Home Blog Page 810

Uskoro aplikacija za sađenje drveća u Beogradu

Foto-ilustracija: Unsplash (Ali Arif Soydaş)

Zamenik gradonačelnika Goran Vesić najavio je da se će uskoro aktivirati aplikacija koju je Grad Beograd pripremio i uz pomoć koje će građani moći da vide sve lokacije predviđene za sadnju drveća u glavnom gradu na godišnjem nivou. Grad na taj način želi da pozove donatore i da zajedno sa građanima dostigne zacrtani cilj – da se stepen pošumljenosti Beograda u narednih deset godina podigne sa 15 na 25 odsto, rekao je Vesić.

Foto-ilustracija: Unsplash (Ivana Cirkovic)

“Ova vrsta aplikacije dobro funkcioniše u mnogim gradovima Evrope, pa nema razloga da je građani Beograda ne prihvate. Građani će moći da izaberu lokaciju i doniraju novac za sadnju, a pored zasađenog drveta stajaće njihovo ime”, pojasnio je Vesić.

Naš glavni grad spada u zelenije prestonice Evrope, ali nismo još time zadovoljni, dodao je on.

“Budućnost je takva da će svi gradovi koji imaju više zelenila i više čiste vode biti napredniji. Svakim pošumljavanjem trasiramo dobru budućnost za naš grad”, istakao je danas Vesić prilikom sadnje 25 platana i javora u naselju Sunčani breg u Rakovici.

On je podsetio na akciju „Drvo generacije”, u okviru koje prvaci svih osnovnih škola u Beogradu sade svoje drvo i brinu o njemu. Na taj način, ocenio je Vesić, ne samo da dobijamo više drveća u gradu nego i učimo decu koliko je važno čuvati životnu sredinu.

Izvor: Grad Beograd

Prva pametna zgrada u Subotici ima meteorološku stanicu

Foto: Subotica.com
Foto: Subotica.com

Po uzoru na stambene objekte u evropskim i svetskim prestonicama, u Ulici Vuka Karadžića nikla je prva “pametna” zgrada u Subotici, opremljena meteorološkom stanicom.

Upravo je postojanje meteorološke stanice ono što zgradu definiše kao “pametnu”, objašnjava Ivan Maličević, direktor firme “Su-Prospect” koja je investitor i izvođač radova, jer joj ona omogućava da pojedine operativne zadatke radi sama.

“Kada imate informaciju o vremenu preko meteorološke stanice, tu informaciju možete da iskoristite da zgrada nešto uradi automatski, zato je ona ‘pametna’ zgrada. Na primer, ukoliko pada kiša, grad ili je oluja, zgrada automatski spušta roletne. Ukoliko svakog dana ustajete u 7 sati i želite da vam se tada roletne podignu ili sa prvim sunčevim zracima, a želite da se spuste u 18 sati i slično, na to takođe možete uticati. Dakle, zgrada nije ‘pametna’ ako roletne spuštate na daljinski ili palite svetlo putem interneta, jer to može svako da uradi, već je suština da bez čovekovog prisustva ona može nešto da uradi sama”, objašnjava Maličević.

Ovo je prva “pametna” zgrada u Subotici, koja raspolaže sa ukupno 9 stanova, a prema rečima našeg sagovornika, najveća prednost ovog stambenog objekta ogleda se u uštedi energije, a potom i većoj privatnosti i bezbednosti stanara.

“Hteli smo da uradimo nešto drugačije, jer je to u svetu već normalna pojava, a naša želja bila je da pokažemo da i u Subotici mogu da postoje takve zgrade, isto kao i u Nemačkoj, Austriji i drugim zemljama”, kaže Maličević, ističući da je poduhvat izgradnje bio vrlo zahtevan. “Kada smo počeli da radimo, znali smo da želimo ‘pametnu’ zgradu, ali nismo znali šta sve to do najsitnijih detalja podrazumeva. Gotovo šest meseci smo potrošili na konsultacije sa stručnjacima i shvatili koliko je to ozbiljan poduhvat, da bismo na kraju dobili savremenu zgradu, čija fasada je urađena najskupljim materijalima na tržištu i opremom nemačkog proizvođača koji je među tri najveće firme u Evropi za proizvodnju elektro materijala i ‘pametnih’ kuća.

Foto: Subotica.com

Firma “Su-Prospect” je osnovana 2011. godine i bavi se izgradnjom stanova i poslovnih prostora na teritoriji Subotice, a kako najavljuje direktor, u planu je da i u narednim godinama, na jednako atraktivnim lokacijama, niknu i druge “pametne” zgrade u našem gradu.

“Sledeća ekskluzivna lokacija koja bude u centru grada, takođe će ići na ovaj sistem zato što to sada mnogi ljudi traže i nastavićemo tu praksu”, poručuje Maličević.

Izvor: Subotica.com

Zašto je polovna odeća bolji izbor za sve?

Foto-ilustracija: Unsplash (Becca McHaffie)
Foto-ilustracija: Unsplash (Artificial Photography)

Nema ko od nas nije odrastao noseći odeću nasleđenu od starijeg brata ili sestre. Nasleđivale su se knjige, igračke i sve ono što još može poslužiti. Prvi je motiv uvek bila štednja, ali neretko i emotivna veza sa onim što se čuva. Ono što je nekada bilo rezervisano za emotivnu razmenu prerasle odeće među prijateljima i familijom, dobija sasvim drugi smisao, komercijalnu vrednost, pa čak i zvaničan naziv – ekonomija polovnih stvari.

U Kanadi je ekonomija polovnih stvari zvanično ime za svako poklanjanje u dobrotvorne svrhe, iznajmljivanje, kupovinu ili prodaju preko oglasa ili u prodavnicama polovnih stvari.

Istraživanja, koja u poslednjih pet godina sprovodi Kidžidži, internet portal za trgovinu polovnom robom, pokazuju da je razmena robe na tržistu polovnih stvari sve popularnija u Kanadi.

„Sve za moju ćerku kupujem na ovaj način, ne kupujem nigde drugde“, kaže Zuzana Žabecka.

Štednja je najvažniji razlog, i na nivou kućnog budžeta čini 744 dolara godišnje po osobi. Međutim, zarada je veća jer oni koji prodaju svoje korišćene stvari, prosečno u toku godine zarade oko 789 dolara, što je više od 63.000 dinara.

„Štedim mnogo novca, ne znam tačno koliko, ali recimo da jedne nove farmerke koštaju 70 dolara, a u prodavnici polovnih stvari možete ih naći za 5“, dodala je Zuzana.

Neke prodavnice za kupce sa njihovim članskim karticama imaju popuste svakog meseca, pa se za desetak dolara mogu kupiti recimo farmerke, majica, džemper i šal.

Poslednje istraživanje pokazuje da novac više nema presudnu ulogu. Motivacija potrošača polako prelazi na stranu altruizma i zaštite životne sredine.

„Ljudi su danas više nego ranije svesni svog uticaja na životnu sredinu i kada se nađu pred odlukom da li da kupe nešto novo ili nešto što je korišćeno ali očuvano, sada imaju tu zadršku i dva puta razmisle da li da kupe novu stvar i tako naprave više otpada ili da kupe nešto što je istog kvaliteta, samo polovno“, izjavio je Kent Sikstrom sa portala Kidžidži.

Nekada je važila predrasuda da je ovakav način trgovine rezervisan za siromašnije slojeve društva, ali to više nije slučaj.

„Ja sam imala predrasuda, ali više nemam. Tamo viđam i bogate i siromašne kako kupuju“, kaže Zuzana Žabecka.

Polovne stvari i kao poklon

Foto-ilustracija: Unsplash (Clem Onojeghuo)

Da se svest potrošača menja govori i podatak da se za 5 godina za 50 odsto povećao broj ljudi koji polovne stvari kupuje čak i kao poklon dragim ljudima. U vreme novogodišnjih praznika, igračke su najtraženije, posle odeće, obuće, nameštaja, koji su inače na top listi.

„Generalno, uvek će najpopularniji biti proizvodi koje svi imaju i koriste. Svi imaju par cipela, svi imaju odeću, nameštaj, posuđe. Sve ono što je neophodno svima nama, to će uvek biti u vrhu“, objasnio je Sikstrom.

Popularne su i knjige, a pogotovo kada pronađete izdanja na srpskom jeziku.

Tražeći da vidim šta može da se nađe za po dolar-dva, vidim Alana Forda i mislio sam da su stripovi na engleskom ili na hrvatskom, a onda vidim da je srpsko izdanje u pitanju. Što se mene tiče, 10 stripova za 5 dolara!“, rekao je Predrag Blagojević.

Predrag je stripove pronašao u prodavnici „Divljina“.

„Samo na ovoj našoj lokaciji dnevno dobijamo u proseku po 100 do 200 velikih kesa donacija u odeći. Imamo ljude koji rade samo na selekciji donacija, oni pregledaju sve i odrede šta je u stanju, dobrom za prodaju, a šta nije. Svakoga dana izbacimo od 500 do 700 novih artikala, a ono što ne ode u prodaju, šaljemo na reciklažu“, objašnjava Kejl O’Donel iz prodavnice „Divljina”.

Reciklaža je drugi način da se polovnoj robi produži vek trajanja i smanji negativan uticaj proizvodnje na planetu. Ali takozvani lov na blago čini deo uzbuđenja koji sve više kupaca tera u prodavnice polovne robe.

„Došlo je dotle da je potraga za dobrim komadima postala nova moda među mladima, to je sada već postalo normalno, taj lov na dobru cenu za kvalitetan proizvod, i čini mi se da već postaje trend“, kaže Kejl O’Donel.

Nove tehnologije olakšavaju brzu razmenu robe na ovakav način. Fajsbuk je na svojim stranicama otvorio posebno mesto za oglase, gde možete kupiti ili prodati sve – od odeće, do nameštaja. Internet portala je mnogo, a čak i na sajtu RBNB pojavile su se u ponudi ture po lokalnim prodavnicama polovne robe za turiste koji dolaze u Vankuver.

Mladi blogeri i „Armija spasa“

Jedna od najvećih humanitarnih organizacija „Armija spasa“, svoje prodavnice ima širom Kanande, a u skladu sa trendovima, angažovali su mlade blogere koji promovišu kupovinu polovne robe.

Ali suština nije u podsticanju potrošnje, već u promociji vrednosti darivanja i pomaganju onima kojima je pomoć neophodna. Prodavnice polovne robe su komercijalne i zarađeni novac daju za porez, ali i za donacije neprofitnim organizacijama.

Šest odsto profita ovih prodavnica odlazi za pomoć beskućnicima, osobama sa psihičkim smetnjama, onima koji žive sa HIV-om i ženama koje su pretrpele nasilje.

Foto-ilustracija: Unsplash (Hannah Morgan)

„Svaku od tih organizacija finansijski pomažemo kvartalno, četiri puta godišnje. Upravo smo završili obračun za ovaj kvartal i svaka od organizacija je dobila po 20.000 dolara od nas“, kaže O’Donel.

To je ono što daje dobar osećaj svima koji učestvuju u lancu ekonomije polovnih stvari. Stručnjaci kažu da tradicionalni prodavci ne bi trebalo da budu zabrinuti.

Čak i mobilnom telefonu kupljenom preko oglasa, biće potreban novi punjač ili ekran. Kao u kruženju materije u prirodi, sve dok ima ponude i potražnje na oba tržišta, svi su na dobitku.

Izvor: RTS

Krljušt umesto plastike? (VIDEO)

Foto-ilustracija: Unsplash (Sara Kurfeß)
Foto: YouTube (screenshot)

Projekat pod nazivom “MarinaTex” 23-godišnje Britanke Lusi Hjuz pruža mogućnost da se upotreba plastike u nekim slučajevima zameni materijalom koji ne šteti životnoj sredini. Naime, ova studentkinja je želela da pronađe način na koji će se iskoristiti izuzetno velika količina otpada iz ribolovne industrije, a ujedno i da predloži rešenje za smanjenja plastike za jednokratnu upotrebu, kao što je ona koja se koristi u pekarama, za pakovanje maramica ili sendviča.

Ovaj biorazgradivi i, čak, jestivi materijal predstavlja kompostirano jedinjenje za koje se Lusi nada da će jednog dana zameniti plastiku, barem u pojedine svrhe. Ne zagađuje zemljište, može da se kompostira i razgrađuje se za manje od 6 nedelja.

Ovaj izum predstavljao je završni projekat dizajna proizvoda na Univerzitetu u Saseksu. Započet je kao traženje načina da se umanji, odnosno iskoristi brojni riblji otpad. Prema procenama Ujedinjenih nacija na godišnjem nivou bude proizvedeno 50 miliona tona ribljeg otpada.

Problem u korišćenju plastike za jednokratnu upotrebu Lusi vidi u tome što je period za vreme kojeg koristimo neki komad plastike u svakodnevnom životu, poput kese ili plastičnog pribora za jelo, izuzetno kratak i, samim tim, ne toliko neophodan. Dakle, potrebno je pronaći alternativu.

Dodatan razlog za brigu predstavlja mikroplastika, koja se sve češće tumači kao veoma ozbiljan problem, nakon što je pronađena i u izolovanim delovima sveta, kao i u hrani, što znači da naposletku dospeva u ljudski organizam.

Za ovaj projekat studentkinja je osvojila međunarodnu nagradu Džejms Dajson, koja podrazumeva i novčanu udeo u iznosu od 32.000 funti (oko 38.000 evra), što namerava da iskoristi za dalji razvoj proizvoda i strateški plan za masovnu proizvodnju.

Jedna od njenih osnovnih premisa jeste pitanje zašto bismo koristili veštačke materijale kada adekvatna zamena već postoji u prirodi.

Jelena Cvetić

 

Viktorijini vodopadi na udaru suše – ranije veličanstveni, sada suvo kamenje (VIDEO)

Foto: YouTube (screenshot)

Viktorijini vodopadi spadaju među najlepše i najpoznatije vodopade na svetu. Nalaze se na Zambeziju, graničnoj reci između Zambije i Zimbabvea. Vodopadi su otkriveni u drugoj polovini 19. veka, a ime su dobili po kraljici Viktoriji. Lokalci ih zovu “Dim koji grmi”. Međutim, poslednjih dana “grmljavina dima” je tiša nego inače usled presušivanja reke. Nivo vode u Zambeziju tokom prethodnih 25 godina nikada nije bio niži.

Foto: YouTube (screenshot)

Suša nije oduzela jedino veličanstvenost Viktorijinih vodopada, već se negativno ispoljila i na ispunjavanje energetskih potreba tamošnjeg stanovništva koje se snabdeva sa obližnje hidrocentrale Kariba.

I stanovnici i vlasti se slažu u jednom – ne pamte da su Viktorijini vodopadi ikada u prošlosti bili manji. Reka široka gotovo 2.000 m je svedena na veličinu potoka koji se survava niz stenovite litice.

Količine vode su se smanjile za čak 50 odsto, istovremeno smanjujući i broj turista s obzirom na to da je razlog njihove želje za posetom “presahao” – moćni slapovi reke Zambezi.

Predsednik Zambije Edgar Lungu opisao je situaciju kao “sjajan podsetnik o uticaju klimatskih promena na naše okruženje”.

Ipak, imajući u vidu sezonske varijacije protoka, naučnici oklevaju da automatski pripišu ovu pojavu klimatskim promenama. Hidrolog Harald Kling, stručnjak za reku Zambezi, je naglasio da su se suše dešavale oduvek. “Ukoliko postanu učestalije, onda možete da kažete: ‘U redu, možda su posredi klimatske promene'”, objasnio je on.

Istraživači su, pomoću određenih klimatskih modela, predvideli česte sušne godine, mada zabrinjava činjenica da je poslednja suša pogodila korito afričke reke samo tri godine ranije.

Viktorijini vodopadi pripadaju Svetskoj baštini pod zaštitom Uneska.

Jelena Kozbašić

Sarajevo otkazalo letove zbog smoga i magle

Foto-ilustracija: Unsplash (Eva Darron)
Foto-ilustracija: Unsplash (Natalya Letunova)

Gotovo svi letovi iz Sarajeva i prema glavnom gradu BiH otkazani su zbog vremenskih neprilika, odnosno magle i smoga koji su prekrili grad.

Velika magla i zagađenje stvaraju slabu vidljivost onemogućavajući prilaz glavnom gradu iz vazduha.

Prema podacima o redu letenja sa sarajevskog aerodroma, avioni iz Berlina i Istanbula nisu mogli sleteti u Sarajevo, a otkazano je i sletanje letova iz Budimpešte, Minhena, Beograda, Beča, Rijada i Zagreba, prenosi Klix.

Pored toga, otkazani su letovi za Berlin, Istanbul, Rijad, Beograd, Zagreb, Beč i Minhen.

Kako se navodi, smanjena vidljivost otežava rad kontrolorima avionskog saobraćaja koji su pre nekoliko dana preuzeli kontrolu nad gotovo celim nebom iznad BiH.

Izvor: Radio-Televizija Vojvodine

Gubitak kiseonika u okeanima – opasnost za živi svet

Foto-ilustracija: Unsplash (ThatPhotoGuyNL)
Foto-ilustracija: Unsplash (Das Sasha)

Već ugroženi globalnim zagrevanjem, povišenim nivom kiselosti i prekomernim izlovom ribe, okeani su takođe izloženi i pretnji od značajnog gubitka kiseonika. To potvrđuje najnovije istraživanje Međunarodna unija za očuvanje prirode (International Union for Conservation of Nature – IUCN) objavljeno 7. decembra.

Izveštaj o smanjenju koncentracije kiseonika u okeanima temelji se na radu 67 stručnjaka i predstavlja najvažnije dosadašnje istraživanje o ovoj još uvek nedovoljno istraženoj pojavi.

IUCN ističe zaključak istraživača da gubitak kiseonika u okeanima „predstavlja rastuću pretnju ribolovu, a posebno određenim grupama morskih vrsta poput tuna, sabljarki i morskih pasa“, pa se poziva na svoj crveni popis ugroženih vrsta. „U okeanima je sve manje kiseonika, a kako se sve više zagrevaju, znatno je ugrožena osetljiva ravnoteža morskog života“, upozorava generalna direktorka IUCN-a dr Gretel Agilar.

„Kako bismo ograničili gubitak kiseonika u okeanima, zajedno s drugim dramatičnim dejstvima klimatskih promena, svetski rukovodioci se moraju obavezati na trenutno i značajno smanjenje emisija gasova sa efektom staklene bašte“, istakla je Agilar na UN–ovoj konferenciji COP25 u Madridu.

Uzrok su dve pojave

Smanjena količina kiseonika u vodi je uglavnom posledica dva fenomena: eutrofikacije (cvetanja vode), odnosno razmnožavanja određenih biljaka, obično algi, zbog gubljenja hranjivih sastojaka s kontinenata i taloženja azota iz upotrebe fosilnih goriva i zagrevanja okeanskih voda usled klimatskih promena, dok okeani apsorbuju deo emisija gasova staklene bašte uzrokovanih ljudskim uticajem. Nivo kiseonika u okeanima se između 1960. i 2010. smanjio se za oko 2 odsto, navodi se u izveštaju IUCN-a. Ako emisije nastave da rastu trenutnom brzinom procenjuje se kako bi okeani mogli izgubiti dodatnih tri do četiri posto svojih zaliha kiseonika do 2100. godine, „s tim da je većina tog gubitka koncentrisana u prvih 1.000 metara vodenog stupca, gde su bogatstvo i brojnost vrsta najveći“. Oko 700 lokacija širom sveta, često na obalama i u poluzatvorenim morima, ugroženo je niskim nivoom kiseonika u poređenju sa svega 45 tokom šezdesetih godina! „Tokom istog razdoblja, površina anoksičnih voda u svetskim okeanima, odnosno područja potpuno osiromašena kiseonikom, povećala se 4 puta“, navodi se u izveštaju.

Promenjena ravnoteža

Foto-ilustracija: Unsplash (Jeremy Bishop)

Ovo smanjenje količine kiseonika u okeanima „već je počelo da menja ravnotežu morskog života, favorizujući vrste tolerantne na hipoksiju (mikrobi, meduze i neke lignje), na štetu osetljivih vrsta, odnosno mnogih morskih vrsta, većinom riba, tvrdi se u izveštaju IUCN-a. Određena područja okeana bogata ribom koju konzumiraju ljudi duguju svoje postojanje okeanskim strujama bogatim hranjivim česticama, ali su zato siromašne kiseonikom, što ih čini „posebno osetljivim na promene, čak i minimalne“, tvrde autori izveštaja. Neke vrste koje su ključne za ribolov i prehranu ljudi, poput tuna, sabljarki i morskih pasa, takođe su „posebno osetljive na nizak novo kiseonika zbog svoje veličine i velikih energetskih potreba“. Ove vrste mogu da migriraju u „sve ređe površine morskih voda bogatih kiseonikom“ i tako postanu izloženije izlovu.

Takođe, ističe se posledična ugroženost drugih morskih vrsta, poput onih koje žive na morskom dnu – algi, makroalgi, korala, morskih trava, mangrova, ali i riba, planktona i morskih sisara, tvrdi IUCN uz napomenu kako je ponekad vrlo teško izmeriti sve uticaje. Iako smanjenje kiseonika u okeanima i posledice toga još uvek nisu dovoljno istražene, IUCN ističe veliku zavisnost priobalnog stanovništva i generalno svetske ribolovne industrije o okeanima, posebno u zemljama u razvoju.

Izvor: S.F./Ekovjesnik

Šampioni ljudskog razvoja – Norveška, Švajcarska i Irska

Foto-ilustracija: Unsplash (Leonard Rb)

Prema najnovijem Izveštaju o ljudskom razvoju (Human Development Report 2019), Programa Ujedinjenih nacija za razvoj (UNDP) Indeks ljudskog razvoja Srbije za 2018. godinu je 0,799, što je stavlja na 63. mesto od ukupno 189 zemalja i teritorija i predstavlja pomak za dva mesta u odnosu na prošlogodišnji izveštaj. Šampion ljudskog razvoja je Norveška, a prate je Švajcarska i Irska.

Foto-ilustracija: Unsplash (Leonard Rb)

Indeks ljudskog razvoja (HDI) predstavlja zbir preduzetih mera za napredak u tri osnovne životne dimenzije:

  • dug i zdrav život,
  • pristup obrazovanju i
  • pristojan životni standard.

Prema tom parametru, koji rangira zemlje od onih sa niskim do onih sa veoma visokim ljudskim razvojem, Srbija se nalazi u kategoriji zemalja sa visokim ljudskim razvojem, zajedno sa Bosnom i Hercegovinom, Severnom Makedonijom i Albanijom, kada su u pitanju zemlje regiona. Ostale zemlje u okruženju, Hrvatska, Slovenija, Crna Gora, Mađarska, Rumunija i Bugarska su u kategoriji zemalja veoma visokog ljudskog razvoja.

Izveštaj o ljudskom razvoju ukazuje na stepen nejednakosti unutar zemalja, kao i među različitim zemljama. Nejednakosti u ljudskom razvoju slabe jedinstvo društva i poverenje građana jednih u druge, u vlade i institucije. One štete ekonomiji, sprečavajući ljude da dostignu svoj puni potencijal na poslu i u životu. Takođe, ove nejednakosti ukazuju  da političke odluke ne odražavaju težnje celog društva i ne štite životno okruženje, jer nekolicina koja napreduje koristi svoju moć́ da odluke koje upravljaju društvom oblikuje prema svojim interesima, koji nisu interesi većine.

NEJEDNAKOST U ISTOČNOJ EVROPI – NESTAJANJE SREDNJE KLASE I UTICAJ DIGITALIZACIJE

U izveštaju se navodi da je u regionu Istočne Evrope i Centralne Azije, kome pripada i Srbija, posebno ugrožena srednja klasa. Rast BDP-a s jedne i nestajanje srednje klase s druge strane dokaz je da nejednakosti u visini dohotka u regionu rastu.

Drugi faktori koji čine pitanje nejednakosti posebno gorućim u ovom regionu su visok nivo neformalnog i nesigurnog  zapošljavanja, nedostaci u sistemu socijalne zaštite, urušavanje mreža socijalne podrške, kao i emigracija mlade i kvalifikovane radne snage i široko uočena nejednakost pred zakonom, pokazuje izveštaj. Nejednak položaj i isključenost pojedinih grupa sa tržišta rada glavni su izazov u čitavom regionu i uzrok migracija koje dovode do pogoršavanja trenda depopulacije.

Foto-ilustracija: Pixabay

Žene su i dalje više izložene riziku  od isključenosti sa tržišta rada, iako su u ovom regionu, prema Indeksu rodne nejednakosti (GII), razlike između muškaraca i žena najmanje. U povećanom riziku  od isključenosti sa tržišta rada nalaze se i mladi radnici sa niskim kvalifikacijama, migranti, dugotrajno nezaposleni, osobe sa invaliditetom, tradicionalno marginalizovane zajednice poput Roma i stanovnici ruralnih i izolovanih područja.

Klimatske promene i promene izazvane tehnološkim razvojem mogle bi dodatno da uspore napore za smanjenje nejednakosti.

Na primer, skoro 90 odsto energije u regionu potiče od fosilnih goriva, a gotovo 30 odsto zemljišta klasifikovano je kao degradirano. Seoska domaćinstva sa nesigurnim pristupom vodi ili ona koja žive od obrade degradiranog zemljišta, više su izložena sve većim socio-ekonomskim, kao i ekološkim i klimatskim rizicima. Jedno od područja u kojima je to naročito vidljivo je i Zapadni Balkan.

Takođe, udeo visoko-kvalifikovane u odnosu na nisko-kvalifikovanu radnu snagu je upola manji nego u zemljama OECD-a, što će, uz razvoj tehnologije, dodatno usporiti dostizanje standarda bogatih zemalja. Neke zemlje regiona koriste svoj ljudski kapital i nove IT veštine kako bi se uključile u međunarodne tokove, ali da bi smanjila nejednakost, digitalizacija mora da omogući svim grupama stanovništva podjednak pristup  tržištu rada.

NEJEDNAKOSTI 21. VEKA – IMAMO IZBOR, ALI MORAMO DA DELUJEMO SADA

Nejednakosti u ljudskom razvoju nisu samo razlike u prihodima i bogatstvu. Ekonomska nejednakost, naravno postoji, ali postoje i nejednakosti u ključnim elementima ljudskog razvoja kao što su zdravlje, obrazovanje, dostojanstvo i poštovanje ljudskih prava. Izveštaj o ljudskom razvoju za 2019. godinu procenjuje koje nejednakosti danas postaju važne, kako se razlikuju širom sveta i među grupama stanovništva i kako se menjaju.

Foto-ilustracija: Unsplash (Lucia)

Demonstracije velikog broja ljudi širom sveta signaliziraju da mnoga društva ne funkcionišu kako treba. Nit koja povezuje nezadovoljne, tvrdi novi izveštaj Programa Ujedinjenih nacija za razvoj (UNDP), je nejednakost.

„Ovaj Izveštaj o ljudskom razvoju utvrđuje koliko duboku štetu sistemske nejednakosti nanose našem društvu i zašto. Nejednakost se ne odnosi samo na to koliko neko zarađuje u odnosu na svog komšiju. Reč je o nejednakoj raspodeli bogatstva i moći: ukorenjenim društvenim i političkim normama koje danas izvode ljude na ulice, i koje predstavljaju okidače koji će to činiti i u budućnosti, ukoliko se  nešto ne promeni. Prepoznavanje pravog lica nejednakosti je prvi korak; ono što se dešava sledeće je izbor koji svaki vođa mora da donese”, kaže Ahim Štajner, administrator UNDP-a.

Globalno, jaz u osnovnom životnom standardu se smanjuje, što pokazuje do sada nezabeležen broj ljudi koji uspevaju da izbegnu siromaštvo, glad i bolesti. Međutim, na pomolu je nova generacija nejednakosti vezanih za pristup obrazovanju, ali i napredak tehnologije i klimatske promene – dve seizmičke sile koje bi, ukoliko ostanu van kontrole, mogle da pokrenu „novo veliko društveno raslojavanje“ kakvo nije viđeno od industrijske revolucije, navodi se u izveštaju.

Klimatske promene mogu da prodube nejednakosti koje već postoje, dok tehnološki napredak poput mašinskog učenja i veštačke inteligencije može da ostavi van tokova razvoja velike grupe ljudi, čak i zemlje – doprinoseći  neizvesnoj budućnosti.

Primera radi, u veoma visoko razvijenim zemljama broj pretplatnika na širokopojasnu telekomunikacionu mrežu (kablovski i optički internet, 4G i 5G mobilna telefonija) raste 15 puta brže, a udeo visokoobrazovanih 6 puta brže nego u zemljama sa niskim razvojem.

Razvijene zemlje odgovorne su za veliku većinu kumulativnih emisija ugljen-dioksida, dok će klimatske promene najjače i najpre pogoditi tropsku zonu, u kojoj  se nalaze mnoge zemlje u razvoju. Istovremeno, zemlje u razvoju i siromašne i ranjive zajednice imaju manje kapaciteta za prilagođavanje klimatskim promenama i teškim vremenskim nepogodama nego bogate zemlje.

Rodna nejednakost je u celom svetu najzastupljeniji oblik nejednakosti. Budući da ova obespravljenost utiče na polovinu svetskog stanovništva, rodna nejednakost je jedna od najvećih prepreka ljudskom razvoju. Ukoliko se sadašnji trendovi nastave, biće potrebno 202 godine da se zatvori jaz među polovima samo u ekonomskim mogućnostima, navodi se u izveštaju.

Stoga je od presudnog značaja donošenje  mera koje utiču na uklanjanje predrasuda, promene društvenih normi i struktura moći. Na primer, mere koje bi ravnomerno raspodelile brigu o deci, su presudne, kaže se u izveštaju, imajući u vidu da se velika razlika u zaradi između muškaraca i žena generiše pre 40. godine života.

Foto-ilustracija: Pixabay

Nejednakosti su duboko ukorenjene u našim društvima, ekonomijama i politici, jedan je od zaključaka izveštaja. One počinju u ranom detinjstvu, rastu tokom života i prenose se iz generacije u generaciju.

Izveštaj zato preporučuje donošenje politika koje podrazumevaju intervencije od samog trenutka rođenja, kao što je ulaganje u učenje, zdravlje i ishranu dece. Takva ulaganja moraju da se nastave i kada se ljudi nađu na tržištu rada, kako bi mogli da se prilagode ili prekvalifikuju za nova zanimanja.

Međunarodni konsenzus o tome kako oporezovati digitalne aktivnosti treba da bude deo izgradnje nove, sigurne i stabilne digitalne ekonomije kao ujedinjujućeg, a ne razjedinjujućeg faktora u ljudskom razvoju. Izveštaj UNDP-a takođe tvrdi da oporezivanje mora biti deo šireg sistema mera koji uključuje izdatke za zdravstvo, obrazovanje i alternative životnom stilu koji podrazumeva intenzivnu upotrebu fosilnih goriva.

Ako nejednakosti u ljudskom razvoju nastave da postoje i da se povećavaju, globalni ciljevi Agende za održivi razvoj do 2030. godine ostaće neispunjeni.

Klimatska kriza pokazuje da cena neaktivnosti samo raste tokom vremena, doprinoseći rastu nejednakosti, što zauzvrat otežava borbu sa klimatskim promenama. Imamo izbor, ali moramo da delujemo sada, zaključuje izveštaj.

Izvor: UNDP

Od zagađenja vazduha u Srbiji umre 3.600 ljudi godišnje

Foto-ilustracija: Unsplash (Cinq1)
Foto-ilustracija: Pixabay

Zbog posledica zagađenja vazduha u Srbiji godišnje umre 3.600 osoba, rekao je za RTS šef kancelarije Svetske zdravstvene oganizacije za Srbiju Marijan Ivanuša. U svetu zbog zagađenja godišnje umre oko 7 miliona ljudi, od čega je pola miliona u Evropi.

Protekli vikend u Srbiji je obeležilo povećano zagađenje vazduha, naročito u Beogradu, Novom Sadu, Subotici, Kosjeriću, Nišu, Valjevu.

Stručnjaci kažu da nije povećana emisija zagađujućih čestica, već su atmosferske prilike doprinele da aerozagađenje bude visoko.

Danas je situacija nešto bolja, ali npr. merne stanice Stari grad i Mostar i dalje pokazuju da je vazduh veoma zagađen.

Marijan Ivanuša je, gostujući u Dnevniku RTS-a, rekao da zagađen vazduh može da utiče na kardivaskularne i plućne bolesti, ali da sve zavisi od toga koliko je dugo vazduh zagađen i koliko dugo je neko izložen zagađenju.

Prema podacima i analizama SZO, u svetu umre 7 miliona ljudi godišnje od zagađenosti vazduha od čega je u Evropi pola miliona ljudi. Procenjuje se da u Srbiji godišnje umre 3.600 osoba zbog čestica od 2,5 mikrona.

Kada je reč o merama protiv zagađenja, Ivanuša je prvo istakao redovna merenja da bi građani i vlasti znali kada je vazduh zagađen i da bi mogi da se ponašaju u skladu sa time.

Naveo je da je u tim slučajevima najbolje ostati u stanu, a oni koji moraju da izađu napolje trebalo bi da budu što manje aktivni.

Uticaj maski zanemarljiv

Poručio je da maske ne pomažu iako se one mogu često videti u nekim azijskim zemljama.

“Njihov uticaj je zanemarljiv, bitno je da smo što manje izloženi zagađenom vazduhu”, naveo je Ivanuša.

Foto-ilustracija: Unsplash (Daniele Levis Pelusi)

Najveći uzročnici zagađenja su loženje vatre i saobaćaj, ali bitni faktori su klimatski i geografski uslovi.

Ivanuša objašnjava da su mere protiv zagađenja relativno skupe i da se njihovi efekti ne mogu očekivati preko noći.

“Zajednice godinama rade na poboljšanju kvaliteta vazduha, vidim i u Srbiji napredak”, rekao je Marijan Ivanuša.

Napomenuo je da bi češće trebalo koristiti gas umesto drva za grejanje, a posebnu pažnju bi trebalo obratiti na saobraćaj jer stari automobili više zagađuju.

Ipak, kako je rekao Ivanuša, pušenje je mnogo šetnije po zdravlje od zagađenog vazduha, a ljudi se ne bune toliko zbog pušenja koliko zbog vazduha.

Izvor: RTS

Ovogodišnji nobelovci ukazuju na opasnosti klimatskih promena

Foto-ilustracija: Unsplash (Garrett Sears)
Foto-ilustracija: Unsplash (Mladen Borisov)

Tri dobitnika Nobelove nagrade za 2019. zatražila su danas hitne mere protiv klimatskih promena, javila je švajcarska Radio-Televizija na francuskom jeziku.

Švajcarac Didije Keloz, ovogodišnji dobitnik Nobelove nagrade za fiziku, izjavio je da čovek ne bi mogao da živi na drugoj planeti osim na Zemlji i dodao da treba “iskoristi vreme i energiju kako bi se popravile štete koje je učinio” protiv klime.

Francuskinja Ester Diflo, dobitnica Nobelove nagrade za ekonomiju, upozorila je da globalno zagrevanje može u skorijoj budućnosti da ugrozi rezultate borbe protiv siromaštva.

Klimatske promene na različite načine pogađaju stanovništvo. “Zbog toga je odgovornost nas u bogatim zemaljama da ograničimo potrošnju”, dodala je ona.

Britanac Majkl Stenli Vitingam, dobitnik Nobela za hemiju, pozvao je na pragmatizam navodeći da je krajnje vreme za rešavanje problema.

Laureati su to rekli na tradicionalnoj konferenciji za novinare u Stokholmu uoči svečanog uručenja nagrade koje je zakazano kao svake godine 10. decembra, na dan kada je preminuo Alfred Nobel, po kojem nagrada nosi ime.

Izvor: Zelena Srbija

Jedna od najvećih solarnih elektrana u Evropi biće u Crnoj Gori

Foto-ilustracija: Unsplash (Luan Gjokaj)
Foto-ilustracija: Unsplash (Jadon Kelly)

U Crnoj Gori gradi se solarna elektrana, jedna od najvećih u Evropi. Elektrana na Briskoj gori koštaće oko 200 miliona eura, a trebalo bi da zaposli 226 ljudi, izjavila je ministarka ekonomije Crne Gore Dragica Sekulić.

Ona kaže da je fokus Vlade u prethodnom periodu bio na razvoju ambijenta koji bi podstakli investitore da ulažu u obnovljive izvore električne energije, a rezultat je ulaganje renomiranih evropskih investitora u obnovljive izvore energije.

Između ostalog, u toku je i procedura zaključenja ugovora sa prvorangiranim kandidatom za ekološku rekonstrukciju termoelektrane Pljevlja.

“Dodatni pokazatelji odličnog poslovnog ambijenta za ulaganje u obnovljive izvore jeste potpisan ugovor za izgradnju solarne elektrane od 250 MW, sa konzorcijom koji, pored EPCG, čini i renomirana finska kompanija ‘Fortum’, kao i zainteresovanost nemačke kompanije WPD, jednog od lidera u izgradnji vetrenjača u Evropi, za izgradnju vetroparka Brajići. Takođe, trebalo bi napomenuti i zainteresovanost austrijske kompanije ‘Ivikom’ da zajedno s našom nacionalnom kompanijom EPCG gradi vetropark ‘Gvozd’”, rekla je Sekulić.

Osim rezultata koji su ostvareni na razvoju poslovnog ambijenta za ulaganja u obnovljive izvore energije, država je, kako ističe, kroz nacionalnu kompaniju EPCG, vršila i direktna ulaganja u obnovljive izvore električne energije.

Kako je Sekulićeva dodala, Crna Gora je sve svoje potrebe za električnom energijom zadovoljavala iz obnovljivih izvora, a da pri tome nije radila termoelektrana, odnosno nije bilo ni grama emisije gasova s efektom staklene bašte.

Foto-ilustracija: Unsplash (Ender Vatan)

“Naravno, govorimo o desetak dana, u godini koja ima 365 dana, što znači da je pred nama još ogroman posao u tranziciji prema čistim izvorima energije, ali ovaj fenomen potvrđuje dve važne činjenice. Prvo, ulaganja u izgradnju novih obnovljivih izvora počela su da daju rezultate. Instalirana snaga proizvodnje u Crnoj Gori u protekle tri godine porasla je za više od 10 odsto”, rekla je, napomenuvši da su svaka povoljna hidrološka prilika i svaki dobar vetar maksimalno iskorišteni, prenosi “Telegraf.rs”.

“Druga važna činjenica je da ovakav rad potvrđuje da je, uz posebnu pažnju i dodatne napore, potrošače moguće pouzdano snabdevati energijom i bez fosilnih goriva. U svetlu globalnih ciljeva borbe protiv klimatskih promena i danas svima nama daleke 2050. godine, ovo je potvrda da su ekološki prihvatljiva rešenja nadohvat ruke”, zaključila je crnogorska ministarka ekonomije.

Izvor: Energetika.ba

Započet projekat digitalne integracije pametnih kuća i električnih mreža u Evropi

Foto-ilustracija: Pixabay

InterConnect (Interoperable Solutions Connecting Smart Homes, Buildings and Grids – Interoperabilna rešenja za povezivanje pametnih kuća, zgrada i električnih mreža) je projekat sa konzocijumom koji broji 51 člana, okupljenih kako bi razvili i demonstrirali napredna rešenja za povezivanje i integraciju digitalnh kuća i zgrada sa električnim mrežama. Njegov osnovni cilj je da omogući krajnjim korisnicima da upravljaju energetskom efikasnošću uz pomoć interoperabilnih rešenja koja spajaju pametne kuće, zgrade i električne mreže (smart grid).

Foto-ilustracija: Pixabay

Projekat, odobren od strane Evropske komisije u okviru programa Horizon 2020, će postaviti osnove za budućnost pametnih rešenja za upravljanje energetskom efikasnošću kroz realizaciju sedam povezanih pilota/demonstratora velikih razmera u Portugalu, Belgiji, Nemačkoj, Holandiji, Italiji, Grčkoj i Francuskoj.

Na projektu učestvuju kompanije i institucije iz jedanaest evropskih zemalja: Austrija, Belgija, Francuska, Holandija, Nemačka, Grčka, Italija, Poljska, Portugal, Srbija i Slovenija. Ukupni budžet za 4 godine, koliko je trajanje projekta, je 36 miliona evra.

Rešenja koja će biti razvijena u okviru projekta InterConnect će omogućiti digitalizaciju kuća, zgrada i električnih mreža na bazi IoT (Internet of Things – internet stvari) arhitekture. Uključivanjem digitalnih tehnologija (veštačka inteligencija, Blockchain, Cloud i Big Data) baziranih na otvorenim standardima, kao što je SAREF, obezbediće se interoperabilnost između uređaja, mreža i celokupnih sistema uz osiguranu sigurnost i zaštitu privatnosti.

InterConnect rešenja će moći da koriste krajnji potrošači električne energije u stambenim i komercijalnim zgradama, proizvođači uređaja za domaćinstvo i industriju, distributeri i trgovci električnom energijom, regulatorna tela i kompanije koje razvijaju inovativne servise i aplikacije za pametne kuće i energetsku efikasnost. Po završetku projekta u 2023. godini, rešenja će biti na raspolaganju široj javnosti.

Projekat se fokusira na osam osnovnih domena: standardizacija, ontologije, digitalne platforme, internet stvari, Cloud, električne mreže, Big Data i sajber-bezbednost.

“Na kraju projekta očekujemo nekoliko bitnih rezultata: interoperabilnu IoT referentnu arhitekturu za sve domene pokrivene projektom; nove funkcionalnosti za sisteme upravljanja stambenim i komercijalnim zgradama; unapređeno upravljanje električnom energijom za krajnje potrošače; digitalna prodavnica naprednih servisa i podržanih fukncionalnosti; set alata za omogućavanje interoperabilnosti između sistema i servisa; interfejsi koji će obezbediti interoperabilnost za distributivne sisteme; novi poslovni modeli za tržište električnom energijom”, navodi David Rua iz portugalskog instituta INESC TEC, koji je koordinator projekta InterConnect.

U sklopu projekta će biti organizovana tri otvorena poziva za inovacije kroz koji će kompanije, koje nisu deo konzorcijuma, moći da prilagode svoja rešenja za pametne zgrade, kuće i upravljanje električnom energijom i testiraju ih u realnim okruženjima koja nude InterConnect demonstratori. U planu je da se podrže 42 inovativna projekta i to 14 novih prototipova i 28 demonstratora manjih razmera. Ovim će se članovima konzorcijuma pridružiti još kompanija i institucija u testiranju i unapređenju rešenja.

InterConnect konzorcijum, koji vodi portugalski institut INESC TEC uz holandski institut TNO u ulozi tehničkog koordinatora, čine partneri različitog profila – istraživanje i razvoj, proizvođači uređaja i njihove asocijacije, partneri iz domena ICT-a i IoT-a, distributeri električne energije, trgovci robom, električnom energijom i uslugama i krajnji korisnici.

Istraživačka organizacija Fondacija VizLore Labs iz Novog Sada je deo InterConnect konzorcijuma. VizLore Labs ima ključnu ulogu u projektu pošto vodi aktivnosti vezane za specifikaciju, razvoj i integraciju seta alata za interoperabilnost svih uključenih platformi, servisa i sistema, kao i razvoj digitalne prodavnice za servise.

Ovo su članovi InterConnect konzorcijuma: INESC TEC (Portugal), EEBUS (Nemačka), TNO (Holandija), VITO (Belgija), EDPD (Portugal), Fondacija VizLore Labs (Srbija), Th!nk E (Belgija), FundingBox (Poljska), Wings ICT Solutions (Grčka), SONAE (Portugal), Fraunhofer IEE (Nemačka), VolkerWessel iCITY (Holandija), Planet Idea (Italija), GridNet (Grčka), YNCREA Mediterranee (Francuska), Athens University of Economics and Business – Research Center (Grčka), Elektro Ljubljana (Slovenija), ThermoVault (Belgija), TRIALOG (Francuska), Domótica SGTA (Portugal), Schneider Electric Portugal Lda (Portugal), Vrije Universiteit Brussel (Belgija), IMEC (Belgija), DuCoop (Belgija), 3E (Belgija), CORDIUM CVBA (Belgija), Stichting VU (Holandija), HERON (Grčka), COSMOTE (Grčka), ENEDIS (Francuska), ENGIE (Francuska), SENSINOV (Francuska), Whirlpool (Italija), RSE SPA (Italija), POLIMI (Italija), cyberGRID (Austrija), RDGfi (Belgija), E.DSO (Belgija), OpenMotics (Belgija), KEO GMBH (Nemačka), ABB (Belgija), UNI KASSEL (Nemačka), DFKI (Nemačka), Fh-Dortmund (Nemačka), Bosch Thermotechnik (Nemačka), BSH (Nemačka), Miele (Nemačka), Wirelane GmbH (Nemačka), Vaillant GmbH (Nemačka), Daikin Europe (Belgija) and KNX (Belgija).

InterConnect projekat je finansiran od strane Evropske unije kroz program za istraživanje i inovacije Horizon 2020.

Izvor: VizLore Labs

Japan podržava Srbiju na putu zaštite životne sredine

Foto-ilustracija: Unsplash ( Kumiko Shimizu)
Foto: Ministarstvo zaštite životne sredine

Ministar zaštite životne sredine Goran Trivan razgovarao je u petak sa ambasadorom Japana Đunićijem Marujamom o aktuelnim pitanjima zaštite životne sredine i svetskim naporima u borbi protiv klimatskih promena.

U otvorenom razgovoru sagovornici su razmenili stavove i mišljenja o ključnim pitanjima očuvanja životne sredine i prirodnih resursa, koje je izazov u globalnim i nacionalnim okvirima, a istovremeno prostor za jačanje bilateralnih odnosa država, napredak i razvoj na principima zelene ekonomije.

Ministar Goran Trivan je tom prilikom ukazao na značaj i prve rezultate Konferencije Ujedinjenih nacija o promeni klime COP 25 koja se održava u Madridu, Španiji, a u čijem radu učestvuje i delegacija Srbije. On je ukazao da je pitanje klimatskih promena postalo dramatično, zbog čega svet mora preduzeti odlučne i efikasne korake.

Ministar je izrazio zahvalnost na pomoći japanske Vlade Srbiji na unapređenju zaštite životne sredine. On je istakao da će Srbija i dalje pružati puni doprinos svetskim naporima u borbi protiv klimatskih promena preduzimanjem mera za smanjenje emisije gasova sa efektom staklene bašte i primenom drugih mehanizama kao što je pošumljavanje.

Ambasador Marujama naglasio je da će Japan nastaviti da pruža punu podršku Srbiji na njenom putu ka boljoj i zdravijoj životnoj sredini. Ukazao je da je Japan kao ostrvska zemlja posebno pogođen posledicama klimatskih promena, zbog čega smatra preduzimanje mehanizama i akcija u ovoj oblasti na međunarodnom planu izuzetno značajnim.

Ublažavanje posledica klimatskih promena predstavlja još jednu sponu između Srbije i Japana u ukupnom procesu jačanja bilateralnih odnosa i razvijanja saradnje na zaštiti životne sredine, zaključeno je na sastanku.

Izvor: Ministarstvo zaštite životne sredine

Održana koferencija Partnerstvo za zeleni Novi Sad

Foto-ilustracija: Unsplash (Artur Łuczka)
Foto: Grad Novi Sad

Konferencija „Partnerstvo za zeleni Novi Sad“, čiji je cilj da se unapredi razvoj politika iz oblasti zaštite životne sredine uspostavljanjem „Zelene stolice“, održana je u petak, 6. decembra, u Skupštini Grada Novog Sada. Kroz formiranje radne grupe čiji će predstavnici učestvovati u radu „Zelene stolice“, uspostaviće se kontinuirana saradnja između organa vlasti Grada Novog Sada i ekoloških organizacija, a radi kreiranja lokalnih politika usmerenih ka održivom razvoju kroz ekonomski napredak, vodeći računa o zdravom životnom okruženju.

Konferenciju je otvorio predsednik Skupštine Grada Novog Sada Zdravko Jelušić, napomenuvši da je ovaj događaj priprema za donošenje odluke o formiranju „Zelene stolice“.

“Novosadska Skupština je prvi lokalni parlament koji uvodi instituciju „Zelene stolice“, institucije koja diže svest o zaštiti životne sredine sa svim izazovima koji su pred nama. Ponosan sam na to što Novi Sad u tome prednjači i ovo je dodatni korak o dizanju svesti o ekologiji. Moramo stvoriti okruženje i životni prostor da pojedinac živi što bolje”, poručio je predsednik Skupštine grada Zdravko Jelušić.

On je dodao da Grad Novi Sad, onim što radi i što je radio u prethodnom periodu, pokazuje da ima izuzetno visoku svest o zaštiti životne sredine.

“U prethodnih sedam godina, prema podacima „Gradskog zelenila“, zasađeno je više od 23 hiljade stabala, a uklonjeno manje od 3 hiljade. Gradonačelnik je pokrenuo akciju sadnje još 10 hiljada novih stabala i time se takođe pokazuje koliko je Novom Sadu bitan visok stepen brige o zaštiti životne sredine”, zaključio je Jelušić.

Uvođenjem „Zelene stolice“ Grad Novi Sad čini iskorak u cilju realizacije mera koje su usvojene u „Deklaraciji o zaštiti životne sredine u AP Vojvodini“, koju je Skupština APV usvojila u maju ove godine. Članica Gradskog veća za urbanizam i zaštitu životne sredine Mira Radenović ocenila je da konferencija predstavlja mali korak napred ka formiranju jedne velike stvari za sve Novosađane i Novosađanke.

“Kontinuirano unapređenje saradnje civilnog sektora i donosilaca odluka, kroz povećano učešće javnosti u donošenju odluka, predstavljaju najbolji način da se savladaju mnogobrojni izazovi prilikom kreiranja javnih politika u obalsti zaštite životne sredine. „Partnerstvo za zeleni Novi Sad“ je izuzetno snažna poruka. Biti partner pre svega znači imati poverenje. Ako imamo poverenja u svog partnera tada postajemo tim, a tim koji je sagrađen na snažnim temeljima može da pomeri granice. Tim koji stoji iza ove konferencije, civilno društvo, Grad Novi Sad i Misija OEBS-a u Srbiji, pokazuje da se voda računa o potrebama građana Novog Sada za zdravijom i lepšom životnom sredinom”, poručila je članica Gradskog veća Mira Radenović.

Konferenciju je organizaovao Grad Novi Sad uz podršku Misije OEBS u Srbiji, a šef Odeljenja za demokratizaciju Misije OEBS-a u Srbiji Džon Klejton istakao je da podržava spremnost Gradske uprave Novog Sada u ovoj inicijativi.

“Verujem da svi delimo odgovornost prema zaštiti životne sredine. Briga o životnoj sredini i zaštitne mere treba da povežu različite generacije, kao i sve delove društva. Te mere treba da poboljšaju ekonomiju, a u isto vreme da podignu kvalitet života, jer se on ne meri samo u novcu. Pitanje zdravog i održivog životnog okruženja treba da se nalazi visoko na listi prioriteta politika, a „Zelena stolica“ je korak bliže prema otvaranju mogućnosti da se više različitih glasova čuje povodom ove teme. I nije iznenađenje da se upravo Grad Novi Sad odlučio na ovaj korak, jer je Novi Sad već zeleni grad”, zaključio je Klejton.

Izvor: Grad Novi Sad

Šabački privrednici sade 2000 stabala u Savaparku

Foto: Grad Šabac
Foto: Grad Šabac

Na inicijativu Privrednog saveta grada Šapca pokrenuta je akcija “Pluća grada Šapca” u okviru koje kompanije iz Šapca ozelenjavaju prostor budućeg Savaparka. Gde je nekada bila deponija, danas je posađeno 479 stabala koje je kupila firma “Eliksir”, a juče je posađeno 25 stabala firme “De Heus”.

U toku akcije biće posađeno blizu 2000 stabala.

Gradonačelnik Šapca Nebojša Zelenović zahvalio se firmama koje su donirale stabla i istakao da Savapark dobija svoje prve obrise.

“Velika akcija sadnje drveća u našem gradu se nastavlja. Ove godine akciju su inicirali šabački privrednici i ja im se zahvaljujem na tome i čestitam im. Privrednici i kompanije koje su društveno odgovorne žele da pomognu da se kvalitet života u gradu podigne na viši nivo. Prvo počinjemo od najvažnije zelene zone Savaparka, a onda će se saditi u svim drugim zelenim zonama. Mi smo već odmakli od negativnog rekorda kada smo imali najmanje zelenila po glavi stanovnika, ali želimo da budemo najbolji. Projekat Savaparka tome i služi. On već poprima prve obrise. Sređen je kanal, radi se most, uređuje se avenija, radovi se privode kraju. Ja istovremeno pozivam sve sugrađane da u nedelju 8. decembra izađu na direktno odlučivanje i da kažu šta je za njih najvažnije, baš kao što su privrednici rekli da je najvažnije da se sadi drveće u našem gradu”, kazao je gradonačelnik.

Foto: Grad Šabac

On je poručio sugrađanima da iskoriste priliku da promene na bolje mesto u kom žive.

“Očekujem da se veliki broj naših sugrađana iz gradskih i seoskih mesnih zajednica uključi u direktno odlučnije i kažu šta je važno u njihovim sredinama, kako bismo zajedno menjali sredinu u kojoj živimo, jer je jedino moguće u Šapcu. Smatram da smo na dobrom putu da našu malu zajednicu izgradimo tako da bude pristojno mesto i budemo primer drugima u Srbiji“, istakao je gradonačelnik Nebojša Zelenović.

Zamenik direktora “Eliksir Zorka” Milan Stošić najavio je ugradnju demistera u završni emiter fabrike, što će prema njegovim rečima smanjiti emisije štetnih materija.

Foto: Grad Šabac

“Na ovaj način ‘Eliksir Zorka’ potvrđuje da je partner zajednice u svim akcijama koje su na dobrobit naših sugrađana. Veliko nam je zadovoljstvo što su sa nama i deca iz šabačkih vrtića, sa kojima želimo da radimo na poboljšanju kvaliteta vazduha i zaštiti životne sredine. U skladu sa tim ‘Eliksir Zorka’ će do kraja godine ugraditi demister u završni emiter fabrike, što će doprineti smanjenju emisije štetnih materija. U narednom periodu radićemo aktivno na daljem unapređenju procesa svog rada, pa ćemo u narednoj godini ugraditi i dodatni predispirač gasova, što je dodatnih oko 1,2 miliona evra. Na taj način, ali i kroz ovakve akcije pokazujemo spremnost da radimo u partnerstvu sa lokalnom zajednicom, na korist svih građana u sredinama u kojima radimo”, poručio je Milan Stošić iz Eliksira.

Izvor: Grad Šabac

Zdrav vazduh vredi milijarde evra?

Foto-ilustracija: Pixabay

Smanjenje zagađenja vazduha u toku samo nekoliko nedelja pozitivno deluje na ljudsko zdravlje, snižavajući broj umrlih i obolelih i štedeći milijarde evra neophodne za zdravstvene usluge, objavili su naučnici sa Čikaškog univerziteta.

Foto-ilustracija: Pixabay

Njihov izveštaj je pokazao da je, nakon što su nivoi zagađujućih materija u vazduhu srezani, umanjen je i broj astmatičnih napada, infarkta, malih i prevremeno rođenih beba, kao i izostanaka iz škole.

I sami su bili iznenađeni brzinom uticaja. “Naši nalazi ukazuju na gotovo trenutne i značajne promene. Od presudnog je značaja da vlade usvoje i primene smernice Svetske zdravstvene organizacije na polju vazdušnog zagađenja. Propisi za čist vazduh koji pogađaju čitavu zemlju mogu da smanje smrtnost u roku od svega nekoliko nedelja. Lokalni programi poput smanjenja saobraćaja takođe poboljšavaju zdravstvene mere”, objasnio je Din Šraufnagel, vodeći autor istraživanja.

Jelena Kozbašić