Home Blog Page 618

Za ozelenjavanje Niša izdvojeno 10 miliona dinara

Foto-ilustracija: Unsplash (Aiokr Chen)
Foto-ilustracija: Unsplash (Jan Canty)

Sađenje novih i održavanje postojećih dvoreda, novi parkovi i površine pod travom i drvećem, kao i ozelenjavanje međublokovskog prostora – deo su “Programa očuvanja i unapređenja zelenila u funkciji zaštite životne sredine na javnim površinama na teritoriji Grada Niša” koji je usvojen na Gradskom veću, a njegova vrednost je 10 miliona dinara. Da je Niš u problemu za zelenilom govori i podatak da trenutno jednom Nišliji pripada čak 10 puta manje zelenih površina od propisanog, pišu Južne vesti.

Manjak zelenila u Nišu problem je koji u poslednje vreme zadobija sve veću pažnju građana koji burno reaguju na svaku seču drveća i oduzimanje zelenih površina. Zelenilo je dobilo još više na značaju i zbog sve zagađenijeg vazduha, te je upravo u nedavno objavljenom Planu kvaliteta vazduha kao jedna od mera ozelenjavanje.

U tom Planu ističu da se u Nišu održava svega 40 hektara parkova, delimično 103, a u Niškoj Banji 120.

“Kada se te brojke saberu i podele sa brojem stanovnika, jednom Nišliji pripada 1,2 kvadrata zelenila što je 10 puta manje od propisanog (propisana norma je 20-40 kvadrata po stanovniku, optimum u stambenoj zoni je 13 kvadrata a minimum 9-10 kvadrata)”, napominju u Programu.

Da li zbog ovog Plana ili ne, ali u Gradu su doneli novi program kojim će se dodatno finansirati zelene površine, a ne samo kroz redovno održavanje.

“Sa ciljem da se zelenilo unapredi i oplemeni na teritoriji grada Niša neophodno je, pored redovnog održavanja javnih zelenih površina, sadržanih u Programu redovnog održavanja, sprovoditi dodatne aktivnosti na revitalizaciji postojećeg zelenila i formiranju novih zelenih površina”, ističe se u ovom programu.

Navode da će se u 2021. godini rekonstruisati postojeće, ali i projektovati i izgraditi nove javne zelene i rekreacione površine, a sve će bit povereno JKP “Mediana”.

“Program obuhvata zasađivanje i održavanje drvoreda, zaštitnog zelenila, formiranje i opremanje parkova, uređenje blokovskog zelenila, zelenila duž saobraćajnica, kružnih tokova i uređenje ostalih javnih zelenih površina. Uređenje javnih zelenih površina vršiće se u skladu sa odgovarajućim urbanističkim planom, urbanističko-tehničkim, odnosno tehničkim uslovima i planom ozelenjavanja koji je JKP “Mediana” Niš u obavezi da dostavi za svaku lokaciju koju uređuje”, objašnjava se u Programu.

Kažu da će procenu opravdanosti i prioriteta Plana ozelenjavanja za svaku lokaciju, koju predloži JKP “Mediana” Niš, obavljati komisija koju obrazuje gradonačelnica Niša.

Ovaj Program finansira se iz Budžetskog fonda za zaštitu životne sredine koji je deo ovogodišnjeg gradskog budžeta.

Izvor: Južne vesti

 

Radovi na mostu na Savi kod Šapca brži od planiranog

Foto-ilustracija: Unsplash (mostafa meraji)
Foto-ilustracija: Pixabay

Most na Savi kod Šapca, koji je deo koriodora Ruma – Loznica radi se brže nego što je planirano, čime su nadoknađena kašnjenja na kapitalnom projektu za zapadni deo naše zemlje.

Ugovor sa azerbejdžanskom kompanijom, vredan 465 miliona evra, obuhvata most, autoput od Rume do Šapca i brzu saobraćajnicu od Šapca ka Loznici.

Postavljeno je 354 šipa od 371, a preostali će biti do kraja godine. Bez prekida i zastoja, tempom ispred plana, na spajanju sremske i mačvanske obale svakodnevno – brojna mehanizacija i radnici.

“Imamo odličnu saradnju, srpskih, azerbejdžanski i turskih radnika, radimo dobro, projekat je veliki”, kaže Emre Gulden, radnik azerbejdžanskog “AzVirta”.

Veći deo poslova na obalama je završen, uporedo se radi i u koritu Save.

Širok 23, most će biti dug više od kilometar i trista, sa 28 stubova od kojih je šest u reci.

Dinamikom gradnje zadovoljni su nadležni, dva odsto ispred plana. Naredne godine počeće i radovi na auto-putu, od mosta ka Rumi.

Foto-ilustracija: Unsplash (Josue Isai Ramos Figueroa)

“Završava se idejni projekat, eksproprijaciju smo rešili za prvih pet kilometara i radovi na toj trasi će početi negde od marta”, kaže Aleksandar Antić, direktor “Koridora Srbije“.

“Jednostavno ove okolnosti u kojima smo se našli vezane za krizu sa koronavirusom, mi moramo sa javnim investicijama da prevaziđemo, moramo sledeću godinu kao javni sektor da omogućimo sa stanovništa javnih investicija da se naša ekonomija održi, da postignemo rast od šest odsto, mi to možemo”, rekao je Tomislav Momirović, ministar građevine, saobraćaja i infrastrukture.

Kapitalna infrastrukturna investiciju je višedecenijska razvojna nada sa obe strane Save.

“Nova radna mesta, veliki značaj za privredu grada Šapca, novi investitori kako domaći, tako i strani, veliki prosperitet grada u narednom periodu”, kaže Aleksandar Pajić, gradonačelnik Šapca.

Tokom leta radiće se pripremni poslovi, a od jeseni nadležni očekuju da će početi i radovi na brzoj saobraćajnici od Šapca ka Loznici.

Izvor: RTS

Produžen rok za zamenu kaveza za koke nosilje

kokoška_jaja
Photo-illustration: Pixabay
Foto-ilustracija: Unsplash (Daniel Tuttle)

Proizvođači konzumnih jaja do kraja 2023. godine mogu da zamene kaveze za koke nosilje tako da će, u vreme otežanih uslova poslovanja zbog pandemije koronavirusa, imati dovoljno vremena da se prilagode zakonodavstvu EU ali i da za ovaj veliki posao koriste sredstva iz IPARD programa.

Produženje roka za tri godine rezultat je inicijative Grupacije za proizvodnju živinskog mesa i jaja Privredne komore Srbije, upućene resornom ministarstvu poljoprivrede.

Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede izmenilo je Pravilnik o uslovima za dobrobit životinja čime je prvobitni rok za zamenu kaveza pomeren sa 1. januara 2021. na 31. decembar 2023.

“Da nije došlo do izmene Pravilnika proizvodnja bi se smanjila za oko 40 procenata i verovatno bi morali da se oslonimo na uvoz, dok bi mnogi proizvođači čak i odustali od proizvodnje jaja”, rekao je Nenad Budimović, sekretar Udruženja za stočarstvo i preradu stočarskih proizvoda.

Budimović je podsetio da je na predlog PКS, IPARD program omogućio proizvođačima konzumnih jaja da konkurišu za sredstva usmerena za nove, obogaćene, kavezne sisteme.

“Treba iskoristiti potencijal nacionalnih podsticaja i IPARD programa i početi sa realizacijom zamene običnih za obogaćene kaveze za koke nosilje, jer je pretpostavka da više neće biti odlaganja primene Pravilnika nakon 2023. godine”, objasnio je predstavnik PКS.

Ističe da prema Pravilniku o uslovima za dobrobit životinja novi kavezi treba da imaju veću površinu, posebnu opremu za stajanje, veće hranilice i pojilice, drugačiji materijal na podu, nagib ne veći od 14 odsto.

Izvor: PKS

Od sledeće godine izgradnja postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda u Srbiji

Photo-illustration: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Pomoćnik ministarke zaštite životne sredine u Vladi Republike Srbije Filip Abramović najavio je danas da bi naredne godine trebalo da počne izgradnja između 20 i 30 postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda, čime bi se pokrio najveći deo Srbije.

Abramović je na onlajn konferenciji o upravljanju otpadnim vodama naveo da je važan korak u realizaciji ovog posla napravljen pre dve-tri nedelje, kada je u parlamentu ratifikovan Sporazum sa Razvojnom bankom Saveta Evrope, kojim su odobrena sredstva za izgradnju pomenutih postrojenja.

Prema njegovim rečima, time smo sa ranijih aktivnosti oko sagledavanja stanja, izrade zakonske legislative, organizacije i pripreme projektno-tehničke dokumentacije, prešli na samu implementaciju.

On je objasnio da će se uporedo sa izgradnjom postrojenja nastaviti sa stručnom i finansijskom podrškom jedinicama lokalne samouprave, a radiće se i na rešavanju problema upravljanja otpadnim muljem i njegovom upotrebom u korisne svrhe.

Konsultant u NALED-u Nataša Đokić ukazala je na to da Srbija nije bogata vodama, budući da imamo 1.500 metara kubnih vode po stanovniku godišnje, dok optimalna granica samodovoljnosti iznosi 2.500 metara kubnih.

“Situacija nije zadovoljavajuća ni kada je reč o pokrivenosti zemlje kanalizacionom mrežom, jer je njome u Srbiji pokriveno samo 62 odsto stanovništva”, podvukla je ona.

Đokić je, predstavljajući stanje u oblasti otpadnih voda, navela da je Uredbom o graničnim vrednostima emisije zagađujućih materija u vode i rokovima za njihovo dostizanje propisano da je 31. decembar 2025. rok kada se privredni subjekti moraju usaglasiti sa odredbama ove uredbe, a 31. decembar 2040. rok za jedinice lokalne samouprave da to urade.

Predstavnik Udruženja „3E“ Srđan Gajić izneo je podatak prema kome je Srbiji potrebno približno pet milijardi evra za rešenje ovog problema u narednom periodu, gde najveći trošak predstavljaju postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda, ali i izgradnja kanalizacione mreže.

Gajić je dodao da neka mesta, kao što su sela u brdovitim predelima, nisu pogodna za izradu kanalizacione mreže i tu bi država mogla finansijski da pomogne na izradi septičkih jama i drugih primenjivih rešenja.

Onlajn konferenciju organizovali su Udruženje “3E”, Mreža inspektora Srbije u saradnji sa Agencijom za zaštitu životne sredine i uz podršku USAID-a.

Izvor: Vlada Republike Srbije

Negotin dobija novi vetrozaštitni pojas

Foto: Opština Negotin
Foto: Opština Negotin

Sredstvima Zelenog fonda za pošumljavanje Republike Srbije i lokalne samouprave, u okviru projekta pošumljavanja, sadnjom 252 sadnice na površini od 50 ari u naselju Rastoka, postavljen je novi vetrozaštitni pojas.

Opština Negotin je jedna od 11 opština kojima su na ovogodišnjem konkursu Ministarstva za zaštitu životne sredine Republike Srbije odobrena sredstva za ove namene.

“Aplicirali smo kod Ministarstva za zaštitu životne sredine sa projektom pošumljavanja čija je vrednost blizu 5 miliona dinara. U ovom delu grada zasađene su 252 sadnice. Zahvaljujem nadležnom ministarstvu na podršci u realizaciji ovog posla. Već pripremamo projekte za narednu godinu koji se odnose na vetrozaštitni pojas oko vašarišta, groblja i deponije, s obzirom da je na tim lokacijama potrebna zaštita od jakih vetrova. Ovaj projekat je veoma važan jer mislim da je svako novo posađeno drvo, novi život. Mi smo paralelno sa ovim radovima posadili i stotinu sadnica na desnoj strani puta ka Enološkoj stanici želeći da vratimo drvored koji je nekada krasio ovaj deo grada. Iduće godine planiramo da sadnice posadimo i na levoj strani puta kao i prema izletištu Badnjevo.“ istakao je prilikom obilaska postavljenog vetrozaštitnog pojasa, Vladimir Veličković, predsednik Opštine Negotin.

Pošumljavanjem u ovom delu grada obezbediće se, pored zaštitne (zaštita od jakih udara vetra, smanjenje osećaja hladnoće izazvan vetrom, tokom leta pojas štiti zemljište od prekomernog isparavanja što utiče na smanjenje temperatura vazduha) i ekološke funkcije koja se ogleda u proizvodnji kiseonika, zaštiti naselja od smanjivanja buke i aero-zagađenja, poboljšanje biodiverziteta a pozitivno će uticati na pčelarstvo i poljoprivredu. 

U novom vetrozaštitnom pojasu u naselju Rastoka, ekipe JKP „Badnjevo“ zasadile su sadnice srebrne i krupnolisne lipe, običnog javora, oraha, breze, crvene šljive, Pančićeve omorike i crnog bora. Kriterijumi prilikom izbora sadnog materijala bili su autohtonost vrste u skladu sa projektnim zadatkom, tip staništa, vrste drveća čije morfološke karakteristike jesu pogodne za stvaranje vetrozaštitnog pojasa, specifičnosti klimatskih i stanišnih uslova na predmetnoj lokaciji i estetske i ekološke karateristike vrsta.

Izvor: Opština Negotin

Subvencijama podstiču stočare na manji broj krmača – i to zbog emisije azota?

Foto-ilustracija: Unsplash (Pascal Debrunner)
Foto-ilustracija: Unsplash (Sandy Millar)

U prvih deset meseci ove godine broj krmača u Holandiji se smanjio za oko 70.000, a prema procenama kompanije za veštačko osemenjavanje, piše pigprogress. Glavni razlog tome je politika otkupa i subvencionisanje sa ciljem manjeg broja životinja zbog emisije azota.

Najveća redukcija rasplodnih svinja se desila u julu i avgustu, i to njih 50.000, a iz proizvodnje su izuzete i u novembru. U odnosu na januar ove godine, manje ih je za 75.000, odnosno za osam odsto.

U toj gusto naseljenoj i vrlo urbanizovanoj zemlji ostaće još oko 800.000 krmača što predstavlja značajan pad zaliha. Na godišnjem nivou to bi moglo značiti i razliku od otprilike dva miliona prasića.

Azotna kriza 

Ovi rezovi deo su sanacije i niza mera za smanjenje azotovih oksida u toj zemlji. U 2019. godini u Holandiji su ukinuti postojeći zakonodavni akti u vezi sa taloženjem tog elementa. Doneta su pravila koja će biti u skladu s Naturom 2000 budući da su 162 holandska područja pod tom zaštitnom mrežom, a poznato je da visok nivo azotovih jedinjenja u zemljištu određenim vrstama bilja pogoduje dok drugima smeta što dovodi do gubitka bioraznovrsnosti.

Posledice novih odluka najviše je osetio građevinski sektor te je bila upitno sprovođenje 18.000 projekata. Osim toga, mere su se odnosile i na promet pa sada maksimalna brzina na auto-putevima iznosi 100 km/h tokom dana. Ali, bile su im potrebne i druge metode koje su, konačno, zahvatile i poljoprivredu.

Podsetimo, u julu je holandske farmere na noge diglo to što njihova ministarka poljoprivrede, Karola Šouten merom redukcije proteina u hrani za stoku želela da smanji emisiju azota jer je, kako je tada rekla, dužna da omogući realizaciju projekata izgradnje kuća i puteva.

Foto-ilustracija: Unsplash (Spencer Pugh)

Vlasti su od tada na poljoprivredu počele da gledaju kao na jedan od prostora gde će moći da smanje emisije tog elementa. Sanacija, poput ove sa krmačama je jedna od inicijativa, a druga je potencijalna promena ishrane muznih krava.

Subvencije 455 miliona evra

U početku je bio dostupan iznos od 180 miliona evra u svrhu redukcije broja krmača. U junu je ministarka, poznata zagovornica cirkularne ekonomije, povećala dostupne subvencije na 455 miliona evra. Uslovima subvencionisanja udovoljavalo je 407 farmi, iako je Šouten očekivala i veći broj.

Još uvek nije poznato kako će ovo uticati na industriju prerade svinjskog mesa i koliko bi pogona zbog provođenja ove politike moglo nestati. Prve procene kreću se između njih 300.000 i 350.000.

Očekuje se pad izvoza

Sve u svemu, situacija će dovesti do tržišne neravnoteže, verovatno manjeg broja izvezene prasadi. Trenutno ih Holandija izvozi oko 6,5 miliona godišnje, a stručnjaci očekuju pad za 20 odsto.

Međutim, verovatno je da će potražnja za svinjama dugoročno rasti. U Nemačkoj, najvažnijem trgovinskom partneru Holandije, učinci kombinacije afričke svinjske kuge i koronavirusa itekako se osećaju. Povrh toga, od januara 2021. obavezno je primenjivati anesteziju tokom kastracije. Kad se tome doda sve veća potreba za socijalnim snabdevanjem, broj farmi krmača verovatno će se smanjiti i u Nemačkoj.

Izvor: Agroklub

U uslovima izolacije, život na selu je daleko od idile

Foto-ilustracija: Unsplash (Gregory Hayes)
Foto-ilustracija: Pixabay

Ljudima iz grada život na selu može delovati idilično, naročito u doba pandemije. Nasuprot tom utisku, seoskim zajednicama, a naročito poljoprivrednicima i malim lokalnim proizvođačima, ograničena kretanja su donela nove izazove, podaci su Razvojnog programa Ujedinjenih nacija (UNDP).

Prema njima, u Srbiji postoji oko 113.000 neregistrovanih farmi, a takva domaćinstva su bile posebno ugrožena tokom krize prouzrokovane koronoavirusom jer nisu mogla da dobiju pomoć Vlade Srbije.

Nisu mogli ni da angažuju radnike tokom perioda ograničenog kretanja, niti su bili u prilici da rade u okolnim gradovima.

Mali poljoprivredni proizvođači, čak i kada su registrovani, ne primaju ni dovoljno subvencija od opštine i države kako bi lakše prebrodile finansijske teškoće.

Porodica Mladenov iz Dimitrovgrada, jedne od najnerazvijenijih opština u regionu jugoistočne Srbije, izdržava se od svoje male farme za proizvodnju mleka i mlečnih proizvoda koja se nalazi u okolini grada.

Pre pandemije, prodavali su mleko i sir na gradskoj pijaci i tako izdržavali svoje devetogodišnje bliznakinje. Tokom vanrednog stanja sve je moralo da se obustavi. Oni su na kraju morali da prodaju mleko lokalnoj mlekari, po znatno nižoj ceni.

Foto-ilustracija: Pixabay

“Nadamo se da će, kada ovo prođe, cena mleka ponovo porasti”, kaže Aleksandar Mladenov.

Mere ograničenog kretanja poremetile su lance snabdevaja, došlo se do problema da je cena proizvoda pala, a cena hrane za domaće životinje je porasla.

Ta situacija dobro je poznata i porodici Anđelkov, koja zarađuje za život prodajući ovčiji i kravlji sir, oko 20 kilograma nedeljno.

Nemaju kola, što ih ograničava u radu, a nakon vanrednog stanja cena sira je pala na 350 dinara po kilogramu, pa se smanjio porodični budžet. Dvoje njihove dece živi u Dimitrovgradu gde idu u srednju školu, a jedno dete je odbijeno za stipendiju jer je otac vlasnik farme.

Mali broj poljoprivrednika je doživeo da im posao krene bolje, ali ima i takvih primera.

Porodica Petrov gaji stoku nekoliko godina, u početku sa sedam krava u selu nedaleko od svog doma u Dimitrovgradu, sada mleko odnose u mlekaru, dok su pre toga prodavali sir “od vrata do vrata” u gradu.

Foto-ilustracija: Pixabay

Pandemija im nije ometala posao, nego im se prodaja mleka i sira utrostručila, pošto su mnogi ljudi ostajali kod svojih kuća i naručivali sve više od njih.

Šta rade pastiri?

Aleksandar Manić, pastir na Staroj planini, brine o stadu od 500 ovaca sa još dva pastira. On je tokom vanrednog stanja imao problema sa ispašom ovaca kada je na granici bilo pojačano prisustvo policije. On inače ima 36 godina i zvanje mastera arheologije sa Univerziteta u Sofiji.

“Počeo sam da radim kao pastir zato što, kada jednom provedete dan sa ovcama u polju, mir koji osećate u društvu sa njima čini da ne možete da prestanete to da radite”, kaže Aleksandar.

Foto-ilustracija: Unsplash (Arno Vermote)

Šta rade mladi u gradovima?

Danilo Pejčić je jedan od mladih ljudi koji je živeo čitavog života u Dimitrovgradu ali je pre dve godine u jednoj kompaniji u Bugarskoj pronašao posao koji mu je donosio bolju zaradu.

Tokom pandemije nije mogao da radi onda kada su bile zatvorene granice, jer je svaki dan putovao u Bugrasku, pa je ostao bez posla.

“Nadam se da ću uskoro ponovo početi da radim”, kaže Danilo.

Naglašava se da se mnogi mladi ljudi bore se da za sebe nađu priliku u Srbiji, naročito oni iz ruralnih oblasti.

Procenjuje se da 60.000 ljudi napusti Srbiju svake godine, a oko 15.000 do 20.000 više njih ode nego što se vrati.

Organizacija za ekonomsku saradnju i razvoj (OECD) procenjuje da je više od 650.000 ljudi, od kojih su većina mladi i visokokvalifikovani, napustilo zemlju tokom poslednje dve decenije.

Izvor: UNDP

Fabrika bioetanola gradi se u Apatinu

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Kompanija Bioneks planira izgradnju fabrike za proizvodnju bioetanola na lokaciji Slobodne zone u Apatinu. Ova kompanija je od opštine Apatin kupila zemljište na kom će biti izgrađena fabrika.

Bioneks je kompanija sa švajcarskim kapitalom koja na lokaciji Slobodne zone u Apatinu planira gradnju pogona za proizvodnju bioetanola, a najavljena investicija je u vrednosti od oko 5 miliona evra.

“Ono što je posebno važno za opštinu je što nakon nekoliko godina parcela u industrijskoj zoni prodata po realnoj tržišnoj ceni. Mislim da je to veliki uspeh za našu opštinu. Gradnja fabrike bi trebalo da počne u martu, nakon ishodovanja svih potrebnih dozvola. Na početku rada, posla će biti za tridesetak radnika, posle čega bi firma trebalo da napreduje”,  rekla je predsednica opštine Apatin Dubravka Korać.

Bioetanol je biogorivo koje se širom sveta koristi kao zamena za fosilna goriva.

Izvor: Opština Apatin

 

Struja skuplja i zbog naknade za zelenu energiju

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Vlada Republike Srbije 18. decembra donela je odluku da posebna naknada za podsticaj povlašćenim proizvođačima električne energije iz obnovljivih izvora ubuduće iznosi 0,437 dinara po kilovat satu. Građani su do sada ovu stavku u računima za struju plaćali 0,093 dinara po kilovat času.

Prostom računicom, na potrošenih 1.000 kilovata naknade za zelenu energiju do sada je plaćano 93 dinara, a sa najavljenim poskupljenjem, biće 437 dinara.

Kako je ranije najavljeno struja u Srbiji poskupeće od 1. februara za 3,4 odsto, a uvećanje naknada za zelenu energiju dodatno će uticati na račune građana.

Prema saopštenju Agencije za energetiku struja je prethodno poskupela 1. decembra 2019. godine za 3,9 odsto, a pre toga je cena uvećana u oktobru 2017. godine za dva odsto.

Kada je reč o naknadi za podsticaj povlašćenim proizvođačima električne energije iz obnovljivih izvora, ona je uvedena 2013. godine, a poslednji put uvećena je 2015. sa 0,081 dinara na 0,093 dinara po kilovat času.

Energetski portal

 

Sad za budućnost – Posađeno 500 hrastova lužnjaka

Foto: Pixabay.com
Foto: Društvo za zaštitu i proučavanje ptica Srbije (Aleksa Vukićević)

Društvo za zaštitu i proučavanje ptica Srbije je zajedno sa svojim članovima, u okviru akcije „Sad za budućnost“, posadilo 500 sadnica hrasta lužnjaka.

Sadilo se protekle nedelje širom Srbije, na 11 lokacija u Vojvodini, sedam u Centralnoj i Istočnoj Srbiji, pet u Beogradskom okrugu i Šumadiji. Učesnici akcije su za sadnju birali obode livada i šumaraka, privatne posede van grada, ali su i četiri školska dvorišta u Kruševcu, Kragujevcu, Čačku i Sremskoj Mitrovici postala bogatija za novo drveće.

U akciji su sađene sadnice hrasta lužnjaka, dugoživućeg listopadnog drveta. Hrast lužnjak se na ovim prostorima svrstava u mitsko drveće koje je često birano za zapise i bilo poštovano od davnina. Danas, možda više nego ikad, ovo drvo zaslužuje pažnju, jer stari hrastovi dom su za stotine vrsta insekata, ptica i sisara.

Trenutno je samo 30 odsto teritorije Srbije pokriveno šumama, a u Vojvodini svega 6 odsto. Živimo u vremenu kada se svako drvo nalazi na udaru neodrživog šumarstva, bespravne seče i siromaštva. Cilj akcije „Sad za budućnost“ je da se pošalje poruka da bez aktivnog rada na očuvanju drveća i šuma nema ni rada na očuvanju staništa ugroženih vrsta i ublažavanja negativnih efekata klimatskih promena.

„Srbija spade u srednje šumovite zemlje, što ne umanjuje prirodno bogatstvo i raznovrsnost šumskih ekosistema, koje moramo sačuvati“, rekao je Milan Ružić, izvršni direktor Društva za zaštitu i proučavanje ptica Srbije, i dodao: „Kao što i sam naziv akcije kaže zajedno sa svojim članovima želimo sad da učinimo nešto kako bi nam budućnost bila izvesnija i zelenija.“

U Društvu za zaštitu i proučavanje ptica Srbije kažu da će ova aktivnost postati tradicionalna i da prva nareda akcija sadnje drveća njihove članove očekuje već na proleće 2021. godine.

Postanite član Društva za zaštitu i proučavanje ptica Srbije i pomozite nam da za prirodu i ljude uradimo velike stvari.

Više informacija o članstvu možete pronaći OVDE.

Izvor: Društvo za zaštitu i proučavanje ptica Srbije

Saradnja sa Belgijom u energetskom sektoru

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto: Vlada Srbije

Potpredsednica Vlade Republike Srbije i ministarka rudarstva i energetike Zorana Mihajlović razgovarala je danas sa ambasadorom Kraljevine Belgije u Srbiji Kunom Adamom o mogućnostima saradnje dveju država u energetskom i sektoru rudarstva.

Mihajlović je upoznala ambasadora sa planovima i projektima ministarstva na čijem je čelu, i izrazila uverenje da saradnja Srbije i Belgije u ovoj oblasti može biti bolja.

Ona je navela da resorno ministarstvo priprema izmenu tri važna zakona – o energetici, rudarstvu i energetskoj efikasnosti, kao i potpuno novi zakon o obnovljivim izvorima energije.

Naš cilj je da stvorimo povoljno poslovno okruženje za nove investicije, povećamo energetsku efikasnost i više koristimo obnovljive izvore energije, objasnila je Mihajlović i dodala da je jedan od prioriteta i reforma javnih preduzeća u cilju njihovog efikasnijeg poslovanja.

Ambasador je, ocenivši da ima prostora za unapređenje bilateralne saradnje u sektorima rudarstva i energetike, poručio da je Belgija zainteresovana za energetski sektor i da će podržati Srbiju kada je proces evrointegracija u pitanju, odnosno otvaranje Poglavlja 15, koje se odnosi na energetiku.

Izvor: Vlada Srbije

Priroda se usled pandemije ipak ne oporavlja

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Kako prenosi Nova ekonomija, uprkos karantinu i obustavljanju poslovanja i putovanja širom sveta, pandemija nije duguročno pomogla oporavak prirode, a zagađenje nastavilja da bude globalni problem za koji će biti potrebno dosta rada da bi se rešio.

U novembru je NASA shvatila da je pandemija dovela do globalnog pada koncentracije azot-dioksida za skoro 20 odsto, kao i još nekih gasova staklene bašte.

Azot-dioksid je gas je jedan od glavnih nus-produkata izduvnih gasova, pa je bilo očekivano da se njegova koncentracija smanji kako su ljudi ostajali kod kuće.

Međutim, zabeležen je rast zagađenje PM česticama, koje nastaju iz čađi i sagorevajućih goriva. Do rasta je došlo upravo zbog toga što su ljudi više boravili u svojim domovima, pokazala je nedavna studija Univerziteta u Delaveru.

Istraživači imaju neke ideje o tome zašto je zagađenje česticama raslo u SAD. Jedan od razloga može biti da je više čestica dolazilo iz kamiona na dizel, koji su isporučivali pakete više nego obično, usled rasta onlajn kupovine.

Zagađenje česticama predstavlja značajan problem, pogotovu tokom pandemije, jer može oštetiti disajne puteve i pluća.

U oblastima gde je vazduh bio više zagađen česticama, rizik od smrti od koronavirusa bio je povećan, otkrila je nedavna studija Univerziteta Oksford.

“Smanjenje (zagađenja) je privremeno, ali nije nastalo namerom, zvog čega mislim da ne pomaže mnogo. Ono što pomaže su strategije, planiranje i svesni napori za smanjenje zagađenja vazduha“, rekla je Kristina Arčer vodeća autorka studije i profesorka na Univerzitetu u Delaveru.

Sjedinjene Američke Države su zabeležile najveći međugodišnji pad emisije ugljen-dioksida u 2020. godini. Svetske emisije su u aprilu pale na najniže nivoe od 2006. godine, a do kraja godine predviđa se da će globalne emisije CO2 pasti za oko 7 procenata.

“Ali da bismo sprečili svet da krene ka katastrofalnim nivoima klimatskih promena, moramo da nastavimo da smanjujemo zagađenje za više od 7 procenata svake godine tokom naredne decenije, bez pandemije koja nam to nameće. Samo na taj način možemo zaista sprečiti rast zagađenja”, objasnila je Arčer.

Kada pandemije prođe, zagađenje će nastaviti da predstavlja značajnu pretnju za zdravlje ljudi, kao i za čitavu planetu.

Izvor: Nova ekonomija

 

Zagađenje vazduha utiče na starenje kože

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto: Michael Longmire

Starenje kože se ne dešava u izolaciji, već u kontaktu sa okolinom i procesima u celom telu koji se konstantno menjaju. Zagađenje životne sredine i sunčeva svetlost su uticaji koji ubrzavaju proces starenja.

U novoj Kristijan Dopler laboratoriji „Skinmagine“ u Beču udružili su se dermatolozi Medicinskog univerziteta sa stručnjacima Biotehnološkog i Tehničkog univerziteta (TU) i kompanijom Šanel kako bi istražili uzajamno delovanje metabolizma, komunukacije između ćelija i ćelijske kontrole kvaliteta u procesu starenje kože.

“Normalno starenje kože i starenje kože pod uticajem životnog stila u gradu odnose se na metabolizam masti, proteina i šećera u organizmu, sposobnost regeneracije i komunikacije u tkivu. Starenje se najviše primećuje na koži. Ova laboratorija će nam pružiti dodatna saznanja o mehanizmima ćelijskog starenja i biće osnova za nove, inovativne proizvode za negu kože“, naglasila je Margarete Šrambek austrijska ministarka privrede.

Jedan od ciljeva istraživača jeste razvoj novih metoda pomoću kojih će promene na koži kod zdravih osoba moći jednostavno, brzo i bezbolno da se prate. Takve metode će u budućnosti pojednostaviti testiranje novih proizvoda za negu kože. 

Kristijan Dopler laboratorije su tehničko-naučne institucije koje se osnivaju u okviru austrijskih univerziteta i istraživačkih centara, a predstavljaju saradnju između nauke i privrede.  

Izvor: EurocommPR

Uskoro puštanje u rad gasovoda “Balkanski tok”

Foto: Ministarstvo rudarstva i energetike
Foto: Ministarstvo rudarstva i energetike

Radovi na izgradnji gasovoda “Balkanski tok” privode se kraju i uskoro bi trebalo da bude pušten u rad. Potpredsednica Vlade Republike Srbije i ministarka rudarstva i energetike, prof. dr Zorana Mihajlović, razgovarala je sa predstavnicima glavnog izvođača na projektu “Balkanski tok”, ruske kompanije IDC, o završnim radovima na izgradnji ovog gasovoda.

“Izgradnjom gasovoda „Balkanski tok“ Srbija dobija još jedan pravac snabdevanja gasom, a time i povećava svoju energetsku bezbednost. Ministarstvo se aktivno uključilo i pomaže u rešavanju svih preostalih pitanja kako bi sve bilo spremno da gasovod do kraja godine postane operativan”, rekla je Mihajlovićeva.

Predstavnici kompanije IDC, glavnog izvođača na ovom projektu, izvestili su potpredsednicu o trenutnim aktivnostima kako bi se do kraja 2020. gasovod pustio u rad.

Na sastanku se razgovaralo i o potencijalnoj saradnji sa ovom kompanijom na projektu proširenja gasovoda “Banatski Dvor”.

Izvor: Ministarstvo rudarstva i energetike

Izvoz voća i povrća u EU još pet godina bez carina

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Unsplash (Markus Spiske)

Proizvođači i izvoznici voća i povrća iz Srbije i drugih ekonomija Zapadnog Balkana će i u narednih pet godina svoju robu kupcima u Evropskoj uniji prodavati bez carine, saopštila je Privredna komora Srbije (PKS).

Odluka Evropske unije o Autonomnim trgovinskim merama (ATM) kojom se do kraja 2025. produžavaju dosadašnje trgovinske povlastice za izvoz proizvoda koji nisu obuhvaćeni Sporazumom o stabilizaciji i pridruživanju (SPP) objavljena je je u Službenom glasniku EU i danas stupa na snagu.

Odluku, koja se obnavlja svakih pet godina, na predlog Evropske komisije, doneo je Evropski parlament i potvrdio Savet EU.

“Ušteda od nekoliko desetina miliona evra na carinama (proizvođačima) daje im prednost u odnosu na konkurenciju, mogućnost za veći izvoz i zaradu i bolje pozicioniranje na velikom tržištu Evropske unije“, izjavio je Marko Čadež, predsednik PKS i Komorskog investicionog foruma Zapadnog Balkana.

Osim jabuka, šljiva i kukuruza šećerca, bez carinskog opterećenja u EU izvoziće se, između ostalog, krompir, tikvice, pečurke, grožđe, kajsije, višnje, trešnje, nektarine, breskve, jagode, orašasti proizvodi, dinje i razni agrumi…

Po ATM-u i proizvođačima vina iz regiona produžava se mogućnost za izvoz dodatnih 30.000 hektolitara godišnje, nakon što iskoriste kvote koje je EU odobrila zapadnobalkanskim ekonomijama pojedinačno, po bilateralnim sporazumima.

Izvor: PKS

Novi ekološki pogon u Železari za čistiji vazduh Smederevaca

Foto: Wikipedia/Lošmi

Od jula naredne godine Smederevci će disati čistiji vazduh. Do tada će, obećavaju u Železari, “HBIS Srbija” u pogon pustiti novo ekološko postrojenje koje će emisiju štetnih gasova i drugih materija svesti i ispod evropskih granica.

Novo postrojenje aglomeracije pročišćavaće dim iz Železare i obezbediće 50 odsto veću proizvodnju. Omogućiće i da se ukloni deo dotrajalih pogona.

“Mi se trenutno nalazimo u početnoj fazi montiranja opreme, uglavnom su završeni svi građevinski radovi. Očekujemo da postrojenje sa hladnim probama krene najkasnije u junu, a sa proizvodnjom od 1. jula 2021. godine”, navodi Vladan Mihailović, izvršni direktor za proizvodnju u “HBIS Srbija”.

Kineski vlasnik tvrdi da uvodi najsavremeniju tehnologiju – elektro-filterima eliminiše štetne gasove, sprečiće raznošenje praškastih materija i napraviti pogon za odsuporavanje dimnih gasova.

“Ovo postrojenje je projektovano da maksimalno ima emisiju od 20 miligrama po kubnom metru, pa ćemo samim tim dva i po puta manje emitovati štetne gasove nego što zakon Republike Srbije dozvoljava. Planiran je i veliki napredak na polju otpadnih voda“, objašnjava Ljubica Dreik, direktorka Sektora za zaštitu životne sredine u “HBIS Srbija”.

Milovan Tasić, generalni direktor za investicije u “HBIS Srbija” navodi da će sva presipna mesta na svim transporterima biće opremljena dodatnim trasporterima za prečišćavnje otpadnih gasova i da će ih na čitavoj liniji aglomeracije biti ukupno sedam.

Nastavljaju se i zelena ulaganja vredna 160 miliona dolara. Istovremeno se bore i sa pandemijom i izvoznim kvotama koje je nametnula Evropska unija. Početkom jula ugasili su jednu peć i smanjili proizvodnju čelika i gvožđa.

“Biznis plan za 2021. godinu podrazumeva rad jedne visoke peći. Međutim, našu odluku ćemo preispitati tokom drugog i trećeg kvartala i u zavisnosti od situacije na tržištu i novih kvota Evropske unije moguće je da se ova odluka promeni”, navodi Vladan Mihailović, izvršni direktor za proizvodnju u “HBIS Srbija”.

Širenje koronavirusa u Železari zaustavili su kažu oštrijim preventivnim merama zaštite. Zaposleni u proizvodnji rade u dve smene, a veliki deo administracije koristi po izboru ili godišnji odmor ili je prinudni odmor, plaćen 70 odsto zarade.

Izvor: RTS