Home Blog Page 79

Završena revitalizacija poslednjeg agregata HE „Đerdap 1”

Foto-ilustracija: Pixabay (falco)
Foto-ilustracija: Pixabay (Erich Westendarp)

Revitalizacija poslednjeg agregata HE „Đerdap 1” uspešno je završena i jednom od stubova elektroenergetskog sistema obezbeđen je duži radni vek, kao i veća proizvodnja i pouzdanost rada ove hidroelektrane.

Dubravka Đedović Handanović, ministarka rudarstva i energetike kaže da je revitalizacija omogućila povećanu snagu i kapacitet, manji obim održavanja i višedecenijsku pouzdanost HE „Đerdap 1”, kao i dobijanje novih 100 zelenih megavata.

Ona je naglasila da HE „Đerdap 1” daje veliki doprinos stabilnosti i sigurnosti sistema i da trenutno učestvuje u ukupnoj proizvodnji električne energije u Srbiji sa 23 odsto.

Prema njenim rečima, velike hidroelektrane na Dunavu će i u budućnosti biti jedan od stubova elektroenergetskog sistema naše zemlje, kao i veliki i stabilni proizvođači zelene energije.

Ministarka je podsetila na to da je u planu i gradnja nove reverzibilne hidroelektrane RHE „Bistrica”, što je važno zbog stabilnosti snabdevanja i integracije novih elektrana koje koriste energiju sunca i vetra.

Pročitajte još:

Đedović Handanović je napomenula da je u ovaj projekat uloženo više od 180 miliona evra, i dodala da je glavni isporučilac opreme ruska firma „Silovije mašini”, dok je deo opreme revitalizovan u domaćim fabrikama, a izvođači su bili radnici nekoliko domaćih firmi. V. d. generalnog direktora „Elektroprivrede Srbije” Dušan Živković rekao je da je veliki trud koji je uložen u revitalizaciju hidroelektrane već pokazao odlične rezultate.

Živković je naveo da je proizvodnja prešla projektovanu godišnju od 1,5 milijardi kilovat-časova, a postavljen je dnevni rekord proizvodnje od 27.650 megavata.

On je poručio da „Elektroprivrede Srbije” nastavlja revitalizacije u hidrosektoru , a najznačajniji projekti su modernizacija „Vlasinskih hidroelektrana”, „Bistrice”, kao i HE „Potpeć” i „Đerdap 2”.

Energetski portal

SPOR IZMEĐU AFRIKE I EU ZBOG TAKSE NA UVOZ UGLJENIKA

Foto-ilustracija: Unsplash (thomas-bennie)
Foto-ilustracija: Pixabay

Predsednik Afričke razvojne banke (AfDB), Akinumi Adesina, upozorio je da bi nova taksa Evropske unije na uvoz ugljenika mogla koštati afričke države do 25 milijardi dolara godišnje. Govoreći na Konferenciji o održivoj trgovini u Africi u Dubaiju 6. decembra, Adesina je upozorio da bi novi mehanizam EU za prilagođavanje granica na osnovu ugljeničnog sadržaja (CBAM) mogao značajno ograničiti trgovinu i industrijski napredak Afrike kažnjavanjem izvoza sa dodatom vrednošću, uključujući čelik, cement, gvožđe, aluminijum i đubriva.

AfDB je osnovana od strane UN i Afričke unije kako bi pružala finansijsku podršku afričkim vladama i kompanijama koje ulažu u region.

„Sa energetskim deficitom Afrike i oslanjanjem pretežno na fosilna goriva, posebno na dizel, posledica je da će Afrika biti primorana da ponovo izvozi sirovine u Evropu, što će dodatno uzrokovati deindustrijalizaciju Afrike“, rekao je Adesina.

CBAM zahteva od uvoznika da plate cenu ugljenika ekvivalentnu onoj koju plaćaju evropski proizvođači u okviru EU sistema trgovanja emisijama (ETS), u pokušaju da izjednači uslove za sve poslove koji posluju u bloku i spreči da evropske industrije budu potkopane od strane konkurenata iz inostranstva sa većim emisijama. Porez će se prvo primenjivati na cement, gvožđe i čelik, aluminijum, đubriva, električnu energiju i vodonik.

Pročitajte još:

Iako je CBAM odobren većinom prekograničnih stranaka ranije ove godine, nova taksa koja je stupila na snagu u oktobru izazvala je oštru reakciju razvijenih zemalja, a lideri Afrike su se žalili na nedostatak konsultacija tokom izrade zakona. Oni ukazuju da Afrika čini samo oko 4 odsto globalnih emisija ugljenika.

Foto-ilustracija: Unsplash (marcin-jozwiak)

„Afrika je prevarena klimatskim promenama; sada će biti prevarena i u globalnoj trgovini. Zbog slabe integracije u globalne vrednosne lance, najbolja trgovinska prilika Afrike leži u međuregionalnim razmenama, a nova Afrička zona slobodne trgovine procenjuje se da će do 2035. povećati međuafrički izvoz za više od 80 odsto“, dodao je Adesina.

Iako je porez uglavnom usmeren na velike zagađivače poput Kine i Rusije, koje su takođe među geopolitičkim rivalima EU, pogodiće i afričke države, uprkos ponovljenim uveravanjima zvaničnika EU da CBAM neće oštetiti afričku ekonomiju.

Indija i Južna Afrika predvode međunarodni otpor CBAM-u, podnoseći žalbe Svetskoj trgovinskoj organizaciji (STO) da CBAM krši princip nediskriminacije STO-a. Ove tvrdnje su odbacili zvaničnici EU.

Postoje različite procene potencijalnih troškova CBAM-a na afričke ekonomije. Klimatska komisija Južne Afrike (PCC) procenjuje da bi CBAM mogao smanjiti izvoz Afrike u EU za 30-35 odsto, odnosno između 1,7 i 2,1 milijardu evra, do 2030. Izveštaj Afričke klimatske fondacije u julu predviđa pad izvoza aluminijuma iz Afrike u EU za 13,9 odsto, gvožđa i čelika za 8,2 odsto, đubriva za 3,9 odsto i cementa za 3,1 odsto.

„EU mora da prizna zabrinutost svojih partnera i radi na ublažavanju negativnih uticaja na afričke ekonomije“, upozorila je ACF.

Izvor: EURACTIV

Privredu ne treba plašiti zelenom tranzicijom, dovoljni mali koraci

Foto-ilustracija: Freepik (atlascompany)
Foto-ilustracija: Freepik (freepik)

Među ključnim porukama drugog dana Look up-a, regionalne konferencije posvećene ekologiji, zaštiti životne sredine i energetici, na Kopaoniku, nametnula se i poruka da privredu ne treba opterećivati zelenom tranzicijom, da su dovoljni mali koraci, uz konstantno prilagođavanje ciljevima i strategijama koji su nestalni kao „pokretne mete“.

Drugi dan konferencije Look up na Kopaoniku počeo je intervjuom sa ministarkom poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Jelenom Tanasković, koja je, komentarišući uticaj klimatskih promena na poljoprivredu, istakla da je 27.810 gazdinstava ove godine iskoristilo naplatu osiguranja, što je, uzimajući u obzir ukupan broj gazdinstava – 300.000 – mali procenat.

Problem je što poljoprivrednici očekuju 100 – procentnu nadoknadu i u svakom drugom slučaju nisu zadovoljni, a preduslov da država pomogne jeste da ste uplatili premiju osiguranja, ukazala je Tanasković i navela da država pomaže i u zelenoj tranziciji edukacijom i konkretno kroz subvencije, tu su IPARD i Projekat konkurentne poljoprivrede (SCAP), kroz koji je 1310 korisnika dobilo sredstva, od kojih je 50 odsto bespovratnih sredstava, 40 odsto kreditnih, a 10 odsto učešće poljoprivrednika.

„Zeleni kapitalni projekti koji se grade poslednjih 10 godina, na primer prečistači otpadnih voda, predstavljaju najskuplje poglavlje životne sredine. Kad su u pitanju sistemi za navodnjavanje – na 120.000 ha izgradnja sistema privodi se kraju,   tako da bi u narednih šest – sedam godina trebalo da pokrijemo obradive poljoprivredne površine, što će udesetostručiti poljoprivrednu proizvodnju“, poručila je Tanasković. Kako je navela, u usponu je i organski uzgoj – 25.100 hektara je pod organskom proizvodnjom, svakog dana otvori se novo gazdinstvo, a trend rasta je oko 25 odsto godišnje.

Pročitajte još:

Generalni sekretar Udruženja naftnih kompanija Srbije Tomislav Mićović izjavio je da oko 92 odsto energije koja se koristi u saobraćaju potiče iz nafte, ali da je naftna industrija već odavno počela da prebacuje težište svojih investicija sa istraživanja novih nalazišta nafte i gasa na druge vidove energije.

Photo-illustration: Pixabay

Mićović je naglasio da su naftne kompanije prve ušle u energetsku tranziciju. „Svaki vid saobraćaja ima svoju alternativu, ne postoji jedna univerzalna. Baterije o kojima se mnogo govori su alternativa samo za manja putnička vozila, koja se koriste u lokalu“, rekao je Mićović.

Ipak, kaže, razvijeni alternativni izvori energije još uvek nisu u dovoljnoj meri komercijalizovani. „Razni vidovi se pominju. Kada pričamo o vodoniku, on je još uvek negde u fazi laboratorijskog istraživanja, a ne komercijalizacije“, kazao je Mićović.

Predsednik UO Investicionog fonda Srbije Dejan Ilić naglasio je da, kada su u pitanju ciljevi i definicije u oblasti zaštite životne sredine, imamo “pokretnu metu”, jer su različiti u različitim državama i jer se neprestano menjaju i mi tome moramo da se prilagođavamo. Najviše se koriste metali obogaćeni uranijumom, koji Srbija nema, ali drugi strateški metal je litijum i tu imamo bogatstvo. Tehnike sunca i vetra još nisu zrele… Ne treba da plašimo privredu zahtevima prilagođavanja, mora od nečega da se počne, malim koracima. Suština je moramo da pazimo da sami što manje zagađujemo životnu sredinu, da uradimo ono što možemo, ono što je do nas…, ukazao je Ilić.

Čedomir Beljić, profesor Rudarsko-geološkog fakulteta ukazao je da kritične materijale definišu ekonomski kriterijumi, a to su materijali koji su nam potrebni svakodnevno a mi ih nemamo ili ne možemo da obezbedimo regularno snabdevanje iz raznoraznih razloga. Kritične sirovine imaju ekonomski, vojni, politički značaj. Evropska unija je pored 34 kritična materijala na listu kritičnih sirovina uvrstila i koks, dok SAD ima listu od 50 kritičnih sirovina.

Simon Franko, direktor BASF Adriatic naveo je da se u moderan automobil ugrađuje oko 300 čipova, a jedan telefon, primera radi, ima 50 kritičnih sirovina. Reciklaža nije jeftina, veliko pitanje je odakle će ta energija da dolazi.

Foto-ilustracija: Unsplash (ernest-ojeh)

Na panelu je istaknuto da Zakon o planiranju i izgradnji preuzima razvoj e mobilnosti u Srbiji i svi budući objekti moraće da obezbede određeni broj elektirčnih punjača, a mreža punjača biće obogaćena na svim benzinskim stanicama na auto putevima u naredne dve godine, iako je tendencija da se punjenje vozila obavlja na mestima gde stoje – kod kuće ili u tržnim centrima.

U Srbiji će svi novi objekti površine veće od 10.000 metara kvadratnih morati da imaju zeleni sertifikat, podsetila je danas izvršna direktorka Saveta zelene gradnje Srbije Dragana Korica.

„Sertifikatom će se potvrdjivati ta zelena gradnja i taj sertifikat će omogućiti  povraćaj od 10 odsto uloženih sredstava“, naglasila je Korica.

Dodaje da zelena gradnja već postoji na našem tržištu u različitim oblicima. „Kompanije se prilagodjavaju na razne načine i cilj je da sa ovim uvodjenjem ovog člana u regulativi ne napravimo neku barijeru, nego da otvorimo novo tržište za nove poslove, novo tržište za nove upise, da se svi okrenu u tom pravcu“, kazala je Korica.

Navela je da će zahtevi za zelenu gradnju biti na minimalnom nivou kako se oni, koji su obavezujući, ne bi „patili“, a oni koji nisu u obavezi moći će, na dobrovoljnoj bazi, zelenim sertifikatom da ostvare povraćaj.

Profesor Pavle Petrović rekao je da bi EPS trebalo oko 10 milijardi da investira u narednim godinama, to su ogromne cifre, a tiču se investicija u nove tehnologije.

Ministarka rudarstva i energetike Dubravka Đedović Handanović komentarišući energetsku situaciju rekla je da je situacija stabilna, da imamo dovoljno rezervi, osim ukoliko se ne desi nešto na šta ne možemo da utičemo. Osim uglja, kojeg imamo kao domaći proizvod, zavisni smo od nafte i gasa koje uvozimo. Uglja imamo za 23 dana ukoliko stane sva proizvodnja ili uvoz, dakle dovoljno vremena da reagujemo ako se desi vanredna situacija. Imamo i gasa za 63 dana, rekla je ministarka.

Izvor: PKS

Ogromna količina tekstila zahteva inovativne metode reciklaže

Foto-ilustracija: Unsplash (Jason Briscoe)
Photo-illustration: Pixabay

Odeća je previše vredna da bi je jednostavno bacili i spalili. Od 2025. godine širom Evropske unije stari tekstil će se prikupljati i reciklirati. Da bi se efikasno i ekološki nosili sa ogromnom količinom tekstila koja će tada nastati, hitno su potrebne efikasnije metode recikliranja. Za nošenje udoban, za reciklažu izuzetno neugodan – elastin otežava ponovnu upotrebu tekstila. Na Tehničkom univerzitetu u Beču pronađeno je rešenje za ovaj problem.

Recikliranje mešovitih tekstila, posebno kada sadrže elastin, je vrlo zahtevno. Na Tehničkom univerzitetu u Beču razvijene su metode koje omogućavaju ne samo bolje i ekološki prihvatljivije detektovanje elastina, već i njegovo lagano odvajanje, uz istovremeno očuvanje ostalih vlakana. Ključno je pronaći odgovarajuće rastvarače. „Mnogi materijali koje koristimo za proizvodnju odeće se lako recikliraju u čistom obliku, kao što su pamuk, poliester ili poliamid“, objašnjava Emanuel Bošmajer, sa Tehničkog univerziteta u Beču. „Međutim, čak i ako je elastin prisutan u malim količinama, on onemogućava dosadašnje recikliranje konvencionalnim metodama.“ Elastin se toliko razvlači da dovodi do začepljenja u mašinama koje se obično koriste za drobljenje tekstila pre reciklaže. Zbog toga je najvažnije razviti pouzdanu i brzu metodu za merenje udela elastina u tekstilu.

Pročitajte još:

Photo-ilustration: Pixabay

„U našim istraživanjima otkrili smo da takva metoda do sada nije postojala“, kaže Emanuel Bošmajer.

„Uobičajene metode testiranja koriste rastvarače koji su štetni po zdravlje i vremenski zahtevni.“ Tako je razvijena nova detekciona metoda koja meri koliko elastina zaista ima u odevnom komadu. Sledeći korak bio je pronaći metodu za odvajanje elastina od drugih vlakana. „Eksperimentisali smo s različitim rastvaračima i na kraju naišli na bezopasni rastvarač koji selektivno uklanja elastin a ostala vlakna ostavlja netaknutim“, kaže istraživač Andreas Bartl. Metoda je već patentirana. Na ovaj način se materijali poput poliestera ili poliamida mogu gotovo potpuno povratiti, čak se i rastvarač može ponovo koristiti.

Istraživanje je sprovedeno kao deo EU-projekta SCIRT (Sistem cirkularnosti i inovativno recikliranje tekstila). Za svoje istraživanje Emanuel Bošmajer je dobio nagradu za inovacije i održivost u inženjeringu, koju dodeljuje Austrijsko društvo inženjera i arhitekata.

Izvor: City of Vienna

Objavljene nove cene goriva

Foto-ilustracija: Pixabay (planet_fox)
Foto-ilustracija: Pixabay

Nove najviše maloprodajne cene derivata nafte za period od 15 časova 1. decembra 2023. godine do 7. decembra 2023. godine iznosiće:

EVRO DIZEL, u iznosu 197,00 dinara za jedan litar i

EVRO PREMIJUM BMB 95 u iznosu 175,00 dinara za jedan litar.

Vlada Republike Srbije je takođe usvojila izmenjenu Uredbu o ograničenju cena naftnih derivata, posebno usmerenu na podršku poljoprivrednim proizvođačima. Ovom uredbom, poljoprivrednici mogu kupovati evro dizel po maksimalnoj ceni od 179 dinara po litru, uz korišćenje kartica izdatih registrovanim gazdinstvima, do maksimalno 400 litara. Ova mera je odgovor na visoke cene repromaterijala i težak položaj poljoprivrednika, te je Vlada, na predlog Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede, povećala maksimalnu količinu goriva dostupnog po subvencionisanim cenama.

U skladu sa članom 3 stav 5 navedene uredbe, obaveštavaju se privredni subjekti koji obavljaju delatnost trgovine motornim i drugim gorivima na stanicama za snabdevanje prevoznih sredstava da su dužni da utvrđene maloprodajne cene derivata nafte primene odmah po objavljivanju na zvaničnoj internet stranici Ministarstva spoljne i unutrašnje trgovine.

Vlada Republike Srbije odlučila je da ograniči cene derivata nafte do 31. decembra 2023. godine. Ova mera je usvojena kao deo širih napora da se očuva životni standard stanovništva i odgovori na nestabilnosti tržišta usled globalnih i regionalnih izazova. Ograničenje cena goriva ima za cilj da pomogne u stabilizaciji ekonomije i ublažavanju pritiska na potrošače usled promenljivih cena energenata na svetskim tržištima.

Energetski portal

Naftovod Mađarska–Srbija projekat od značaja za našu zemlju

Foto-ilustracija: Freepik (aleksandarlittlewolf)
Foto-ilustracija: Pixabay

Na sednici Vlade usvojen je Zaključak kojim se Projekat „Izgradnja naftovoda Mađarska–Republika Srbija“ utvrđuje kao projekat od značaja za Republiku Srbiju.

Projekat je planiran listom prioritetnih investicija kao jedan od strateških u oblasti snabdevanja naftom.

Srbija se snabdeva uvoznom sirovom naftom samo iz jednog pravca, preko Republike Hrvatske, naftovodom „Janaf“, a izgradnjom novor naftovoda ka Mađarskoj biće obezbeđeno sigurnije snabdevanje domaće rafinerije, time i domaćeg tržišta.

Projektom naftovoda bi se omogućilo stabilno snabdevanje tržišta Srbije sirovom naftom, a nakon prerade i derivatima nafte, što je preduslov za ekonomski razvoj.

Pročitajte još:

Projekat naftovoda obezbediće potencijalno smanjenje ukupnih troškova sirove nafte za krajnjeg korisnika, imajući u vidu direktnu povezanost cevovodima do izvorišta, istovremeno bi bili smanjeni troškovi transporta i cena derivata nafte kao finalnog proizvoda.

Takođe, projekat bi omogućio diversifikaciju pravaca snabdevanja sirovom naftom tako da bi Republika Srbija, pored trenutnog snabdevanja naftom iz hrvatskog naftovoda „Janaf“, imala mogućnost i snabdevanja naftovodom „Družba“.

Energetski portal

Prvi biodistrikt u Srbiji – zajedništvom do ostvarenja potencijala

Foto-ilustracija: Pixabay (congerdesign)
Foto: Promo

Pojam biodistrikta odnosi se na održivi koncept koji podrazumeva snažnu teritorijalnu umreženost i saradnju ključnih aktera u proizvodnji hrane. Srbija se može pohvaliti time da će biti prva zemlja u jugoistočnoj Evropi u kojoj će ovakav koncept uskoro postati stvarnost. Optimistične procene koje ukazuju na snažan potencijal biodistrikta, saopštene su na konferenciji Biodistrikti kao model za podsticaj organske proizvodnje i lokalnog ekonomskog razvoja, organizovanoj od strane Deutsche Gesellschaft für Internationale Zusammenarbeit (GIZ) GmbH, u saradnji sa Ministarstvom poljoprivrede, Nacionalnom asocijacijom za razvoj organske poljoprivrede – Serbia organica i Poljoprivrednim fakultetom u Beogradu.

Biodistrikt predstavlja određeno područje u kojem lokalni proizvođači, potrošači, javne institucije, udruženja, turističke organizacije, ugostitelji i drugi subjekti sarađuju i međusobno se povezuju, u cilju održivog upravljanja lokalnim resursima, sa fokusom na najefikasnije iskorišćavanje potencijala tog specifičnog područja.

Prof. dr Vladan Bogdanović, prodekan Poljoprivrednog fakulteta Univerziteta u Beogradu, istakao je da je relativno novi koncept biodistrikta privukao značajnu pažnju međunarodne i domaće stručne javnosti, naglasivši da su znanje i inovacije dve ključne reči za održivi razvoj u agroindustiji.

„Biodistrikt kao koncept održivog razvoja može za Srbiju da bude izuzetno značajan, jer naša zemlja ima prirodne uslove za korišćenje lokanih resursa na optimalan, efikasan i održiv način uz upotrebu lokalnih znanja, domaćih sorti i autohtonih rasa domaćih životinja“, poručio je prodekan Bogdanović.

Pomoćnica ministra u Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Republike Srbije, Vedrana Ilić rekla je da se u poslednjih godinu dana u Srbiji govori o biodistriktima zahvaljujući naporima udruženja Serbia Organica da ovaj koncept razvijen u zemljama Evropske unije i širom sveta primeni na naše podneblje, gde, kako je rekla, prirodno i pripada.

Pročitajte još:

„Pred nama je dug zajednički put, ali sa ogromnim izgledima za uspeh jer se oslanjamo na domaću snagu i energiju koju crpimo od hrabrih vizionara kakvi su naši organski proizvođači“, kazala je Vedrana Ilić, istakavši da će Ministarstvo poljoprivrede nastaviti da stimuliše organske proizvođače rekordnim ulaganjima, i najvišim budžetima za ovu privrednu granu.

Tomislav Knežević, rukovodilac projekta Nemačke razvojne saradnje – Razvoj privatnog sektora u Srbiji koji sprovodi GIZ, ističe da je poljoprivreda od početka u fokusu podrške Srbiji od strane Nemačke razvojne saradnje, dok je poslednjih godina učinjeno mnogo da se obezbedi i garantuje kvalitet organskih proizvoda, kao i da se oni predstave na stranim tržištima.

„Organska poljoprivreda je preteča onoga što je danas centralna tema razvojne saradnje ne samo Vlade Nemačke, nego i Evropske unije i drugih donatorskih organizacija, a to je – Zelena agenda“, poručio je Knežević, najavivši novi projekat Zelena ekonomija, koji će od 2024. godine pružati podršku domaćoj privredi da ispuni standarde EU u sferi zelene transformacije, ali i koji će povezivati tradicionalnu industriju sa naučno-istraživačkim i digitalnim startap zajednicama, u cilju kreiranja i razvoja novih proizvoda i procesa koji će potencijalno rešavati globalne privredne izazove.

Na stručnom panelu u okviru konferencije temeljnije su predstavljene preduzete aktivnosti i postignuti rezultati na formiranju prvog biodistrikta u Srbiji, u Kolubarskom okrugu, uz razmenu iskustava lokalnih poljoprivrednika, međunarodnih eksperata, domaćih institucija i predstavnika privatnog sektora.

Izvor: EXECUTIVE GROUP

Stopirani zahtevi za energetsku sanaciju u Zrenjaninu

Foto-ilustracija: Unsplash (Giorgio Trovato)
Foto-ilustracija: Pixabay

Grad Zrenjanin, u okviru projekta „Čista energija i energetska efikasnost“, aktivno radi na poboljšanju energetske efikasnosti u gradskim porodičnim kućama i stanovima. Za 2023. godinu, planirano je da bespovratna sredstva iznose 30 miliona dinara, obezbeđena kroz saradnju Grada i Ministarstva rudarstva i energetike. Međutim, zbog velikog interesovanja građana, Javni poziv je privremeno stopiran, dok Komisija ne završi proveru tehničkih uslova već podnetih prijava, objavljeno je na sajtu grada.

Prošlogodišnji program za energetsku sanaciju privukao je značajno interesovanje, sa 230 potpisanih  ugovora i realizovanim projektima vrednosti 56,6 miliona dinara, što uključuje i subvencije od 24,1 milion dinara.

Pročitajte još:

Osim ovih inicijativa, Grad Zrenjanin je takođe finansirao energetsku efikasnost kroz zamenu stolarije u nekoliko škola, u saradnji sa Pokrajinskim sekretarijatom i kompanijom NIS. Projekti uključuju:

  1. OŠ „Petar Petrović Njegoš“: Zamena 30 prozora starijih od 40 godina, čime se povećava energetska efikasnost i bezbednost (3.021.750 din).
  2. OŠ „Stevan Knićanin“, Knićanin: Sanacija 450 kvadratnih metara fasade, doprinoseći energetskoj efikasnosti i bezbednosti (3.591.180 din).
  3. OŠ „Sveti Sava“, Stajićevo: Zamena 17 prozora u delu škole, unapređujući energetsku efikasnost i bezbednost (2.120.665 din).
  4. OŠ „Žarko Zrenjanin“: Zamena stolarije iz 1980. godine, povećavajući energetsku efikasnost i smanjujući troškove grejanja (1.163.300 din).
  5. Tehnička škola: Zamena 33 prozora u različitim delovima škole, doprinoseći uštedi energije (1.219.376 din).

Ovi projekti ne samo da unapređuju energetsku efikasnost u obrazovnim ustanovama, već i podižu standard života u zajednici, doprinoseći održivom razvoju grada Zrenjanina.

Energetski portal

Protresi snežnu kuglu, zamisli želju i dođi u AVA park na zabavu godine

Foto: Novaston
Foto: Novaston

AVA SHOPPING PARK je tokom cele godine slavio život, radost i unosili smo boje u sive i kišne dane u raznim gradovima. Uspešna druženja završavamo u našem novogodišnjem AVAntura selu za zimske čarolije. Od 15.12. do 31.12. vas svakog dana čeka AVA novogodišnji market za raznim izlagačima, a vikendima i bogat program za decu i odrasle, u kome ćete ostvarivati svoje želje, praviti ukrase i pakovati poklone, ali i planirati najmagičniju 2024. godinu do sada.

Deda Mraz će imati mnogo posla ove godine i obilaziće brojne lokacije, ali u AVA shopping parku će imati dodatne pomagače koji će učiniti da ova njegova stanica bude najzabavnija i da u njoj napravite i sačuvate uspomene za sva vremena. Tokom petnaest dana u decembru, od 15. do 31.12, čeka vas novogodišnje AVAntura selo, sa kućicama i štandovima na kojima će svoje proizvode izlagati gazdinstva sa Avale – gazdinstvo Rajković, Milić Med, Lek iz prirode, Srećna kravica i drugi. Tokom tri vikenda (petak-nedelja) pripremili smo vam super zanimljiv i bogat program osmišljen tako da sva vaša čula budu u potpunosti zadovoljena.

Pročitajte još:

Foto: Novaston

Novogodišnje AVAntura selo otvaramo 15.12, u 16h, uz DJ Andrea i nastup violinistkinje sa električnom violinomi karneval vilenjaka. Svakog petka vas očekuje karneval Zimska čarolija: 15. 12. Vilenjaci sa medom Deda Mrazom šetaju AVA parkom i donose radost i poklone; 22.12. Vesele pahuljice sa Elzom i Olafom pokrivaju AVA pločnike; 29.12. Razigrane Sneške sa Elzom i Olafom vas uče plesu i uvode u 2024. godinu. Svake subote i nedelje čekaju vas i super zanimljive novogodišnje predstave.

Muzičku magiju donose nam Hor Čarolija, koji će 16.12, u 13h pesmom otvoriti naša vikend druženja. U subotu, 23.12. i 30.12, družićemo se sa sjajnim klincima i klincezama iz hora Soldozar. Za uspomene i dobro druženje, spremili smo Photobooth i detalje za fotografisanje, i obavezno – Deda Mraza da se sa vama slika. Snežna kugla kućica za igranje vas čeka u subotu 16.12. i 23.12. od 12-17h – ovo je omiljena zabava za decu.

Radionice za decu i odrasle su apsolutno magične: pravimo ukrase za jelku i onda kitimo zajedno jelkice koje će biti u našem selu; pravimo sopstvene miksture mirisa i uživamo u magiji eteričnih ulja; pravimo personalizovane kugle za jelku; pišemo pisma Deda Mrazu a na posebnoj radionici možete i da uvijete svoje poklone koje ste kupili tokom sjajnih popusta u AVA shopping parku; pravimo ogrlice od kristala i učimo kako da nam kristali pomognu da kreiramo uspešnu 2024. godinu.

Foto: Novaston

Za mame i tate smo posebno pripremili zanimljive radionice: Feng Shui, astro-savetovalište, lični razvoj, osnaženje za mame, floriterapija za uspešnu 2024. godinu.

Dođite da zajedno ukrašavamo jelkice koje vas čekaju u AVA parku a koje ćemo kasnije posaditi. Na taj način želimo da doprinesemo očuvanju životne sredine i povećanju svesti da se kupuju jelke sa busenom.

Posebno smo uzbuđeni zbog AVA maskenbala za decu – ​pozivano vas da osmislite kreativne i zanimljive maske i da dođete na naš mini party u okviru AVA novogodišnjeg sela, gde će naš animator napraviti najbolju prednovogodišnju žuruku. Neka se okupe pahunjice zvezdice, sneške, Deda Mrazići i vilenjaci da zajedno dočekamo Deda Mraza i poželimo najlepše želje 24.12. od 14-16h. A tokom programa će sa vama biti Deda Mraz i naši drugari štulaši koji uvek naprave atmosferu za pamćenje. Uz topao čaj, ovo će biti avantura o kojoj ćete pričati cele godine!

Izvor: Novaston

Koliko filmska industrija zagađuje životnu sredinu

Foto-ilustracija: Freepik (freepik)
Foto-ilustracija: Freepik (freepik)

Jeste li razmišljali nekada o tome na koji način i koliko filmska industrija zagađuje životnu sredinu? Kada sam bila na master studijama, dobila sam da obradim temu Ekologija i film, bez ikakavih smernica iz kog ugla treba da je posmatram. Prvo što me je asociralo jeste kako različiti filmski žanrovi u kojima se pominje tema ekologije, utiču na razvoj ekološke svesti. Započela sam istraživanje najranijih filmova o prirodi, zatim prešla na dokumentarce o ekologiji, preko onih akcionih u kojima se degradila priroda, do crtanih filmova za decu. Tu sam se bavila psihološkim aspektom ovakvih filmova, međutim, kada sam zaokružila tu analizu shvatila sam da mi je rad nepotpun. Istraživala sam dalje povezanost ekologije i filma, dok nisam naišla na podatak o tome koliko snimanje jednog prosečnog holivudskog filma zagadi životnu sredinu. Ne bih možda ni došla na ideju da vam predstavim kroz blog moje istraživanje da nisam pre nekoliko dana naišla na novo.

Istraživanje sprovedeno od strane Univerziteta u Varviku i Univerziteta u Kembridžu, pokazalo je da je uticaj televizijske produkcije veći nego ikada do sada. To me je podstaklo da ipak govorim o ovoj temi, zato što sam na kraju istraživanja na svojim master studijama došla do informacija da se radi na smanjenju ovakvog negativnog uticaja, a danas vidim potpuno suprotno mišljenje stručnih ljudi.

U nastavku ću vam predstaviti ono do čega sam došla tokom istraživanja ove teme na studijama. Naime, još 2006. godine Institut za životnu sredinu UCLA objavio je članak u kojem se govori o uticaju aktivnosti filmske i televizijske industrije (FTI) na životnu sredinu na području Kalifornije. Analizom su obuhvaćene direktne i indirektne aktivnosti povezane sa FTI. Napravljena je razlika između tzv. ’’kriterijmunskog’’ zagađivanja vazduha i gasova sa efektom staklene bašte. Prema toj podeli u kriterijumska zagađena spadaju azot dioksid, ugljen monoksid, sumpor dioksid i čestice (PM2,5 i PM10), dok se u gasove staklene bašte svrstava ugljen-dioksid, metan i azot oksid. Uticaj FTI u analizi, poređen je sa pet drugih industrija u koje spadaju vazduhoplovstvo, naftna industrija, tekstilna industrija, hotelijerstvo i elektro industrija. Kada je reč o prvoj grupi koju su imenovali kao ’’kriterujmsko’’ zagađenje vazduha filmska i televizijska inudstrija na godišnjem nivou emituje količinu približno isto kao i inustrija odeće i vazduhoplovni sektor, dakle oko 140.000 metričnih tona. Radi poređenja, prerada nafte koja se nalazi na prvom mestu po zagađenju godišnje proizvodi 550.000 tona, čime se na veliko iznenađenje došlo do zaključka da FTI u značajnoj meri doprinosi ovakvim emisijama. Sa druge strane, gasovi sa efektom staklene bašte procentualno daju slične rezultate kao i za ’’kriterijumsko’’ zagađenje vazduha. Tako industrija za preradu nafte godišnje emituje oko 33 miliona metričnih tona CO2, dok FTI emituje oko osam i po miliona tona.

Šta su zvučne scene i koliko doprinose zagađenju životne sredine?

Prve zvučne scene pojavljuju se pre skoro jednog veka, kako bi doprinele kvalitetnijem snimanju filma. To su zapravo zvučno izolovani objekti u kojima se snima film. One su neophodne kako bi se izolovali zvukovi koji dolaze iz spolja i kako bi se filmskim stvaraocima omogućilo da kreiraju zvukove upravo onakve kakve žele. To su velike prostorije zato što moraju da obezbede prostor za svu potrebnu opremu, kao i dodatne prostorije kao što su garderoberi, šminkernice i slično. Na koji način su zvučne scene povezane sa uništavanjem prirode? Prema istraživanju UCLA za izgradnju jedne zvučne scene nekada dolazi do krčenja čak četiri hiljade hektara šume, kako bi se proizvele lagane šperploče pogodne za izgradnju jedne ovakve scene.

Foto-ilustracija: Unsplash (Chris Murray)

Sada bih navela neke filmove usled čijeg snimanja je načinjena šteta prema prirodi. Reč je o filmovima Apokalipsa danas iz 1979. godine i The beach iz 2000. godine. Za potrebe snimanja filma Apokalipsa danas, spaljeno je nekoliko hektara šume kako bi se dobio pun efekat. Navodi se da je prvo posuto 1.200 galona benzina, nakon čega je šuma zapaljena. Film The Beach sniman je na Tajlandskom ostrvu. Za potrebe snimanja plaža je proširena usled čega je uništen veliki broj autohtonog drveća i vegetacije. Takođe, posađen je veliki broj palmi čime se prvobitno stanište i ekosistem dovelo u opasnost. Takođe film Pirati sa Kariba 5 iz 2017. godine optužen je za izlivanje hemijskog otpada u potok u Australiji.

Još jedno istraživanje sprovedeno je 2020. godine o tome koliko je za tipičan tentpol film potrebno resursa. Tentpol bi se bukvalno preveo kao šatorski stub ili motka. Njegovo značenje zapravo je da su to filmovi u koje se ulaže najveći budžet zato što se zna da će oni doživeti veliki uspeh. Gotovo svaka Holivudska filmska kuća (produkcija) ima svoj tentpol film u koji ulaže najveći budžet. To su na primer filmovi koji imaju dosta nastavaka, kao što je Betmen, Spajdermen ili na primer filmovi koji su bazirani na nekoj knjizi kao što je Hari Poter. Dakle, tokom proizvodnje ovakvog tipičnog filma ostvari se: potrošnja goriva koja je dovoljna da se napuni prosečan rezervoar za preko 11 hiljada automobile, zatim kada je reč o otpadu stvori se količini koja je gotovo jednaka težini 300 plavih kitova, dok je potrošnja plastičnih flaša jednaka prosečnoj godišnjoj potrošnji koju napravi oko 170 ljudi. Potrošnja energije tokom snimanja ovakvog filma dovoljna je da napaja poznati njujorški Tajms Squer pet dana. U proseku, proizvodnja jednog ovakvog filma generiše oko 2.800 tona CO2, a radi poređenja iznet je podatak da šuma od oko 1.500 hektara toliku količinu ugljen-dioksida obradi za godinu dana.

Na kraju svoje prezentacije na fakultetu, pronašla sam i jedan pozitivan primer filma, The day after tomorrow iz 2004. godine. Pored toga što ovaj film nosi ekološku poruku, ono zbog čega se izdvaja od većine filmova jeste što je tokom snimanja ostvarena nulta proizvodnja ugljenika. Kako bi se to ostvarilo sve emisije ugljenika koje su ulazile u atmosferu kao rezultat direktnih akcija snimanja filma, kompenzovane su na način da je sađeno drveće, ali se koristila i ’’zelena’’ energija. Prema podacima Future Forests od budžeta u iznosu od 125 miliona dolara, izdvojeno je 200.000 dolara kako bi se kompenzovalo 10 hiljada tona emisije ugljen-dioksida koja je proizvedena tokom snimanja filma.

Foto-ilustracija: Freepik (rawpixel.com)

Novo istraživanje na koje sam naišla pre nekoliko dana, dalo je informaciju da jedan holivudski film stvara toliku količinu ugljenika, što je ekvivalent vožnji oko sveta gotovo 300 puta. Kako bi se smanjio ovaj negativan uticaj filmske industrije, kako se navodi, treba da se podstakne primena digitalne prakse. U okviru istraživanja, pomenuta je takozvana virtuelna produkcija, koja zahvaljujući tehnologiji i 3D efektima može da ubrza proces snimanja filma, uz smanjenje zagađenja i korišćenja resursa. Primera radi, umesto da se snimanje vrši na različitim lokacijama, za šta je potreba dodatna oprema, kao i transport celog seta na udaljene lokacije, sada to sve može da se odigra u samo jednom studiju, zahvaljujući digitalnim efektima. Osim toga, tako gde je potrebno snimati na tradicionalan način, treba primeniti druge održivije prakse, kao što je upotreba električnih vozila za transport ili solarne energije za proizvodnju struje koja je potrebna za snimanje filma.

Mnogo je načina na koje filmska industrija može da se učini održivijom, a ono što ohrabruje jeste da postoje zalaganja za rešavanje ovog problema, a uz to virtuelna produkcija postaje nešto o čemu se sve više govori.

Katarina Vuinac

Nemačka: OIE u porastu, dok se beleži pad proizvodnje električne energije

Foto-ilustracija: Pixabay (analogicus)
Foto-ilustracija: Pixabay

Nemačka je zabeležila primetno smanjenje u proizvodnji električne energije u odnosu na isti period prošle godine. Glavni razlozi ovog pada su smanjena potražnja zbog ekonomskog stanja i povećani uvoz električne energije iz drugih zemalja. Agencija DPA objavila je statistike koje prikazuju kako je izgledao treći kvartal, odnosno period od jula do septembra, i koliko se podaci razlikuju u odnosu na isti period prethodne godine.

Prema izveštaju Federalnog zavoda za statistiku Nemačke, proizvodnja je pala za oko 20 odsto, dostigavši 94,2 milijarde kilovat-sati. Smanjenje potražnje u sektorima koji intenzivno koriste energiju, zajedno sa rastom uvoza električne energije, glavni su razlozi za ovakvo stanje.

U prethodnom periodu, uvoz električne energije u Nemačkoj porastao je  za 78,1 odsto, dosegnuvši 23,1 milijardu kilovat-sati, a glavni izvoznici bili su Danska, Francuska i Holandija. Nedavno smo pisali o tome da Danska izvozi energiju dobijenu iz vetra, s obzirom da proizvede velike količine. U međuvremenu, nemački izvoz električne energije smanjio se za 38 odsto.

Pročitajte još:

Foto-ilustracija: Pixabay (Fotorech)

Obnovljivi izvori energije igraju sve važniju ulogu u domaćoj proizvodnji električne energije u Nemačkoj, a poznato je da država u velikoj meri podržava OIE i na samitu COP28. U pomenutom periodu od jula do septembra, udeo električne energije proizvedene iz obnovljivih izvora porastao je za osam odsto u poređenju sa istim periodom prošle godine, čineći oko 60 odsto ukupne proizvodnje, što predstavlja značajno povećanje u odnosu na 44,4 odsto iz prethodne godine.

Naprotiv, proizvodnja iz konvencionalnih izvora energije opala je za 42,9 odsto, čime je sada učestvovala sa skoro 40 odsto u ukupnoj proizvodnji. Električna energija iz vetra zabeležila je rast od 16 odsto, postavši najznačajniji izvor u domaćoj proizvodnji. Udeo solarne energije takođe je porastao za 6,6 odsto, dostižući 21,5 odsto. Istovremeno, potrošnja električne energije dobijene iz prirodnog gasa povećala se za oko 10 odsto, prenosi DPA.

S druge strane, proizvodnja električne energije u termoelektranama na ugalj prepolovila se, i sada čini 23,9 odsto ukupne proizvodnje, dok je prethodne godine bio ključni izvor energije. 

Energetski portal

Novi Sad pokreće sveobuhvatnu akciju sadnje drveća

Photo-Illustration: Pixabay
Foto-ilustracija: Unsplash (Stefan Kostić)

Grad Novi Sad je pokrenuo značajnu inicijativu sadnje drveća. Ova akcija, održana ovih dana, obuhvata različite lokacije u gradu, uključujući popularni Štrand i stambeni blok okružen ulicama 1300 kaplara, Balzakovom, Narodnog fronta i Iva Andrića.

Članica Gradskog veća za imovinu i imovinsko-pravne poslove, zaštitu životne sredine, održivi razvoj i energetsku efikasnost – Mira Radenović Bojić, naglasila je da akcija teži ka očuvanju i unapređenju zelenog fonda Novog Sada za buduće generacije. Razvijen je  Plan rekonstrukcije zelenila, reagujući na devastaciju preko 3000 stabala tokom nevremena u julu. Prema Planu, predviđena je sadnja 6000 stabala u narednih pet godina, sa ciljem da se zeleni fond grada ne samo obnovi, već i udvostruči. Pored ove akcije, JKP “Gradsko zelenilo” će nastaviti sa redovnom sadnjom, dodajući do dve i po hiljade stabala godišnje, što znači ukupno 4000 stabala godišnje, navodi se na sajtu Grada Novog Sada.

Pročitajte još:

Foto: EP

Osim toga, postoji i jedan poseban deo akcije – sadnja koprivića u svakoj od 47 mesnih zajednica grada, zbog uništenog koprivića u centru grada, koji je bio jedan od simbola Novog Sada. Takođe, novi koprivić će biti posađen na istom mestu nakon završetka radova na podzemnoj garaži u Ulici Modene.

Sadiće se od novembra do marta – lipa, jasen, kuglasti bagrem, piramidalni hrast i druge vrste, u skladu sa planom Projektnog biroa ovog preduzeća.

Akcija pod sloganom „Sadimo sada za budućnost Novog Sada“ organizovana je od strane Gradske uprave za zaštitu životne sredine, JKP „Gradsko zelenilo“, Radne grupe „Zelena stolica“, uz podršku društveno odgovornih kompanija i volonterskih organizacija.

Energetski portal

Lazarevac dobio mehanizaciju za upravljanje otpadom

Foto: Grad Beograd
Foto-ilustracija: Freepik (frimufilms)

Kako bi unapredili sistem upravljanja otpadom i zaštitili životnu sredinu opštini Lazarevac obezbeđena je neophodna mehanizacija za obavljanje komunalne delatnosti upravljanja otpadom.

Ovom mehanizacijom se unapređuje sistem sakupljanja komunalnog otpada na teritoriji Lazarevca, sistem manipulacije komunalnim otpadom, kao i otpadom od građenja i rušenja, navodi se u saopštenju Sekretarijata za zaštitu životne sredine.

Sekretarijat je ove godine sproveo proceduru javne nabavke za tri vozila za sakupljanje i odvoženje komunalnog otpada, tipa prese sa potisnom pločom, radne zapremine 16 kubnih metara, kao i vozila za sakupljanje i odvoženje komunalnog otpada, tipa prese sa potisnom pločom, radne zapremine 12 kubnih metara.

Pročitajte još:

Javna nabavka je sprovedena za nabavku multifunkcionalnog bagera koji predstavlja samohodnu mašinu namenjenu za otkopavanje, transport na relativno kratko rastojanje i utovar otkopnih masa u sredstva transporta, kao i za prenos masa na veća rastojanja i istovar ili odlaganje. Ova vozila će se koristiti za sanaciju divljih deponija, sakupljanje građevinskog i kabastog otpada, kao i za sakupljanje i transport komunalnog otpada u okviru obavljanja svoje delatnosti.

Sekretarijat će u narednom periodu nastaviti sa nabavkom opreme i mehanizacije za upravljanje otpadom na teritoriji grada Beograda. 

Energetski portal

Radionica: „Sporazum o slobodnoj trgovini Srbije sa Kinom“

Foto: Acta media
Foto: Unsplash (m.)

Nedavno potpisani Sporazum o slobodnoj trgovini između Republike Srbije i Narodne Republike Kine, koji je ozvaničen 17. oktobra u Pekingu, otvara novo poglavlje u ekonomskim odnosima između ove dve zemlje. Nakon potvrde od strane Narodne skupštine Republike Srbije i objavljivanja u Službenom glasniku RS – Međunarodni ugovori, broj 6/23, ovaj sporazum predstavlja prvi takve vrste između Kine i neke od zemalja centralne ili istočne Evrope.

Sporazum podrazumeva potpuno ili postepeno ukidanje carina na uvoz robe, u zavisnosti od dogovorene kategorije, što signalizira nove mogućnosti za trgovinsku razmenu i ekonomsku saradnju.

U cilju detaljnog upoznavanja sa svim aspektima ovog važnog međunarodnog dogovora, ACTA MEDIA organizuje specijalnu radionicu. Na ovom događaju, koji će se održati 12. decembra u hotelu Nobel u Beogradu ili online, prisutni će imati jedinstvenu priliku da „iz prve ruke“ čuju sve o prednostima i mogućnostima koje sporazum donosi.

Predavači na radionici biće stručnjaci iz Ministarstva finansija koji su direktno učestvovali u sačinjavanju ovog sporazuma. Ovo je idealna prilika za sve zainteresovane strane, uključujući poslovne lidere, analitičare i studente, da se upoznaju sa detaljima sporazuma i razumeju kako će ovo uticati na buduću trgovinu između Srbije i Kine.

Za više informacija pogledajte ovde.

Energetski portal

COP28: pokrenuta globalna inicijativa za održiviji sektor građevinarstva do 2030.

Foto-ilustracija: Unsplash (darya-jum)
Foto-Ilustracija: Unsplash (Sergey Lapunin)

U okviru Konferencije Ujedinjenih nacija o klimi (COP28), koja se održava u Dubaiju, vlade Francuske i Maroka, kao i Program UN za životnu sredinu (UNEP), pokrenule su takozvani ,,Proboj u zgradama’’ (eng Buildings Breakthrough), koji treba da okupi zemlje kako bi se ubrzala transformacija ovog sektora koji doprinosi sa 21 odsto globalnih emisija gasova staklene bašte. Cilj jeste da do 2030. godine postane uobičarno da zdrade imaju gotovo nultu emisiju i da budu klimatske otporne.

Proboj u zgradama je deo ,,Agende proboja’’ koja ima za cilj da ojača međunarodnu saradnju i time omogući da čiste tehnologije i održiva rešenja postanu pristupačna i najatraktivnija opcija u ključnim sektorima u svim regionima do 2030. godine. Ova Agenda pokrenuta je u okviru COP26, a danas je ideja koju nosi proširena i na građevinski sektor, navodi se na sajtu UNEP-a.

Pročitajte još:

Do sada je 27 zemalja dalo obećanje u vezi sa posvećenosti proboju zgrada: Jermenija, Austrija, Kanada, Kina, Obala Slonovače, Egipat, Etiopija, Finska, Francuska, Nemačka, Gvineja Bisao, Japan, Jordan, Kenija, Liberija, Mauritanija, Mongolija, Maroko, Holandija, Norveška, Senegal, Švedska, Tunis, Turska, Ujedinjeno Kraljevstvo, Sjedinjene Američke Države i Zambija.

Podaci pokazuju da ove zemlje predstavljaju oko 34 odsto globalne populacije, a da ujedno doprinose sa oko 50 odsto globalnih emisija staklene bašte.

Svoju podršku najavila je i Evropska komisija, kao i 18 međunarodnih inicijativa.

U odnosu na ovu inicijativu, prvi globalni forum o zgradama i klimi biće održan u martu 2024. godine u Parizu i tom prilikom će okupiti ministre građevinarstva širom sveta, druge zainteresovane strane koje su u vezi sa građevinskim sektorom, kao i nevladine organizacije i preduzeća.

Na COP28, UNEP i vlade su uputile poziv zemljama širom sveta da se pridruže ,,Proboju zgrada’’ kako bi se ovaj sektor učinio održivim do 2030. godine.

Energetski portal

LIDL PREDSTAVIO SVOJ IZVEŠTAJ O ODRŽIVOSTI

Foto: Lidl
Foto: Neša Dimić

Nesvakidašnjom interaktivnom postavkom, Lidl Srbija predstavio je svoj izveštaj o održivosti po GRI standardu za 2021/2022. godinu. U Muzeju Savremene umetnosti, javnost je imala priliku da kroči u virtuelni svet društvene odgovornosti kompanije, pod nazivom „Za bolje sutra“, u kojem su bili predstavljeni koraci koje Lidl preduzima kako bi doprineo očuvanju planete i dobrobiti ljudi. Izložba je okupila veliki broj zainteresovanih – od predstavnika medija, uticajnih ljudi iz sveta ekologije i biznisa, do partnera i zaposlenih u Lidlu – koji su se, na do sada neviđen način, uverili zašto je Lidl Srbija lider održivog poslovanja.

Interaktivni i virtuelni doživljaj „Za bolje sutra“ pratio je tri segmenta, odnosno strateške dimenzije održivosti u Lidlu – „Dobro za planetu”, „Dobro za ljude” i „Dobro za tebe”.

„Ponosan sam na to što naš Lidl tim može da se pohvali uspešnim CSR projektima, procesima i inicijativama koje sprovodimo kroz svakodnevno poslovanje u svim segmentima rada. Zaštita klime, očuvanje resursa i biodiverziteta, fer poslovanje, promocija zdravlja i spremnost da učestvujemo u dijalogu su polja delovanja održivosti na kojima posvećeno radimo i koje unapređujemo svakim danom. Siguran sam da na ovaj način možemo pokrenuti pozitivne promene i kreirati bolje sutra narednim generacijama“, rekao je Dragan Čigoja, generalni direktor kompanije Lidl Srbija.

Pored šetnje posetilaca kroz interaktivne panele, održana je i radionica na kojoj su učestvovali partneri i zaposleni u Lidlu Srbija.

Pročitajte još:

Foto: Neša Dimić

„Lično verujem da je u Lidlu društveno odgovorno poslovanje jedan od najjačih stubova i to je ono što nas inspiriše da nastavimo da radimo dobre stvari za našu planetu i zajednicu. Cilj nam je da motivišemo okruženje i pružimo maksimalan doprinos održivosti“, dodala je Aleksandra Mirić ispred CSR odeljenja Lidl Srbija.

Održivo poslovanje se najpre dovodi u vezu sa merama zaštite životne sredine i sprečavanjem daljih negativnih uticaja na planetu. Kroz interaktivnu sobu koja je predstavila implementirane mere u sklopu segmenta „Dobro za planetu“, Lidl Srbija je apostrofirao značaj ostvarenih rezultata kao što je prelazak na obnovljivu, „zelenu“ energiju svih Lidl objekata. Kao rezultat toga u 2022. godini ostvarena je ušteda emisija gasova sa efektom staklene bašte povezanih sa električnom energijom za 97 odsto, a emisije povezane sa gasovima za hlađenje, umanjene su za 29 odsto u odnosu na 2021. godinu.

Osim toga, količine organskog otpada smanjene su za više od 47 odsto u 2022. godini u odnosu na prethodnu, a čak više od 96 odsto otpada ponovo je iskorišćeno. Uvođenjem projekta „Dobro se reciklažom vraća“ krajem 2021. godine Lidl Srbija je ukazala na važnost cirkularne ekonomije i pozvala potrošače da se kroz svoje svakodnevno delovanje priključe održivim praksama. Akcijama čišćenja pod nazivom „Čisto iz ljubavi“, uklonjene su 22 tone otpada iz prirode u 2021. i 2022. godini.

U delu instalacije, koji je prisutnima predstavio dostignuća u okviru segmenata „Dobro za ljude“, Lidl Srbija je između ostalog predočio svoju predanost fer poslovanju. Ova predanost seže u sve segmente zajednice čije je Lidl deo i obuhvata i celokupne lance snabdevanja, te tako kompanija broji 64 odsto dobavljača voća i povrća sa Global G.A.P. GRASP sertifikatom u 2022. godini.

Foto: Neša Dimić

Značajna tema u Lidlu je i promocija zdravlja usmerena kako na zaposlene, tako i na potrošače. Iz tog razloga, jedini moderni diskontni lanac u Srbiji podržava osvešćene izbore pri kupovini, ponudom proizvoda sa što manje šećera, uz više organskih i nutritivno visokokvalitetnih proizvoda u asortimanu.

Kao deo zajednice u kojoj posluje Lidl Srbija, osluškujući potrebe svojih potrošača, kompanija deluje i van okvira svog asortimana. Tako je 2022. godine pokrenut i višestruko nagrađivani projekat „Hoćeš da menjamo mesta? Pomeri se s mesta“, koji ima za cilj podizanje svesti potrošača koji nepropisno parkiraju na parking mestima za osobe sa invaliditetom. Projekat je sproveden u saradnji sa NOOIS- om, obeležavanjem dodatnih parking mesta ispred 35 prodavnica, uz viralne sadržaje na društvenim mrežama o nepropisnom parkiranju i komunikaciji s osobama sa invaliditetom.

Izvor: Lidl