BiH sa krovova može zadovoljiti pola svojih potreba za strujom

Foto-ilustracija: Freepik (rawpixel.com)

Bosna i Hercegovina ima prirodni potencijal da kompletnu godišnju potrebu za električnom energijom podmiri iz solarnih panela. Međutim, stručnjaci tvrde da država sa svoje tri elektroprivrede nije previše zainteresovana za ovaj oblik energije koji se u procesu dekarbonizacije nameće kao logičan izbor.

Tačnije, podrška obnovljivim izvorima energije postoji, ali samo deklarativna, jer sve ukazuje na to da i dalje postoji veliki otpor prema njoj, i da nema spremnosti da se napravi zaokret od energije koja se bazira na fosilnim gorivima.

Profesor na Elektrotehničkom fakultetu u Sarajevu i direktor „ATS Instituta“ Samir Avdaković, smatra da ključ leži u prozjumerima, malim proizvođačima ujedno i potrošačima električne energije, koji su u Evropi prepoznati kao nosioci energetske tranzicije, dok su u BiH i dalje uglavnom izvan zakonskih okvira.

Prema njegovim rečima, krov je danas najveći energetski potencijal i tu treba staviti fokus.

„Potrošnja struje u BiH godišnje iznosi oko 12.000 gigavat časova. Polovina od toga mogla bi se proizvesti upravo na njima, ako bi na milion krovova stavili panele snage od pet kilovata. Tu već postoje i priključci i infrastruktura. Znači, pola struje za celu godinu bismo odmah ovde pronašli“, kaže Avdaković.

Dalje, kao jedna od ideja o kojoj se malo govori, a koja je uveliko razvijena u Evropi su i plutajuće fotonaponske elektrane.

Studenti su, kaže on, izračunali da bi se postavljanjem panela na pet odsto površina na većim veštačkim jezerima u zemlji dobilo 1.215 gigavat sati energije, što je preko 10 odsto ukupne proizvodnje u zemlji.

Pročitajte još:

Potencijal vidi i u vinogradarstvu, koje u BiH ima tradiciju dugu 2.000 godina.

„Imamo 4.000 hektara vinograda. Na jednom hektaru moglo bi da se proizvede 1.250 gigavat časova struje, odnosno ukupno 5.000 gigavata. Pored proizvodnje struje, paneli su ujedno i zaštita za grožđe, a iskustva u svetu pokazuju da se prinosi povećavaju i do 30 odsto“, rekao je Avdaković.

Međutim, velika prepreka za realizaciju ovih ideja leži u činjenici da podzakonski akti nisu doneseni u oba entiteta, a da se nadležnima ne žuri previše.

Namerno zakomplikovana procedura

Profesor na Fakultetu elektrotehnike u Tuzli i predsednik Upravnog odbora Centra za održivu energetsku tranziciju (RESET) Mirza Kušljugić tvrdi da se na svaki način otežava razvoj ove vrste proizvodnje električne energije i to kašnjenjem zakonske regulative, podzakonskih akata, komplikovanjem pravilnika u elektrodistribucijama.

„Jedini smo u Evropi koji nemamo prozjumere i smatram da je to između ostalog bila i namera. Ljudi koji upravljaju elektroprivredama boje se da u čitav sistem uđu potrošači koji postaju i proizvođači. To bi zahtevalo velike promene gde oni više ne bi imali monopolski položaj“, kaže on.

Prema njegovim rečima građani Bosne i Hercegovine jedini su u Evropi koji su sprečeni da proizvode struju za sopstvene potrebe i da to treba pod hitno menjati.

Foto-ilustracija: Pixabay (Michael_Pointner)

„Ne postoji prozjumer u Evropi kojem je zabranjeno da se priključi na mrežu. To se dešava samo ovde kod nas“, zaključio je on.

Ekonomista Damir Miljević kaže da se energetska tranzicija u BiH banalizuje.

Na brojnim konferencijama, kaže on, priča se o silnim novim megavatima iz obnovljivih izvora energije, dok u praksi ni jedna elektroprivreda, izuzimajući dve vetroelektrane, nije napravila ništa značajno.

Tako se došlo u situaciju da su u opštini Gračanica privatnici postavili više panela nego sve tri elektroprivrede u BiH zajedno.

„Ono što je problematično jeste što se odluke ne donose i što će posledice tog nedonošenja na kraju platiti građani kroz nedostatak električne energije ili kroz povećanje njene cene“, rekao je Miljević.

Inače, zakoni koji definišu prozjumere usvojeni su u oba entiteta, a Republika Srpska je u septembru prošle godine usvojila i Pravilnik o kupcima – proizvođačima.

Elektroprivreda Republike Srpske je u avgustu 2022. godine objavila Program energetske održivosti gde je obećala pomoć da se na 50.000 domaćinstava u Srpskoj kroz povoljne uslove kreditiranja postave solarni paneli.

Program je doživeo pravi fijasko jer se na javni poziv javilo manje od 5.000 ljudi. Zasluge za mali odziv svakako ima i „ERS“ koji se nije previše trudio da potrošačima objasni koje prednosti i pogodnosti sa sobom donosi ugradnja solarnih panela.

Izvor: Capital.ba

slični tekstovi

komentari

izdvojene vesti