Home Blog Page 468

Trovanje divljih životinja uništava biodiverzitet na Balkanu – samo 1 odsto slučajeva dođe do suda

Foto: Društvo za zaštitu i proučavanje ptica Srbije
Foto: Pixabay

Nezakonita upotreba otrovnih supstanci u životnoj sredini namenjenih „nepoželjnim“ životinjama nanosi nesagledivu štetu biodiverzitetu i ugrožava javno zdravlje, upozorava Društvo za zaštitu i proučavanje ptica Srbije.

Ovi zločini prema prirodi i dalje ostaju nekažnjeni što potvrđuje i nedavna Studija o trovanju balkanskih lešinara 2022 izrađena u okviru projekta BalkanDetox LIFE, koji finansira LIFE program Evropske unije.

Između 2000. i 2020. godine, u periodu koji pokriva studija, zabeleženo je 1.046 slučajeva trovanja i sumnji na trovanje divljih životinja širom Albanije, Bosne i Hercegovine, Bugarske, Hrvatske, Grčke, Severne Makedonije i Srbije. Pretpostavlja se da je glavni motiv trovanja sukob sa grabljivicama poput vukova, lisica, šakala i medveda, zbog potencijalne štete koju mogu prouzrokovati stočarstvu, poljoprivrednoj proizvodnji i na divljači u lovištima.

„Ova praksa nije rešenje kojim se otklanja sukob između ljudi i divljih životinja. Reč je o neselektivnoj metodi ubijanja životinja koja takođe dovodi u opasnost ugrožene vrste i građane nesvesne ovog problema, uključujući i decu“, kaže Uroš Pantović, koordinator projekta BalkanDetox LIFE.

Karbamati, posebno karbofuran, otkriveni su u skoro svakom drugom slučaju trovanja. Karbofuran je zabranjeni pesticid koji se smatra opasnim po zdravlje ljudi jer je samo 0,5 miligrama dovoljno da ubije 21 osobu.

Ptice „čistači“ obično najviše stradaju usled nezakonitog trovanja divljih životinja, među stradalim životinjama je najviše lešinara, koji su zabeleženi kao žrtve u svakom četvrtom incidentu. Ukupno 465 lešinara je stradalo na Balkanskom poluostrvu između 2000. i 2020. godine, uključujući 47 belih kanja, 17 crnih strvinara i jednog bradana. U regionu najgore je pretrpela populacija beloglavih supova, sa 400 jedinki koje su stradale u 233 odvojena slučaja trovanja ili sumnji na trovanje. Odmah zatim slede mišar sa 392 jedinke u 190 odvojenih slučajeva i lisica 389 jedinki u 141 odvojenom slučaju.

Niska svest, nedovoljno angažovanje nadležnih državnih institucija, nejasno zakonodavstvo i nadležnosti, kao i nedostatak resursa i kapaciteta kada je u pitanju bavljenje slučajevima trovanja predstavljaju glavne izazove u efikasnoj borbi protiv ovog problema na Balkanu.

Borba protiv nezakonitog trovanja divljih životinja zahteva multidisciplinarni pristup i zajedničke napore više zainteresovanih strana. Projekat BalkanDetox LIFE radi na podizanju svesti o ozbiljnosti ove prakse kako bi je označila kao društveno neprihvatljivu pojavu u očima javnosti. Projekat dalje nastoji da uključi relevantne institucije i izgradi kapacitete kroz „Wildlife Crime Academy“ i druge mogućnosti za obuku kako bi se poboljšala istraga slučajeva trovanja.

Izvor: Društvo za zaštitu i proučavanje ptica Srbije

Obustavljeno istraživanje litijuma u Valjevu, meštani se ne opuštaju

Foto-ilustracija: Unsplash (Dominik Vanyi)
Foto-ilustracija: Unsplash (Dominik Vanyi)

Sa oprezom su meštani Lukavca, Popučaka, Šušeoke, Divaca, Jasenice, Gornje i Donje Grabovice primili vest da kompanija Euro litijum Balkan obustavlja istražne radove, a istovremeno, Ministarstvo rudarstva saopštilo je da je ukinulo sva tri rešenja za istraživanje.

Nakon blokade parcele na kojoj je trebalo da se formiraju istražne bušotine, a potom i magistralnog puta Valjevo – Beograd, valjevski ogranak kompanije “Euro litijum Balkan” saopštio je da zbog zdravlja i integriteta zaposlenih, proizvođača i pripadnika lokalne zajednice, od 28. aprila obustavljaju istražne radnje.

“Imamo zakonska prava na istražne radove”

U saopštenju koje je dostavljeno medijima, Kanadska kompanija navodi da je njihov osnovni prioritet da sačuva bezbednost zaposlenih i predstavnika lokalne zajednice, pogotovo u trenutku kada je svako geološko istraživanje meta napada različitih nevladinih organizacija od kojih su mnoge protagonisti na političkoj sceni Srbije, ili to tek žele da postanu.

“Odlučili smo da naše istražne radnje za sada obustavimo, iako na to imamo sva zakonska prava i raspolažemo svom potrebnom dokumentacijom”, ističe se u saopštenju.

Kompanija Euro litijum Balkan smatra da je neznanje naveći neprijatelj i najveća prepreka u razumevanju načina i metodologije u celom procesu istražnih radnji.

“Metodologija koja se primenjuje u potpunosti odgovara kako prirodnim (dubina i položaj istraživane zone), tako i tehničkim uslovima propisanim različitom regulativom – Zakon o rudarstvu i geološkim istraživanjima, Zakon o bezbednosti i zdravlju na radu, Zakon o zaštiti životne sredine. Istražne radnje se u konkretnom slučaju izvode do oko 300 metara ispod površine, pri čemu se dobija stenski materijal koji se potom analizira laboratorijskim metodama.

Praktično, iz zemlje se vadi valjkasti materijal debljine do devet centimetara. Naglašavamo da iako se pojam ‘kopanje’ primenjuje u rudarstvu i geologiji, ovaj termin apsolutno ne odgovara primenjenom tipu istraživanja u ovoj fazi. Radne mašine – bager i kamion se koriste isključivo prilikom pripreme i rekultivacije lokacije, odnosno platforme za istražno bušenje.”

Ceo sliv prema Kolubari može da bude ugrožen

Porodica Arbajter se obraćala kompaniji “Euro litijum” sa zahtevom da im se dostave podaci o bušotinama, ali su ostali bez odgovora. Umesto toga, stigla je mehanizacija i sprovedena je zamena zemljišta na lokaciji gde se nalazila bušotina.

“Trenutno nema curenja, ali pratimo situaciju. Zahtevali smo i da nam dostave podatke o pet bušotina koje se nalaze u neposrednom okruženju našeg imanja, kao i kompletnu projektnu dokumetaciju za svaku od njih, ali smo ostali bez odgovora.”

Umesto vode iz zagađenog arterskog bunara, Arbajterovi koriste iz dva površinska, koja nije zagađena.

I Dragan Savić iz Divaca strepi od mogućnosi zagađenja vode jer na 20 ari gaji jagode, a u blizini imanja postoji jedna bušotina.

“Voda je trenutno na testiranju. Ako se pokaže da ima povećene koncentracije bora, sav moj trud i pet godina ulaganja će propasti. Ostaje i da strepim u narednim godinama jer se ne zna da li će neka bušotina da procuri. Testiranje vode je inicirao Euro Litijum i to na više lokacija, ali im ne verujem pa ću i sam da dam vodu na analizu. Ceo sliv prema Kolubari može da bude ugrožen, i ovo nije samo problem meštala Lukavca i Divaca, nego mnogo šira priča”, naglašava Savić.

Tekst u celosti možete pročitati OVDE.

Izvor: Agroklub

Objavljene nove maloprodajne cene za evrodizel i evropremijum BMB 95

Foto: Ministarstvo trgovine, turizma i telekomunikacija
Foto: Ministarstvo trgovine, turizma i telekomunikacija

Ministarstvo trgovine, turizma i telekomunikacija Vlade Republike Srbije saopštilo je najviše maloprodajne cene derivata nafte za period od 29. aprila 2022. godine u 15 časova do 6. maja 2022. godine, takođe u 15 časova.

Evrodizel će se u ovom periodu prodavati po ceni od 206,20 dinara za litar, a motorni benzin evropremijum BMB 95 za 184 dinara za litar.

Takođe, u skladu sa članom 3. stav 5. navedene uredbe, obaveštavaju se privredni subjekti koji obavljaju delatnost trgovine motornim i drugim gorivima na stanicama za snabdevanje prevoznih sredstava da su dužni da utvrđene maloprodajne cene  derivata nafte primene odmah po objavljivanju na zvaničnoj internet stranici Ministarstva trgovine, turizma i telekomunikacija.

Energetski portal

Veštački enzim koji “jede plastiku” nudi rešenje za problem plastičnog otpada

Foto-ilustracija: Plastic ocean photo created by jcomp - www.freepik.com
Foto-ilustracija: Plastic ocean photo created by jcomp – www.freepik.com

Otkako je plastika prepoznata kao jedan od vodećih ekoloških problema u svetu, naučnici su iznedrili brojna rešenja koja nam, u većoj ili manjoj meri, pomažu da se otarasimo ovog neprijatelja životne sredine.

Ovoga puta, inženjeri i naučnici sa Teksaškog Univerziteta u Ostinu kreirali su enzim koji može da razgradi plastiku za nekoliko sati do nekoliko dana, dok bi joj u prirodi za to bili potrebni vekovi.

Enzim ima potencijal da reciklažu učini efikasnijom i omogući velikim industrijama da smanje svoj uticaj na životnu sredinu tako što će ponovo koristiti plastiku, saopštio je Teksaški Univerzitet.

„Mogućnosti da se iskoristi ovaj vodeći proces reciklaže su beskrajne u svim industrijama“, rekao je Hal Alper, profesor na odseku za hemijsko inženjerstvo na pomenutom univerzitetu i dodao: „Pored očigledne industrije upravljanja otpadom, ovo takođe pruža korporacijama iz svih sektora priliku da preuzmu vodeću ulogu u reciklaži svojih proizvoda. Kroz ove održivije enzimske pristupe, možemo da govorimo o pravoj kružnoj ekonomiji plastike.“

Projekat se fokusira na PET ambalažu u koju spada većina potrošačkih pakovanja i koji čini 12 odsto ukupnog globalnog otpada. Kroz proučavanje 51 vrste različitih plastičnih posuda, pet različitih poliesterskih vlakana i tkanina, kao i flaša za vodu, istraživači su dokazali efikasnost enzima, koji nazivaju FAST-PETase (funkcionalna, aktivna, stabilna i tolerantna PETaza).

U svetu se još uvek reciklira manje od 10 odsto, dok su industrijski procesi za njenu reciklažu energetski veoma zahtevni.

Sa druge strabe, biološka rešenja troše daleko manje energije, a istraživanja o enzimima za reciklažu plastike su napredovala u poslednjih 15 godina. Međutim, do sada niko nije uspeo da napravi enzime koji bi mogli efikasno da rade na niskim temperaturama, ali pomak su napravili novootkriveni enzimi koji mogu da izvrše proces na manje od 50 stepeni Celzijusa.

Milena Maglovski

Položen kamen temeljac za ekološku rekonstrukciju TE “Pljevlja”

Foto: EPCG
Foto: EPCG

Polaganjem kamena temeljca započeta je ekološka rekonstrukcija TE „Pljevlja”, saopštila je Elektroprivreda Crne Gore.

Projekat je vredan 70 miliona evra i obezbediće produžetak rada termobloka što je, kako je saopšteno, preduslov za očuvanje energetske stabilnosti i izgradnju alternativnih postrojenja.

Iz EPCG navode da energetsku tranziciju nije moguće izvesti preko noći, te je ulaganje u rekonstrukciju TE “Pljevlja” koja generiše najveću proizvodnju tim značajnije.

“Nakon serije oprečnih stavova, osporavanja, uspeli smo da unapredimo zatečeni ugovor i zaokružimo početak radova na eko rekonstrukciji TE ‘Pljevlja’. Ovaj projekat vredan oko 70 miliona eura, jedan je od najvećih u Crnoj Gori koji se trenutno realizuje. Snažno smo posvećeni zelenoj energiji, ali u vremenu globalne krize itekako vodimo računa o energetskoj nezavisnosti i poboljšanju postojećih objekata u domenu poštovanja EU direktiva. Radujemo se što postoji snažno interesovanje za ulaganje u nove energetske objekte sa svih strana”, rekao je izvršni direktor EPCG, Nikola Rovčanin.

On je izrazio uverenje da će ovaj projekat dovesti TE “Pljevlja” do statusa najmodernijih elektrana na ovim prostorima, jer će njegovom realizacijom nivo emisija azota, sumpora i praškastih materija biti u granicama direktiva EU.

Iz ovog projekta proističe i još jedan projekat koji za nekoliko nedelja ulazi u fazu raspisivanja tendera, a to je toplifikacija grada – “Za čista i topla Pljevlja”. Građani Pljevalja će ovim projektima dobiti zdraviju životnu sredinu, bolji ambijent za privređivanje, investicije i život, a Crna Gora produžiti trajanje jedinog stabilnog energetskog objekta.

Projekat ekološke rekonstrukcije bi trebalo da bude dovršen u periodu od oko dve i po godine.

Energetski portal

Usvojene izmenjene uredbe o ograničenju cena osnovnih namirnica i naftnih derivata

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Vlada Republike Srbije usvojila je izmenjenu i dopunjenu Uredbu o ograničavanju cena osnovnih životnih namirnica (šećer kristal u pakovanju od jednog kilograma, brašno tip T- 400 glatko u pakovanju do pet kilograma, uključujući i pet kilograma, brašno tip T-500 u pakovanju do pet kilograma, uključujući i pet kilograma, jestivo suncokretovo ulje u pakovanju od jednog litra, svinjsko meso – but) u cilju dalje zaštite tržišta, odnosno sprečavanja deformacija u formiranju cena navedenih roba, koje su izuzetno važne za snadbevanje potrošača, a naročito siromašnijih socijalnih kategorija.

Uredba će se primenjivati u trajanju od 60 dana, od dana stupanja na snagu, stoji u saopštenju Vlade.

Usvojena je i izmenjena Uredba o ograničenju visine cena derivata nafte kojom se prosečna veleprodajna cena derivata EVRO DIZEL i EVRO PREMIJUM BMB 95 na teritoriji Republike Srbije uvećava za po sedam dinara.

Ova Uredba važiće od stupanja na snagu, 29. aprila, do 31. maja ove godine.

Privredni subjekti koji obavljaju delatnost trgovine motornim i drugim gorivima na stanicama za snabdevanje prevoznih sredstava u obavezi su da nastave da isporučuju ove derivate utakanjem u pogonske rezervoare prevoznih sredstava i posude za transport derivata nafte u maksimalnoj količini do 60 litara.

Članovi Vlade doneli su odluku o privremenom smanjenju iznosa akciza na derivate nafte za 15 odsto od objavljenih usklađenih iznosa na derivate nafte – olovni benzin, bezolovni benzin i gasna ulja, a imajući u vidu aktuelnu situaciju sa cenom sirove nafte na svetskom tržištu, kao i njenu tendeciju daljeg rasta, koja negativno utiče na makroekonomsku stabilnost u zemlji.

Energetski portal

 

Mihajlović: Realno je očekivati povećanje cene struje za domaćinstva

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Unsplash (Fre Sonneveld)

Budući da su poskupele sve komponente za proizvodnju električne energije, realno je očekivati povećanje cene struje za domaćinstva, rekla je ministarka rudarstva i energetike Zorana Mihajlović.

“Imamo najnižu cenu u Evropi, nižu i od zemalja u okruženju, ali činjenica je da je prethodnih godinu dana poskupeo ugalj, poskupela je nafta, poskupele su sve komponente za proizvodnju električne energije i nije realno da imamo ovu cenu. Ali nova cena mora da bude usklađena sa svim parametrima i da bude održiva i za EPS i za državu i za građane, jer EPS mora iz krize da izađe na nogama, a ne na kolenima, jer je to najvažnije preduzeće u zemlji. Ministarstvo stoji uz EPS, mislimo da su zahtevi za povećanjem realni. Taj novac sigurno neće ići za plate, kako pojedini mediji pišu, već za rešavanje problema koji su nastali zbog visokih cena na tržištu“, rekla je Mihajlović.

Kada je reč o ceni gasa i uredbi o ograničenju visine cene naftnih derivata, ministarka je istakla da se svakodnevno prati situacija na evropskim tržištima i da Vlada analizira stanje.

„Imamo dovoljne količine svih energenata za nesmetano funkcionisanje privrede i građana, jer smo prethodnih godinu dana ozbilajno radili na tome, ali je potrebno da svi zajedno povedemo računa i racionalnije koristimo energiju. Ovo nije normalna situacija, ovo je najgora situacija za ekonomiju i energetiku svake države i mislim da svi treba da povedemo računa. Nije realno da toplane greju ako temperatura padne ispod 12 stepeni i tako troši milion kubnih metara gasa, koje možemo da ubacimo u skladište. Smejemo se državama koje štede, umesto da svi zajedno racionalnije koristimo energiju, da više štedimo i da budemo jedinstveni kada je kriza“, rekla je ona gostujući na RTS-u.

Energetski portal

Kako da postanem “prozjumer”?

Foto-ilustracija: Freepik Photovoltaic photo created by senivpetro - www.freepik.com
Foto-ilustracija: Photovoltaic photo created by senivpetro – www.freepik.com

Znala sam šta znači „bindžovanje“, ali za „krindžovanje“ već nisam bila sigurna, pa mi je u pomoć pritekao dobri stari Gugl. Moram da priznam da sam blago krindžovala kada sam prvi put nabasala na termin „prozjumer“ pomislivši „o ne, još jedna rogobatna adaptacija engleskog termina koju će koristiti samo oni koji žele da zvuče kul“ i opet sam posegla za tastaturom u potrazi za odgovorima.

Sada, kada sam se opskrbila znanjem o ovom važnom terminu, mogu sa sigurnošću da tvrdim da bez bindžovanja i krinžovanja možete da živite, ali da je veoma važno da za prozjumera zna što više ljudi.

Pojednostavljeno rečeno, prozjumer je proizvođač i potrošač električne energije, odnosno, po naški kupac-proizvođač. Srbija je po prvi put ugledala ovaj koncept nakon što je prošle godine usvojen Zakon o korišćenju obnovljivih izvora energije, ali je još uvek mnogo onih koji nisu upoznati sa ovim terminom, kao ni sa načinom na koji mogu da se učlane u „klub“ prozjumera.

Ideja je jednostavna – ako smatrate da bi vašem krovu dobro pristajali solarni paneli i razmišljate o ovoj korisnoj investiciji, država vam nudi mogućnost da postanete prozjumer, odnosno da proizvodite solarnu energiju za sopstvene potrebe, a da sav višak čiste energije „poklonite“ elektrodistributivnoj mreži. Ne brinite, ako vam se baš i ne dopada ideja darivanja, poklonjeni kilovati vam se kasnije vraćaju, i to u vidu smanjenih računa za struju.

Ali kako do ove željene uloge koja vam omogućava da uzmete obnovljive izvore energije u svoje ruke i pribavite maksimalnu korist za sebe i životnu sredinu?

Mrzitelji birokratije, u koje i sama spadam, možda neće biti oduševljeni brojem koraka koji vas dele do statusa prozjumera, ali budući da je reč o tek uvedenom konceptu, postoji mogućnost da će procedura uskoro postati jednostavnija.

Kako se postaje prozjumer?

Najpre je potrebno odrediti dimenzije solarne elektrane, jer količina električne energije koju prozjumer isporuči mreži ne sme da bude veća od one koju preuzima. Najsigurnija metoda je da se ukupna godišnja potrošnja električne energije podeli sa 1.200 čime se dobija snaga solarnih panela koju treba postaviti na krov.

Sledeći korak je izgradnja solarne elektrane koja podrazumeva pronalazak izvođača radova, postavljanje solarnih panela i prilagođavanje mernog mesta.

Kasnije je potrebno da budući prozjumer potpiše ugovor o punom snabdevanju sa neto merenjem sa snabdevačem. Ako se pitate “šta je sad neto merenje?”, ono nam jednostavno omogućava da višak električne energije na mesečnom nivou isporučimo snabdevaču, a da iz mreže preuzmemo električnu energiju onda kada proizvodnja iz solarne elektrane nije dovoljna za naše potrebe.

Najzad, dođosmo do priključenja i registracije, što je ujedno i poslednji korak. Neophodno je da krajnji kupac Operatoru distributivnog sistema preda izjave izvođača radova da su uređaji, instalacija i merno mesto ispravni i u skladu sa svim standardima i propisima. Nakon svih navedenih koraka, ODS registruje novog prozjumera u Javnom registru kupaca-proizvođača i proces je završen.

Milena Maglovski

Petina gmizavaca širom sveta u opasnosti od izumiranja

Foto-ilustracija: Unsplash (JJ Shev)
Foto-ilustracija: Unsplash (Taylor Kopel)

Oko 21 odsto, od 10.196 analiziranih vrsta gmizavaca širom sveta, je u opasnosti od izumiranja, prema novoj sveobuhvatnoj proceni hiljada vrsta objavljenoj danas u časopisu Nature.

Među vrstama koje su klasifikovane kao ugrožene, kritično ugrožene ili podložne izumiranju su i svetu poznate kraljevske kobre iz južne i jugoistočne Azije.

Slične procene prethodno su sprovedene za sisare, ptice i vodozemce koje su poslužile kao izvor informacija vladama dok odlučuju o granicama nacionalnih parkova i dodeljuju sredstva za zaštitu životne sredine.

Studija o gmizavcima u kojoj je učestvovalo oko 1.000 naučnika i 52 koautora započeta je 2005. godine ali je usporena zbog izazova u prikupljanju sredstava.

Koautor studije i zoolog Brus Jang rekao je da je za to razlog veća fokusiranost na očuvanje krznenih i pernatih vrsta kičmenjaka.

Morska iguana sa Galapagosa, jedini gušter na svetu prilagođen morskom životu, klasifikovana je kao podložna izumiranju.

Tom gušteru je trebalo pet miliona godina da se prilagodi moru i njegovim izumiranjem može biti izgubljeno toliko evolucione istorije.

Izvor: Beta Zelena Srbija

Električna Fiat Panda će se proizvoditi u Kragujevcu

Foto: Stellantis Media
Foto: Stellantis Media

U kragujevačkom Fijatu će se proizvoditi električni automobil Fiat Panda, saopštio je predsednik Aleksandar Vučić  nakon sastanka sa čelnikom kompanije Stelantis, piše Nova.rs.

„Mi danas počinjemo novu eru u investicijama u našu zemlju i u našem ponašanju u budućnosti. Potpisali smo dogovor o finansiranju električnog automobila koji će se proizvoditi u Kragujevcu”, rekao je Vučić.

On je dodao da Srbija mora da počne da se priprema za električne i blago hibridne automobile.

„Mi ćemo morati da razmišljamo o ceni električne energije. Moramo imati jeftine struje, a da bismo to postigli moramo imati obnovljive energije. A da bismo to uradili trebaće nam reverzibilne elektrane. Moramo da radimo što više, pošto od 2035. neće više biti klasičnih vozila”, kazao je on.

Vučić je naglasio da proizvodnja počinje od 2024.  Početkom 2024. godine idemo sa poizvodnjom jednog modela koji će biti proizvođen u više fabrika, sa našim modelom u trećem kvartalu 2024. godine što će biti neverovatna prilika za Srbiju da se pohvali da ima proizvođača električnih automobila.

Nova.rs je najavila sastanak čelnika Stelantisa i predsednika Vučića, i realizaciju glasina o tome kako bi mogao biti promenjen tip proizvodnje u Kragujevcu.

Nije tajna da u kragujevačkoj fabrici već godinama kao spasonosne vesti čekaju informacije o proizvodnji novog modela, a u javnosti se poslednjih dana sve glasnije spominje da bi taj novi automobil mogao da bude električni Fiat Panda. Međutim, samo dan uoči označenog datuma za sastanak menadžmenta i predstavnika države, reprezentativni Samostalni sindikat u Fijatu, nema zvaničnu potvrdu da li će do njega zaista i doći.

Očekuje se da će nova Panda biti bazirana na konceptu Centoventi iz 2019. godine. Tehnološki bi trebalo da bude slična električnim modelima iz Stellantis grupe – Peugeot e-208 i Opel Corsa-e.

Izvor: Nova S

Počelo uklanjanje divlje deponije u Batajnici, Grad traži strože kazne

Foto: Grad Beograd
Foto: Grad Beograd

Ekipe „Gradske čistoće” počele su da uklanjaju jednu od najvećih nelegalnih deponija u Zemunu, saopšteno je na sajtu Grada Beograda.

Prema rečima zamenika gradonačelnika Gorana Vesića, u Batajnici su pre nekoliko godina postavljene betonske barijere i tabla sa znakom da je strogo zabranjeno odlaganje šuta i drugog otpada, ali su nesavesni građani tablu oštetili, a barijere razbili i uklonili.

“Ovo je najbolji dokaz kako sami sebi uništavamo životnu sredinu i ružimo Beograd. Nastavićemo da čistimo ‘divlje’ deponije, ali to nema smisla ako ne promenimo zakonske propise i ovakvo neodgovorno ponašanje. Grad Beograd će inicirati izmenu zakonskih propisa, kao što je i ranije činio, a ovog puta cilj će biti da se obavezno kažnjavaju prekršioci mnogo oštrijim kaznama, uz mogućnost oduzimanja kamiona”, istakao je Vesić.

On je najavio da će se na ovoj lokaciji postaviti kamere, te da je u planu da se otvori reciklažno dvorište kako bi se otpad po propisima sortirao, odlagao i tretirao. Zamenik gradonačelnika je još jednom uputio molbu sugrađanima da ne odlažu otpad na mesta gde to nije dozvoljeno jer tako „čuvamo naš grad”.

Direktor „Gradske čistoće” Marko Popadić precizirao je da je ovo preduzeće u saradnji s Gradom Beogradom od početka godine uklonilo više od 20 ovakvih deponija, te da ova konkretno ima više od dve i po hiljade kubnih metara otpada.

“Posao će trajati petnaestak dana. Ovde nas očekuje izgradnja reciklažnog centra, kako bi se otpad odvajao i potom prerađivao. U Zemunu danas počinjemo čišćenje još jedne divlje deponije”, najavio je Popadić, podsećajući sve da imamo jednu planetu koju moramo da čuvamo, polazeći od svog mesta, svog grada.

Energetski portal

Kako se Barselona transformiše pomoću Superblokova

Foto-ilustracija: Pixabay (Joaquin Aranoa)
Foto: Curro Palacios

Superblokovi – čini se da je to budućnost Barselone. Grad će ozeleneti, neće biti buke i zagađenja, a komšije će da se upoznaju i postanu prijatelji koji mogu da se oslone jedni na druge.

Barselona je 2020. godine proglasila klimatsko vanredno stanje i tada počela sa uvođenjem promena kako bi postala održiv grad, po meri stanovnika. U ovom gradu nema puno zelenih površina, a izgrađen je tako da jednostavno nema mogućnosti da se one prošire ili naprave novi parkovi.

Kako objašnjava Neda Kostandinović, arhitekta zaposlena u gradskom sekretarijatu za Urbanu Ekologiju, zadužena za promociju Superblokova, u Barseloni treba iskoristiti svaki ćošak i pretvoriti ga u zelenu površinu. 

“Cilj Superblokova je da se prostor vrati stanovnicima grada, da se oduzme od motornih vozila i da se ozeleni. Ideja je da se kroz grad prolazi peške i da se koristi javni prevoz”, objašnjava Kostandinović.

Neda u Barseloni živi od 2009. godine, gotovo da poznaje svaki kutak grada i od početka je bila uključena u realizaciju ovog projekta. 

“Prvi koraci” napravljeni su u četvrti Poblenou, 2016. godine, kako bi se videlo da li je planirana transformacija javnog prostora izvodljiva. Ujedno su pažljivo posmatrali reakcije građana koji su zabrinuto posmatrali šta se dešava.

“Dosta kritika smo dobijali i stanovništvo je bilo poprilično podeljeno. Trgovci su bili najzabrinutiji. Uključivanjem građana u proces donošenja odluka o dizajnu, o tome kako će prostor biti iskorišćen, dolazimo do toga da oni postaju svesni toga da su deo celog procesa i da je njihov glas važan. Da se mnogo toga promenilo pokazuje podatak da Superblokove sada podržava oko 70 odsto stanovnika Barselone”, objašnjava Neda.

Poblenou je nekada bio industrijska zona, vremenom je postao tehnološka i inovativna četvrt u kojoj su raskrsnice pretvorene u trgove. Igrališta za decu, tereni, zelene povšine i drveće sada se nalaze na ovom prostoru. Svaki slobodni kutak je iskorišćen za urbane bašte, dok su na zgradama postavljeni solarni paneli i zelenilo. I saobraćajnice su drastično promenjene, brzina kretanja je ograničena na 10 ili 20 kilometara na sat, a za vožnju je slobodna po jedna traka.

Foto: Òscar Giralt

“Ideja je da svaki Superblok bude javni prostor na kojem prioritet imaju pešaci. Moram da naglasim da nikome nije zabranjen ulaz, privatna vozila mogu da ulaze u Superblok, ali moraju da smanje brzinu. Namera je da se prostor transformiše tako da postane deljeni prostor, da nije više isključivo za saobraćaj, već i za druženje, sklapanje novih poznanstava i prijateljstava, jer mi smatramo da grad čine njegovi stanovnici”, ushićeno kaže Neda.

Barselona je grad u kom je vazduh veoma zagađen i ima velikih problema sa bukom, dok manjak zelenih površina u velikoj meri utiče na kvalitet vazduha

“Kada smanjite prisutnost buke u gradu i zagađivače vazduha, a povećate broj zelenih površina, to definitnivno donosi promene, kako na prostor u kom se živi tako i na samo zdravlje stanovnika”, rekla je Kostandinović.

Dani Alsina iz Sekretarijata za urbanu ekologiju Skupštine grada objašnjava da je njihova strategija da se Barselona transformiše u zeleniji grad.

“Želimo da se deca bezbrižno igraju na ulici, da ljudi uživaju, sunčaju se, šetaju. Ideja je da automobile stavimo u drugi plan, dok će nam u fokusu biti ljudi”, kaže on i dodaje da će prednost u Superblokovima imati samo vozila gradskih službi.

Barselona je prvi grad na svetu u kom je započeta ova promena i primena novog sistema. Glavna ideja je da grad postane bolje mesto za život i da se projekat implementira do 2030. godine. Kako Neda Kostandinović ističe, proces celokupne transformacije grada trajaće dugi niz godina, jer treba sagledati i uraditi mnogo toga, te da se uvek otkrije da još nešto može da se doradi i sredi.

Možete li da zamislite Superblokove u Beogradu, Novom Sadu ili Nišu?

Nevena Đukić

Tekst je nastao u okviru projekta „Puls Evrope – Medijske posete EU“ koji finansira Evropska unija, a sprovodi Delegacija Evropske unije u Republici Srbiji.

Obustava isporuke gasa Bugarskoj ne utiče na snabdevanje Srbije

Foto-ilustracija: Unsplash (Quinten de Graaf)
Foto-ilustracija: Pixabay

Obustava isporuke ruskog gasa Poljskoj i Bugarskoj, nakon što su te dve zemlje odbile da plate ovaj energent u rubljama, ne utiče na snabdevanje srpskog tržišta.

Zorana Mihajlović, ministarka rudarstva i energetike ukazala je na to da Srbija dobija gas Balkanskim tokom preko Bugarske, koja je tranzitna država, i to u redovnim, dogovorenim količinama od šest miliona kubnih metara, dodavši da trošimo približno 4,6 miliona kubnih metara dnevno, što znači da imamo dovoljno za naše potrebe.

“Međutim, bez obzira na redovno snabdevanje, mi smo i ranije razmišljali šta možemo da uradimo ukoliko dođe do nepredviđenih situacija, odnosno prekida isporuka gasa tranzitnoj državi, koja, kao što se ranije dešavalo, može da uzima gas za svoje potrebe”, rekla je ona, navodi se na sajtu Vlade.

Kako je istakla Bugarska je 100 odsto zavisna od ruskog gasa i nema mogućnost da nabavi gas za svoje potrebe iz drugih izvora.

Mihajlović je izrazila nadu da se to neće desiti, ali je i napomenula da je naša država spremna i za takvu situaciju ukoliko do nje ipak dođe.

“Imamo nekoliko mogućnosti, odnosno opcija za koje smo potpuno spremni. Jedna je da koristimo gas iz skladišta u Banatskom Dvoru, gde imamo za sada za 21 dan samo u našem delu, dok u ruskom delu ima rezervi za još 22 dana”, predočila je ona.

Kako je objasnila, iz tog skladišta dnevno može da se izvlači pet miliona kubnih metara i da se dodatno krene, ako je potrebno, u krizni plan broj dva, a to znači supstitucija gasa drugim energentom, što je obično mazut.

Prema njenim rečima, druga varijanta je da dopunimo skladište u Banatskom Dvoru, a treća zakup kapaciteta u nekom skladištu van Srbije, recimo u Mađarskoj i da razmišljamo o zajedničkoj kupovini gasa sa Evropom.

Ministarka je rekla i da se razmatraju sve opcije kako bi se obezbedile dovoljne količine gasa za predstojeću zimsku sezonu, kada je potrošnja na dnevnom nivou od 11 do 15 miliona kubnih metara.

Kada je reč o novom ugovoru sa Gaspromom, Mihajlović kaže da je jedna od opcija produženje postojećeg do kraja godine, umesto sklapanja novog dugoročnog ugovora, naglasivši da moramo da obezbedimo energetsku bezbednost na sve načine, jer u ovom trenutku svaka država brine za sebe.

Kada bude gotova interkonekcija Niš-Dimitrovgrad, u septembru naredne godine, tada ćemo sigurno moći da razmišljamo o ugovorima sa drugim dobavljačima. 

Energetski portal

Sajam automobila i motocikala – Beograd od 12. do 15. maja

Foto: Beogradski sajam

Beogradski sajam automobila je događaj koji nestrpljivo svi očekuju. Pandemija korona virusa uticala je na to da se održavanje ove manifestacije otkaže 2020. i 2021. godine na veliko razočaranje i izlagača i posetilaca. Nove tehnologije, automobili na električni pogon i hibridi biće u fokusu ovogodišnjeg sajma.

Prema rečima organizatora ovogodišnjeg sajma automobila vlada veliko interesovanje učesnika, medija, stručnjaka i javnosti, kako u zemlji, tako i u okruženju. 

Foto: Beogradski sajam

„Praktično nakon trogodišnje pauze predstojeća manifestacija znači nastavak kontinuiteta sajmova automobila i motocikala na Beogradskom sajmu. Poslednji Sajam automobila i motocikala je održan 2019. godine, a 2020. godine je na desetak dana pred početak, kompletno pripremljena manifestacija otkazana zbog pandemije”, kažu iz Beogradskog sajma. 

Sajam automobila ove godine u jednom segmentu će se značajno razlikovati od prethodnih. Automobilska industrija se nalazi na velikoj tehnološkoj prekretnici ali istovremeno i u velikim problemima. Generalno, tražnja novih vozila trenutno prevazilazi postojeću ponudu. Usled problema sa snabdevanjem nekim ključnim komponentama (poluprovodnici – čipovi ali i aluminijumski delovi) došlo je do velikog zastoja u finalizaciji proizvodnje i nedostatka novih vozila na globalnom tržištu. Rokovi isporuke su neizvesni, produžavaju se sve više i veoma često bivaju probijeni.  

„Zbog trenutnog stanja uvoznici i distributeri vozila na ovogodišnjem Sajmu automobila, za razliku od predhodnih izdanja, nemaju za prioritet afirmaciju prodaje novih automobila već daju primat predstavljanju ekološki naprednih vozila, modela sa električnim pogonom, hibridima, lakim hibridima ali i novim modelima vozila sa konvencionalnim pogonom (benzin i dizel) za koje se pretpostavlja da su unapređeni po pitanju smanjenja emisije štetnih izduvnih materija”, navode organizatori.

Sajmovi automobila i motocikala su pre svega poslovne manifestacije, ali i medijske atrakcije. Tako će posetioci ovog događaja imati priliku da uživaju u atraktivnim pratećim sadržajima. Neki od njih su vremenom postali tradicionalni, poput test vožnje motocikala i bicikala na električni pogon na specijalno uređenim poligonima, ispiti spretnosti i bezbedne vožnje i nagradne igre, kao i izbor za MISS Sajma automobila. Imajući u vidu izmenjen koncept i format manifestacije, iz Beogradskog sajma očekuju veliko interesovanje stručne javnosti za organizaciju pratećih stučnih manifestacija na temu više nego aktuelnih pitanja ekološki naprednih tehnologija i njihove primene u automotivnoj industriji u funkciji zaštite životne sredine.

Organizatori Sajma automobila i motocikala manifestaciju pripremaju sa uverenjem da epidemiološka situacija neće biti razlog za otkazivanje. U trenutku održavanja sajma, po preporukama nadležnih institucija, biće preduzete sve neophodne zaštitne mere koje budu primerene manifestacijama masovnog karaktera. 

Cena pojedinačne ulaznice za Sajam automobila iznosiće 400 dinara, za organizovane grupne posete 20 i više posetilaca 300 dinara po osobi, a studenti i učenici pri organizovanoj poseti će plaćati 200 dinara po osobi. Cena parking mesta je 150 dinara na sat, maksimalna dnevna cena parking mesta je 750 dinara.

Priredila: Milica Radičević 

Tekst u celosti možete pročitati u Magazinu Energetskog portala ELEKTROMOBILNOST.

Eko Step Pellet u službi prirode

Foto: OIE Srbija
Foto: OIE Srbija

Svetlana Božinović, direktorka i predstavnica u Skupštini Udruženja OIE Srbija kompanije Eko Step Pellet iz Petrovca na Mlavi, našeg redovnog člana  koji se bavi proizvodnjom peleta. Eko Step Pellet je, kao društveno odgovorna firma, svoje aktivnosti vezane za zaštitu životne sredine i zdravlje ljudi uskladila sa važećim zakonskim propisima, ova kompanija ima potpisan desetogodišnji ugovor sa JP “Srbijašume”, te se bukva za proizvodnju njihovog peleta nabavlja samo iz strogo kontrolisanih izvora.

U kojoj meri upotreba peleta povećava energetsku efikasnost?

Svetlana Božinović: Srbija ima značajan energetski potencijal u obnovljivim izvorima energije, ali on nije u dovoljnoj meri iskorišćen ili uopšte nije iskorišćen kada je reč o određenim izvorima energije poput vetra ili sunčevog zračenja. Upotreba energije iz obnovljivih izvora još je u povoju i u svetu, osim u nekim razvijenim zemljama, i najveći izazov predstavlja prelazak na čistije tehnologije uz postizanje ekonomske isplativosti.

Eko Step Pellet je odličan primer korišćenja biomase kao energenta i proizvodnje peleta uz primenu najviših standarda zaštite životne sredine. Proizvodimo pelet od sečke ogrevnog drveta bukve, bez dodataka drugog drveta i primesa, što ga svrstava u red visokokaloričnih i visokokvalitetnih ekoloških energenata. Pelet proizveden u ovoj fabrici ima nisku emisiju CO2 gasova, sadrži minimum vlage, a pepeo pri sagorevanju je ispod 1,2 odsto, što je u nivou evropskog standarda A2, sa tendencijom ka A1. Pelet je proizveden od sirovina 100 odsto domaćeg porekla.

Eko Step Pellet je, kao društveno odgovorna firma, svoje aktivnosti vezane za zaštitu životne sredine i zdravlje ljudi uskladila sa važećim zakonskim propisima. Izbor agregata proizvodno tehnološke linije – proizvodnje drvnog peleta obezbeđuje punu zaštitu vazduha, radne sredine i zemljišta. Smanjenje emisije štetnih materija u vazduhu obezbeđeno je:

1. Korišćenjem sertifikovane sirovine (hemijski netretirane);

2. Upotrebom radnih mašina i transportnih sredstava – kamiona sa ugrađenim pogonskim agregatima poslednje generacije po pitanju emisije štetnih gasova;

3. Redovnim i pravovremenim održavanjem svih proizvodnih i transportnih agregata;

4. Korišćenjem obnovljivih izvora energije (korišćenje drvne sečke kao goriva, izgradnja solarne elektrane);

5. Smanjenjem i zbrinjavanjem generisanog otpada (u skladu sa planom upravljanja otpadom).

Time je naša orijentisanost prema zaštiti životne sredine neupitna.

U Srbiji godišnje domaćinstva za grejanje potroše oko milion kubnih metara drva, u tom procesu iskoristi se samo oko 40 odsto energetskog potencijala drveta, korišćenjem peleta povećava se energetska efikasnost, stvara se veća energija uz korišćenje manje drveta, pelet ima u sebi manje od 10 odsto vlage i samim tim daje visoku energetsku vrednost. Pored toga što je biološko i ekološki čisto gorivo, pelet je obnovljiv izvore energije. Energetska efikasnost obuhvata određene mere i ponašanja kako bi se potrošnja energije svela na minimum, rezultat toga bili bi niži troškovi kao i očuvanje životne sredine.

Da li je, i u kojoj meri korišćenje biomase za proizvodnju energije CO2 neutralno?

Svetlana Božinović: Biomasa se smatra CO2 neutralnim gorivom, prilikom fotosinteze biljke uzimaju iz vazduha CO2, spaljivanjem ispušta se ista količina CO2 koje je iz vazduha potpuno preuzeta. Pelet proizveden u fabrici Eko Step Pellet ima nisku emisiju CO2 gasova, sadrži minimum vlage, a pepeo pri sagorevanju je ispod 1,2 odsto, što je na nivou Evropskog standarda A2. Pelet je proizveden od sirovina 100 odsto domaćeg porekla.

Koji su najveći izazovi sa kojima se Eko Step Pellet suočava u vreme energetske krize?

Svetlana Božinović: Kao i ostatak privrede, Eko Step Pellet se suočava sa nizom izazova u ovom vremenu, počev od inflacije, kamatnih stopa i poskupljenja energenata, sve ovo utiče na sam tok poslovanja. Cene nafte, gasa i struje koje variraju i te kako utiču direktno na proizvod.

Pored ovoga, ključni problem koji se pojavio je i nedovoljna količina sirovina za proizvodnju peleta, kroz nepoštovanje ugovorene dinamike isporuke drvnih sortimenata, koja nije u skladu  sa dinamikom realizacije ugovora zaključenog sa JP “Srbijašume” o isporuci sirovine za 2022. godinu sto je rezultiralo težak položaj svih drvoprerađivačkih firmi u Srbiji.

Naime, kod svih drvoprerađivačih firmi je zabeleženo kašnjenje u isporuci drveta i značajno odstupanje od ugovorenih količina za 2022. godinu, dinamika za prva 3,5 meseca nije ispoštovana i zbog toga cela industrija radi sa smanjenim kapacitetima, što značajno utiče na troškove poslovanja i dovodi drvoprerađivače u jako težak i nezavidan položaj. Identična situacija se prenela i na april mesec tekuće godine.

Foto: OIE Srbija

Ono što je trenutno veliki problem u proizvodnji peleta je veliki poremećaj na tržištu električne energije u Srbiji, ali i u celoj Evropi. Naime, cena kilovata električne energije je u poslednjih nekoliko meseci skočila naglo, a samim tim uzrokovala i povećanje proizvodne cene sirovina koje koristimo za proizvodnju peleta. Povećanje cene sirovina podrazumeva cenu drvnih sortimenata (u našem slučaju, bukve), folije za džakove i streč folije. Još jedan problem je činjenica da, iako je izgradnja solarnih elektrana i vetroparkova u ekspanziji, njihova proizvodnja struje ne može još uvek da odgovori na velike zahteve tržišta. Dugoročno gledano, jačanje kapaciteta EU za obnovljivu energiju verovatno će pomoći bloku da zadovolji potražnju čistim i jeftinim izvorima energije. Ali zbog sistema marginalnog tržišta i sve dok se ne razviju velike baterije za skladištenje obnovljive energije kada su vremenski uslovi nepovoljni, zemlje EU nastaviće da se suočavaju sa sličnim situacijama.

Drugi problem za proizvođače peleta predstavlja crno tržište peleta kao i uvoz nesertifikovanog peleta. Niska cena peleta neproverenih proizvođača uzrokuje nepoverenje u domaće proizvođače peleta. Niska cena peleta ne garantuje ujedno i kvalitet i gorivnu moć istog. Dalje, kupovina nesertifikovanog peleta uzrokuje kupcima probleme sa pećima za pelet koje koriste. Eko Step pellet, kao nosilac nagrada Najbolje iz Srbije 2019 i žiga Čuvarkuća, garantuje kvalitet peleta koji proizvodi, te kupci svakako mogu da imaju puno poverenje u odnos cene i kvaliteta našeg peleta.

Rešenje koje bi država trebalo da ponudi su, pre svega kontrolisani uslovi uvoza i smanjenje crnog tržišta na minimum. Takođe, povoljniji cenovni uslovi za kupovinu energenata – struje za velike potrošače i podsticaji proizvodnji, zapošljavanju su nešto što bi za državu trebalo da bude imperativ kada su domaći proizvođači u pitanju.

Ono što je za pohvalu je činjenica da je formiran fond subvencije za zamenu kotlova na ugalj kotlovima za pelet, koji će obezbediti da 1.300.000 domaćinstava dobiju povoljne uslove za nabavku kotlova za pelet. Trenutno taj veliki broj domaćinstava koja koriste ugalj, naftu pa i stare gume za loženje doprinosi velikom zagađenju vazduha, koje iz godine u godinu preti da dugoročno ugrozi zdravlje stanovništva. U taj fond neophodno je u narednim godinama uložiti milijarde evra, koje država sama ne može da obezbedi, već je potrebno da se sredstva povlače i iz evropskih fondova kako bismo osigurali da se zaštita životne sredine svake godine sve više poboljšava.

Dokle se stiglo sa realizacijom razvoja solarne elektrane na području Vašeg objekta u Petrovcu na Mlavi?

Svetlana Božinović: Urađen je projekat solarne elektrane, pribavljene su sve dozvole nadležnih institucija, završen je postupak sa Elektrodistribucijom Srbije. Sa Elektrodistribucijom Srbije završen je postupak pribavljanja uslova rešenja i ugovora za priključno postrojenje. Izabran je izvođač radova, potpisan je ugovor. Izvođenje radova je u toku. Rok za priključenje elektrane je početkom juna 2022. godine.

Da li će korišćenjem solarne energije pelet proizveden u Vašoj fabrici dobiti dodatnu ekološku notu?

Svetlana Božinović: Učešće obnovljivih izvora energije sve je zastupljenije u našoj zemlji, najzastupljenije su hidroelektrane dok samo manji deo čine elektrane koje koriste energiju vetra, sunca i biomase. Novi zakon o obnovljivim izvorima energije će omogućiti građanima Srbije da proizvode i prodaju zelene kilovate. Ovo je pogodno kako za mala domaćinstva tako i za industrijska postrojenja.

Kako je Eko Step Pellet d.o.o. društveno odgovorna kompanija i svojim poslovanjem okrenuta ka zaštiti životne sredine, odlučeno je da se na krovu fabrike izgradi solarna elektrana snage do 999 kW. Uz saradnju sa kompanijom CEEFOR, zaduženom za izradu projekta i ENELOM PS zaduženom za izgradnju solarne elektrane, fabrika će postati prozjumer i time znatno doprineti zaštiti životne sredine, smanjenju troškova poslovanja, i nadamo se, deo svoje proizvodnje električne energije proslediti elektroenergetskom sistemu Srbije na dalje korišćenje. U ovoj kompaniji posebnu pažnju posvećujemo zaštiti životne sredine i smanjenju zagađenja vazduha. Budući da spadajmo u društveno odgovorne kompanije, često se uključujemo u brojne kampanje za podizanje svesti o očuvanju okoline.

Koji je kapacitet te solarne elektrane i koja je vrednost investicije?

Svetlana Božinović: Solarna elektrana ima snagu do 999kW. Za projekat je zadužena kompanija CEEFOR koja je dala najbolje rešenje, a izvođač radova je kompanija ENEL PS, zadužena za efikasno i brzo izvođenje i start. Vrednost investicije je milion evra.

Foto: OIE Srbija

Koje su prednosti grejanja na pelet? Ima li dovoljno sirovina?

Svetlana Božinović: Ugljenično je neutralan – prilikom sagorevanja drvnog peleta u atmosferu se oslobađa ista količina ugljenika koja se nalazi u drvetu u toku njegovog rasta, menjajući posečeno drveće novim čitav taj ciklus daje rezultat gotovo bez neto emisija ugljenika. U odnosu na ugalj, drvni pelet gori čisto, i pri sagorevanju ima vrlo malo pepela. Peći na pelet imaju integrisane kante koje se mogu puniti svakih nekoliko dana tako da redovno loženje nije potrebno, zavisno od prostorije gde se greje, spoljašnje temperature kao i zapremine peći i podešavanje termostata.

Ono što je važno za zaštitu životne sredine, pre svega šumskih kapaciteta je činjenica da Eko Step Pellet d.o.o. ima potpisan desetogodišnji ugovor sa JP “Srbijašume”, te se bukva za proizvodnju našeg peleta nabavlja samo iz strogo kontrolisanih izvora. Naime, bukva koja stiže u našu fabriku je drvo koje je planski sečeno, kako bi se pošumljavanjem, odnosno sadnjom novih mladica konstantno obnavljale šume u Srbiji.

Osim fabrike peleta, hotelijerstvo je deo Vašeg biznisa, gde takođe dominira komponenta održivog razvoja?

Svetlana Božinović: Hotel Ramonda je ekološki orijentisan hotel na planini Rtanj, izgrađen u potpunosti u skladu sa prirodnim okruženjem. Pored korišćenja prirodnih materijala, trudimo se da primenjujemo principe održivog razvoja, korišćenjem peleta, toplotnih pumpi, solara. Našim gostima na raspolaganju su i punjači za električne automobile. U okviru Wellness i spa centra nalazi se veštačko jezero, sa prirodnim prečišćavanjem vode. Pesak, kamen, šljunak, preko 25 vrsta biljkaka i algi su u funkciji prečišćavanja vode a samim tim je voda u našem jezercetu živa i tirkizno zelena. Hotel Ramonda koristi bunarsku vodu, koja je ispitana od strane Medicinskog fakulteta u Beogradu i ocenjena kao blagotvorna po ljudski organizam.

Da li gosti prepoznaju važnost činjenice da se hotel Ramonda na planini Rtanj greje na pelet, ima solare na krovu, kao i punjače za elektromobile?

Svetlana Božinović: Gosti hotela Ramonda prepoznaju nas kao društveno odgovornu kompaniju, što navode kao jedan od benefita boravka u Ramondi. U današnje vreme kada se sve brže i nekvalitetnije živi, jako je važno vratiti se prirodi u cilju očuvanja iste. Mi se trudimo da kod naših gostiju ali i komšija probudimo svest o značaju zaštite životne sredine, kako bi svi zajedno produžili rok našoj planeti.

Vaši zaposleni često učestvuju u ekološkim akcijama? Navedite najbitnije…

Svetlana Božinović: Hotel Ramonda organizuje niz akcija u cilju očuvanja životne sredine. Zajedno sa gostima i meštanima Boljevca organizovali smo akcije čišćenja naselja Rtanj. Tradicionalno organizujemo akcije “Zasadi svoje drvo’’ u okviru kojih je do sada posađeno preko 200 sadnica u blizini hotela. Prošle godine otpočeli smo i akciju “Zasadi svoju ružu’’ u cilju oživljavanja ružičnjaka porodice Minh. Prošle godine zasađeno je 1.500 ruža, što je plan i za ovu godinu. Svim akcijama naši gosti se sa zadovoljstvom priključuju.

Zaposleni u Eko Step Pellet-u učestvovali su u ekološkoj akciji čišćenja priobalja Dunava kod Srebrnog Jezera, u martu ove godine. Akciju je organizovalo Udruženje ljubitelja prirode „Naša Drina’’ gde se okupio veliki broj ljubitelja prirode, lokalnog stanovništva Velikog Gradišta, bajkera, ribarskih udruženja sve  sa istim ciljem – čišćenje priobalja naše najveće reke Dunava.

Naši najmlađi su se takođe pridružili akciji “Gledaj kako rastemo’’ gde su prvaci širom Srbije imali priliku da zasade svoje prvo drvo. Ovom prilikom smo bili domaćini velikom broju učenika OŠ “Bata Bulić’’ iz Petrovca na Mlavi. Smatramo da je izuzetno važno preneti poruku budućim naraštajima edukacijom o zaštiti životne sredine i o tome šta ostavljaju iza sebe. Podržali smo i Eko-kviz „Prljavo i čisto-nije isto’’.

Zaposleni u Eko Step Pellet-u učestvovali su zajedno sa đacima OŠ “Bata Bulić’’ i njihovim učiteljima u organizaciji posebne akcije prijateljstva škole, dece i tehnologije proizvodnje peleta, prilikom koje je u dvorištu ispred upravne zgrade posađen veliki broj stabala.

Dom za decu i lica ometena u razvoju “Dr Nikola Šumenković’’ iz Stamnice otvoren je 1964. godine i namenjen je licima koja su ometena u psihičkom razvitku (na stupnju teške mentalne zaostalosti). Pored velike pažnje prema peletu i proizvodnji peleta Eko Step Pellet posebnu ljubav svih zaposlenih usmerava i ka ovoj deci i stalno  je na usluzi. U krugu njihove ustanove sa korisnicima smo zasadili 30 stabala drveta prijateljstva.

Izvor: Udruženje Obnovljivi izvori energije Srbije

Počela jedanaesta sezona akcije „Parkiraj i bicikliraj”

Foto: Grad Beograd
Foto: Grad Beograd

Na Adi Ciganliji je počela jedanaesta sezona akcije “Parkiraj i bicikliraj” koju organizuje javno komunalno preduzeće „Parking servis”. Ova akcija omogućava korišćenje četiri bicikla po ceni redovnog parkiranja jednog vozila – dva za odrasle i dva za decu.

“Na vreme su doneli odluku da našim korisnicima ponude da tokom leta mogu besplatno da koriste bicikle. Kao što se vidi, iz godine u godinu akcija ide sve bolje i sprovodi se u nekoliko naših parkirališta i garaža, a oni koji u njih dođu mogu besplatno da preuzmu bicikle i to dva za odrasle i dva za decu. Kada vrate bicikl, dobijaju nazad svoj auto. Ovo je jedna od najlepših akcija koje ima Beograd”, rekao je Goran Vesić, zamenik gradonačelnika Beograda.

Na Adi Ciganliji se nalazi trista bicikala za odrasle i oko stotinu za decu, a ukupno ih ima petsto na čitavoj teritoriji grada.

“Nastavićemo da širimo ovu akciju, bez obzira na to što krećemo sa javnim biciklima na osnovu javno-privatnog partnerstva sa američkom kompanijom koja radi javne bicikle u preko 40 gradova sveta. U Beogradu će ih biti hiljadu, ali i „Parking servis” će širiti svoju mrežu. Na gradu je da uradi što više biciklističkih staza kako bi one mogle da se koriste. Plan je da se u naredne četiri godine uradi skoro petsto kilometara ovakvih staza. Na taj način pokazujemo da se Beograd okreće zdravom životu i da pružamo našim građanima mogućnost da koriste alternativne načine javnog prevoza”, istakao je Vesić, navodi se u saopštenju.

Bicikli se mogu preuzeti nakon parkiranja vozila na parkiralištima „Ada Ciganlija” i „Milan Gale Muškatirović”, kao i u garažama „Obilićev venac”, „Zeleni venac” i „Masarikova”. Prošle godine oko 33 hiljade korisnika iskoristilo je ovu uslugu.

Energetski portal