Home Blog Page 53

Organizacije civilnog društva doprinose očuvanju prirodne raznovrsnosti Srbije

Foto: UNDP (Jelena Mitrovic)
Foto: UNDP (Vjekoslav Joksimovic)

Zahvaljujući podršci Evropske unije (EU) i Vlade Švajcarske, i u saradnji sa Programom Ujedinjenih nacija za razvoj (UNDP), organizacije civilnog društva (OCD) sprovele su 13 rešenja koja su unapredila uslove za opstanak brojnim ugroženim divljim vrstama životinja i biljaka u zaštićenim područjima širom Srbije.

Ova rešenja su obuhvatila praktične mere kojima se poboljšala aktivna zaštita u prirodnim staništima, kao i mere za podizanje svesti o njihovoj važnosti za dobrobit čoveka. Pored direktnog pozitivnog uticaja na divlje vrste i njihova staništa, sprovedene aktivnosti doprinose i jačanju otpornosti na klimatske promene, kao i obnavljanju prirodne ravnoteže narušene ljudskom aktivnošću.

Među realizovanima je rešenje Biološkog društva „Dr Sava Petrović“, koje je postavilo sistem za rano otkrivanje i suzbijanje požara na spomeniku prirode „Lalinačka Slatina“ kod Niša, čime se štiti biološka vrednost Slatine i smanjuje rizik od katastrofa u lokalnim  zajednicama u okruženju. Udruženje ljubitelja prirode „Riparia“ iz Subotice postavilo je 200 veštačkih gnezda i tako pomoglo oporavku ugrožene vrste ptice modrovrane, dok je Udruženje građana „Jadovnik – oaza netaknute prirode“ iz Prijepolja stvorilo uslove  za rehabilitaciju povređenih i iznemoglih ptica grabljivca i lešinara u jugozapadnom delu Srbije.

Pročitajte još:

Udruženje „Svetska organizacija za prirodu Adria-Srbija“ je u Nacionalnom parku Tara i Specijalnom rezervatu prirode Uvac, gde je dolazilo do sukoba između ljudi i medveda i vukova, postavilo električne ograde, kako bi se izbegli incidenti sa krupnim zverima i smanjio broj slučajeva sa štetom i nepoželjnim reagovanjem lokalnog stanovništva koje ugrožava ove retke vrste divljih životinja. Pored toga, u Subotici, Nišu, Novom Sadu i na Tari organizovana su predavanja i radionice o značaju očuvanja ugroženih vrsta i prirode.

Inicijative za unapređenje biodiverziteta u zaštićenim područjima odabrane su putem Javnog poziva organizacijama civilnog društva u okviru projekta „EU za Zelenu agendu u Srbiju“, a sprovedene zahvaljujući finansijskoj podršci EU i Švajcarske u iznosu od ukupno 190.000 dolara.

Projekat „EU za Zelenu agendu u Srbiji“, uz tehničku i finansijsku podršku Evropske unije i u partnerstvu sa Ministarstvom zaštite životne sredine, sprovodi UNDP u saradnji sa Ambasadom Švedske i Evropskom investicionom bankom (EIB), uz dodatna finansijska sredstva koja su obezbedile vlade Švedske, Švajcarske i Srbije.

Izvor: UNDP

ECO WAVE 2024 – Međunarodni sajam ekološke tranzicije

Foto-ilustracija: Freepik (atlascompany)
Foto-ilustracija: Freepik (freepik)

Eco Wave je jedini B2B sajam koji se održava u Sloveniji, u Izložbenom i kongresnom centru u Ljubljani (Ljubljana Exhibition and Congress Centre) od 1. do 3. oktobra 2024. godine.

Sajam obuhvata nekoliko modula koji su usko povezani sa izazovima sa kojima se suočava savremeni svet kao što su voda i otpadne vode, upravljanje otpadom i reciklaža, kvalitet vazduha, obnovljiva energija, dekontaminacija zemljišta, ekološke tehnologije, električna mobilnost, pametni gradovi, analitička laboratorija i druge.

Posetioci će imati priliku da se upoznaju sa najnovijim proizvodima, naprednim tehnologijama i inovacijama u pojedinačnim tematskim oblastima.

Eco Wave jedinstvena je prilika koja donosi brojne prednosti kako za izlagače, tako i za posetioce.

Ovo je prilika za sticanje opštih tržišnih informacija, što je ujedno i glavni razlog posete sajmu.

Sajam pruža mogućnost za izgradnju novih poslovih odnosa i negovanje postojećih, a takođe omogućava pronalaženje distributera za proizvod. Eco Wave je i obrazovna platforma, koja posetiocima pruža mogućnost da steknu znanje, kroz predavanja, radionice, panel diskusije i demonstracije.

Lansiranje novog proizvoda na izložbi je odličan i isplativ način za maksimizaciju izloženosti i direktno povezivanje sa profesionalcima iz industrije. Eco Wave pomaže kompanijama i da unaprede prepoznatljivost bredna i ojačaju svoju korporativnu sliku.

Energetski portal

Pokretanje Inicijative za energiju vetra

Foto-ilustracija: Freepik (freepik)
Foto-ilustracija: Pixabay

Godišnji događaj o vetru na kopnu i na moru koji organizuje WindEurope, okupio je preko 10.000 učesnika, uz desetine konferencijskih sesija, stotine govornika i preko 500 izlagača iz ove oblasti.

Događaj je održan u Španiji u gradu Bilbao, što je bila jedinstvena prilika za potpisivanje Španske povelje o vetru. Povelja ima za cilj da identifikuje akcije za ubrzanje širenja energije vetra u ovoj zemlji, kao i za maksimiziranje njenih društvenih i ekonomskih koristi. Njom je utvrđeno šest pravca delovanja za razvoj sektora energije vetra i precizirani su alati za sprovođenje ovih pravaca delovanja, navodi se na sajtu WindEurope.

Veća vidljivost i robusnost u planiranju energije vetra, kao i poboljšan dizajn aukcije energije vetra, predstavljaju prva dva pravca delovanja. Treći jeste bolje koordinacija između kompanija za energiju vetra, a tu je i povećana predvidljivost i promocija dugoročnih sporazuma. Takođe, ona uključuje praćenje međunarodne trgovinske prakse u cilju izbegavanja nelojalne konkurencije i na kraju, jačanje kapaciteta za proizvodnju energije vetra u Španiji.

Pročitajte još:

Globalna platforma za procenu održivosti poslovanja EcoVadis, WindEurope i pet vodećih organizacija u industriji energije vetra, najavile su pokretanje Inicijative za energiju vetra (eng Wind Energy Initiative), koja treba da ubrza usvajanje održivih praksi negovanjem snažne saradnje između trgovinskih partnera, kao i jačanjem pozitivnih uticaja u njihovim lancima vrednosti.

Neki od strateških ciljeva Inicijative jesu povećanje doprinosa industiji vetra globalnim naporima u borbi protiv klimatskih promena i to davanjem prioriteta smanjenu emisija ugljenika. Tu je i nastavak unapređenja dobrobiti i pravičan tretman svih pojedinaca koji su uključeni u lanac snabdevanja energijom vetra. Treći strateški cilj podrazumeva nastavak promovisanja očuvanja biodiverziteta zarad zaštite ekosistema u smislu negativnog uticaja aktivnosti u vezi sa sektorom energije vetra. Na kraju, treba podsticati značajan rast članstva.

Foto-ilustracija: Unsplash (Raychel Sanner)

Kako bi se postigli ciljevi, Inicijativa će primeniti metodologiju ocenjivanja održivosti EcoVadis, kao dobrovoljni standard za procenu svojih dobavljača, a takođe će i podržati dobavljače na njihovom putu prema održivosti kroz pružanje jasne strategije za unapređenje performance u oblasti ESG kriterijuma.

Kada je reč o investicijama u energiju vetra u Evropi, prošla godina zabeležila je dvostruko bolje rezultate, nego što je to bilo u 2022. godini. Evropa je u 2023. godini odobrila značajno više dozvola za nove vetroelektrane na kopnu u odnosu na ranije godine i to uglavnom zbog pravila Evropske unije o dozvolama za obnovljive izvore energije.

Kako se navodi na sajtu WindEurope, procene su da će Evropska unija u proseku instalirati 29 GW godišnje u period od 2024. do 2030. godine, čime će instalisani kapacitet u Evropskoj uniji do 2030. godine dostići 393 GW.

Najveći izazov ubrzanom razvoju energije vetra ostaje blagovremeno proširenje evropskih kopnenih i priobalnih električnih mreža.

Energetski portal

Koja je formula finansijske održivosti

Foto-ilustracija: Pixabay (nattanan23)
Foto: ProCredit banka

O tome šta zaista može osigurati održivost poslovanja u vremenima visoke inflacije, rasta kamatnih stopa i globalnih političkih rizika, pred sam kraj izazovne 2023. godine razgovarali smo sa Igorom Anićem, predsednikom Izvršnog odbora ProCredit banke.

Na izmaku 2023. godine, u kojoj se ceo svet suočio sa egzistencijalnim pretnjama, sve većim rascepima između društvenih klasa i sveopštom krizom demokratije, baviti se pitanjima održivosti, odnosno opstanka velikih i malih biznisa, opravdano je iz mnogo razloga. A znamo li, uopšte, šta znači ostati održiv? Da li održivost podrazumeva samo kratkoročne taktike za očuvanje likvidnosti kompanije, ili održivost podrazumeva kompleksniji set znanja, projekcija i vizija, koji su, pre svega, čvrsto naslonjeni na poslovnu strategiju?

– U vreme kada se, po mišljenju mnogih, svet nalazi možda i u najopasnijoj tački ljudske istorije, ne odustajati od poslovne strategije je formula za održivost. Počevši od 2009. godine, pa narednih deset godina, bili smo svedoci ere niskih kamatnih stopa, što je dovelo do upumpavanja novca u finansijski i realni sektor. Cena pozajmljenog kapitala bila je zaista niska. U takvim uslovima kompanije su lako upravljale obrtnim sredstvima, a investicioni optimizam je bio na visokom nivou. Međutim, nakon tog perioda usledio je porast inflacije, a posledično i rast kamatnih stopa. Uz povećanje makro i geopolitičkih rizika, ovakva klima se odrazila i na banke i na preduzeća – upravljanje obrtnim kapitalom je postalo prioritet. Ipak, pokazalo se da kratkoročne strategije ili taktike koje imaju za cilj sada i odmah vidljive rezultate nisu održivo rešenje. Ovakav pristup vodi ka devijaciji u odnosu na primarno definisane ciljeve i usporava njihovu realizaciju.

U FOKUSU:

U praksi srećemo dosta primera adhoc projekata koji nisu usklađeni sa definisanim strategijama. Nekada je potpuno opravdano iskoristiti dobre prilike koje se pojave u hodu. Da li treba biti oprezan kako prihvatljivi rizici poslovanja ne bi prerasli šanse za opstanak biznisa?

Foto: ProCredit banka

– Kompanije ne bi trebalo nikada da zanemare bazična finansijska pravila za upravljanje likvidnošću, sa ciljem da ostvare brzi profit. Nije usamljen slučaj da se probijaju rokovi plaćanja dobavljačima ili smanjuju obrtna sredstva ispod minimuma, kako bi se finansirali projekti koji treba da donesu brzu zaradu. Kao što brod nikada ne bi stigao u luku bez držanja kursa koji pokazuje kompas, tako ni preduzeće ne sme previše da se udalji od definisane strategije. Vešto kombinovanje strategije i novih poslovnih prilika je izazov koji nam je nametnulo novo doba. Vreme je za demonstraciju znanja, poslovnih veština, ali i odvažnosti da ostanemo dosledni definisanim ciljevima. U biznisu, kao i u životu, uvek važi pravilo da je jedino sigurna naša sposobnost da se prilagodimo promenama.

Šta nas očekuje u finansijskoj 2024. godini i hoće li ona biti još jedna godina za preživljavanje, ili postoje šanse za poslovni rast?

– Tržište kapitala u Srbiji je i dalje veoma plitko. Šansu vidim u činjenici da postoji još dosta prostora i na strani berze i na strani dužničkih hartija od vrednosti koje još uvek nisu na pravi način eksploatisane. Odgovor na ovo pitanje zavisi i od način na koji će država regulisati tržište kapitala. Ono što bih ja poručio kompanijama jeste da mudro investiraju, da probaju da iskoriste šanse koje svaka krizna godina donosi, ali da uvek poštuju osnovna pravila finansiranja i održavaju kondiciju za nove potencijalne izazove. Jedno je izvesno – još uvek nije vreme za opuštanje.

ProCredit banka

Tekst je objavljen u Magazinu Energetskog portala ODGOVORNO POSLOVANJE

Najveći deo otpada od hrane u EU ne nastaje ni u restoranima, ni u domaćinstvima

Foto-ilustracija: Freepik (freepik)
Foto-ilustracija: Pixabay

Otpad od hrane koji nastaje prilikom prerade i proizvodnje treba smanjiti za 20 odsto do 2030. godine u državama članicama EU, prema amandmanu koji su usvojili poslanici Evropskog parlamenta. To je za 10 odsto više u odnosu na prošlogodišnji predlog Evropske komisije.

Za maloprodaju, restorane i domaćinstva, uspostavljen je cilj smanjenja od 40 odsto po stanovniku, što je više od predloženih 30 odsto.

Osim toga, Komisija je obavezana da proceni mogućnost uvođenja još ambicioznijih ciljeva za 2035. godinu, i to najmanje 30 odsto smanjenja u proizvodnji i 50 odsto smanjenja u maloprodaji, restoranima i domaćinstvima.

Izvestiteljka Ana Zalevska istakla je da je parlament predložio ciljana rešenja za smanjenje otpada od hrane, poput promovisanja ‘ružnog’ voća i povrća, praćenja nepravednih tržišnih praksi, pojašnjavanja obeležavanja datuma i doniranja neprodatih, ali jestivih namirnica.

Međutim, iako je parlament usvojio ambiciozniji cilj od predloga Komisije, Koalicija protiv otpada od hrane, koju čini 65 organizacija iz 22 zemlje, smatra da to nije dovoljno.

Pročitajte još:

,,Rezultat je u suprotnosti sa prethodnim obavezama Evropskog parlamenta da smanji otpad od hrane za 50 odsto u fazi „od farme do viljuške“, što je predviđeno Zelenim sporazumom EU i Ciljevima održivog razvoja UN’’, kažu u Koaliciji.

Sličnog je stava i organizacija Too Good To Go koja povezuje pojedince sa restoranima i radnjama radi iskorišćenja viška hrane. Kako upozoravaju, i predlog Komisije i stav Parlamenta postavljaju mnogo niži cilj za proizvodnju i preradu hrane i potpuno izostavljaju preduzimanje akcija protiv gubitaka hrane i otpada na nivou farme.

,,Podaci Eurostata pokazuju da se barem 11 odsto hrane gubi na nivou primarne proizvodnje. U međuvremenu, većina gubitaka hrane isključena je iz EU merenja otpada od hrane. Ovo hitno treba ispraviti, jer trenutne procene sugerišu da bi do 90 miliona tona, odnosno 60 odsto otpada od hrane u EU, moglo da se desi na farmama’’, napominju u ovoj organizaciji.

Izvor: Cirkularna ekonomija

Obeležena treća godišnjica rada Institita za veštačku inteligenciju Srbije

Foto-ilustracija: Freepik (freepik)
Foto-ilustracija: Unsplash (Franck V.)

Institut za veštačku inteligenciju Srbije (IVI) svečano je obeležio tri godine inovativnog rada i izuzetnih dostignuća u oblasti veštačke inteligencije danas u Naučno-tehnološkom parku u Novom Sadu. Program je obuhvatio prezentacije ključnih projekata i naučnih dostignuća koje su ostvarili istraživači IVI, a posebno je naglašena praktična primena rešenja zasnovanih na veštačkoj inteligenciji u energetici, zdravstvu, biotehnologiji i zaštiti životne sredine.

,,Protekle tri godine predstavljaju put pun izazova, ali i izuzetnih uspeha. Zahvaljujući posvećenosti našeg tima, Institut za veštačku inteligenciju Srbije ostvario je značajan napredak u razvoju i primeni veštačke inteligencije, postavljajući temelje za buduće inovacije koje će imati dalekosežan uticaj na društvo. Naš rad je doprineo ne samo akademskoj zajednici, već i industriji, otvarajući nove mogućnosti za primenu VI u rešavanju realnih problema. Ovo je samo početak, nastavljamo da istražujemo nove mogućnosti i težimo ka tome da budemo na čelu naučnih i tehnoloških inovacija. Zajedno, stvaramo budućnost u kojoj veštačka inteligencija služi boljitku celokupnog čovečanstva, obezbeđujući napredak koji će unaprediti kvalitet života, ekonomiju i društvo u celini“, rekao je prof. dr Dubravko Ćulibrk, v.d. direktora IVI.

Pročitajte još:

Prof. dr Miroslav Trajanović, državni sekretar u Ministarstvu nauke, tehnološkog razvoja i inovacija, govorio je o budućnosti oblikovanoj inovacijama i veštačkom inteligencijom, ističući značaj kontinuiranog napretka u ovoj oblasti za društvo u celini.

Foto-ilustracija: Freepik (freepik)

Serija kratkih predavanja pod nazivom „IVI Talks“ bila je posvećena praktičnoj primeni veštačke inteligencije u oblasti energetike, zdravstva, biotehnologije i očuvanja životne sredine. Na skupu je predstavljena primena algoritama veštačke inteligencije u procesima proizvodnje i planiranja, kao i primena modela mašinskog učenja za analizu teksta. Takođe, bilo je reči i o razvoju modela mašinskog učenja za primenu u biotehnološkom i medicinskom domenu, dizajnu terapeutskih peptida i terapeutskih malih molekula, kao i o validacija informacija u tekstovima koje proizvode generativni jezički modeli.

Dr Dragiša Mišković, pomoćnik direktora za saradnju sa privredom, posebno je istakao značaj sinergije između akademskih istraživanja i industrijskog razvoja kao ključnog pokretača inovacija u oblasti veštačke inteligencije.

,,Saradnja između Instituta i privrede nije samo poželjna, ona je neophodna za efikasno prenošenje inovativnih ideja i tehnologija iz laboratorija u praktičnu upotrebu. Ovaj most između teorije i prakse omogućava nam da vidimo konkretne rezultate našeg rada, a partnerstva koja smo izgradili sa vodećim preduzećima kao što su Telekom Srbija, EPS, japanska kompanija Takeda, nemački Bajer, itd. služe kao testiranje terena za inovacije koje razvijamo. Ovakve saradnje ne samo da ubrzavaju implementaciju veštačke inteligencije u različitim sektorima, već i podstiču ekonomski razvoj, stvarajući nove mogućnosti za zapošljavanje i rast. Ponosni smo na doprinos koji naš institut pruža ne samo akademskoj zajednici, već i šire, unapređujući industrijski sektor kroz inovativna rešenja koja su plod naše zajedničke saradnje“, zaključio je dr Mišković.

Izvor: Institut za veštačku inteligenciju Srbije

Pošumljenost regiona, kakvo je stanje u Srbiji?

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Unsplash (eilis-garvey)

U zabludi smo ako mislimo da smo zemlja bogata šumama, tvrdi za RTS Marko Vujić iz Centra za ekološku politiku Fakulteta političkih nauka. Poziva se na podatke javnog preduzeća „Srbijašume“ i kaže da smo sa manje od 30 odsto pošumljenosti najlošiji đak u regionu.

Marko Vujić kaže da, za razliku od tridesetak odsto u Srbiji, Slovenija ima pošumljenost veću od 60 odsto, Crna Gora 60 odsto, a Bosna i Hercegovina 40 odsto, kao i Severna Makedonija. Čak i Hrvatska, koja nije neki uzorni đak po tom pitanju u EU, kada je reč o šumovitosti svog područja – ima 35 odsto.

Navodi da smo 80-ih godina pošumljavali po 10.000 hektara godišnje, a sada oko 1.000. Kaže da je, uz nelegalnu seču, nedostatak kadrova na terenu glavni krivac za to što imamo sve manje stabala.

,,Mi neretko kažemo, bilo bi dobro da oni iz kancelarija iz svih javnih preduzeća siđu malo više na teren. Nesumljivo da nam inače fali ljudstvo. Imamo svega šest republičnih inspektora i nekoliko desetina lokalnih inspektora za zaštitu životne sredine. To nije dovoljno u državi u kojoj je životna sredina u situaciji kao što je u Srbiji“, smatra docent FPN.

Pročitajte još:

Ističe da je jako važno pooštravanje postojećih kazni i da se tužilaštvo i nadležne institucije zaista bave ovim problemima.

,,Mi imamo godišnje oko dve stotine prijava seča šuma, ali učinkovitost u smislu pronalaženja onih koji su izvršili taj delikt je niska. Kaznena politika je nedovoljno invazivna i problem je što se ne primenjuje, što sve stoji na papiru“, rekao je Vujić.

Smatra da je normalno da se područja razvijaju i urbanizuju, ali da planinske lepotice treba da ostanu to što jesu, a ne da postanu giganti od betona i asfalta.

Poručuje i da je veoma bitno „da nam se ne dogodi ponovno neki Zlatibor“. Na nadležne apeluje da obrate pažnju na Staru planinu i Goliju.

,,Čini mi se da su to naredni targeti koji će ući u neku vrstu procesa urbanizacije i izgradnje. Niko ne želi da to budu planinske lepotice gde nemate gde da se odmorite i da vidite tu lepotu. Ali to treba da bude na usluzi svih nas kao građana Republike Srbije na pravi način. Da možemo doći do čistog vazduha, da možemo videti sve te lepote naše zemlje, a ne da uživamo u onome u čemu možemo uživati i na Novom Beogradu“, zaključio je docent Marko Vujić iz Centra za ekološku politiku Fakulteta političkih nauka za RTS.

Izvor: RTS

Održana EduEnergy Conference: Building Bridges for Sustainable Energy Learning

Foto: EP
Foto: EP

Međunarodna onlajn konferencija EduEnergy Conference: Building Bridges for Sustainable Energy Learning održana je 15. marta u prisustvu stručnjaka iz zemalja Zapadnog Balkana, eksperata iz Evropske unije, predstavnika privrednih komora, agencija, kompanija i brojnih gostiju. Konferencija je imala je za cilj da okupi zainteresovane strane iz oblasti obrazovanja i energetike, uključujući stručnjake za implementaciju Zelene agende, razvoj obrazovanja i društvene održivosti, preduzetnike, profesionalce za usavršavanje u privatnom sektoru, predstavnike institucija, stručnjake i drugih, kako bi se otvorio društveni dijalog o tome kako podržati zelenu tranziciju kroz održivo obrazovanje.

Učesnicima konferencije predstavljen je RESET (Renewable Energy Services in Education and Training) projekat ERI SEE-a., koji je integralni deo šireg projekta Green Agenda, Decarbonisation of the Electricity Sector in the Western Balkans, koji sprovodi GIZ. Projekte podržava Nemačko savezno ministarstvo za ekonomsku saradnju i razvoj (BMZ), kako bi se stvorila sveobuhvatna rešenja ka zadovoljenju rastućih potreba u sektoru zelene energije u regionu.

Foto: EP

Ljubinko Savić, sekretar Udruženja za energetiku i rudarstvo Privredne komore Srbije (PKS) je rekao da treba intenzivnije da radimo na jačanju obrazovnog potencijala Srbije, kompetencija i znanja koje bi mogli da primenimo u privredi u sektoru energetike.

Ivana Marković Bošković, stručnjak za Zelenu agendu u regionalnom veću za saradnju (RCC) je naglasila da primena Zelena agende i strategija mogu da smanje emisije štetnih gasova za 40 odsto i povećaju broj novih radnih mesta za 700.000, ali i da stvore dodatnih 4,5 milijarde dolara. Projekcije pokazuju ukoliko se ciljevi ispune 100 odsto, da će do 2050. biti otvoreno do šest miliona novih radnih mesta. Ona je rekla da je potreban novi pristup među svim akterima u regionu Zapadnog Balkana. Na milione „zelenih’’ radnih mesta bi mogli da se naprave na nivou EU, ako se pravilno sprovodi zelena tranzicija i tome treba da se izuzetno posvetimo.

Foto: EP

ERI SEE sprovodi projekat posvećen radnim mestima u oblasti OIE i GIZ investira u Zelenu agendu i tranziciju na Zapadnom Balkanu. Nikolas Heger, projekt menadžer u GIZ-u je rekao da su suština energetske tranzicije ljudi, a da postoji puno izazova kada je reč o kapacitetima operatora mreža, preduzeća i zaposlenih i da ćemo morati da gradimo nova radna mesta za nove operacije i da pokrećemo projekte koji rade istraživanja o novim energetskim profesijama.

Zelena tranzicija je izazov i prilika koja nosi benefite u stvaranju novih radnih mesta. Od 2022. do 2023. više od 40 miliona radnih mesta je otvoreno u svetu u sektoru OIE, a očekuje se povećanje radnih mesta u narednom periodu i tržište rada treba da odgovori na ove potrebe. To zahteva programe za razvoj.

„Detaljna istraživanja će pokazati rešenja i mere kako da se ojača ljudski kapacitet za tranziciju ka OIE. Potrebno je da se promovišu nove veštine i zato mi imamo kampanju zagovaranja za više radnih mesta u energetici’’, rekla je Tina Šarić, direktor Inicijative za reformu obrazovanja Jugoistočne Evrope – ERI SEE.

U okviru prezentacija i izlaganja Aleksandra Macure, suosnivača i programskog direktora RES Fondacije i Vedada Suljića, generalnog direktora Centra za ekonomsko-tehnološki i razvoj životne sredine Sarajevo – CETEOR pružen je uvid u razvoj energetskog sektora u Srbiji i BiH, sticanju veština, osmišljavanje zajedničkih planova u realizaciji projekata u sektoru zaštite životne sredine i dekarbonizacije, kao i njihovo viđenje koji je put ka održivoj energetskoj budućnosti Zapadnog Balkana.

Obrazovanje kao podrška sektoru OIE

Foto: EP

U okviru konferencije održana je diskusija sa temom „Obrazovanje kao podrška sektoru OIE’’ u okviru koje je dr Ejvis Gišti, generalna direktorka Nacionalne agencije za stručno obrazovanje i kvalifikacije iz Albanije rekla da se u toj zemlji radi na unapređenju okvira u energetskom sektoru i strategija, kao i na stvaranju zelenih radnih mesta. Diverzifikuju izvore energije i planiraju povećanje korišćenja OIE i veoma je važno stručno obrazovanje u energetskom sektor.

„Učenici u našim srednjim školama stiču znanja o održivom razvoju, a obučavaju se i nastavnici. Radi se na tome da imamo što više kvalifikovanih radnika u ovom sektoru“, rekla je Gišti.

PKS radi na informisanju i podizanju svesti privrednika u okviru njihovog Udruženja za energetiku i različitih centara, organizuju konferencije, specijalističke obuke, savetovanja, seminare sa privrednicima, ali i učenicima.

Mirjana Kovačević, načelnica Centra za obrazovanje i dvojno obrazovanje i direktorka Poslovne akademije u PKS, rekla je da su formirali i Zelenu akademiju, u kojoj će privrednicima biti omogućeno sve što je neophodno za sprovođenje Zelene agende.

Na konferenciji su se čula i iskustva iz Irske od dr Suzan Gil, menadžerke Klimatske strategije i veština u SOLAS, u okviru koje su istraživali kakve kompetencije, obuke, programi i učenja su potrebna za radnike, za sticanje veština i za obrazovanje, kao i da su političke odluke doprinele razvoju zelene ekonomije u ovoj zemlji.

Hamid Mehinović, viši energetski ekspert iz Centra za ekonomski, tehnološki i ekološki razvoj Sarajevo – CETEOR, Bosna i Hercegovina, istakao je da je manjak ljudskih resursa i odliv mozgova problem koji postoji u BiH, ali da je on zajednički u svim zemljama Zapadnog Balkana i da treba ulagati u obuke novih radnika, ali i rudara koji treba da budu obučeni i za druge poslove, kroz centre za stručno obrazovanje.

Valbona Kadrijaj, direktorka za kvalitet, bezbednost na radu i obuku u Kompaniji za distribuciju i snabdevanje električnom energijom – KEDS Akademija, Kosovo, naglasila da je glavni izazov nedostatak znanja u oblasti OIE, a da je to rezultat neuključivanja u školske programe srednjih stručnih škola. Oni su dizajnirali obuke za povećanje znanja u sektoru energetike, ali na fleksibilan način u saradnji sa industrijom.

Foto: EP

Kako radi Centar za stručno obrazovanje iz Crne Gore da bi dobro reagovao na nove potrebe industrije, objasnila je Sandra Brkanović, načelnica Odeljenja za istraživanje i razvoj kvalifikacija u ovom Centru. Ona je rekla da u skladu sa potrebama privrede razvijaju programe obrazovanja odraslih, fokusirajući se na sektorske zakone i Strategiju pametne specijalizacije. Potpisali su sporazum o saradnji da će razvijati kvalifikacije za potrebe EPCG i crnogorskog elektrodistributivnog sistema, kako bi bolji kadrovi sa sertifikatom izašli na tržište rada.

Učesnici panela govorili su i o primerima dobre prakse u njihovim zemljama.

Doc. dr. sc. Branko Aničić, viši stručni saradnik na Institutu za društvena istraživanja u Zagrebu, u Hrvatskoj, govorio je o društvenoj održivosti, rodnoj ravnopravnosti i sistemima OIE. On je u svojoj prezentaciji o socio-ekonomskim trendovima istakao odnos energije i društva – između tehničkih rešenja i dubokih društvenih debata, ali je govorio i o promenama u socio-ekonomskom sistemu, stanovništvu i u korišćenju energije.

Konferencija je rezultat saradnje Inicijative za reformu obrazovanja u Jugoistočnoj Evropi (Education Reform Initiative of South Easten Europe – ERI SEE), Nemačke organizacije za međunarodnu saradnju (Deutsche Gesellschaft für Internationale Zusammenarbeit – GIZ) i Privredne komore Srbije (PKS).

Energetski portal

WWF poziva sve gradove i mesta da se uključe u akciju sat za planetu Zemlju

Foto-ilustracija: Unsplash (NASA)
Foto: WWF Adria

U subotu, 23. marta u 20.30 časova po lokalnom vremenu, Sat za planetu Zemlju, jedna od najvećih svetskih inicijativa za očuvanje prirode i životne sredine, ponovno će okupiti ljude širom sveta kako bi pokazali svoju ljubav, ali i zabrinutost zbog stanja u kom je planeta. Iz WWF Adrije pozivaju sve gradonačelnike da u svom gradu u subotu u 20.30 časova isključe dekorativnu rasvetu na prepoznatljivim znamenitostima i na taj način se i ove godine uključe u akciju.

Kako klimatska kriza preti svim građanima sveta, svetska biološka raznovrsnost smanjuje se neviđenom brzinom, a oko milion vrsta je pod pretnjom izumiranja. Iz tog razloga je WWF kao najveći svetski pokret za očuvanje planete, usmeren na mobilizaciju pojedinaca, preduzeća i vlada da budu deo razgovora i pronalaska rešenja potrebnih za izgradnju održive budućnosti.

Kako se navodi u saopštenju, cilj ove akcije je da podsetimo ljude na ono što svi znamo i osećamo, ali često zaboravljamo, a to je da je čovek samo mali deo prirode. Da bismo sačuvali zdrav i prosperitetan život ljudi, moramo da čuvamo biljni i životinjski svet.

Pročitajte još:

„Kao i prethodnih godina, želja nam je poslati u svet lepu razglednicu Hrvatske koja će pokazati središta naših gradova bez uključene dekorativne rasvete. Dubrovačke zidine kao i Dioklecijanova palača dve su UNESCO-ve znanosti koje se već godinama pridružuju ukupno tridesetak svetskih znamenitosti UNESCO-ve baštine koje sudeluju u akciji, zbog čega se nadamo da će se isto dogoditi i ove subote“, ističe Petra Boić Petrač iz WWF Adrije.

Iako je počeo samo kao simbolični događaj gašenja svetla u Sidneju 2007. godine, Sat za planetu Zemlju danas obeležava više od 190 zemalja i teritorija.

Izvor: WWF Adria

Vetroelektrana Kostolac obezbediće novih 66MW zelene energije

Foto-ilustracija: Pixabay (Pexels)
Foto: Emilija Jovanović

Dubravka Đedović Handanović, ministarka rudarstva i energetike, razgovarala je sa predstavnicima kompanije Siemens Energy Serbia i Elektroprivrede Srbije A.D. o napretku realizacije projekta vetroparka Kostolac.

„Neophodno je da zajedno pratimo utvrđenu dinamiku kako bismo u skladu sa rokovima izgradili ovaj vetropark i povezali ga na mrežu što pre naredne godine, ako ne i ranije. U toku su pripremni radovi, dok postavljanje vetrogeneratora očekujemo tokom leta. Vetropark će imati 20 vetroturbina koje će snabdevati električnom energijom oko 30.000 domaćinstava i biće prvi proizvodni kapacitet Elektroprivrede Srbije iz obnovljivih izvora energije što će energetskom sistemu obezbediti novih 66 MW zelene energije’’, rekla je ministarka.

Đedović Handanović je ukazala da se Srbija nalazi u procesu energetske tranzicije i da je u strateškim dokumentima utvrdila da će do 2030. godine dobijati 45 odsto električne energije iz obnovljivih izvora energije.

Pročitajte još:

„Srbija je zemlja sa izuzetnim solarnim i vetropotencijalom koje treba da iskoristimo na najbolji mogući način u energetskoj tranziciji. Realizacijom investicija u OIE omogućavamo više zelenih megavata i smanjujemo zavisnost od fosilnih goriva. Do kraja decenije, investicijama javnog i privatnog sektora, plan nam je da obezbedimo ukupno 3,4 GW zelene energije i veoma je važno da EPS nastavi da bude deo ovog procesa“, rekla je ona.

Izgradnja vetroparka Kostolac finansira se sredstvima Investicionog okvira za Zapadni Balkan EU od 30 miliona evra i bespovratnim sredstvima i kreditom KfW-a od 81,8 miliona evra dok Vlada Republike Srbije, odnosno EPS, doprinosi sa 32,2 miliona evra.

Izvor: Ministarstvo rudarstva i energetike

Svetski dan vode – Upotreba vode za mir

Foto-ilustracija: Unsplash (Jon Flobrant)
Foto-ilustracija: Unsplash (Ezra Jeffrey-Comeau)

Svetski dan vode obeležava se svakog 22. marta, a ove godine tema dana biće ,,Upotreba vode za mir’’. Preciznije, tema ima za cilj da naglasi ključnu ulogu prekogranične saradnje u vodama u podsticanju mira i održivog razvoja.

Podaci pokazuju da prekogranične vode čine 60 odsto ukupnih svetskih tokova slatke vode. Podrška razvoju ovakve saradnje važna je zato što od 153 zemlje koje dele prekogranične vode, samo njih 24 imaju aranžmane o saradnji.

Širom sveta organizovani su događaji povodom ovog dana, dok će ključni događaj biti održan u sedištu UNESCO-a u Parizu, koji će moći uživo onlajn da se prati. Događaju će moći da se pristupi preko linka koji je dostupan ovde. Ovom prilikom biće predstavljen i Izveštaj UN o razvoju voda u svetu za 2024. godinu pod nazivom ,,Voda za prosperitet i mir’’. Ovaj Izveštaj nudi sveobuhvatnu procenu ukupnog stanja, korišćenja kao i upravljanja svetskim resursima slatke vode. Za cilj ima da donosiocima odluka ponudi alate za bolje formulisanje i sprovođenje održivih politika.

Pročitajte još:

Kao i kada je reč o drugim osnovnim prirodnim resursima koji su neophodni za živi svet, zagađenjem, nestašicom ili nejadnakim pristupom vodi mogu da se izazovu nemiri u svetu. Različiti ekološki problemi, poput zagađenja, klimatskih promena i globalnog zagrevanja, ali i porast svetske populacije, dodatno pospešuju prethodno navedene probleme, zbog čega je potrebno hitno zajedničko delovanje.

Kako se navodi, preko dve milijarde ljudi nema pristup bezbednoj vodi.

Naredne godine plan je da na Svetski dan vode pažnja bude usmerena na glečere. Prisećanja radi, 2023. godine ovaj dan je obeležila tema ,,Ubrzavanje promena’’, dok je godinu ranije u centru pažnje bila tema ,,Podzemne vode’’. Dan posvećen vodi, zvanično se obeležava od 1993. godine od strane Ujedinjenih nacija, a prva tema koja je obeležila 1994. godinu bila je ,,Briga o vodnim resursima je svačija stvar’’.

Energetski portal

SET: Energenti budućnosti treba što pre da postanu sadašnjost

Foto: EP
Foto-ilustracija: Unsplash (Martin Adams)

Gas kao energent 21. veka, i upotreba vodonika kao naredni korak u razvoju i korišćenju prirodnih goriva, privukli su veliku pažnju na drugom danu Samita energetike u Trebinju, tokom panela Razvoj sektora prirodnog gasa i mogućnost korišćenja prirodnog gasa kao prelaznog goriva u procesu dekabornizacije Zapadnog Balkana.

Iako trenutno najviše korišćeni energent ugalj nije rešenje, i u tome su bili saglasni svi učesnici, potrebno je imati svest da proces dekabornizacije zahteva dosta truda i vremena.

Marko Panić iz GEH Srbija, u završnoj reči izjavio je da je prirodni gas tranzicioni energent, ali da bi došli do njega treba vremena.

,,Gledajući izgradnju energetskih objekata na prirodni gas, čak i tamo gde postoji volja, infrastruktura i novac, za realizaciju početne ideje, projektovanje, nabavku građevinske i upotrebne dozvole, potrebno je četiri do pet godina“, poručio je Panić.

Pročitajte još:

Nirha Kozica iz KJKP Toplane Sarajevo, prenela je iskustva ovog preduzeća i načine na koji oni pokušavaju pronaći prihvatljivo rešenje.

,,Poslednjih godina imamo strah da li će biti dovoljno gasa za Sarajevo, pa smo tražili alternativne mogućnosti, na koji energent se možemo osloniti. Tehnologija toplotnih pumpi je model koji smo dobili analizom, a od tri rešenja, najisplativija je geotermalna voda iz Ilidže, samo što bi to bila velika investicija”, rekla je ona.

Prirodni gas je ključan element u procesu dekarbonizacije zemalja u tranziji, što je neminovan proces. Hoće li se u potpunosti napusititi koncept sagorevanja prirodnog gasa i preći na neka druga goriva, za sada je rano govoriti, ali gas je trenutno neminovnost.

Strategija dekabornizacije obaveza je BiH kao države koja ima nameru da postane članica EU, a taj proces trebao bi da se završi do 2050. godine.

Jasna Dragojević

Pridružite se najvećoj međunarodnoj gasnoj konferenciji i izložbi u jugoistočnoj Evropi!

Foto: Hrvatska stručna udruga za plin
Foto-ilustracija: Pixabay (Alexandra_Koch)

39. Međunarodni znanstveno-stručni susret stručnjaka za plin najveće je mesto okupljanja za industriju prirodnog gasa, LNG-a i niskougljenična rešenja u jugoistočnoj Evropi a ove godine će se održati od 8. do 10. maja u Kongresnom centru Grand hotela Adriatic u Opatiji. Uticajna međunarodna gasna konferencija i izložba u organizaciji Centra za plin Hrvatske d.o.o. i Hrvatske stručne udruge za plin, članice Međunarodne plinske unije (IGU), pokriće niz aktuelnih pitanja i različitu problematiku gasne i energetske industrije. Teme konferencije navedene su u Pozivu autorima.

Interaktivno umrežavanje, ciljane tematske celine i renomirani govornici odlike su skupa koji okuplja nauku, obrazovanje, struku i poslovne subjekte koji aktivno učestvuju u gasnoj privredi. Ovaj skup pruža učesnicima sve što im je potrebno za osmišljavanje buduće uspešne poslovne strategije.

Trodnevni skup pruža velike mogućnosti izlaganja, sponzorstva i brendiranja za predstavljanje najnovijih proizvoda, tehnologija i usluga učesnicima skupa, koji uključuju kreatore politika, izvršne direktore gasnih i energetskih kompanija, inženjere, naučnike, investitore, izvođače i industrijske potrošače.

Rezervišite svoj štand, predstavite Vaša najnovija dostignuća i tehnologije i pokažite koliko Vaša kompanija može da doprinese gasnoj i energetskoj industriiji! Ovo je najbolja platforma za interakciju i direktnu komunikaciju sa ciljanim tržištem iz Hrvatske i inostranstva.

Postanite sponzor ovog međunarodnog gasnog događaja! Sponzorisanje ovog događaja pruža Vam odličnu priliku za stvaranje i jačanje poslovnih veza na dinamičnom i rastućem tržištu, kao i za promovisanje novih inovativnih proizvoda i rešenja međunarodnoj gasnoj i energetskoj zajednici.

Ako želite da održite prezentaciju stručnog rada na 39. Međunarodnom plinskom susretu, rad možete prijaviti ovde. Predavače čine uticajni stručnjaci sa istaknutih evropskih univerziteta, kao i iz brojnih gasnih i energetskih kompanija.

Objavite oglas u zborniku! Zbornik radova podeliće se svim prijavljenim učesnicima gasne konferencije. Cene i uslovi oglašavanja i narudžbi dostupni su ovde.

Prijavite se kao učesnik ovde. Za rezervaciju smeštaja u Opatiji pogledajte ovde.

Agendu događaja pogledajte ovde.

Izvor: Hrvatska stručna udruga za plin (HSUP)

Koliki je procenat ekološki značajnih područja u Srbiji pod zaštitom

Foto-ilustracija: Unsplash (Nikola Knezevic)
Foto-ilustracija: Unsplash (goxy-bgd)

Srbija u ovom trenutku ima 473 zaštićena područja, koja se prostiru na 8,65 odsto teritorije, a u planu je da se do kraja ove godine područja pod zaštitom prošire na 9,21 odsto ukupne teritorije.

Kako se navodi na sajtu Ministarstva zaštite životne sredine, planirano proširenje uz postojeću površinu koju obuhvata ekološka mreža, očekuje se da će ukupno pod zaštitom do kraja 2024. godine biti oko 30 odsto ukupne površine naše zemlje.

Konvencija o biodiverzitetu postavlja upravo cilj stavljanja pod zaštitu 30 odsto kopnenih i vodenih ekosistema do 2030. godine.

Za održavanje i unapređenje ovakvih prirodnih bogatstava u Srbiji je u ovoj godini obezbeđeno 500 miliona dinara, dok je 2020. godine bilo izdvojeno 229 miliona dinara.

Pročitajte još:

Prema podacima iz Druge nacionalne inventure šuma, šumovitost Srbije sa 29,1 odsto iz 2006. godine porasla na trenutnih 39,01 odsto teritorije, navodi se na sajtu Ministarstva i dodaje da ovo znači da se naša zemlja približila evropskom proseku od 41 odsto.

Pojašnjenja radi, kako se navodi u Zakonu o zaštiti prirode, ekološka mreža kao koherentna, funkcionalno i prostorno povezana celina, uspostavlja se radi očuvanja tipova staništa od posebnog značaja za zaštitu, za obnavljanje i/ili unapređenje narušenih staništa, kao i za očuvanje staništa divljih vrsta flore i faune. Dakle, ekološku mrežu čine ekološki značajna područja i ekološki koridori a koji ujedno mogu da budu i u kategoriji zaštićenih područja.

Energetski portal

Dunavski koridor biće završen pre najavljenog roka

Foto-ilustracija: Unsplash (jason krieger)
Foto-ilustracija: Unsplash (Xan Griffin)

Projekat izgradnje brze saobraćajnice koja će spojiti auto-put Beograd – Niš sa gradovima Požarevcem, Velikim Gradištem i Golupcem predstavlja jedan od ključnih infrastrukturnih projekata na kojima se radi u Srbiji, sa napretkom koji obećava završetak projekta pre predviđenog roka, saopšteno je na sajtu Ministarstva građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture.

Tokom posete gradilištu, resorni ministar istakao je da će dinamika radova omogućiti završetak prve deonice, koja je integralni deo Dunavskog koridora dužine 67 kilometara, znatno pre planiranog roka. Cilj je da se do kraja godine otvori prvih 30 kilometara trase, čime će  projekat doprineti boljoj povezanosti istočne Srbije sa ostatkom zemlje.

Saobraćajnica, koja počinje kod Petlje Požarevac i završava se kod Golupca, nastavlja se ka Kladovu uz Dunavsku magistralu, predstavljajući vitalnu vezu u saobraćajnoj mreži Srbije, za izvođača radova ima kinesku kompaniju Shangdong Hi Speed Group, koja će umesto predviđene sredine 2025. godine, radove završiti bar godinu dana ranije.

Pročitajte još:

Osim što će unaprediti infrastrukturnu mrežu, ovaj projekat će doprineti jačanju veza sa Kostolcem i ekonomski i turistički razvoj regiona. Lokaliteti kao što su Viminacijum, Ramska i Golubačka tvrđava u blizini nove saobraćajnice postaće dostupniji, što će dodatno obogatiti turističku ponudu.

Projekat Dunavskog koridora tako ne samo što će omogućiti bolju povezanost Požarevca i okoline sa ključnim saobraćajnim arterijama zemlje, već će otvoriti vrata novim investicionim i razvojnim prilikama, s obzirom da će i Beograd biti na 70 minuta.

Energetski portal

SET: Uloga novih tržišnih učesnika u daljem razvoju tržišta električne energije

Foto: EP
Foto: EP

Tržite usluga fleksibilnosti – Uloga novih tržišnih učesnika u daljem razvoju tržišta električne energije, bila je tema prvog panela drugog dana Samita energetike u Trebinju.

Miloš Kostić, direktor kompanije MT-KOMEX i jedan od učesnika panela, preneo je trinaestogodišnje iskustvo razvoja projekata solarne energije, izgradnje i problema sa kojima su se suočavali.

„Prošle godine smo predstavili jednu elektranu u koju smo investirali, to je najveći objekat u Srbiji snage 12 megavata sa strane solarnih panela, priključne snage 9,9 megavata. Tu elektranu kao jedno igralište pratimo svi – i mi kao investitori, a i operator distributivnog sistema. Odlučili smo se da istestiramo sve mogućnosti u upravljanju i radu te elektrane, pa smo radili merenje harmonike flikera, a rezultati su takvi da s obzirom na kvalitet opreme flikera nema, pošto su elektronske mašine pri harmonici daleko ispod tehničkih parametara. Zatim smo se bavili dugoročnom analizom uticaja elektrane na naponske prilike sabirnica na transformatorskoj stanici 110/35/10 Lapovo, gde smo priključeni. Ustanovljeno je da elektrana nema većeg uticaja na naponske prilike, a malom promenom podešavanja tolerancije automatskog regulatora napona na transformatoru, obezbeđen je minimalni broj odrada regulatora’’, rekao je Kostić.

Pročitajte još:

Dodao je da je poslednje što su radili testiranje solarne elektrane u svim mogućim režimima onog dela koji treba da radi agregator, a takođe je i ispričao koji su to tehnički problemi sa kojima su se suočili.

„Prošli smo ’’kompletan test“, elektrana može da radi u svim režimima, da pliva po nekoj linearnoj funkciji, da pliva po eksponencijalnoj funkciji, da prati napon, da prati reaktivnu energiju, prati frekvenciju. Dolazimo do sklapanja ugovora o eksploataciji elektrane sa distributivnim sistemima i tu se javljaju ograničenja jer se operator bavi samo tehničkim problemima, a to je havarijski slučaj’’, rekao je Kostić.

Foto: EP

Kada je u pitanju projekat solarne elektrane Lapovo, rekao je da su po starom zakonu razvili skoro 80 megavata sopstvenih investicija, a da će za mesec dana imati 32 megavata puštenih elektrana.

Dominik Maričević iz kompanije Nano Energies preneo je iskustva koja su sticali po Jugoistočnoj Evropi.

„Krenuli smo sa Češkim tržištem gde se razvila priča slučajno. Pre svega smo iskorišćavali fleksibilnost pojedinih jedinica koje smo vozili na kratkoročna tržišta električne energije, gde smo ostvarili značajne benefite. Tada smo došli na ideju da razvijemo sotfver, odnosno infrastrukturu virtuelne elektrane koja može upravljati različitim jedinicama i nakon nekoliko godina proširli se i na druga tržišta’’, rekao je Maričević.

Iz MT-KOMEX-a su na kraju panela poručili da nije cilj korišćenje prljavih energija zarad finansijskih benefita, već da se energetski miks pomeri prema zelenoj energiji.

Jasna Dragojević