Privredu ne treba plašiti zelenom tranzicijom, dovoljni mali koraci

Foto-ilustracija: Freepik (freepik)

Među ključnim porukama drugog dana Look up-a, regionalne konferencije posvećene ekologiji, zaštiti životne sredine i energetici, na Kopaoniku, nametnula se i poruka da privredu ne treba opterećivati zelenom tranzicijom, da su dovoljni mali koraci, uz konstantno prilagođavanje ciljevima i strategijama koji su nestalni kao „pokretne mete“.

Drugi dan konferencije Look up na Kopaoniku počeo je intervjuom sa ministarkom poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Jelenom Tanasković, koja je, komentarišući uticaj klimatskih promena na poljoprivredu, istakla da je 27.810 gazdinstava ove godine iskoristilo naplatu osiguranja, što je, uzimajući u obzir ukupan broj gazdinstava – 300.000 – mali procenat.

Problem je što poljoprivrednici očekuju 100 – procentnu nadoknadu i u svakom drugom slučaju nisu zadovoljni, a preduslov da država pomogne jeste da ste uplatili premiju osiguranja, ukazala je Tanasković i navela da država pomaže i u zelenoj tranziciji edukacijom i konkretno kroz subvencije, tu su IPARD i Projekat konkurentne poljoprivrede (SCAP), kroz koji je 1310 korisnika dobilo sredstva, od kojih je 50 odsto bespovratnih sredstava, 40 odsto kreditnih, a 10 odsto učešće poljoprivrednika.

„Zeleni kapitalni projekti koji se grade poslednjih 10 godina, na primer prečistači otpadnih voda, predstavljaju najskuplje poglavlje životne sredine. Kad su u pitanju sistemi za navodnjavanje – na 120.000 ha izgradnja sistema privodi se kraju,   tako da bi u narednih šest – sedam godina trebalo da pokrijemo obradive poljoprivredne površine, što će udesetostručiti poljoprivrednu proizvodnju“, poručila je Tanasković. Kako je navela, u usponu je i organski uzgoj – 25.100 hektara je pod organskom proizvodnjom, svakog dana otvori se novo gazdinstvo, a trend rasta je oko 25 odsto godišnje.

Pročitajte još:

Generalni sekretar Udruženja naftnih kompanija Srbije Tomislav Mićović izjavio je da oko 92 odsto energije koja se koristi u saobraćaju potiče iz nafte, ali da je naftna industrija već odavno počela da prebacuje težište svojih investicija sa istraživanja novih nalazišta nafte i gasa na druge vidove energije.

Photo-illustration: Pixabay

Mićović je naglasio da su naftne kompanije prve ušle u energetsku tranziciju. „Svaki vid saobraćaja ima svoju alternativu, ne postoji jedna univerzalna. Baterije o kojima se mnogo govori su alternativa samo za manja putnička vozila, koja se koriste u lokalu“, rekao je Mićović.

Ipak, kaže, razvijeni alternativni izvori energije još uvek nisu u dovoljnoj meri komercijalizovani. „Razni vidovi se pominju. Kada pričamo o vodoniku, on je još uvek negde u fazi laboratorijskog istraživanja, a ne komercijalizacije“, kazao je Mićović.

Predsednik UO Investicionog fonda Srbije Dejan Ilić naglasio je da, kada su u pitanju ciljevi i definicije u oblasti zaštite životne sredine, imamo “pokretnu metu”, jer su različiti u različitim državama i jer se neprestano menjaju i mi tome moramo da se prilagođavamo. Najviše se koriste metali obogaćeni uranijumom, koji Srbija nema, ali drugi strateški metal je litijum i tu imamo bogatstvo. Tehnike sunca i vetra još nisu zrele… Ne treba da plašimo privredu zahtevima prilagođavanja, mora od nečega da se počne, malim koracima. Suština je moramo da pazimo da sami što manje zagađujemo životnu sredinu, da uradimo ono što možemo, ono što je do nas…, ukazao je Ilić.

Čedomir Beljić, profesor Rudarsko-geološkog fakulteta ukazao je da kritične materijale definišu ekonomski kriterijumi, a to su materijali koji su nam potrebni svakodnevno a mi ih nemamo ili ne možemo da obezbedimo regularno snabdevanje iz raznoraznih razloga. Kritične sirovine imaju ekonomski, vojni, politički značaj. Evropska unija je pored 34 kritična materijala na listu kritičnih sirovina uvrstila i koks, dok SAD ima listu od 50 kritičnih sirovina.

Simon Franko, direktor BASF Adriatic naveo je da se u moderan automobil ugrađuje oko 300 čipova, a jedan telefon, primera radi, ima 50 kritičnih sirovina. Reciklaža nije jeftina, veliko pitanje je odakle će ta energija da dolazi.

Foto-ilustracija: Unsplash (ernest-ojeh)

Na panelu je istaknuto da Zakon o planiranju i izgradnji preuzima razvoj e mobilnosti u Srbiji i svi budući objekti moraće da obezbede određeni broj elektirčnih punjača, a mreža punjača biće obogaćena na svim benzinskim stanicama na auto putevima u naredne dve godine, iako je tendencija da se punjenje vozila obavlja na mestima gde stoje – kod kuće ili u tržnim centrima.

U Srbiji će svi novi objekti površine veće od 10.000 metara kvadratnih morati da imaju zeleni sertifikat, podsetila je danas izvršna direktorka Saveta zelene gradnje Srbije Dragana Korica.

„Sertifikatom će se potvrdjivati ta zelena gradnja i taj sertifikat će omogućiti  povraćaj od 10 odsto uloženih sredstava“, naglasila je Korica.

Dodaje da zelena gradnja već postoji na našem tržištu u različitim oblicima. „Kompanije se prilagodjavaju na razne načine i cilj je da sa ovim uvodjenjem ovog člana u regulativi ne napravimo neku barijeru, nego da otvorimo novo tržište za nove poslove, novo tržište za nove upise, da se svi okrenu u tom pravcu“, kazala je Korica.

Navela je da će zahtevi za zelenu gradnju biti na minimalnom nivou kako se oni, koji su obavezujući, ne bi „patili“, a oni koji nisu u obavezi moći će, na dobrovoljnoj bazi, zelenim sertifikatom da ostvare povraćaj.

Profesor Pavle Petrović rekao je da bi EPS trebalo oko 10 milijardi da investira u narednim godinama, to su ogromne cifre, a tiču se investicija u nove tehnologije.

Ministarka rudarstva i energetike Dubravka Đedović Handanović komentarišući energetsku situaciju rekla je da je situacija stabilna, da imamo dovoljno rezervi, osim ukoliko se ne desi nešto na šta ne možemo da utičemo. Osim uglja, kojeg imamo kao domaći proizvod, zavisni smo od nafte i gasa koje uvozimo. Uglja imamo za 23 dana ukoliko stane sva proizvodnja ili uvoz, dakle dovoljno vremena da reagujemo ako se desi vanredna situacija. Imamo i gasa za 63 dana, rekla je ministarka.

Izvor: PKS

slični tekstovi

komentari

izdvojene vesti