Home Blog Page 812

Najčistija termoelektrana u regionu – RiTE “Ugljevik”

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

U Rudniku i termoelektrani (RiTE) “Ugljevik” je u probni rad pušten sistem za odsumporavanje vredan 80 miliona evra koji ovog energetskog giganta Republike Srpske čini najčistijom elektranom u regionu.

Projektni menadžer za izgradnju sistema odsumporavanja Zlatko Malović rekao je novinarima da je to kruna napora koje su u ovaj važan projekat uložili preduzeće i Elektroprivreda Republike Srpske, uz vrlo povoljan kredit Vlade Japana i sa japanskim konzorcijumom “Mitsubishi Hitachi Power Systems” kao izvođačem.

“Završetkom ovog projekta otklonjene su sve potencijalne opasnosti koje su rasle sa zaoštravanjem legislative po pitanju zaštite životne sredine, u odnosu na ugovorne obaveze prema Evropskoj energetskoj zajednici i domaćoj legislativi”, istakao je Malović.

On je naveo da će emisija štetnih zagađujućih materija u RiTE “Ugljevik” biti smanjena za minimalno 80 puta i zadovoljiti najstrože evropske direktive u ovoj oblasti.

Malović je rekao da će period puštanja u rad postrojenja za odsumporavanje dimnih gasova trajati tri meseca tokom kojih će se podešavati procesi.

Ugovor o kreditu potpisan je 2010. godine, a radovi na postrojenju trajali su od 2016. godine.

Izvor: Energetika.ba

Blokirano gotovo 4.000 besplatnih e-trotineta u Francuskoj

Foto-ilustracija: Unsplash (Alexander Schimmeck)
Foto-ilustracija: Unsplash (Claudio Schwarz)

Aktivistička grupa “Pobuna protiv izumiranja” (Extinction Rebellion XR) preuzela je danas odgovornost da je onesposobila 3.700 gradskih električnih trotineta namenjenih za besplatno korišćenje.

Aktivisti kažu da su time hteli da ukažu na štetan ekološki uticaj trotineta na baterije i da uz to podrže današnji štrajk u Francuskoj protiv penzione reforme.

U Parizu 2.200 trotineta, 1.500 u Lionu, 90 u Bordou je onesposobljeno blokiranjem elektronskog koda tako da ne mogu da se aktiviraju preko pametnog telefona korisnika, navela je aktivistička organizacija za zaštitu životne sredine i ukazala da time trotineti nisu trajno oštećeni.

“Suprotno slici o njima u svetu kao ‘zelenom prevozu’, električni trotineti su ekološka katastrofa”, smatra ovaj pokret.

Foto-ilustracija: Unsplash (Nicolas I.)

U saopštenju se ukazuje da e-trotineti “gutaju energiju”, kratko traju, da je “visoka energetska cena” prevoza torinetima jer im stalno treba puniti baterije, a da je “niska stopa reciklaže” njihovih litijumskih baterija.

Organizacija navodi i da su e-trotineti više zamena za pešačenje, nego što su zamena za korišćenje automobila.

Takođe, osudili su to što se trotineti koriste da bi se osujetio današnji masovni štrajk širom Francuske koji je pogodio i javni transport.

Pokret “Pobuna protiv izumiranja”  koji se zalaže za nenasilnu civilnu neposlušnost kao odgovor na nedovoljno delovanje države u borbi protiv klimatskih promena, obećao je da će ponoviti ovu operaciju dok e-trotineti “te kapitalističke igračke, ne budu izbačeni iz naših gradova” i naveo da želi da prevoz bude zaista ekološki.

U velikim francuskim gradovim poslednjih godinu dana razvio se niz servisa za iznajmljivanje hiljada električnih trotineta, dok država pokušava da reguliše tu delatnost i njihovo učestvovanje u saobraćaju.

Izvor: Zelena Srbija

Špansko eko-selo je primer da je život u skladu sa prirodom moguć i danas

Foto: Sunseed
Foto: Sunseed

Nešto što nam je nerazumljivo i strano opisujemo kao “španska sela”. Izraz se u naš jezik ušunjao iz nemačkog. Ne bih zalazila u problematiku kako je čuveni Gete osmislio tu kovanicu, ali bih vas upitala – da li su nam “španska eko-sela” jednaka nepoznanica kao ona bez prefiksa “eko”?

Ideja o neformalnom obrazovnom projekatu za tranziciju ka održivosti Sunseed je rođena davne 1982. godine na jednom zelenom festivalu. Trenutno, na njemu radi pedesetak entuzijasta s željom da ostavljaju manji negativni utisak na našu planetu za čijim ispunjenjem tragaju u antičkom selu u Andaluziji. Kroz oblast u kojoj je posađeno sunseed protiče ugrožena reka Aguas, čiju dolinu presecaju brojne planinarske staze.

Iza aktera stoji više od 30 godina rada, istraživanja, igre, učenja i transformacije, tokom kojih su inspirisali ljude iz različitih krajeva sveta da, poput njih, prigrle zdraviji i odgovorniji stil života.

Stanovnici eko-sela upražnjavaju organsku poljoprivredu, rade na jačanju veze s prirodom, obrazuju posetioce održavajući različite kurseve poput pravljenja korpi, okrenuti su alternativnoj medicini, neophodnu energiju crpe iz obnovljivih izvora, bave se različitim vrstama umetnosti, neguju se bio-kozmetikom, teže da ne prave otpad.

Foto: Sunseed

Svoju ekonomiju zasnivaju na deljenju i velikodušnosti, a politiku na demokratskom odlučivanju. Upravljaju se prema postulatima cirkularne ekonomije i nastoje da zaokruže kruženje materije.

Sve ovo su osmislili sa idejom postizanja većeg nivoa samodovoljnosti i “ekologizacije” društva i stvaranja snažno povezanih, ali istovremeno osnaženih i jedinstvenih, pojedinaca.

Između 15 i 20 odsto hrane koju jedu “eko-seljani” i njihovi gosti dolazi iz njihovih bašta, a ostatak kupuju od tamošnjih poljoprivrednika i eko-proizvođača. Svi su vegetarijanci.

Meštani maksimalno koriste lokalno dostupne resurse, ali se ne zaustavljaju na flori – već se snabdevaju i energijom sunca i vodom odatle.

S obzirom na to da imate priliku da ih posetite i privremeno se infiltrirate u njihove krugove, oni su itekako voljni da podele svoje iskustvo i veštine – ali i obroke.

Jelena Kozbašić

Najveća opasnost za zdravlje – klimatske promene?

Foto-ilustracija: Unsplash (Jenny Hill)
Foto-ilustracija: Unsplash (Guy Bowden)

Klimatske promene plaća naše zdravlje, upozorava Svetska zdravstvena organizacija iz Madrida. Da li predstavnici 200 zemalja mogu da usklade regulative za ograničenje globalnog zagrevanja?

Najveća zdravstvena pretnja čovečanstvu u 21. veku mogle bi da budu klimatske promene.

Svetska zdravstvena organizacija u Madridu upozorava da sve više ljudi pati od toplotnog stresa, odnosno stanja organizma kada telo nije u mogućnosti da se odupre spoljašnjim i unutrašnjim toplotnim faktorima.

Ne manji problem su ekstremne vremenske prilike i bolesti koje prenose komarci, uključujući malariju.

Agencija Ujedinjenih nacija za životnu sredinu apeluje da vlade ispune ambiciozne ciljeve za smanjenje emisije ugljen-dioksida. Milion života godišnje moglo bi da bude spaseno smanjenjem zagađenja vazduha.

Iako zdravlje plaća klimu, tek manje od jednog procenta međunarodnog finansiranja za klimatske akcije ide zdravstvenom sektoru.

Svetska zdravstvena organizacija procenjuje da će do 2030. godine klimatske promene i njihove posledice uzrokovati najmanje 250.000 dodatnih smrti godišnje, pri čemu će sedam miliona ljudi godišnje umreti od zagađenja vazduha u zatvorenim i otvorenim prostorima.

Dve trećine zagađenja vazduha na otvorenom rezultat je sagorevanja fosilnih goriva.

Izvor: RTS

Zrenjanin dobio 1.750 novih sadnica

Foto: JP Vojvodinašume
Foto: JP Vojvodinašume

U okviru akcije „Nedelja za zeleniju Vojvodinu“ na više lokacija u Zrenjaninu biće zasađeno ukupno 1.750 sadnica i to: breze, crnog bora, hrasta i topole. Kako se ova akcija sprovodi na teritoriji čitave Vojvodine, od 2. do 6. decembra, JP „Vojvodinašume“ doniralo je više od 4.000 sadnica pokrajinskom Sekretarijatu za urbanizam i zaštitu životne sredine.

Direktor JP „Vojvodinašume“, Roland Kokai, pokrajinski sekretar, Vladimir Galić i gradonačelnik Zrenjanina, Čedomir Janjić, zasadili su sadnice breze u Plankovoj bašti u gradu na Begeju.

Izuzetno se vodi računa koje sadnice su pogodne za urbane sredine, a breze su otporne na vremenske uslove i dobro podnose niske temperature, a s druge strane, atraktivnog su izgleda i koriste se za oplemenjivanje gradskih površina.

Obraćajući se prisutnim predstavnicima medija, direktor Kokai je istakao sledeće:

Foto: JP Vojvodinašume

„Mi kao društveno odgovorna kompanija i preduzeće koje gazduje šumama imamo posebnu odgovornost da pomognemo ostalim grupama i organizacijama i zato doniramo sadni materijal i pružamo stručno-tehničku podršku, podržavajući, na taj način, svaki vid akcije ozelenjavanja Vojvodine. Smatram da su ovakve akcije najbolji način da na delu, svako od nas, pokaže da zastupa tezu da zdrava životna sredina nema alternativu. Donacije sadnica koje su obezbeđene su najbolji vid podrške lokalnim samoupravama da povećaju zelene površine na svojoj teritoriji, a da, pri tom, čitav taj proces ne košta ni institucije, ali ni građane“.

Odgovarajući na pitanje novinara kakva je situacija sa podizanjem vetrozaštitnih pojaseva, Kokai je rekao:

„Procentualno, najmanje vetrozaštitnih pojaseva je u Banatu. Vetar ugrožava njive i useve, ostavlja degradirane oranice koje nakon udara jačih vetrova više nisu istog kvaliteta, što se narednih godina odražava na prinose, ali i na cenu zemljišta po hektaru. Stimulacija poljoprivrednika u finansijskom smislu sigurno bi ih podstakla da se opredeljuju za podizanje vetrozaštitnih pojaseva, a značajno je i da poljoprivrednici budu dobro informisani o značaju istih“.

Izvor: JP Vojvodinašume

Pola miliona rakova uginulo zarobljeno u plastici

Foto-ilustracija: Unsplash (Ahmed Sobah)
Foto-ilustracija: Unsplash (Matt Gunnar)

Opasnost od zagađenja plastikom preti čitavom živom svetu, ali u neposrednoj opasnosti su životinje koje se nađu zarobljene u gomili plastičnog otpada ili ga pomešaju za hranu, što uglavnom ima smrtonosne posledice.

Nakon nedavne studije sprovedene u Tasmaniji otkriveno je da je više od pola miliona rakova pustinjaka uginulo od zagađenja plastikom. Naime, plastični otpad preplavio je ostrvo Kokos u Indijskom okeanu, na kojem je nastradalo čak 508.000 rakova i ostrvo Henderson u Tihom okeanu, sa oko 61.ooo ovih nastradalih životinja. Veliki problem predstavlja i to što telo rakova pustinjaka nema sopstvenu školjku. Zato su uvek u potrazi za praznim školjkama, a često kao alternativu koriste i šuplje predmete na koje naiđu.

Institut za proučavanje mora i Antarktika i Univerzitet u Tasmaniji primetili su da odbačena plastika pravi životinjama fizičku barijeru i često se manifestuje i kao zamka za divlji živi svet u njegovoj životnoj sredini. Istraživački tim pronašao je ogroman broj rakova pustinjaka zarobljenih u otpadu, u proseku jedno do dvoje rakova po kvadratnom metru.

Foto-ilustracija: Unsplash (Bonnie Kittle)

Postoji još jedna “začkoljica” kod ove vrste zglavkara. Kako su uvek u procesu traženja školjke u koju će se sakriti, postoji poseban hemijski signal koji emituju nakon što jedan od njih ugine, prenoseći tako informaciju da je “školjka” na raspolaganju. Kod masovnijih izumiranja poput ovog to znači da je signal preneo da je veliki broj školjki “slobodan” u kontejnerima gde su uginuli rakovi zarobljeni u smeću, a gde će, prateći signal, doći novi broj rakova i tako se broj uginulih životinja neprestano širi. To može stvoriti problem zbog masovnog izumiranja ove vrste, što se posledično može primetiti i na nivou čitavog ekosistema.

Rakovi pustinjaci igraju važnu ulogu u morskim ekosistemima, prozračuju zemljište i čine ga plodnijim.

Na ostrvu Kokos u maju ove godine već je pronađeno 414 miliona komada plastike izbačene na obali. Među njima bilo je najviše plastičnih predmeta za jednokratnu upotrebu, poput čepova za boce, slamčica i letnje obuće.

Jelena Cvetić

Hrvatska podržava dekarbonizaciju Evrope

Foto-ilustracija: Unsplash (Gustavo Quepón)
Foto-ilustracija: Unsplash (François Genon)

Sastanak Veća Evropskih unija ministara za energetiku održan je danas u Briselu, a na njemu je sudelovao i hrvatski ministar zaštite okoline i energetike dr sc. Tomislav Ćorić.

Ministri su razmenili mišljenja na temu „Pametna integracija sektora: promicanje čiste energije“ i istakli kako je za postizanje klimatske neutralnosti potrebna upotreba čiste energije u celoj privredi. Pametna integracija sektora preduslov je za, što se troškova tiče, efikasniju dekarbonizaciju i osiguravanje stabilnosti i fleksibilnosti energetskih sistema. Pomoću nje se povezuju sektori, nosioci energije, infrastrukture i tehnologije. Pametnom integracijom sektora omogućuje se upotreba sve većeg obima čiste energije u različite svrhe (grejanje, saobraćaj i industriju).

Ministar Ćorić je naglasio kako Republika Hrvatska u potpunosti podržava dekarbonizaciju Evropske unije i da je za ostvarivanje toga cilja potrebno intenzivno razvijanje novih tehnologija i usavršavanje već postojećih. Uz sve to, nove tehnologije moraju biti i novčano prihvatljive pa je nužno da se one međusobno povežu i primenjuju u više sektora.

Foto-ilustracija: Unsplash (Vadim Sadovski)

Vodonik je jako dobar primer, s obzirom na to da je njegova uloga već prepoznata u mnogim sektorima. Vidljivi su njegovi potencijali u prometu, industrijskim procesima, ali i u energetici. Upravo je to ono čemu integracija sektora treba težiti. U tom smeru idu i aktivnosti Evropske komisije koja promoviše primenu vodonika u širem smislu, jer se jedino tako može postići potpuna dekarbonizacija Evrope“, kazao je ministar Ćorić.

Na sastanku Veća ministara raspravljalo se i o daljim koracima nakon Komunikacije o nacrtima integrisanih nacionalnih energetskih i klimatskih planova naslovljene „Ujedinjeni u ostvarivanju energetske unije i klimatske politike“. Uredbom o upravljanju energetskom unijom propisana je izrada desetogodišnjih integriranih nacionalnih energetskih i klimatskih planova za svaku državu članicu. Ministar Ćorić je rekao kako se dorada Integrisanoga nacionalnog energetskog i klimatskog plana upravo završava i da je namera dostaviti ga Evropskoj komisiji do kraja godine.

Jedna od tema su bili i prioriteti nove Komisije u području energetske politike. Republika Hrvatska podržava nastojanje nove predsednice Evropske komisije da se nastavi dekarbonizacija energetskog sektora, pa je u kontekstu posebno važno nastaviti s intenzivnim razvijanjem obnovljivih izvora energije, kao i s jačanjem energetske efikasnosti.

Izvor: Ministarstvo zaštite okoline i energetike

Osnovci iz Vrbasa odlično poznaju upravljanje otpadom i zaštitu životne sredine!

Foto: Opština Vrbas
Foto: Opština Vrbas

Osnovna škola “20. oktobar” bila je odličan domaćin finalnog dela takmičenja u edukativnom kvizu “Prljavo ili čisto – nije isto”, koji je deo projekta Nemačke međunarodne saradnje – GIZ “Upravljanje otpadom u kontekstu klimatskih promena (DKTI)”. Kviz je bio namenjen učenicima od petog do osmog razreda, a najbolja i najspretnija ekipa na temu prikupljanja otpada, reciklaže i zaštite životne sredine, bila je ona koja je reprezentovala Osnovnu školu “Bratstvo – jedinstvo”. Sofija Međedović, Marko Maljik, Sergej Nađ i Relja Stefanović predstavljaće opštinu Vrbas na jednom od dva polufinalna kviza za Južnobački region. Ukoliko i na njemu zabeleže dobar rezultat, učenici ove osnovne škole biće deo velikog finala koje se održava u maju 2020. godine, u Sokobanji.

“Sa željom da još od malih nogu steknu dobre navike, pa tako i dobre navike u vezi sa ekologijom, u svim osnovnim školama, zajedno sa Udruženjem građana ‘Ekološki talas’, organizovali smo kviz koji ima edukativni i takmičarski karakter, a tema mu je prikupljanje i reciklaža otpada i zaštita životne sredine. Kroz različite igre učesnici i gledaoci imali su priliku da nauče kako se pravilno odvaja i odlaže otpad, dok odgovori koji su se čuli promovišu i ukazuju na potrebu zaštite životne sredine i zašto je sve to za nas veoma važno”, rekla je Valentina Đureta, jedna od koordinatorki na GIZ-ovom projektu “Upravljanje otpadom u kontekstu klimatskih promena (DKTI)”.

Foto: Opština Vrbas

Projekat Nemačke međunarodne saradnje – GIZ “Upravljanje otpadom u kontekstu klimatskih promena (DKTI)”, u partnerstvu sa Ministarstvom zaštite životne sredine, sprovodi aktivnosti u 17 lokalnih samouprava koje su usmerene na unapređenje sistema upravljanja otpadom na lokalnom i regionalnom nivou. U okviru projektnih aktivnosti u Južnobačkom regionu, za upravljanje otpadom u osam lokalnih samouprava aktivnosti se sprovode sa ciljem povećanja stepena reciklaže, uvođenja primarne separacije otpada, ali i opštem unapređenju rada lokalnih komunalnih preduzeća. Takođe, GIZ pruža podršku lokalnim samoupravama u planiranju i donošenju strateških dokumenata u cilju unapređenja stanja u ovoj oblasti, a sa druge strane, saradnjom i direktnom podrškom komunalnim preduzećima u opremi, radi na uvođenju odvojenog sakupljanja reciklabilnih materijala.

“Edukativni kviz za učenike osnovnih škola je samo jedan od nivoa našeg projekta na kom sarađujemo sa opštinom Vrbas. Naša saradnja podrazumeva stručnu podršku u izradi lokalnih planova primarne separacije, lokalnih planova upravljanja otpadom i planove za biorazgradivi otpad. Određene opštine, kao što je opština Vrbas, podržana je i kroz opremanje, tako da je nabavljen kamion za prikupljanje otpada, a teče i realizacija sporazuma o finansijskoj podršci u procesu izgradnje kompostilišta, s obzirom na to da je Vrbas regionalnim planom za upravljanje otpadom određen kao mesto za transfer stanicu”, rekla je Đureta.

Izvor: Opština Vrbas

Protest u Madridu protiv štetnog uticaja tekstilne industrije

Foto: YouTube (screenshot)
Foto: YouTube (screenshot)

Španska policija je saopštila da je jedna osoba uhapšena nakon što je više desetina aktivista upalo u butik u centru Madrida da bi protestovalo protiv uticaja tekstilne industrije na životnu sredinu.

Organizacija “Pobuna protiv izumiranja” je uživo prenosila akciju aktivista koji su zalepili šake na izloge butika “Zara”.

Aktivisti su nosili poruke “Zemlja plaća za brzu modu” i “Zelene reči, toksične istine”.

Policija je sklanjala aktiviste jednog po jednog.

Navedeno je da je legitimisano 37 demonstranata, a da je jedan uhapšen jer nije postupao po naređenjima policajaca.

U Madridu je u toku dvonedeljni globalni Samit namenjen smanjivanju uticaja porasta temperature, odnosno 25. Konferencija Ujedinjenih nacija o klimatskim promenama.

Izvor: Zelena Srbija

Digitalni kontejneri postavljeni na Vračaru

Foto: Grad Beograd
Foto: Grad Beograd

Glavni urbanista Marko Stojčić, zajedno sa direktorom „Gradske čistoće” Markom Popadićem i predsednikom opštine Vračar Milanom Nedeljkovićem, prisustvovao je juče, 4. decembra, puštanju u rad obnovljenih podzemnih kontejnera u Njegoševoj ulici na Vračaru, koje će uz pomoć specijalnih ključeva moći da koriste samo stanari okolnih zgrada. Reč je o „digitalnim” kontejnerima za klasičan komunalni otpad, dok će podzemni kontejneri za odlaganje reciklabila biti dostupni svim korisnicima.

Stanari Njegoševe ulice na Vračaru među prvima su u Beogradu dobili kontejnere koji funkcionišu po principu otvaranja i zatvaranja na karticu, a glavni urbanista Marko Stojčić istakao je kako je ovaj projekat od velike važnosti za grad.

“Beograd u svim segmentima insistira na tome da sve bude potpuno uređeno u komunalnom smislu i zato je urađen pilot-projekat sa deset kontejnera za komunalni i deset za reciklažni otpad”, istakao je Stojčić.

Kako je dodao, upotrebu kontejnera na otključavanje imaće samo stanari iz okolnih zgrada.

“Ne mogu ih koristiti prodavci sa pijace, ni ugostiteljski objekti. Oni moraju da potpišu poseban ugovor kako bi mogli da odlažu svoj otpad”,  precizirao je Stojčić.

Prema njegovim rečima, ovakva akcija će, u saradnji sa JKP „Gradska čistoća”, biti proširena.

“Imamo Topličin venac kao nedavno rekonstruisan ambijent, koji nije potpuno rešen u smislu odlaganja otpada. Planovi za budućnost su da se korišćenje kontejnera po principu ključa primeni i u ostalim delovima grada”,  istakao je Stojčić.

Ubacivanje otpada u „digitalni” kontejner moguće je kada se prisloni kartica na mesto namenjeno za to, u trajanju od jedne sekunde. Takođe, kartice se ne mogu faslifikovati.

Kontejneri sa sistemom zaključavanja deo su pilot-projekta koji Grad Beograd sprovodi po modelu svetskih metropola. Kontejneri u centralnim gradskim opštinama su preopterećeni jer ih, osim stanara okolnih zgrada, nedozvoljeno koriste i brojni ugostiteljski objekti, naveo je Marko Popadić.

“Tagove, odnosno specijalne ključeve pomoću kojih će moći da se koriste podzemni kontejneri za komunalni otpad, dobilo je oko 1.000 domaćinstava u delu Njegoševe ulice na opštini Vračar. U kontejnerima se nalaze i specijalni senzori preko kojih će naši radnici dobijati podatke o popunjenosti kontejnera, na osnovu čega će biti planirano pražnjenje, pa se neće stvarati zastoj u saobraćaju u ovoj, inače, prometnoj ulici. Takođe, na ovaj način biće obezbeđeno efikasnije i rentabilnije poslovanje”, rekao je Marko Popadić.

Foto: Grad Beograd

On je dodao da će se na ovaj način rešiti i problem nagomilavanja otpada, jer je na trotoarima postavljeno dovoljno korpica za odlaganje sitnog otpada za prolaznike, kao i podzemnih kontejnera namenjenih za odlaganje reciklabila koji se nalaze pored zaključanih kontejnera.

“Svako domaćinstvo je dobilo po dva ključa, a sva pravna lica su u obavezi da sa nekim od operatera potpišu ugovor o odnošenju otpada, te da otpad više ne odlažu u kontejnere koji su namenjeni za odlaganje komunalnog otpada sakupljenog od domaćinstava. Ovo je do sada stvaralo veliki problem koji će, nadamo se, ovim projektom biti trajno rešen”,  naglasio je Popadić.

S obzirom na to da se radi o eksperimetalnom projektu, JKP „Gradska čistoća” će pratiti realni učinak, te će na osnovu rezultata razmotriti mogućnost postavljanja kontejnera sa sistemom zaključavanja i na druge lokacije.

Izvor: Grad Beograd

Srbija i Turska o završetku projekta Tanap

Foto: Ministarstvo rudarstva i energetike
Foto: Ministarstvo rudarstva i energetike

Ministar rudarstva i energetike Aleksandar Antić sastao se u Ipsali, sa turskim ministrom energetike i prirodnih resursa Fatihom Donmezom. Nakon sastanka, Antić je kazao da je Turska realizovala veliki projekat – izgradnju gasovoda “Tanap”, dugačkog gotovo 1.850 km. On je podsetio da je cilj projekta “Tanap” da se prirodni gas koji se proizvodi na dva gasna polja Šah Deniz u Azerbejdžanu i u oblasti Kaspijskog mora, dopremi u Tursku i Evropu. Taj projekat zajedno sa gasovodom „Južni Kavkaz“ i Trans-jadranskim gasovodom TAP, sačinjava „Južni gasni koridor“, ukupnog kapaciteta 16 milijardi kubnih metara gasa godišnje.

“To je izuzetno važno za čitav region, jer omogućava divesifikaciju snabdevanja gasom. Novi izvori gasa doprineće da čitav naš region bude energetski bezbedniji i stabilniji. To omogućava takođe, da kroz sve te gasovode i LNG terminale regiona, a pogotovo LNG terminal u Aleksandopoliju omogući dodatne izvore snabdevanja gasom”, izjavio je ministar Antić.

On je ocenio da to svakako predstavlja dobru šansu i za Srbiju, uzimajući u obzir da se u ovom trenutku razvijaju dva projekta koja su u vrhu evropskih i regionalnih prioriteta. To je interkonekcija GrčkaBugarska, i interkonekcija Bugarska – Srbija, odnosno gasovod Sofija – Dimitrovgrad – Niš. Te dve interkonekcije nas povezuju sa Južnim gasnim koridorom i one omogućavaju da Srbija, a sutra i BiH, mogu da očekuju gas iz ovog pravca snabdevanja.

“Mi ćemo te dve interkonekcije završiti do 2022. godine, tako da već negde u periodu od 2023. do 2025. godine, kada se očekuje da će se i povećati proizvodnja gasa u Azerbejdžanu, ovaj gas i taj gasovod može da bude vrlo konkurentan i na našem tržištu”, kazao je ministar rudarstva i energetike Aleksandar Antić.

Ministar je naglasio da bi Srbija trebalo da postane značajan partner u povećanju ukupne energetske bezbednosti čitavog regiona:  “Važno nam je što danas predstavljamo Srbiju na mestu gde su se okupili lideri Turske, Azerbejdžana, Gruzije. Energetska bezbednost je strateško, geopolitičko pitanje svake države, i kao takva ne poznaje granice. Srbija je jasno definisala svoje ciljeve po pitanju postizanja sigurnosti snabdevanja gasom, razvijamo značajne projekte, i za to, kao Vlada, imamo snažnu podršku predsednika Aleksandra Vučića“, naglasio je ministar.

Delegacija Republike Srbije koju su činili ministar rudarstva i energetike Aleksandar Antić i predsednica Narodne skupštine Maja Gojković, na poziv predsednika Turske, Redžepa Tajipa Erdogana i ministra energetike Fatiha Donmeza, predstavljala je Republiku Srbiju, na ceremoniji završetka radova na gasnom projektu “Tanap” u Ipsali.

Izvor: Ministarstvo rudarstva i energetike

Uskoro rezultati izazova “Hrana nije otpad”

Foto-ilustracija: Unsplash (Brooke Lark)
Foto-ilustracija: Unsplash (Caroline Attwood)

Primanje aplikacija putem internet platforme je završeno. Pristiglo je 26 zanimljivih predloga rešenja na temu: Kako promeniti navike i prakse koje dovode do bacanja hrane i/ili pretvoriti otpad od hrane u nešto korisno?

Otpad od hrane koji postaje globalni problem, zajednička je inicijativa Grada Sarajeva i “Accelerator Lab” UNDP-a u Bosni i Hercegovini, pokrenuta na nedavno održanoj konferenciji “Unlimited Sarajevo 2019”.

Svi zainteresovani mogli su do kraja novembra kandidovati svoje inovativne ideje za praktična, primjenjiva i inovativna rešenja u vidu menjanja navika proizvođača i/ili potrošača, kako bi se smanjilo ili sprečilo bacanje hrane, podigla svest o potrebi “pametnijeg” pristupa u planiranju i kupovini hrane, kao i rešenja za odlaganje otpada od hrane, ali i za pravne intervencije koje bi olakšale doniranje hrane.

Učenici konkursa i javnost će blagovremeno biti obavešteni o rezultatima izazova i nagrađenim idejama, koje će žiri oceniti u skladu sa četiri osnovna kriterijuma: kvalitet, originalnost i izvodljivost, i mogućnost zero-waste rešenja koje predlaže način na koji će se hrana ponovo koristiti.

Tri izabrana rešenja dobiće novčane nagrade: prvo mesto donosi 3.000, drugo 2.000, a treće 1.000 američkih dolara.

Poziv je bio otvoren za sve zainteresovane pojedince, organizacije civilnog društva, akademske institucije, privatni sektor i medije.

Izvor: Grad Sarajevo

Ford i Mekdonalds prave automobilske delove od – ostataka kafe

Foto-ilustracija: Unsplash (Yanapi Senaud)

Želja mnogobrojnih potrošača na globalnom nivou da svoje potrebe zadovoljavaju u skladu sa postulatima održivosti i cirkularne ekonomije je podstakla rađanje jednog, na prvi pogled neobičnog, partnerstva između nemačkog proizvođača automobila Forda i američkog lanca restorana brze hrane Mekdonaldsa.

Iako možda nismo svesni toga, naša jutarnja šoljica kafe za sobom ostavlja više otpada od onog očiglednog – taloga. Između ostalog, kao nusprodukt prženja kafenih zrna izdvaja se plevica, što je zapravo opna kojom su ona obložena.

Foto-ilustracija: Pixabay

Istraživački tim kompanije Ford je otkrio da upravo od osušene plevice kafe mogu stvoriti smesu za kućišta za farove, delove enterijera i komponente smeštene ispod haube vozila.

Opna se zagreva na visokoj temperaturi i meša se sa plastikom i dodacima. Dobijeni materijal se peletira za upotrebu u proizvodnji automobila.

Pelet dolazi u više različitih oblika. Uprkos tome što su delovi od sirovine na bazi kafene plevice oko 20 odsto lakši u odnosu na standarde, snažni su i izdržljivi.

Uprkos tome što pomak ka održivom poslovanju nije potpun, objedinjeno je nekoliko segmenata s pozitivnim uticajem na životnu sredinu.

  • Po principu “nečije smeće je za nekoga blago”, Ford uklanja i iskorišćava otpad iz proizvodnog lanca Mekdonaldsa;
  • Vozila s udelom kafene plevice imaju manju težinu;
  • Energetska iscrpnost procesa proizvodnje je za 25 odsto manja u poređenju sa uobičajenim.

Debi Mielevski je ispred Forda naglasila da je njenu kompaniju zadivila posvećenost Mekdonaldsa inovacijama i njegova vizija napretka i održivosti. “To su prioriteti Forda više od 20 godina, a nova praksa predstavlja iskorak ka cirkularnoj ekonomiji, u okviru koje poslovni akteri zajednički rade i razmenjuju materijale koji bi inače bili sporedni ili otpadni proizvodi”, objasnila je ona.

Pored kafene plevice, ovaj predstavnik auto-industrije, u svojim naporima da vozila proizvodi od reciklirane ili obnovljive plastike, upotrebljava i soju i celuloze od drveta.

Jelena Kozbašić

U toku energetska sanacija Elektrotehničke škole u Sarajevu

Foto: Vlada Kantona Sarajevo
Foto: Vlada Kantona Sarajevo

Radovi na energetskoj sanaciji objekata u Kantonu Sarajevo su u punom jeku. Elektrotehnička škola za energetiku je jedan od objekata na kojem se vrši sanacija u okviru projekta „Zeleni ekonomski razvoj”.

Ministar prostornog uređenja, građenja i zaštite okoline Kantona Sarajevo Damir Filipović, u društvu direktora škole Fikreta Radončića, imao je priliku obići i uveriti se u intenzitet radova koji se izvode na objektu ove škole.

Reč je o građevinskim radovima koji podrazumevaju termoizolaciju spoljnih zidova, krova, stropa i zamena fasadne stolarije kojima će se pružiti bolji uslovi za rad, kako zaposlenih, tako i učenika.

Od mašinskih radova predviđena je ugradnja kalorimetra sa potrebnom armaturom i intervencije na cevnoj mreži, uključujući ugradnju radijatorskih ventila sa termostatskom glavom.

Vrednost projekta je 692.885 konvertibilnih maraka (oko 354.000 evra), a finansiraju ga Vlada Švedske, Ministarstvo prostornog uređenja, građenja i zaštite okoline KS, Elektrotehnička škola za energetiku i Opština Novo Sarajevo. Implementator je Program Ujedinjenih nacija za razvoj UNDP.

Izvor: Vlada Kantona Sarajevo

Bečka metro stanica radi na solarnu energiju

Foto: PID/Christian Fürthner
Foto: PID/Christian Fürthner

Fotonaponski paneli su prvi put postavljeni direktno na krov bečke metro stanice U3 Otakring. Električna energija dobijena pomoću solarnih folija se koristi za osvetljenje stanice, rad lifta i pokretnih stepenica. U poređenju sa klasičnim solarnim pločama, fotonaponske folije su pet puta lakše.

„Fotonaponska tehnologija se brzo razvija. Naša kompanija već koristi dvostrane, vertikalno postavljene ili poluprovidne module. Na krovu metro stanice Otakring smo prvi put upotrebili specijalne folijske module. Budući da su posebno lagani i fleksibilni, oni zadovoljavaju lokalne statičke zahteve, a instalacija je zaštićena od udara groma i njegovih posledica. Ovom inovativnom tehnologijom nastavljamo da gradimo fotonaponske sisteme u centru grada“, izjavio je direktor kompanije Karl Gruber.

Na površini od 360 kvadratnih metara fotonaponski sistem proizvešće 62 hiljade kilovat časova solarne energije godišnje sa snagom od 60,3 kVp. Time će se svake godine uštedeti 21 tona ugljen-dioksida.

„U postizanju klimatskih ciljeva javni prevoz igra ključnu ulogu. Bečko saobraćajno preduzeće neprekidno ulaže u razvoj javnog prevoza. Takođe napredujemo u oblasti uštede energije. Solarna energija nije samo dobra za našu klimu, već nam i sunce neće naplatiti račun“, rekla je direktorka bečkog saobraćajnog preduzeća Aleksandra Rajnagl.

Bilo da je tramvaj ili metro, gotovo sva šinska vozila u Beču su kao male „elektrane“: energija koja se oslobađa kočenjem preusmerava se u elektroenergetsku mrežu čime mogu da se pokreću druga prevozna sredstva u okolini. Tramvaji ovim putem dobijaju 30 odsto energije koja ih pokreće.

Izvor: Eurocomm-PR

Očišćeno 1.400 hektara Kelebijske šume

Foto: Facebook (screenshot)
Foto: Facebook (screenshot)

Kelebijska šuma pripada gradu Subotica i predstavlja zaštićen pojas životne sredine, koji je, nažalost, zbog nesavesnog odlaganja otpada, poprimio izgled divlje deponije.

Udruženje građana Zeleni Subotice pokrenuli su u septembru ove godine projekat pod nazivom “Zaštitimo i očistimo Kelebijsku šumu” uz sredstva Ministarstva zaštite životne sredine Republike Srbije i uz podršku Grada Subotice, Mesne zajednice Kelebija i Šumske uprave Subotice, u saradnji sa JKP “Čistoća i zelenilo”, koji su sopstvenim kamionima preneli i postavili duboko u šumi, na lokacijama gde su nastale divlje deponije.

Poslednjeg dana novembra akcija čišćenja je uspešno završena. Odneto je 125 kubnih metara komunalnog otpada, građevinskog šuta i životinjskih ostataka, odloženih u 25 velikih kontejnera. Svakako, dominantno je prisustvo plastičnog otpada, što predstavlja najveći problem.

Foto: Facebook (screenshot)

Očišćeno je 40 odsto ukupne površine pod šumom, odnosno zapadni deo Kelebijske šume.

Prva terenska aktivnost održana je 23. septembra, a od tada do završetka sprovođenja akcije učestvovalo je više od 40 volontera i aktivista Zelenih Subotice, kojima su se pridružili i zainteresovani meštani, kao i oni koji su za akciju saznali putem medija.

U planu je i novi projekat, odnosno uklanjanje otpada iz centralnog i istočnog dela Kelebijske šume.

Nažalost, brojni otpad na divljoj deponiji Subotičke šume dugo je prisutan i predstavlja veliki problem za životnu sredinu.

Zeleni Subotice apeluju na građane da o tome povedu računa, jer je životna sredina poprilično već ugrožena. Ipak, za trajno rešenje smatraju da je potrebna saradnja i angažman upravnih jedinica grada, komunalne policije i inepekcije, kao i JKP “Palić-Ludoš” za zatvaranje putnih ulaza u šumu za vozila, čime bi se neodgovorni pojedinci sprečili u odlaganju otpada u prirodi.

Jelena Cvetić