistemu upravljanja vodama i zaštiti biodiverziteta.

Tamo gde ovakva rešenja ne mogu da se uvedu, kao što sam napisala – biće primenjena kompenzacija. Primera radi, organizatori će podržati izgradnju biciklističke staze od 30 kilometara i nabaviti preko 10.000 bicikala.

U nadi da se iza ovakve organizacije ne krije grinvošing, pozivam vas da se zajedno radujemo predstojećem takmičenju koje nije samo sportsko već i za našu planetu.

Katarina Vuinac