Home Blog Page 60

Novi ekološki projekti u Sremskoj Mitrovici

Foto: Wikipedia (Ant83)
Foto: Ministarstvo zaštite životne sredine

U Sremskoj Mitrovici je u toku realizacija ekoloških projekata, čiji je cilj unapređenje kvaliteta vazduha, zemljišta i ujedno kvaliteta života građana.

Irena Vujović, ministarka zaštite životne sredine, zajedno sa Svetlanom Milovanović, gradonačelnicom, obišla je divlju deponiju u selu Laćarak koja će biti očišćena kao i novi kotao za grejanje izdvojenog odeljenja Osnovne škole „Dobrosav Radosavljević – Narod’’ u selu Radenković, koji koristi ekološki prihvatljiviji energent.

Prema rečima ministarke, zamenjen kotao u ovom školskom objektu sada ima mogućnost da se greje na pelet. Ovime su za 33 mališana školskog i predškolskog uzrasta obezbeđeni čistiji vazduh i bolji uslovi boravka u ovom objektu.

,,Projekat je realizovan po javnom konkursu iz prethodne godine, kada smo nastavili sa ulaganjima i u projekte ozelenjavanja saobraćajnica, kroz koje je u ovom gradu ukupno posađeno više od 3.100 sadnica’’, rekla je ministarka.

Kako je dodala, ove godine su obezbeđena sredstva i za uklanjanje divlje deponije u selu Laćarak, koju su građani 16 puta prijavili putem gReact aplikacije, a koja se nalazi u blizini kuća i reke Save.

Pročitajte još:

Ministarka je istakla da uskoro kreće realizacija kapitalnog projekta nadogradnje i modernizacije regionalnog centra za upravljanje otpadom Srem-Mačva.

„Pre nekoliko dana završena je javna nabavka, pregleda se dokumentacija ponuđača i očekujem da će početkom juna moći da se krene sa radovima na proširenju i modernizaciji regionalnog centra Srem-Mačva. Po završetku ovog projekta, otpad sa teritorije Sremske Mitrovice, Rume, Šida, Šapca i Bogatića tretiraće se po najsavremenijim standardima. Time ćemo imati uslove da svih pet lokalnih samouprava koje gravitiraju ka ovom centru, ostanu čiste’’, navela je ministarka.

Ministarka je pozvala nadležne da budu strožiji prema neodgovornim pojedincima, koji otpad odlažu na mesta koja nisu za to predviđena, a sve građane da zajedno brinemo o očišćenim lokacijama, jer samo zajedno možemo da sačuvamo životnu sredinu za buduće naraštaje.

Energetski portal

Kako će Azerbejdžan unaprediti primenu energije vetra

Foto-ilustracija: Freepik (freepik)
Foto: Pexels (Jem Sanchez)

Kako bi se unapredila primena energije vetra na kopnu i moru u Azerbejdžanu i širem području Kaspijskog mora, WindEurope i Azerbejdžanska agencija za obnovljivu energiju potpisali su Memorandum o razumevanju.

U ovom području vetar će odigrati ključnu ulogu u energetskoj tranziciji, doprinoseći ujedno globalnom cilju utrostručenja kapaciteta obnovljive energije do 2030. godine.

Kako se navodi, Azerbejdžan ima veliki potencijal za razvoj ove energije, što je prepoznala i njihova Vlada. Za cilj se postavlja da do 2030. godine, 30 odsto ukupno instalisanog kapaciteta električne energije bude iz obnovljivih izvora.

Još jedan od ciljeva kojem teže jeste da veći deo svoje energije vetra izvoze u Evropu preko Kaspijskog koridora zelene energije. Za sada su Memorandum o razumevanju potpisali sa Gruzijom, Rumunijom i Mađarskom za podmorski kabl ispod Crnog mora, navodi se na sajtu WindEurope.

Pročitajte još:

Potpisivanjem pomenutog Memoranduma, WindEurope i Azerbejdžanska agencija za obnovljivu energiju obavezali su se za saradnju u različitim oblastima. Neke od njih su pojednostavljenje procesa izdavanja dozvola kako bi se omogućila efikasna izgradnja novih vetroelektrana. Takođe, reč je i o razmeni najboljih praksi i znanja za primenu energije vetra i interkonektora električne mreže, kao i o razvoju zelenog energetskog koridora Kaspijsko-EU. Pored toga, saradnja se odnosi i na povezivanje evropskih otkupljivača električne energije sa energijom vetra proizvedenom u Azerbejdžanu, zbog optimizacije protoka električne energije…

Ovakva saradnja značajna je ne samo sa aspekta osiguranja zelenije električne energije, već i zbog ekonomskih koristi. Kako se navodi, svaka nova vetroturbina izgrađena u Evropi i susedstvu generiše u proseku 13 miliona evra ekonomske aktivnosti.

Energetski portal

Svetski dan energetske efikasnosti – kojim putem ide Srbija?

Foto-ilustracija: Unsplash (shane-rounce)
Foto-ilustracija: Unsplash (l-s)

Svakog 5. marta obeležava se Svetski dan energetske efikasnosti kako bi se više vremena posvetilo temi racionalne potrošnje električne energije, bilo da je reč o sopstvenom domaćinstvu, kompaniji ili industriji. Svetski dan energetske efikasnosti iz godine u godinu dočekuje se sa sve ambicioznijim ciljevima kako u Evropskoj uniji (EU), tako i u našem regionu. 

Što se tiče Evropske unije, prethodne godine je usvojen obavezujući cilj koji podrazumeva smanjenje potrošnje energije za 11,7 odsto do 2030. godine. Ovo predstavlja povećanje od skoro tri odsto u odnosu na cilj dogovoren 2021. godine. To znači da je EU nakon revidiranja Direktive o energetskoj efikasnosti, zemljama članicama postavila viši cilj, a to je prosečna godišnja stopa uštede energije od 1,49 odsto od 2024. do 2030. godine, navodi se na sajtu OIE Srbija. Kako je jedan od ciljeva EU da bude klimatski neutralna do 2050. godine, razvoj obnovljivih izvora energije je put kojim direktive i javne politike njenih zemalja moraju da se kreću, što doprinosi i uštedi energije, očuvanju zaliha prirodnih resursa i smanjuju emisije CO2. Unija stoga teži povećanju udela OIE u svojoj sveukupnoj potrošnji energije na najmanje 32 odsto do 2030. godine.

Uprkos tome što Srbija nije članica EU, zemlja postaje sve aktivnija na polju energetske efikasnosti kroz raznovrsne mere za racionalnu potrošnju kako bi se ostvarili dodatni popusti na račune. S obzirom na to da 85 odsto stambenih zgrada ne zadovaljava ni minimalne uslove energetske efikasnosti, potrebno je puno vremena i novca da se ova situacija promeni.

Pročitajte još:

Foto-ilustracija: Unsplash (karsten-wurth)

Jedan od projekata koji radi upravo na otklanjanju ovog problema zove se ,,Čista energija i energetska efikasnost za građane“ i realizuje se u saradnji sa Svetskom bankom, koja pruža pomoć u iznosu od 1,79 milijardi dinara bespovratnih sredstava namenjenih za energetsku sanaciju oko 10.000 domaćinstava. Država subvencioniše mere poput zamene stolarije, izolacije, ugradnje solarnih panela, solarnih kolektora, toplotnih pumpi i zamene kotlova. Do sada je 5.500 porodičnih kuća dobilo subvencije za energetsku efikasnost, dok je polovina iskoristila sredstva za zamenu stolarije što u velikoj meri utiče na štednju energiju jer tokom zimskih meseci velike količine toplote ne uspevaju da se zadrže u prostoriji zbog stare stolarije i loše izolacije, zbog čega su i računi za struju automatski viši, navodi se u saopštenju Ministarstva rudarstva i energetike. Stoga, mnogi građani odlučuju se za energetski efikasnu stolariju koja ne dovodi do kondenzacije, smanjuje potrebu kako za grejanjem, tako leti i za hlađenjem, a poboljšava i kvalitet vazduha. 

Očekivane uštede energije ovih mera jednaka godišnjoj proizvodnji gradske toplane u Nišu, uz smanjenje emisije CO2 ekvivalentno emisijama oko 28.000 automobila.

Program će trajati do kraja 2027. godine, sa planom ulaganja od 50 miliona dolara za energetsku sanaciju oko 50.000 domaćinstava širom zemlje. Građani mogu dobiti subvenciju države do 65 odsto vrednosti investicije energetske sanacije, zavisno od odabranih mera.

Jedna promena koju možemo i sami napraviti kako bismo efikasnije trošili električnu energiju, bez potrebe za subvencijama, jesu štedljive sijalice koje za istu količinu osvetljenja troše pet do šest puta manje energije, a sa druge strane imaju do 10 puta duži radni vek u odnosu na obične. Kako je objašnjeno na sajtu “Elektroprivrede Srbije”, obične sijalice traju prosečno do 1.000 sati, a štedljive više od 10.000 sati, a takođe kod običnih sijalica u svetlost se pretvara samo pet odsto uložene energije, dok se ostatak pretvara u toplotu.

Milica Vučković

Trebinje prerasta u centar kongresnog turizma

Foto: SET Trebinje
Foto: Promo

Trebinje se već odavno potvrdilo kao popularan centar verskog, tranzitnog i vinskog turizma, a zahvaljujući brojnim manifestacijama, kongresima, i naučnim skupovima koji se održavaju u ovom gradu, na putu je da postane i centar kongresnog turizma.

Svakako, najeminentniji i najposećeniji skup ovog tipa u godišnjem kalendaru dešavanja je Samit energetike koji se u Trebinju održava od 2020. godine, i ovog proleća beleži mali jubilej – pola decenije uspešnog postojanja i rada.

Jedan od najprepoznatljivijih skupova u ovom delu Evrope, koji iz godine u godinu okuplja sve više stručnjaka i poslovnih ljudi iz oblasti energetike, održava se u Kulturnom centru u Trebinju, čija sala sa oko 300 mesta odavno ne zadovoljava potrebe ovog, ali i drugih sličnih poslovnih i stručnih okupljanja kojima je Trebinje domaćin.

Elektroprivreda Republike Srpske raspisala je konkurs za idejno rešenje budućeg kongresnog centra. 

“Samit energetike je pokazao da postoje potrebe za jednim takvim objektom. Konkurs je otvoren do 7. marta i nakon izbora najboljeg rešenja, koje će oceniti komisija sa dekanima arhitektonskih fakulteta iz regiona, sledi izrada projektne dokumentacije. Gradnja Kongresnog centra trebalo bi da počne u 2025. ili 2026. godini. Verujem da ćemo izabrano rešenje predstaviti javnosti tokom Samita energetike, koji počinje 20. marta“, najavio je Luka Petrović, generalni direktor Elektroprivrede Republike Srpske.

Pročitajte još:

Ove godine Samit energetike Trebinje okuplja oko hiljadu učesnika i taj broj je iz godine u godinu sve veći.

“Samit je i vesnik dolaska turističke sezone, i u to vreme smeštajni kapaciteti u gradu su maksimalno popunjeni i traži se mesto više. Zato je i važna incijativa za gradnju kongresnog centra koji bi zadovoljio potrebe  ovako velikog i važnog skupa”, kaže Aleksandar Branković, direktor Samita energetike.

Puna podrška Grada Trebinja

“Već prošle godine smo za vreme trajanja Samita energetike konstatovali da postoji realna potreba za gradnjom kongresnog kompleksa jer su potrebe prevazišle naše kapacitete. Mi u Kulturnom centru imamo salu sa nekih 300 mesta, a Samit je imao 900 učesnika. Ove godine najavljeno je oko hiljadu učesnika, što znači da su potrebe sve veće. Zato smo u saradnji sa Elektroprivredom i Vladom Republike Srpske ušli u tu priču, da se raspiše konkurs za gradnju budućeg kongresnog centra“, kazao je Mirko Ćurić, gradonačelnik Trebinja.

Kongresni centar sa pratećim sadržajima trebalo bi da bude izgrađen u zoni Novog Trebinja, na potezu Dražin do Gomiljani-Duži.

Izvor: SET Trebinje

Građani Srbije ostvarili popuste na januarske račune za struju

Foto-ilustracija: Pixabay (Bru-nO)
Foto-ilustracija: Pixabay

U poslednjem mesecu 2023. godine u Srbiji je više od 1,6 miliona domaćinstava ostvarilo popust za racionalnu potrošnju poslednjeg meseca 2023. godine. Tokom januara, „Elektroprivreda Srbije“ zabeležila ponovo značajne uštede električne energije među domaćinstvima.

U ovom periodu, 47 odsto domaćinstava uspelo je da smanji svoju potrošnju za više od pet odsto u poređenju sa istim mesecom prethodne dve godine, čime je ukupno 1,57 miliona domaćinstava ostvarilo pravo na popuste na računima za struju.

Najveći popust od 40 odsto odobren je za 19 odsto domaćinstava, odnosno za 637.787 domaćinstava koja su uštedela više od 30 odsto električne energije. Pored toga, 13,4 odsto korisnika je ostvarilo pravo na 20 odsto popusta, dok je 5,85 odsto domaćinstava dobilo popust od 25 odsto. Manji procenti domaćinstava su ostvarili popuste od 30 odsto i 35 odsto, odnosno 4,85 odsto i 3,89 odsto domaćinstava, navodi se na sajtu „Elektroprivrede Srbije“.

Pročitajte još:

Popust od pet odsto na decembarske račune dobilo i 420.573 domaćinstva, što je 13 odsto ukupnog broja, zahvaljujući povećanju potrošnje u nižoj tarifi za pet odsto u poređenju sa istim mesecom prethodne godine. Program štednje je naišao na posebno dobar odziv među stanovnicima velikih gradova kao što su Beograd, Niš, Kragujevac, Smederevo, Vranje i Zrenjanin.

Unapređenje energetske efikasnosti i smanjenje ukupne potrošnje električne energije u zemlji, sa ciljem promocije održivog razvoja i racionalnog korišćenja resursa.

Energetski portal

Otvorene prijave za ,,Najdomaćina 2024’’

Foto-ilustracija: Pixabay (andreas160578)
Foto-ilustracija: Unsplash

Prijave za ,,Najdomaćina 2024’’ su počele i biće otvorene do 30. septembra 2024. godine.

Ukupni ovogodišnji nagradni fond biće uvećan i novčane nagrade iznosiće sedam miliona dinara, a novina je da će pored novčanih, najbolji poljoprivrednici biti u mogućnosti da osvoje i brojne robne nagrade.

Glavna nagrada je dva miliona dinara. Pored toga biće dodeljeno još 10 nagrada po kategorijama – svaka po 500.000 dinara. Robne nagrade u vidu semena, đubriva, i ostalih repromaterijala za setvu i obradu zemljišta dobiće najistaknutiji domaćini u svom kraju u sklopu poljoprivrednog karavana.

Na prošlogodišnjem konkursu za „Najdomaćina 2023’’, bilo je prijavljeno više od 400 gazdinstava iz cele Srbije.

Pročitajte još:

U okviru ovog projekta poljoprivredni karavan je svake nedelje obilazio različite gradove iz kojih je stiglo najviše prijava, a među njima su bili Topola, Šabac, Prokuplje, Guča i drugi.

Glavnu nagradu prošle godine odneo je Miloš Cvetkov iz Dimitrovgrada.

Karavan „Najdomaćin 2024’’ ove godine obići će više od 10 gradova u Srbiji. Izbor za najboljeg poljoprivrednika trajaće tokom cele godine, a prvi ovogodišnji događaj biće u okviru Međunarodnog sajma poljoprivrede u Bogatiću. Tamo će „Najdomaćin’’ imati svoj štand gde će poljoprivrednici moći da se bliže upoznaju sa pravilima ovogodišnjeg konkursa.

Energetski portal

Francuski reaktori započinju prelazak na domaći reciklirani uranijum?

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Unsplash (Ondrej Bocek)

Fransuska je zemlja poznata po svojim nuklearnim reaktorima koji pokrivaju njen najveći deo proizvodnje električne energije – čak oko 70 osto.

U zemlji je u poslednjih godinu dana bilo funkcionalno više od 55 nuklearnih reaktora na puno lokacija. Međutim, jedna nuklearna elektrana, na reci Roni, u jugoistočnom delu države, prešla je na održivu nuklearnu energiju, tako što primenjuje gorivo nastalo od recikliranog uranijuma. Time je domaća industrija za preradu uranijuma oživela, a Francuska je domaćoj fabrici omogućila da učestvuje u ostvarenju cilja da se potrošnja prirodnih resursa umanji za 25 odsto tokom naredne decenije.

Kada je reč o održivoj nuklearnoj energiji, Francuska ima iskustva na ovom polju. Reprocesirani obogaćeni uranijum je materija koja se dobija preradom korišćenog nuklearnog goriva iz nuklearnih reaktora, gde se uranijum izdvaja, obogaćuje i potom ponovo koristi u reaktorima. Ovaj proces prerade se obavlja u fabrici u La Hagu, i na taj način se efikasno koristi nuklearno gorivo, navodi se na World Nuclear News

Pročitajte još:

U Francuskoj su ukupno četiri reaktora setifikovana da koriste ovakav obogaćeni reprocesirani uranijum.

EDF (Électricité de France), državna kompanija za proizvodnju električne energije već neko vreme sprema, a sad već i primenjuje strategiju usmerenu ka korišćenju recikliranog uranijuma, što bi trebalo da osim prirudnih resursa, smanji emitovanje emisija CO2 za 30 odsto tokom naredne decenije, u poređenju sa korišćenjem nerecikliranog nuklearnog goriva, prenose i svetski mediji.

Osim očuvanja prirodnih resursa, smanjenja emisija CO2, što doprinosi održivosti i cirkularnosti, ovakvom strategijom povećava se energetska nezavisnost Francuske.

Energetski portal

Unapređenje dekarbonizacije i upravljanja otpadom u Novom Pazaru i Sjenici

Foto-ilustracija: Freepik (atlascompany)
Foto: UNDP

Zahvaljujući podršci Vlade Japana i Programa Ujedinjenih nacija za razvoj (UNDP) četiri preduzeća u Novom Pazaru i Sjenici počela su da koriste obnovljive izvore energije i ponovo upotrebljavaju otpad za dobijanje novih sirovina i proizvoda. Uz to, ova preduzeća su pomogla nekoliko ugroženih domaćinstava kako bi se smanjilo energetsko siromaštvo u ovom kraju, a prekvalifikacijom radnika za nova, zelena radna mesta, doprinela su njihovoj većoj zapošljivosti.

Druga sekretarka Ambasade Japana Kaori Igaraši i zamenik stalnog predstavnika UNDP-a u Srbiji Fabricio Andreuci posetili su ove kompanije, kako bi se direktno upoznali sa inovacijama koje su uvele u svoje poslovanje.

„Uverena sam da će uspešno sprovođenje ovih projekata dodatno podići svest šire zajednice o važnosti zelene transformacije i dekarbonizacije, a da će se efekti smanjenja emisija CO2 osetiti na duge staze’’, rekla je tom prilikom Igaraši.

Kompanija „Join’’ iz Novog Pazara, koja proizvodi džins, smanjila je upotrebu fosilnih goriva i zagađenje vazduha ugradnjom solarne elektrane i filtera za prečišćavanje vazduha. „Mizan Line’’, fabrika konfekcije, u svom pogonu u Sjenici za proizvodnju energije koristi solarne panele i toplotnu pumpu, čime je smanjila emisije gasova sa efektom staklene bašte. Građevinska firma „Iskop’’ smanjuje zagađenje građevinskim otpadom, reciklažom betonskog otpada u agregat koji se može koristiti kao nova sirovina u građevinskoj industriji, dok JKP „Čistoća’’ Novi Pazar doprinosi efikasnijem korišćenju prirodnih resursa prikupljanjem otpada od drveta koji pretvara u sečku za grejanje, namenjenu gradskoj čistoći.

Pročitajte još:

„Naša podrška ovim kompanijama je deo širih napora da regionima i zajednicama koje ekonomski zavise od intenzivne upotrebe fosilnih omogućimo adekvatnu podršku u procesu zelene tranzicije, kako niko ne bi bio izostavljen“, rekao je Andreuci

Foto: UNDP

Od „ozelenjavanja“ poslovanja korist će imati i same kompanije, jer će biti konkurentnije na tržištu Evropske unije, kao i na domaćem tržištu.

„Za nas je ovo rešenje izuzetno značajno jer smo njime omogućili da dva velika javna preduzeća, JKP „Čistoća’’ i JKP „Gradska toplana“ rade zajedno“, rekao je Faruk Suljević, direktor JKP „Gradska čistoća’’. Prema njegovim rečima, drveće sa obala reka Jošanica i Trnavica je već prikupljeno i prerađeno u sečku, koju će toplana koristiti kao biomasu za grejanje, što je doprinos ne samo smanjenju otpada, nego i smanjenju zagađenja vazduha u Novom Pazaru.

Četiri kompanije iz Novog Pazara i Sjenice su među 12 najboljih poslovnih rešenja za pravednu zelenu transformaciju privrede i smanjenje energetskog siromaštva, koja su realizovana zahvaljujući podršci Vlade Japana u ukupnom iznosu od 450.000 dolara, u okviru projekta „Inovativna i pravedna zelena tranzicija za obezbeđivanje sistemske energetske sigurnosti i smanjenje energetskog siromaštva’’. Ovaj projekat sprovodi UNDP u partnerstvu sa Ministarstvom zaštite životne sredine i Ministarstvom rudarstva i energetike.

Izvor: UNDP

Napredak ka održivosti: Dr. Oetker Zelena struja u smanjenju emisije štetnih gasova

Foto: Promo
Foto-ilustracija: Unsplash (Joel Holland)

Dr. Oetker Zelena struja je inicijativa koja predstavlja značajan korak ka održivosti i smanjenju negativnih uticaja na životnu sredinu. Od 2021. godine, posvećeni su ostvarivanju ovog cilja korišćenjem isključivo zelene energije, odnosno energije dobijene iz obnovljivih izvora, kako bi napajali njihove proizvodne pogone. Ova odluka doneta je s ciljem smanjenja emisije štetnih gasova za čak 40 odsto, čime daju značajan doprinos globalnim naporima zaštite okoline.

„Navedeni model snabdevanja energijom nije samo krajnji rezultat, već predstavlja početak našeg angažmana ka održivijoj budućnosti. U narednom periodu planiramo da dodatno investiramo i iskoristimo druge prirodne izvore energije kako bismo postigli naše ambiciozne ciljeve. Razmatramo različite alternative i tehnologije koje će nam omogućiti da još efikasnije koristimo obnovljive izvore energije i time dodatno smanjimo naš ekološki otisak„, navode iz kompanije.

Dr. Oetker Zelena struja nije samo poslovna odluka, već i moralna obaveza prema našoj planeti. Svestrano angažovanje na putu prema održivosti postaje sve važnije, a oni su posvećeni preuzimanju odgovornosti i doprinosu pozitivnim promenama u našem okruženju.

„Ovo je samo jedan korak u našem putovanju ka održivoj budućnosti, a verujemo da će naša posvećenost očuvanju životne sredine inspirisati i druge kompanije da preduzmu slične korake ka harmoničnom suživotu sa prirodom“, zaključuju.

Izvor: Dr. Oetker

Čiste tehnologije smanjile porast globalnih emisija CO2

Foto-ilustracija: Unsplash (Pedro Henrique Santos)
Foto-ilustracija: Unsplash (Mark Merner)

Iako je u prethodnoj godini došlo do povećanja emisija CO2 povezanih sa energijom, usled velikih suša koje su podogile hidroelektrane, zabeležen je manji rast nego u 2022. godini. Smanjenje porasta globalnih emisija CO2 ostvareno je zahvaljujući ekspanziji čiste tehnologije, kao što su solarna i energija vetra. Sve ovo ostvareno je iako je potražnja za energijom ubrzano rasla.

Preciznije, emisije su u 2023. godini porasle za 410 miliona tona, dok je u 2022. godini reč bilo o 490 miliona tona. Na porast u godini za nama uticale su velike suše u Kini, Sjedinjenim Državama i drugim važnim ekonomijama.

Podaci Međunarodne agencije za energetiku (IEA), pokazuju da bi ove emisije u poslednjih pet godina bile tri puta veće da nisu uključene čiste tehnologije.

Obnovljiva i nuklearna energija činile su prvi put prošle godine izvore iz kojih je proizvedeno više od polovine ukupne električne energije u razvijenim ekonomijama. Od 2019. do 2023. godine čista energija zabeležila je dvostruko veći rast od fosilnih goriva.

Pročitajte još:

Treba istaći da su pored solarne i energije vetra, značajnu ulog u smanjenu porasta emisija u 2023. godini imali i električni automobili. Posmatrajući na globalnom nivou, električni automobili činili su prodaju jednog od pet novih automobila.

Ono što ostaje kao potreba, jeste da se razvoj čiste tehnologije i električnih vozila podstakne više u ekonomijama u nastajanju i razvoju. Naime, napredne ekonomije i Kina činile su oko 90 odsto novih vetro i solarnih elektrana i 95 odsto prodaje električnih vozila, navodi se na sajtu IEA.

Energetski portal

Mraz i dalje preti voću, rod je pod znakom pitanja – jaka odbrana ipak postoji

Foto-ilustracija: Unsplash (TOMOKO UJI)
Foto-ilustracija: Unsplash (Rasa Kasparaviciene)

Dvadeset stepeni u januaru i februaru dovelo je voće u fazu pupoljaka, pa se nad voćnacima nadvila pretnja mrazom. Ako temperatura padne ispod nule, mnogima će rod biti pod znakom pitanja.

,,Zavisi od sorte i od parcele, kako i gde kreće vegetacija. Dugo je vremena, međutim, još do kraja marta i početka aprila, gde smo i dalje u riziku“, ukazuje Janko Lužanin, voćar iz Miokovca kod Čačka.

Voćar iz sela Grgure kod Čačka Dragiša Ignjatović navodi da je uradio sve što je trebalo da bi zaštito voće – krečenje, rezanje, okopavanje….

,,Sada je sve u božijim rukama. Može da iscveta, kao da ništa nismo radili“, zabrinut je Ignjatović.

Potrebne nove tehnologije

Da voće ne bi štitila samo „božija ruka“, stručnjaci apeluju na poljoprivrednike da uvedu savremene tehnologije. Kažu da je to investicija, a ne trošak, kao i da država vraća 50 odsto uloženog.

,,Korišćenje antifrost sistema je najbolji način zaštite od niskih temperatura. Koristili smo ga kod jabučastih voćnih vrsta, ali smo krenilu i i kod koštičavih – kod trešnje i kajsije. Mogu se koristiti i vetro-turbine, te ubacivanje toplog vazduha, ali i primitivan način korišćenja bala“, navodi prof. dr Zoran Keserović sa novosadskog Poljoprivrednog fakulteta u Novom Sadu.

Pročitajte još:

Mraz i dalje preti

Foto-ilustracija: Pixabay (Lichtsammler)

Klimatolozi kažu da nas očekuje proleće toplije od uobičajenog, ali da rizik od mraza i dalje preti, najviše nižim predelima. Onima koji u leto uđu bez gubitaka, borba sa posledicama klimatskih promena tek predstoji.

,,Rizik je veliki za vrste koje kasno sazrevaju od velikih vrućina i suše. Letnja sezona nam se dosta ‘osušila’, laički rečeno, prosečno su smanjene  padavine“, navodi prof. dr Ana Vuković Vimić, klimatolog sa Poljoprivrednog fakulteta u Zemunu.

Vuković Vimićeva ističe da „opasan“ grad intezivnije zahvata veću teritoriju, kao i da je prosečne veličine zrna.

Profesor Keserović navodi da se moraju podizati zasadi sa protivgradnim mrežama, jer ne štite samo od grada, već i od visokih temperatura.

Uprkos izazovima, Keserović procenjuje da ćemo ove godine ubrati oko milion i četiristo hiljada tona voća, što je sto pedeset hiljada tona više nego lane. Najviše očekuje od šljive, jabuke i kruške, kojima je vreme išlo naruku.

Izvor: RTS

Velika prolećna akcija čišćenja Novog Sada

Foto-ilustracija: Unsplash (Jan Huber)
Foto-ilustracija: Pixabay (Couleur)

Grad Novi Sad prethodne nedelje nastavio je sa ozelenjavanjem, pre svega, kroz inicijativu „Sadimo sada za budućnost Novog Sada“ – akciji koja je deo plana da se do 2027. godine zasadi ukupno 6000 sadnica na javnim zelenim površinama širom grada, s obzirom da je tokom nevremena uništeno preko 3000 stabala.

Ovog puta, Novi Sad je započeo akciju velikog prolećnog čišćenja i sređivanja javnih površina, takođe u sklopu Akcionog plana za rekonstrukciju javnih zelenih površina za period 2023-2027. godine.

Inicijativa je usmerena na unapređenje postojećih i stvaranje novih parkovskih površina, kao odgovor na posledice olujnog nevremena koje je prethodne godine pogodilo Srbiju, saopšteno je na sajtu Grada Novog Sada. 

PROČITAJTE JOŠ:

Akcija čišćenja, koja je započeta iz Dunavskog parka, obuhvata sve parkovske površine, blokovska naselja i javne zelene površine u gradu i prigradskim naseljima. Aktivnosti uključuju uklanjanje suvog granja, prihranu novoposađenog drveća đubrivom, sakupljanje lišća, postavljanje novih klupa i korpi za otpatke, a uz to i detaljno čišćenje i uređivanje ključnih lokacija i ulica. Javna preduzeća „Gradsko zelenilo“ i „Čistoća“ zajednički sprovode ovu akciju uz podršku lokalne samouprave.

Kroz strategijsko ozelenjavanje i redovno održavanje javnih površina, Novi Sad teži da postane zeleniji, uredniji i prijatniji grad za život svojih stanovnika i brojne posetioce.

Ova akcija čišćenja i ozelenjavanja predstavlja samo početak dugoročnog plana kojim se želi odgovoriti na izazove klimatskih promena i urbanog razvoja.

Energetski portal

Obeležavanje Svetskog dana divljih vrsta

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Unsplash (Hiroko Yoshii)

Današnji dan posvećen je divljim vrstama, a ova odluka doneta je u decembru 2013. godine u okviru zasedanja Generalne skupštine Ujedinjenih nacija. Određen je simbolično, zato što je 3. marta 1973. godine potpisana Konvencija o međunarodnoj trgovini ugroženim vrstama divlje flore i faune.

Ove godine, Svetski dan održava se pod temom ,,Povezivanje ljudi i planete – Istraživanje digitalnih inovacija u očuvanju divljih životinja’’.

Kao što i naziv govori, istraživaće se digitalne inovacije i isticati na koji način tehnologije i usluge digitalne zaštite mogu da doprinesu očuvanju ovih vrsta. Pored toga, biće reči i o legalnom načinu trgovine divljim životinjama.

Značaj tehnologških inovacija ogleda se u tome da su omogućile istraživanje, praćenje, DNK analizu i druge važne poduhvate za očuvanje divljih vrsta lakšim i boljim.

Pročitajte još:

Foto-ilustracija: Freepik (wirestock)

Jedan od važnih momenata za očuvanje biodverziteta, pa time i divljih vrsta, jeste usvajanje Globalnog okvira za biodiverzitet Kunming-Montreal.

Ovaj dokument postavio je četiri ključna cilja koja treba da se postignu do 2050. godine i odnose se na zdravlje ekosistema i vrsta, uključivajući zaustavljanje izumiranja vrsta koje je izazvano delovanjem čoveka, zatim na održivo korišćenje biodiverziteta, pravednu podelu koristi i na kraju na finansiranje. Finansiranje u ovom kontekstu znači da je oko 700 milijardi dolara godišnje još potrebno kako bi mogle da se implementiraju inicijative za očuvanje biodiverziteta. Dalje, to znači da je treba smanjiti ovaj nedostatak novca, dodatnim ulaganjem istog.

Koliko je važno očuvati divlje vrste, pokazuje podatak da čovek koristi oko 50.000 divljih vrsta za različite potrebe, od čega više od 10.000 koristi za ishranu. U smislu hrane, divlje vrste u posebno važne za one koje koji žive u ruralnim područjima u zemljama u razvoju. Preciznije, oko 70 odsto siromašnih ljudi širom sveta direktno zavisi od divljih vrsta, kao što su i divlje biljke, alge i drugo.

Najveće pretnje ovim bićima predstavlja prekomerni lov, zatim klimatske promene, uništavanje njihovih prirodnih staništa sečom šuma, urbanizmom i drugim degradirajućim akcijama, kao i zagađenjem.

Energetski portal

Šta je ESG i kakve promene donosi?

Foto-ilustracija: Pixabay (gabimedia)
Foto-ilustracija: Pixabay (geralt)

Porast osvešćenosti društva o njihovom pravu na bolje i sigurnije uslove za život i na zdravu životnu sredinu neizbežno je dovela do snažnijeg pritiska na kompanije koje imaju značajnu ulogu u omogućavanju ovih potreba. Kompanije se suočavaju sa velikim pritiskom zato što ostvarenje uspeha ne zavisi više isključivo od proizvoda ili usluge koje nude već i od uticaja njihovog poslovanja na šire društveno i prirodno okruženje. Zbog toga se sve više kompanija okreće odgovornosti u smislu životne sredine, socijalnih i upravljačkih pitanja, odnosno takozvanim ESG principima.

Prema jednoj od definicija koja je ponuđena u Kratkom vodiču kroz ESG, objavljenom u okviru projekta Promocija održivih investicija, koji sprovodi Program Ujedinjenih nacija za razvoj (UNDP) u partnerstvu drugih institucija i organizacija, ESG jeste skup faktora koji se tiču životne sredine, socijalnih i upravljačkih pitanja koje kompanije uzimaju u obzir pri upravljanju svojim poslovanjem, a investitori prilikom ulaganja, u pogledu rizika, uticaja i prilika koje ovi faktori nose.

Iako ne postoje univerzalni ESG standardi, kao ni pravila u smislu koji faktori bi trebalo da se svrstaju u koju kategoriju, okvirna podela kroz akronim ESG može da se ponudi.

E predstavlja životnu sredinu (eng. environmental) i u nju se svrstavaju ublažavanje klimatskih promena i prilagođavanje njima, očuvanje resursa, zatim voda, vazduh, zaštita biodiverziteta, zagađenje i upravljanje otpadom, kao i energetska efikasnost.

S jeste socijalni standard (eng. social) i ovde spadaju radni uslovi, raznolikost, jednakost i inkluzija, zdravlje i bezbednost, ljudska prava i angažovanje u zajednici.

G predstavlja upravljanje (eng. governance) i obuhvata sastav uprave, inkluzivnost i raznolikost, zatim naknade rukovodilaca, kontrolu i upravljanje rizicima, prava akcionara, transparentnost i objavljivanje informacija, a pored toga i pitanja korupcije, mita i sukoba interesa, kao i etički kodeks.

U FOKUSU:

ESG izveštaji

Stručnjaci kažu da ESG predstavlja koncept kojim se vrši kvantifikovano ocenjivanje održivosti kompanije. Shodno tome, kompanije u okviru procesa implementacije ESG principa treba da kreiraju i objave izveštaj o uticaju njihovog poslovanja na tri kategorije koje čine ove principe.

Evropska unija ozbiljno pristupa ovome, zbog čega je u januaru 2023. godine na snagu stupila Direktiva o izveštavanju o korporativnoj održivosti (CSRD), kojom su ojačana pravila u vezi sa informacijama koje kompanije moraju da prijave.

Foto-ilustracija: Unsplash (Scott Graham)

Međunarodni odbor za standarde održivosti (ISSB) ove godine objavio je svoja prva dva globalna standarda izveštavanja za ESG kriterijume, koji se tiču oblasti klime i održivog poslovanja. Ovi standardi treba da obezbede da kompanije, uz svoje finansijske izveštaje dostavljaju i informacije o primeni ESG principa.

Takođe, treba pomenuti i nekoliko organizacija koje se bave standardima u vezi sa izveštajima o ovim temama. Jedna od njih je Globalna inicijativa za izveštavanje (Global Reporting Initiative), koja predstavlja međunarodnu nezavisnu organizaciju za standarde, a čija je ideja da pomogne kompanijama i drugim organizacijama u saopštavanju njihovih uticaja na klimatske promene, ljudska prava i korupciju. Druga jeste Radna grupa za finansijska obelodanjivanje u vezi sa klimom (Task Force on Climate Related Financial Disclosures), koja investitorima pruža informacije o tome šta kompanije preduzimaju kako bi ublažile svoj uticaj na klimatske promene. Kao treći primer treba navesti Globalni dogovor Ujedinjenih nacija (United Nations Global Compact), kao neobavezujući pakt UN, koji treba da podstiče kompanije da usvoje održive i društveno odgovorne politike, uz izveštavanje o njihovoj primeni.

Priredila: Katarina Vuinac

Tekst u celosti pročitajte u Magazinu Energetskog portala ODGOVORNO POSLOVANJE

Automobilska industrija ide ka zacrtanom cilju – „nultoj emisiji“

Foto-ilustracija: Pixabay (jaygeorge)
Foto-ilustracija: Freepik (freepik)

Srpska asocijacija uvoznika vozila i delova je analizirala istorijat tzv. “Zelene agende” i koje alternativne vrste pogona i goriva, osim električne energije vode ka ispunjenjenju ciljeva nulte emisije CO2 i ostalih gasova sa efektom „Staklene bašte“ (GHG)

Elektro vozila prednjače ali se istražuju i drugi pravci

Zbog poražavajućeg efekta “staklene bašte” i  smanjivanja emisije CO2, od 90-tih godina 20. veka, počelo se ozbiljnije razmišljati o zameni fosilnih goriva. Cilj, koji je tada postavljen je da se emisija CO2 do 2030. godine smanji za 60 odsto u odnosu na 1990,  a da do kraja 2050. godine emisija CO2 u atmosferu bude nula odsto (tzv. “zero” emisija).

Jasno je da je, pre svega ekološka  svest, ali i ekonomski faktor uticao da automobilska industrija krene u ubrzanu elektrifikaciju. Uprkos teškoćama,  pre svega relativno maloj količini osnovne sirovine za proizvodnju baterija, litijuma, porastu cena, potrebi da se obezbedi “čista”, takozvana “zelena” energija, skupom razvoju infrastrukture, električna vozila snažno osvajaju tržišta. Argument koji niko ne može da pobije, koji je trenutno i jedan od najjačih argumenata pobornika „zelene agende“ su podaci koje Svetska zdravstvena organizacija objavljuje o broju umrlih od posledica zagađenja vazduha.

U dokumentu Program zaštite vazduha u Srbiji od 2022. do 2030. godine  navodi se da zagađujuće materije dovode godišnje do oko 11,000 prevremenih smrti. Najpogubniji uticaj pri tome imaju PM2.5 čestice koje prema ovim procenama dovode do oko 10,000 izgubljenih života godišnje.

Srpska asocijacija uvoznika vozila, kao i sve članice, odgovornim društvenim poslovanjem i ponašanjem, daju svoj doprinos ovom zadatku. U stalnim nastupima u medijima, na raznim tribinama, kontaktima i partnerskim odnosim sa nadležnim državnim institucijama, pokušavamo da ubrzamo ovu tranziciju u mobilnosti, svesti ogromne cene koju plaćaju svi građani Srbije.

Asocijacija pomno prati i sva naučno-istraživačka dešavanja kao i moguće druge ekološke pogone koji bi u budućnosti mogli da budu dopuna a neki tvrde i alternativa pogonu vozila na električnu energiju.

Vodonik

Najdalje se u istraživanju i razvoju alternativnih pogona odmaklo u primeni vodonika. Da li korišćenjem gorivih ćelija ili najnovijim sistemima koji se istražuju pokazaće vreme, ali je ogromna prednost cele ideje praktično neiscrpna rezerva ovog elementa.

Foto-ilustracija: Unsplash (Evgeny Tchebotarev)

Na nedavnom CES 2024. sajmu održanom u Las Vegasu veliku pažnju je izazvala tema gorivnih ćelija koja koriste vodonik kao pogonsko gorivo. Na štandu jedne vodeće automobilske kompanije predstavljeno je dobijanje vodonika iz otpada poput plastike i biomase, kao i pokretanju teških teretnih vozila na vodonik.

Treba pojasniti i da postoji razlika između vodonične gorivne ćelije i vodonika kao pogonskog goriva kod motora sa unutrašnjim sagorevanjem.

Gorive ćelije koriste vodonik za proizvodnju električne energije koja putem elektromotora pokreće automobil. Sa druge strane, vodonik iz hidrogen-peroksida (H2O2) kao pogonsko gorivo kod SUS motora direktno se ubrizgava u cilindre motora i dalje, putem mehaničkih sklopova, pokreće automobil.

Paljenje u cilindrima izaziva smeša vodonika (H2) i vazduha, a kao nusprodukt sagorevanja dobija se čist kiseonik (O2).

Sve najveće automobilske kompanije rade na razvoju “hidrogenskog pogona”. Neki giganti su već u svojim razvojnim planovima naveli 2040. godinu  kao orijentacioni vremenski okvir za masovno usvajanje putničkih vozila na vodonik, uz pretpostavku da će infrastruktura za punjenje goriva postići kritičnu masu, a da će cena tehnologije postati prihvatljiva.

Pročitajte još:

Nuklearni pogon

Nedavna vest da je jedan “kineski startap” konstruisao prvu nuklearnu bateriju dugu 15 milimetara, široku 15 milimetara i visoku pet milimetara koja može da proizvodi električnu energiju 50 godina izazvala je ogromnu pažnju.

Baterija je iznutra radioaktivna, ali je inkapsulirana i ne emituje zračenje. Pored toga, baterija koristi izotop nikl 63 kao stabilan radioaktivni materijal. Uprkos tome što je radioaktivan, u bateriji nema malog nuklearnog reaktora, ali on hvata energiju raspadajućih izotopa. Uz pomoć poluprovodnika ona se pretvara u električnu energiju.

Do eventualne primene u automobilskoj industriji ipak, dug je put. Dobri poznavaoci automobilske industrije znaju da je i u ranijem periodu bilo istraživanja ove vrste energije kao pogona za vozila, automobile. Napravljeno je više prototipova ali brojna ograničenja nisu dozvolila da ti modeli počnu da silaze sa proizvodnih traka već su završia u muzejima.

Vazduh kao pogon

Iako izgleda neverovatno korišćenje komprimovanog vazduha za pogon vozila se i dalje istražuje, a jedna mala francuska firma je nedavno razvila motor koji se ugrađuje i u neke automobile indijskog automobilskog giganta.

Foto-ilustracija: Unsplash (vital-sinkevich)

Motor je, ukoliko su dostupni podaci tačni, genijalno konstruisan, veoma je jednostavan i jeftin za konstrukciju, a troškovi korišćenja su ispod jednog evra na 100 pređenih kilometara. Autonomija je sa jednim rezervoarom komprimovanig vazduha od 200 do 300 km ili 10 časova vožnje. Ove karakteristike ga čine idealnim vozilom za po gradu, gde 80 odsto vozača vozi manje distance od 30 do 60 km. Maksimalna brzina tih automobila je 110 km/h.

Rezervoar komprimovanog vazduha se puni za oko dva, tri minuta na specijalnim punionicama – kompresorima, a automobil može biti opremljen kompresorom, koji se napaja iz električne mreže i puni rezervoar za oko tri, četiri časa. Izduvni sistem proizvodi hladan vazduh temperature 0 do –15 stepeni Celzijusa što ga čini idealnim za rashlađivanje putničkog prostora, ukoliko je to potrebno i bez ikakvog gubitka snage.

U rezervoarima napravljenim od fiberglasa se nalazi ogromna količina komprimovanog vazduha. Pri širenju vazduha, pokreću se klipovi i to obezbeđuje kretanje. Jednostavno, zar ne? I ovde će vreme biti najbolji sudija. Ideja je svakako interesantna jer je još nekoliko manjih kompanija već proizvelo svoje modele vozila na ovaj pogon.

Solarni pogon

Ideja da se iskoristi sunčeva energija za pokretanja vozila nije nova. Još sredinom pedesetih godna prošlog veka su pravljeni modeli koji su imali solarne panele na krovu ili na celoj površini vozila. U poslednje vreme se održavaju i svetska takmičenja za solarna vozila (ne samo automobile već i avione) koja postavljaju nove rekorde u brzini, dometu. Treba istaći i projekat koji u Italiji vodi naš čuveni dizajner Marko Luković koji je nekoliko puta do sada pobeđivao na najvećim svetskim takmičenjima. Vozilo koje je on kostruisao sa svojim timom je registrovano, vozi se ulicama italijanskih gradova i svakako će predstavljati veliku polaznu osnovu za buduće projekte.

Izvor: Srpska asocijacija uvoznika vozila i delova

BiH sa krovova može zadovoljiti pola svojih potreba za strujom

Foto-ilustracija: Freepik (wirestock)
Foto-ilustracija: Freepik (rawpixel.com)

Bosna i Hercegovina ima prirodni potencijal da kompletnu godišnju potrebu za električnom energijom podmiri iz solarnih panela. Međutim, stručnjaci tvrde da država sa svoje tri elektroprivrede nije previše zainteresovana za ovaj oblik energije koji se u procesu dekarbonizacije nameće kao logičan izbor.

Tačnije, podrška obnovljivim izvorima energije postoji, ali samo deklarativna, jer sve ukazuje na to da i dalje postoji veliki otpor prema njoj, i da nema spremnosti da se napravi zaokret od energije koja se bazira na fosilnim gorivima.

Profesor na Elektrotehničkom fakultetu u Sarajevu i direktor „ATS Instituta“ Samir Avdaković, smatra da ključ leži u prozjumerima, malim proizvođačima ujedno i potrošačima električne energije, koji su u Evropi prepoznati kao nosioci energetske tranzicije, dok su u BiH i dalje uglavnom izvan zakonskih okvira.

Prema njegovim rečima, krov je danas najveći energetski potencijal i tu treba staviti fokus.

„Potrošnja struje u BiH godišnje iznosi oko 12.000 gigavat časova. Polovina od toga mogla bi se proizvesti upravo na njima, ako bi na milion krovova stavili panele snage od pet kilovata. Tu već postoje i priključci i infrastruktura. Znači, pola struje za celu godinu bismo odmah ovde pronašli“, kaže Avdaković.

Dalje, kao jedna od ideja o kojoj se malo govori, a koja je uveliko razvijena u Evropi su i plutajuće fotonaponske elektrane.

Studenti su, kaže on, izračunali da bi se postavljanjem panela na pet odsto površina na većim veštačkim jezerima u zemlji dobilo 1.215 gigavat sati energije, što je preko 10 odsto ukupne proizvodnje u zemlji.

Pročitajte još:

Potencijal vidi i u vinogradarstvu, koje u BiH ima tradiciju dugu 2.000 godina.

„Imamo 4.000 hektara vinograda. Na jednom hektaru moglo bi da se proizvede 1.250 gigavat časova struje, odnosno ukupno 5.000 gigavata. Pored proizvodnje struje, paneli su ujedno i zaštita za grožđe, a iskustva u svetu pokazuju da se prinosi povećavaju i do 30 odsto“, rekao je Avdaković.

Međutim, velika prepreka za realizaciju ovih ideja leži u činjenici da podzakonski akti nisu doneseni u oba entiteta, a da se nadležnima ne žuri previše.

Namerno zakomplikovana procedura

Profesor na Fakultetu elektrotehnike u Tuzli i predsednik Upravnog odbora Centra za održivu energetsku tranziciju (RESET) Mirza Kušljugić tvrdi da se na svaki način otežava razvoj ove vrste proizvodnje električne energije i to kašnjenjem zakonske regulative, podzakonskih akata, komplikovanjem pravilnika u elektrodistribucijama.

„Jedini smo u Evropi koji nemamo prozjumere i smatram da je to između ostalog bila i namera. Ljudi koji upravljaju elektroprivredama boje se da u čitav sistem uđu potrošači koji postaju i proizvođači. To bi zahtevalo velike promene gde oni više ne bi imali monopolski položaj“, kaže on.

Prema njegovim rečima građani Bosne i Hercegovine jedini su u Evropi koji su sprečeni da proizvode struju za sopstvene potrebe i da to treba pod hitno menjati.

Foto-ilustracija: Pixabay (Michael_Pointner)

„Ne postoji prozjumer u Evropi kojem je zabranjeno da se priključi na mrežu. To se dešava samo ovde kod nas“, zaključio je on.

Ekonomista Damir Miljević kaže da se energetska tranzicija u BiH banalizuje.

Na brojnim konferencijama, kaže on, priča se o silnim novim megavatima iz obnovljivih izvora energije, dok u praksi ni jedna elektroprivreda, izuzimajući dve vetroelektrane, nije napravila ništa značajno.

Tako se došlo u situaciju da su u opštini Gračanica privatnici postavili više panela nego sve tri elektroprivrede u BiH zajedno.

„Ono što je problematično jeste što se odluke ne donose i što će posledice tog nedonošenja na kraju platiti građani kroz nedostatak električne energije ili kroz povećanje njene cene“, rekao je Miljević.

Inače, zakoni koji definišu prozjumere usvojeni su u oba entiteta, a Republika Srpska je u septembru prošle godine usvojila i Pravilnik o kupcima – proizvođačima.

Elektroprivreda Republike Srpske je u avgustu 2022. godine objavila Program energetske održivosti gde je obećala pomoć da se na 50.000 domaćinstava u Srpskoj kroz povoljne uslove kreditiranja postave solarni paneli.

Program je doživeo pravi fijasko jer se na javni poziv javilo manje od 5.000 ljudi. Zasluge za mali odziv svakako ima i „ERS“ koji se nije previše trudio da potrošačima objasni koje prednosti i pogodnosti sa sobom donosi ugradnja solarnih panela.

Izvor: Capital.ba