Home Blog Page 471

Obezbeđene dovoljne količine energije i energenata

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Srbija je energetski stabilna zemlja, a dovoljne količine energije i energenata su obezbeđene, izjavila je ministarka rudarstva i energetike gostujući na Televiziji Prva.

Ona je navela da su poremećaji na tržištu ozbiljni i da moramo da vodimo računa o energetskoj bezbednosti, i to ne samo danas ili sutra, već i u narednim mesecima i godinama.

“Svakodnevno radimo na tome da obezbedimo dovoljne količine nafte, naftnih derivata, gasa, električne i toplotne energije. Izuzeti smo iz petog paketa sankcija, ali ne znamo šta može biti u šestom paketu”, rekla je Mihajlović.

Ministarka je upozorila da moramo da budemo spremni da, ukoliko se prekine snabdevanje Jadranskim naftovodom, imamo plan za svaku situaciju i dodala da se snabdevanje gasom preko Bugarske Balkanskim tokom odvija bez problema.

Energetika i politika povezane su svuda u svetu, naglasila je Mihajlović i ocenila da naša zemlja, koja je sada 100 odsto zavisna od ruskog gasa, treba da balansira i da traži alternativu.

Ministarka je predočila da niko ne može da projektuje kakve će biti cene i da je zato važno da radimo na diverzifikaciji, dodavši da se sledeće godine završava interkonekcija Niš–Dimitrovgrad, čime dobijamo mogućnost da pregovaramo da od septembra sledeće godine dobijamo LNG iz Grčke i gas iz Azerbejdžana.

Energetski portal

Strateško partnerstvo sa SAD za nove projekte u energetici

Foto-ilustracija: Unsplash (TJ K)
Foto: Vlada Republike Srbije

Ministarka rudarstva i energetike Zorana Mihajlović razgovarala je sa ambasadorom SAD u Beogradu Kristoferom Hilom o ekonomskim odnosima dveju zemalja, razvoju energetske infrastrukture, regionalnom povezivanju, energetskoj tranziciji, novim američkim investicijama i poboljšanju poslovnog ambijenta u Srbiji, navodi se u saopštenju Vlade.

Mihajlović je istakla da su u proteklih nekoliko godina napravljeni važni koraci u unapređenju ekonomske saradnje, poput izgradnje Moravskog koridora, prvog projekta u kojem je glavni izvođač američka kompanija.

Srbija je, kako je ukazala, u početnoj fazi energetske tranzicije i potrebni su nam novi kapaciteti, pre svega u elektroenergetskom sektoru, jer 35 godina nismo izgradili nijedan kapacitet i više od 70 odsto energije dobijamo iz TE.

Prema njenim rečima, prioriteti su investicije u nove kapacitete, povećanje energetske efikasnosti i diverzifikacija u gasnom sektoru.

“Srbija je danas politički i finansijski stabilna zemlja, otvorena za investicije i posvećena dijalogu, ekonomskom povezivanju i saradnji”, poručila je Mihajlović i ocenila da postoji prostor za angažovanje kompanija iz SAD u realizaciji novih projekata.

Hil je rekao da će saradnja u oblasti energetike uticati na razvoj odnosa dveju zemalja i poručio da SAD žele da produbljuju odnose sa Srbijom na svim nivoima – političkom, ekonomskom i energetskom i da nastave intenzivnije da rade na unapređenju saradnje.

“Sporazum o strateškom partnerstvu bi umnogome olakšao zajedničke projekte, posebno u energetskom sektoru, gde je brzina veoma važna, kako bismo razvijali projekte u skladu sa tehnološkim dostignućima i uticali na povećanje energetske bezbednosti”, objasnio je ambasador.

Energetski portal

Projekat vredan 4,5 milijarde dolara – Hidroenergija stiže u Njujork

Foto-ilustracija: Unsplash (Joshua Chua)
Foto-ilustracija: Unsplash (Ben O’Bro)

Njujork je grad koji oko 85 odsto električne energije dobija iz fosilnih goriva. Čelni ljudi najvećeg grada Sjedinjenih Američkih Država rade na tome da do 2040. godine u potpunosti eliminišu ugljenik iz svoje energetske mreže.

Kako bi ostvarili zacrtane ciljeve izgradiće dalekovod koji će iz kanadskih hidroelektrana distribuirati električnu energiju “Velikoj jabuci”, projekat je vredan 4,5 milijarde dolara.

Kako su saopštile gradske vlasti linija duga 546 kilometara, nazvana Champlan Hudson Power Express, trebalo bi da bude završena do 2025. godine. Prema planu ona će prenositi 1.250 megavata čiste i obnovljive energije koja je dovoljna za napajanje više od miliona domova u Njujorku.

Ovaj projekat donosi nova radna mesta, ali i smanjenje troškova proizvodnje električne energije u celoj državi za preko 17 milijardi dolara tokom prvih 25 godina rada. Ono što je najvažnije doprineće i to sa 28 odsto smanjenju emisija gasova sa efektom staklene bašte, a ujedno će uticati i na kvalitetu vazduha u ovoj metropoli.

Ekološki aktivisti nisu oduševljeni idejom o hidroenergije i poručuju da će nastaviti da se zalažu za to da se “reke ne žrtvuju, zbog brze tranzicije na čistu energiju”.

Osim energije dobijene iz hidroelektrana, u planu je izgradnja više od 20 vetroelektrana i solarnih elektrana, kao i izgradnja još jednog dalekovoda koji će Njujork napajati obnovljivom energijom.

Da Njujork ide da kome da iz upotrebe izbaci fosilna goriva pokazuje i novi zakon koji zabranjuje korišćenje prirodnog gasa u malim novim zgradama od decembra 2023. i velikim zgradama sa sedam i više spratova od 2027. godine. Umesto gasa i fosilnih goriva za grejanje će morati da se koristi električna energija.

Zahvaljujući ovim promenama Njujork će do 2040. godine umanjiti emisiju ugljenika za oko 2,1 miliona tona.

Milica Radičević

Za poljoprivredu izdvojeno 1,26 milijardi dinara

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay (Mr Gajowy3)

Tokom prošle godine lokalne samouprave u Srbiji izdvojile su 1,26 milijardi dinara za subvencionisanje poljoprivrede. Prema rečima Aleksandra Bogićevića, pomoćnika ministra za poljoprivredu, resornom Ministarstvu od velike su pomoći upravo lokalni programi subvencionisanja poljoprivrede. Posebno je istakao da sve ono što Ministarstvo nije u mogućnosti da obuhvati, to rade lokalne samouprave prema potrebama poljoprivrednih proizvođača sa svoje teritorije.

“Mi ćemo subvencijama pomoći kroz programe za poljoprivredu koje ima naše ministarstvo, a poljoprivrednici će moći da koriste i programe i subvencije lokalne samouprave koje su svake godine sve veće”,rekao je Bogićević tokom posete Prokuplju.

On je u razgovoru sa Milanom Aranđelovićem, gradonačelnikom Prokuplja, naglasio da bi za dobro poljoprivrednih proizvođača trebalo intenzivirati saradnju na relaciji ministarstvo, lokalna samouprava i Poljoprivredno stručno savetodavna služba (PSSS).

“Zbog velike proizvodnje višanja Prokuplje je jedan od nosilaca poljoprivredne proizvodnje za teritoriju Republike Srbije. Na više od 2.400 hektara zasađena je višnja”, kaže gradonačelnik Prokuplja.

Kako se dalje navodi u saopštenju, ovih godina je bilo velikih problema oko plasmana višnje zato su novi programi u poljoprivredi usmereni na poboljšanje uslova proizvodnje, kvaliteta zemljišta i proizvoda, a naravno i obezbeđivanje plasmana gotovih proizvoda pre svega na tržište Evropske unije.

“Kroz programe poljoprivrede i ovog puta je jedan deo sredstava, u iznosu od 2.500.000 dinara, izdvojen za ispitivanje kvaliteta zemljišta, a to je posao koji se radi u saradnji sa ministarstvom i PSSS u Prokuplju i naš krajnji cilj i plan je da u narednom periodu na adekvatan način unapredimo poljoprivrednu proizvodnju jer se oko 80 odsto stanovništva na neki način bavi poljoprivredom”, zaključuje Aranđelović

Energetski portal

GGF i MF banka podstiču zelene finansije u Bosni i Hercegovini

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Green for Growth Fund (GGF) je oformio novo partnerstvo sa MF bankom u Bosni i Hercegovini kako bi malim i srednjim preduzećima omogućili pristup zelenim finansijama.

Kredit u iznosu od pet miliona evra namenjen je preduzećima koja žele da sprovode mere energetske efikasnosti i efikasnosnog korišćenja resursa, kao i male projekte obnovljivih izvora energije.

Ova investicija će se pretežno koristiti za finansiranje mera energetske efikasnosti u proizvodnji, posebno u preradi drveta i prehrambenoj industriji, građevinarstvu i transportu.

„Ponosni smo na novo partnerstvo sa MF bankom jer verujemo da će proširiti opseg našeg delanja među malim i srednjim preduzećima i korporativnim klijentima u Bosni i Hercegovini, dok istovremeno unapređujemo našu misiju povećanja energetske efikasnosti i obnovljive energije u celom regionu“, rekao je predsedavajući GGF-a Olaf Zimelka.

MF banka ima veliko iskustvo u finansiranju mera energetske efikasnosti i efikasnog korišćenja resursa, te je dobro pozicionirana da ponudi raznovrsne zelene proizvode svojoj velikoj bazi klijenata.

„Svesni smo uticaja energetske efikasnosti na životnu sredinu, ali znamo da intenzitet njene primene direktno zavisi od finansijskih preduslova. Zahvaljujući GGF-u, koji je prepoznao MF banku kao pouzdanog partnera, imaćemo priliku da obezbedimo povoljnije i pristupačnije ‘zelene’ kredite za većinu naših klijenata malih i srednjih preduzeća“, rekao je Bojan Luburić, predsednik Uprave MF banke.

GGF ulaže u mere za smanjenje emisije ugljen-dioksida u jugoistočnoj Evropi, Kavkazu, Ukrajini, Moldaviji, Bliskom istoku i severnoj Africi. Fond obezbeđuje finansiranje direktno projektima obnovljive energije, preduzećima i opštinama ili indirektno preko odabranih finansijskih institucija.

Source: Green For Growth Fund

Gde otputovati za praznike – kakva je ponuda turističkih centara u Srbiji

Foto: Wikipedia/ Katarina Z
Foto: Wikipedia/SashaSB

Pravoslavni hrišćani Vaskrs slave naredne nedelje. Zato su mnogi, pre svega oni koji dolaze iz inostranstva, narednu nedelju pretvorili u mali prolećni odmor. U našim turističkim centrima već je porastao broj gostiju, ali ih narednih dana očekuju znatno više.

Školski raspust je za đake u Vojvodini već počeo, ostali osnovci i srednjoškolci širom Srbije moraće da se strpe još pet dana. Mnogi su spojili vaskršnje i prvomajske praznike, i planiraju da ih provedu na planinama i u banjama.

Turiste spremno čeka Vrnjačka Banja gde je trenutno 10.000 gostiju. Direktor Turističke organizacije Vrnjačka Banja Ivan Trifunović rekao je da očekuju veći broj turista u prazničnim danima.

“Vrnjačka Banja sa svojom lepezom ponude možda i jedna od vodećih, od planine Goč, uređenih odmarališta jezera na njemu, vidikovaca na planini Goč do Zapadne Morave i zoološkog vrta koji je otvoren i koji ima odličan program baš za vreme Uskrsa i naravno sa parkovima i zatvorenim i otvorenim velnes centrima”, kazao je Trifunović.

Mnogi će Vaskrs i Prvi maj dočekati na nekoj od planina zapadne Srbije. Najposećeniji – Zlatibor – zanimljivim sadržajima kao što su gondola, Stopića pećina, staro selo Sirogojno privlači goste tokom cele godine.

Ako je suditi prema gužvama u centru planine, ovdašnjim kafićima i resoranima, na Zlatiboru su praznici već počeli. Trenutno je ovde oko 10 hiljada turista ali se novi priliv gostiju očekuje sredinom nedelje.

Prema tvrdnjama turističkih poslenika i najavama za praznike je popunjeno 80 odsto kapaciteta ali će, nadaju se lepšim vremenom broj gostiju biti znatno veći. Sve njih ovde očekuju raznovrsni sadržaji što Zlatibor čini top turističkom destinacijom godinama unazad.

Zima ne odustaje na 180 kilometara od Zlatibora. Dvadeset centimetara je visina snežnog pokrivača na Kopaoniku, međutim nema uobičajene gužve pošto je skijaška sezona završena.

“Bez obzira na to što je zimska sezona na Kopaoniku završena, Kopaonik je uvek atraktivna destinacija dakle tokom cele godine. Ono što Kopaonik može ponuditi jesu luksuzni hotelski sadržaji, spa i velnes za apsolutno uživanje, restorani sa raznim gastronomskim doživljajima kao i aktivnosti za decu u prirodi”, rekla je Sandra Kuč, menadžer prodaje hotela “Viceroy”.

Da će ugostitelji imati pune ruke posla i posle vaskršnjih i prvomajskih praznika najavljuje činjenica da je svih 100.000 vaučera za odmor u Srbiji, resorno mininistarstvo dodelilo još u januaru.

Izvor: RTS

Da li će biti rekonstrukcije blokova A1 i A2 u TE “Nikola Tesla A”?

Foto: TE "Nikola Tesla B"
Foto: TE “Nikola Tesla B”

Ministarstvo zaštite životne sredine donelo je krajem marta rešenje o odbacivanju zahteva za davanje saglasnosti na studiju o proceni uticaja na životnu sredinu projekta za produženje radnog veka i povećanje snage blokova A1 i A2 u TE “Nikola Tesla A” u Obrenovcu. 

U rešenju se navodi da je zahtev koji je u martu 2020. podnela Elektroprivreda Srbije nepotpun, te je zatražena dopuna dokumentacije u roku od 30 dana.

EPS je, međutim, u maju, obavestio Ministarstvo da “zbog teškoća koje su nastupile usled pandemije Covid-19 nije u mogućnosti da dopuni zahtev i da će to učiniti čim se steknu uslovi”. 

Nakon godinu dana, navodi se u rešenju, to još uvek nije učinjeno i Ministarstvo je ponovo zatražilo dopunu, koja ponovo nije dostavljena, pa je sada doneto rešenje o odbacivanju zahteva, protiv kojeg je žalbu bilo moguće uložiti do kraja marta.

EPS već duže vreme planira da poboljša kapacitete dva najstarija bloka u najvećoj srpskoj termoelektrani.

Najpre je za mart 2019. najavljen tender za obnovu blokova A1 i A2 snage po 210 MW, za koje je u više navrata različitim studijama utvrđeno da su na izmaku snaga i da je neophodna njihova rekonstrukcija, povećanje proizvodne snage i produženje radnog veka.

Donedavni vd direktora EPS-a Milorad Grčić tada je, na obeležavanju 49 godina od početka rada prvog proizvodnog bloka TENT-a najavio da će “nakon skoro pola veka postojanja, dva najstarija bloka u termoelektrani “Nikola Tesla” uskoro biti modernizovana i prilagođena ekološkim evropskim standardima”. 

On je tada rekao i da je pre nekoliko godina u strategiji EPS postojanje blokova A1 i A2 bilo otpisano, ali da je u poslednje tri godine “takva neodgovorna odluka ispravljena”.

Međutim, do najavljene revitalizacije nije došlo, a onda se krajem prošle godine desila havarija prilikom koje je došlo do iskakanja svih blokova u TENT-u.

Već u januaru ove godine raspisan je tender za prilagođavanje bloka A3 zbog rekonstrukcije bloka A1 i A2.

Kako je navedeno iz EPS-a, da bi otpočeo obiman rekonstrukcije blokova A1 i A2, koji su poslednji put obnovljeni 80-ih godina prošlog veka kako bi radili u toplofikacionom režimu namenjenom za grejanje Obrenovca, neophodno je da drugi proizvodni sistemi preuzmu ulogu ovih blokova dok traje njihova rekonstrukcija.

Međutim, jedina pristigla ponuda ocenjene je kao neprihvatljiva jer je višestruko prešla procenjenu vrednost posla od 150 miliona dinara.

Izvor: eKapija

Kako šoljica kafe utiče na gubitak biodiverziteta?

Foto-ilustracija: Unsplash (?? Janko Ferlič)
Foto: Pixabay

Teško je poverovati da kupovina kafe u Sidneju može da dovede do gubitka biodiverziteta u Hondurasu. Ipak, upravo to se dešava, tvrde autori istraživanja “Kvantifikacija i kategorizacija nacionalnih doprinosa izumiranju vrsta” objavljenoj u Scientific Reports.

Autorka Amanda Irvin sa Univerziteta u Sidneju kaže da je kriza biodiverziteta podjednako važna kao i klimatska kriza, ali se o njoj nedovoljno govori.

Prema istraživanju koje je obuhvatilo 5.000 vrsta u 188 zemalja, izumiranju vrsta širom sveta najviše doprinosi potrošnja u 76 zemalja skoncentrisanih u Evropi, Severnoj Americi i istočnoj Aziji.

Međunarodna trgovina uzrokuje 29,5 odsto globalnog rizika od izumiranja, a korišćenje proizvoda i usluga iz sektora hrane, pića i poljoprivrede najveći je pokretač rizika od izumiranja izazvanog potrošnjom, piše Univerzitet u Sidneju.

“Složenost ekonomskih interakcija u našem globalizovanom svetu znači da kupovina kafe u Sidneju može doprineti gubitku biodiverziteta u Hondurasu. Izbori koje donosimo svakodnevno imaju uticaj na prirodni svet, iako ga mi možda ne vidimo”, rekla je Irvin.

Koautor istraživanja Juha Sikamaki iz IUCN-a  napominje da je ovaj uvid u to kako rasprostranjeni obrasci potrošnje utiču na gubitak biodiverziteta širom sveta od ključnog značaja za međunarodnu konvenciju o biološkoj raznolikosti COP-15.

„Činjenica da je oko 30 odsto globalnog rizika od izumiranja posledica međunarodne trgovine naglašava potrebu da se razmotre odgovornosti različitih zemalja i svih aktera, uključujući finansiranje očuvanja vrsta, i to ne isključivo u okviru granica njihove države, već i šire”, kaže Sikamaki.

Iz godine u godinu IUCN dopunjava svoju “Crvenu listu” ugroženih vrsta. Na poslednjoj konferenciji pobrojano je 138.374 ugroženih vrsta, od kojih se 38.543 nalazi na korak do izumiranja. Odnedavno se na ovoj listi nalazi i komodski zmaj, najveći živi gušter na svetu koji, a smanjenju populacije ove vrste najviše je doprineo gubitak prirodnih staništa.

Milena Maglovski

Kalifornija planira da utrostruči prodaju električnih automobila do 2026. godine

Foto-ilustracija: Unsplash (Markus Spiske)
Foto-ilustracija: Pixabay

Kalifornija želi da se prodaja električnih vozila utrostruči u naredne četiri godine na 35 odsto ukupne prodaje novih automobila, što vodi tome da se do sredine naredne decenije postepeno ukine prodaja automobila s motorima sa unutrašnjim sagorevanjem.

Predlog koji je u utorak objavila vlast Kalifornije, polako bi povećao prodaju novih automobila s električnim pogonom, ili s pogonom na vodonik ili hibridni uz punjenje baterija strujom iz mreže na 100 odsto do 2035. godine.

Pošto oko 11 odsto prodaje novih putničkih automobila u SAD otpada na Kaliforniju, ona ima znatan uticaj na tržište.

Žiteljima Kalifornije bi i dalje bilo dozvoljeno da voze automobile s motorima sa unutrašnjim sagorevanjem i prodaju ih polovne, što znači da neće biti potpunog obustavljanja emisije zagađujućih gasova koji zagrevaju klimu.

Odluka Kalifornije pokreće višemesečni proces državne revizije i zahteva odobrenje američke Agencije za zaštitu životne sredine, ali malo je verovatno da će plan naići na otpor Bele kuće gde su na vlasti Demokrate.

Vlada presednika Džozefa Bajdena je nedavno obnovila ovlašćenje Kalifornije da postavlja sopstvene standarde za emisije gasova iz vozila, a predsednik je odredio pet milijardi dolara za izgradnju stanica za punjenje baterija automobila širom SAD.

Emisija gasova putničkih vozila na benzin čini oko četvrtine ukupne količine emisije gasova staklene bašte u Kaliforniji više od bilo kojeg drugog izvora. Kalifornija je uspostavila neke od najagresivnijih politika zaštite klime u SAD i prva je napravila plan za prelazak na vozila sa nultom emisijom štetnih gasova.

Kalifornijska pravila bi zahtevala da 35 odsto prodaje novih automobila 2026. budu vozila sa nultom emisijom gasova, što je naglo povećanje u odnosu na 2021. godinu, kada je oko 12 odsto svih automobila prodatih u  toj državi bilo nulte emisije.

Veliki proizvođači automobila, uključujući Ford i Tojotu, kažu da na tome već rade, ali se postavila pitanja o drastičnom povećanju zahtevane prodaje vozila sa nultom emisijom.

Propisi Kalifornije zahtevaju da električna vozila moraju da pređu najmanje 240 kilometara s jednim punjenjem baterija, što većina proizvođača premašuje. Propisi takođe uspostavljaju garanciju na baterije od osam godina ili 161.000 kilometara.

Devet država u SAD sledi kalifornijska pravila o vozilima sa nultom emisijom, a još pet to treba da počne.

Guverner države Vašington, Džej Insli, potpisao je prošlog meseca zakon kojim je postavljen cilj da sva nova vozila u toj državi budu električna do 2030. godine, ali regulatori imaju rok do kraja 2023. da kažu kako će se to postići. Njujork takođe ima za cilj da do 2035. godine ukine vozila s motorima sa unutrašnjim sagorevanjem.

Izvor: Beta Zelena Srbija

EPBiH pokrenula aplikaciju za kupce električne energije

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto: EPBIH

Elektroprivreda BiH je pokrenula mobilnu aplikaciju koja pruža brz i jednostavan pregled informacija za kupce električne energije.

Ova besplatna aplikacija na siguran i praktičan način omogućava samostalno očitavanje i dostavu informacija o stanju na brojilu, prijavu kvarova i reklamacija i pregled statusa podnesenih zahteva.

Takođe, dostupan je i uvid u potrošnju električne energije, pregled računa, načine plaćanja, brojeve žiro računa, kalkulator za procenu iznosa mesečnog računa, omogućena je dostava notifikacije o isteku roka za plaćanje računa kao i druge korisne informacije.

Za registraciju mernog mesta u aplikaciji su dovoljni broj računa tj. referenca i broj mernog mesta, a korisnik može izvršiti brisanje, ažuriranje podataka ili dodavanje više mernih mesta.

Putem mobilne aplikacije se može realizovati i registracija na usluge e-račun, e-planska i sms-stanje računa, dok automatska registracija usluge m-planska korisniku omogućava prijem push notifikacija na mobilne uređaje o planskim isključenjima za pridružena merna mjesta.

Pored navedenog, korisnicima je na mobilnoj aplikaciji dostupan geografski prikaz lokacija poslovnica Elektrodistribucije, kao i geografski prikaz lokacija punjača za električne automobile u vlasništvu JP Elektroprivreda BiH.

Izvor: EPBIH

NIS u Nišu gradi skladišta za etanol i biogoriva i rekonstruiše naftne rezervoare

Foto-ilustracija; Unsplash (Dimitry Anikin)
Foto: Pixabay

Naftna industrija Srbije raspisala je tender za obavljanje stručnog nadzora nad gradnjom i rekonstrukcijom objekata na skladištu naftnih derivata u Nišu.

Kako je navedeno u tehničkom zadatku, na terminalu je predviđena gradnja po dva nadzemna rezervoara za etanol i za biokomponente.

Takođe, biće izgrađena i dva podzemna rezervoara za aditive i dva rezervoara za zapaljive tečnosti, četiri podzemna slop rezervoara i dva nadzemna za markere.

U planu je i izgradnja istakališta za etanol i biokomponente, pretakališta, pumpne stanice i ostale prateće objekte, kao i rekonstrukcija šest nadzemnih rezervoara nafte i dispečerskog centra.

Izvor: eKapija

Milione kutija bacamo zbog onlajn porudžbina – pilot projekat u Singapuru pokazuje da može i drugačije

Foto-ilustracija: Pixabay (Romeosessions)
Foto-ilustracija: Unsplash (Claudio Schwarz)

Veliki problem kutija koje ostaju posle onlajn kupovine, postao je još veći sa pandemijom koja je ubrzala razvoj e-trgovine. Pilot projekat koji je započeo u aprilu u Singapuru, pokazaće jedan mogući način rešenja problema. 

Do septembra, kupci koji kupuju onlajn od brendova koji učestvuju u projektu, mogu izabrati opciju višekratnog pakovanja. Pakovanje mogu besplatno vratiti direktno kuriru, u fizičkim radnjama brendova ili ubaciti u bilo koje poštansko sanduče u gradu. Potrošači prilikom naručivanja robe biraju opciju da li žele da učestvuju u projektu.

Time će se barem delimično rešiti problem nagomilavanja otpada od e-trgovine. Studija objavljena prošle godine pokazala je da se dnevno u Singapuru isporuči 200.000 paketa putem e-trgovine sa različitih platformi.

Da li su kupci spremni da vrate kutije?

Projekat će pokazati da li je saradnja javnih i privatnih preduzeća pravi put za rešenje ovog problema. Vodeći partner projekta je banka UOB, a partneri su proizvođač pakovanja Better Packaging koji obezbeđuje višekratni materijal za pakovanje i javna kompanija SingPost koja obezbeđuje besplatne poštanske usluge. 

Organizatori očekuju da iz pilot-projekta izvuku pouke, od toga koji procenat kupaca je spreman za opciju višekratnih pakovanja, koja je stopa vraćanja pakovanja i u koje vreme se to obično radi. Svi ti nalazi pomoći će u razumevanju potreba i ponašanja kupaca. 

Pokazaće se i kako se razvijena poštanska mreža može iskoristiti da podrži robusni logistički sistem u promociji cirkularne ekonomije

Za sada, u projektu učestvuje više od 10 trgovaca, među kojima su prodavci prehrambenih proizvoda, kao i proizvoda za kosu i higijenu. U projektu učestvuje i WWF Singapur koji ima trgovački sajt na kom prodaje sitnice sa ekološkom tematikom, poput notesa i igračaka. Kako kažu u ovoj organizaciji, ovaj projekat će pokazati da je moguć pristup u duhu cirkularne ekonomije.

Izvor: Centar za promociju cirkularne ekonomije

Centralna Evropa se udružuje oko vodonika

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Operateri prenosnog sistema gasa iz Slovačke, Rumunije, Mađarske i Poljske dogovorili su strateško partnerstvo za razvoj regionalne mreže za vodonik. Prema sporazumu o partnerstvu, kompanije iz regiona sarađivaće i u dekarbonizaciji, razvoju zelenih gasova i istraživanju mogućnosti za (smanjenje emisije) CO2.

Partnerstvo je inicirao rumunski Transgas (Transgaz) a uključeni su i poljski Gas-sistem (Gaz-System), slovački Eustrim (Eustream) i mađarski FGSZ. Četiri operatera su potpisala memorandum o razumevanju i pozvala ostale iz regiona da im se priključe.

Saradnja će, kako su rekli u Eustrimu, omogućiti zajednički rad u više oblasti.

Ciljevi partnerstva su i deljenje dobre prakse oko vodonika i transporta CO2, dekarbonizacija poslovanja i proizvodnja vodonika. Sporazum o saradnji takođe nastoji da identifikuje tržište vodonika i primenu u različitim industrijama, kao i rad na izradi relevantnog regulatornog okvira.

Kako je naveo Euraktiv Slovačka, predviđena je i saradnja u pripremi studija izvodljivosti.

“Memorandumom o razumevanju podržavaju se u velikoj meri sve inicijative koje će ubrzati razvoj lanca vrednosti za vodonik u regionu Centralne Evrope i skreće pažnja na regionalne karakteristike za ujednačenu evoluciju mreže za vodonik u EU”, navodi se u saopštenju Eustrima.

Aktivnosti te kompanije ukazuju da je ona poslebno zainteresovana za istraživanje upotrebe vodonika

U septembru 2021. Eustrim je potpisao memorandum o razumevanju sa kompanijama EP Infrastruktura, NAFTA i RWE Snabdevanje i trgovina o potencijalnom razvoju proizvodnje tzv. plavog vodonika u Slovačkoj.

Očekuje se da vodonik ima značajnu ulogu u dostizanju ciljeva EU za smanjenje emisije sa efektima staklene bašte za 55 odsto do 2035.

U Slovačkoj vodonik snažno podržava ministar ekonomije Ričard Sulik koji je obećao milijardu evra investicija. Oko 200 miliona evra od te sume bilo bi potrošeno na istraživanje upotrebe vodonika u sektoru transporta.

Direktor Slovačkog udruženja za električna vozila (SEVA) Patrik Križanski kaže da vodonik ima veliki potencijal u dekarbonizaciji industrije ali ne i u transportnom sektoru, gde ne može da konkuriše električnim vozilima na baterije.

Izvor: Beta/ EURACTIV

Inovativna rešenja u oblasti zaštite životne sredine

Foto: EU info mreža
Foto: EU info mreža

Deset inovativnih rešenja u oblasti zaštite životne sredine predstaljeno je u završnici studentskog Think Green haktona održanog od 13. do 15. aprila 2022, u Naučno-tehnološkom parku Beograd (NTP Beograd). 

Na trodnevnom događaju učestovalo je više od 45 studenata, podeljenih u 10 multidisciplinarnih timova, koji su kreirali rešenja za 6 postavljenih izazova u oblasti zaštite životne sredine: od upravljanja poljoprivrednim, reciklabilnim i otpadom visoke vrednosti, do monitoringa punjača za električna vozila i balansiranje proizvodnje i potrošnje električne energije. Izazove su definisale kompanije članice NTP Beograd.

Prvog dana hakatona timovima su dodeljeni izazovi uz tačan opis problema, a studenti su potom imali 48 sati da kreiraju svoja rešenja koja se sastoje od tehničkog dela i ispitane potrebe na tržištu. Njih su predstavili poslednjeg dana hakatona pred stručnim žirijem, koji je odabrao tri tima koja su najbolje odgovorila izazovima.

„Cilj Think Green hakatona je da motiviše studente da razmišljaju o ekologiji i zelenim tehnologijama, kao i da se upoznaju sa osnovama tehnološkog preduzetništva i načinima na koje ono može da reši globalne izazove. Organizacijom ovakvih događaja NTP Beograd nastoji da podstakne i ohrabri razvoj kreativnog razmišljanja, preduzetničkog duha i inovativnih tehnoloških rešenja među mladima,” istakao je Bojan Milenković, koordinator za podršku razvoju inovacija u Naučno-tehnološkom parku Beograd.

Studenti su na razvoju inovativnih rešenja radili uz podršku 15 tehnoloških i biznis mentora, a imali su priliku da čuju i predavanja o aktuelnim ekološkim trendovima u svetu, razvoju inovativnih biznisa i iskustvima sa globalnih hakatona.

Nagradu za najbolje rešenje poneo je tim TerraWatt koji je predložio rešenje za razvoj inteligentnog sistema za merenje i kontrolu na električnoj mreži, koji se može koristiti za predikciju potrošnje električne energije kod trgovaca električnom energijom. Drugo mesto pripalo je timu Wastelocate za predloženu platformu za unapređenje ciklusa upravljanja poljoprivrednim otpadom i povezivanje poljoprivrednika sa prerađivačima poljoprivrednog otpada, dok je treće mesto poneo Otpadium za aplikaciju za uspostavljanje komunikacije između poljoprivrednika i otkupljivača poljoprivrednog otpada.

Sva tri prvoplasirana tima dobijaju priliku da uz ekspertsku podršku nastave razvoj poslovne ideje tj. inovativnog rešenja do koga su došli na hakatonu. Dva prvoplasirana tima kao nagradu dobijaju i višednevnu studijsku posetu u evropsku prestonicu inovacija 2020, Luven u Belgiji, a za trećeplasirani tim je obezbeđena vredna literatura u oblasti razvoja inovativnih biznisa i startap kompanija.

Studentski Think Green hakaton organizovan je u okviru projekta „EU podrška Naučno-tehnološkom parku Beograd u pružanju usluga inovativnim kompanijama”, dok je deo nagrada obezbeđen kroz projekat „Puls Evrope – medijske posete EU”. Oba projekta finansira Evropska unija.

Kroz različite projekte, EU više od dve decenije podržava reformski proces u Srbiji – između ostalog radi se na unapređenju životne sredine, podršci preduzetništvu, razvoju inovacija…

Ovu godinu, Evropska unija je proglasila godinom mladih.

“Događaji poput ovog, na kojima mladi iskazuju svoj potencijal i na kreativan način nude različita rešenja, u ovom slučaju u oblasti životne sredine, pokazatelj su da mladi, uz adekvatnu podršku, mogu biti pokretači promena u društvu. Drago nam je da kao EU projekat možemo da podržimo mlade koji su ponudili najbolja rešenja i omogućimo im studijsko putovanje u Luven, grad studenata, inovacija i startapova”, rekla je Marina Rakić, vođa tima projekta „Puls Evrope – medijske posete EU”.

Izvor: EU info mreža

Direktor Udruženja mlinara: Uskoro velike nestašice brašna

Photo-illustration: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Iako je ograničena cena osnovnih životnih namirnica, u koje spada i brašno, bila dovoljno jak udar na mlinare, Vlada Srbije nedavno je donela novu odluku, kojom se ograničava izvoz brašna. Posledica ove, po ocenama stručanjaka besmilene, odluke je obustava proizvodnje brašna, usled gomilanja zaliha kojima preti propadanje. Sada građanima ne prete samo poskupljenja, već i velike nestašice.

Direktor poslovnog udruženja mlinara i fabrika testenina „Žitounija“ Zdravko Šajatović rekao je da je odluka o obustavi proizvodnje sasvim očekivana, jer proizvođači više nemaju za koga da proizvode tolike količine brašna, kada zalihama već preti propadanje usled dugog stajanja na visokim temperaturama.

Međutim, kupci iz inostranstva su se, kako kaže Šajatović snašli, te sada brašno kupuju od drugih dobavljača, dok su srpski mlinari u nezavidnom položaju.

Kada je u pitanju tržište u Srbiji, te posledice koje bi obustava proizvodnje mogla da prouzrokuje, naš sagovornik ističe da bi moglo da se desi da se isporuke pojedinih vrsta brašna, poput tipa 400, smanje, te da bi mogla da usledi nestašica.

On objašnjava da je trenutno potpuno neisplativo za mlinare da melju 100 kilograma pšenice kako bi dobili 15 kilograma tog tipa brašna, jer je cena pšenice trenutno previsoka.

Šajatović pretpostavlja da bi potencijalna nestašica dovela do poskupljenja brašna u prodavnicama, ali naglašava da to nije najgori scenario.

“Ne treba brinuti o cenama, treba brinuti o velikim nestašicama, jer kada dođe do njih, to će biti direktna posledica zabrane izviza, za šta je kriva Vlada, a zbog čega su to uradili verovatno ne znaju ni oni sami”, kaže Šajatović.

Agrarni analitičar Žarko Galetin takođe je stava da su odluke koje su donošene u poslednjih nekoliko meseci bile štetne za proizvođače, te da je njihovo nezadovoljstvo potpuno očekivano.

“Dovoljno je sabrati jedan i jedan i doći do zaključka. Dakle, pšenica je došla do 36 dinara na berzi u Novom Sadu, što je istorijski rekord, te je potpuno neisplativo proizvoditi brašno u ovakvim uslovima”, objašnjava Galetin i dodaje da ga ne bi začudilo kada bi i proizvođači ostalih proizvoda čije su cene zamrznute odabrati obustavu proizvodnje kao način da pokažu državi koliko je ova odluka loša.

Prema njegovim rečima, najgori scenario za građanstvo, ali i za vlast bile bi nestašice, što će se, ukoliko država nešto konkretno ne uradi, zasigurno desiti.

Izvor: Nova

Za iskorenjivanje energetskog siromaštva potrebne hrabre odluke

Foto: Fondacija Centar za demokratiju
Foto: Fondacija Centar za demokratiju

Energetsko siromaštvo ne prestaje da bude jedan od glavnih problema za građane Srbije. Veliki procenat stanovništva ne može da priušti grejanje više od jedne prostorije tokom zimskih meseci, a čak i oni koji se greju na gas i koje bismo nazvali „dobrostojećim“, samo su na korak od energetskog siromaštva, rekli su učesnici debate „Koliko ušteda energije doprinosi Ciljevima održivog razvoja” održanoj juče u prostoru Miljenko Dereta.

Prof. dr Ksenija Petovar predstavila je svoju studiju „Energetsko siromaštvo“ u kjoj se nalaze osnovni koraci neophodni da bi se smanjilo energetsko siromaštvo u Srbiji.

Prema njenim rečima, štednja energije je javni interes, ali se to u našoj zemlji nedovoljno razumeva. Petovar je navela primer Skandinavskih zemalja koje imaju više uslova da budu rastrošne, ali ipak mnogo više polažu na uštedu energije, dok je na Balkanu potpuno suprotno.

Ona se osvrnula i na novčanu pomoć koju osvaruju „energetski ugroženi kupci“ za koju kaže da ne doprinosi rešavanju energetskog siromaštva, već ga dalje reprodukuje. Ovo je naročito važno imajući u vidu da će se broj energetski ugroženih kupaca popeti sa trenutnih 70.000 na 200.000 u narednoj godini, prema predviđanjima profesorke Petovar.

Ekspert za energetiku Aleksandar Kovačević upozorio je da bi, imajući u vidu svetsku energetsku krizu, ali i srazmere energetskog siromaštva u Srbiji, trebalo da uzmemo najgori scenarijo prilikom donošenja odluka.

„U Srbiji je i dalje dominantno ogrevno drvo, ali mi imamo 30 godina kontinuiranog gubitka kvalitetnih šuma što se nikada u istoriji nije desilo. Drvo je duplo skuplje nego prošle godine, a lignit, ugalj lošeg kvaliteta, skuplji je nego kameni ugalj na svetskom tržištu. U narednom periodu možemo da očekujemo smanjenu pomoć iz Evropske unije, a otvoreno je i pitanje stabilnog snabdevanja gasom“, objašnjava Kovačević faktore koji mogu da pogoršaju energetsko siromaštvo.

Subvencije nisu namenjene onima kojima su najpotrebnije

Učesnici su se osvrnuli i na aktuelne subvencije za unapređenje energetske efikasnosti kuća gde građani finansiraju 50 odsto radova, dok 50 odsto sredstava daje lokalna samouprava.

Kako kaže Aleksandar Macura iz RES fondacije, ove subvencije promašuju one kojima su najpotrebnije jer je svota novca koju građani moraju da izdvoje još uvek prevelika, a istraživanja pokazuju da većina građana ne može da priušti iznenadne troškove veće od 13.000 dinara.

Foto: Fondacija Centar za demokratiju

Isto važi i za energetski efikasne uređaje koji su preskupi i, samim tim, nedostupni onima kojima su najpotrebniji, kaže Kovačević.

Maja Petković iz Ministarstva građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture napominje da država ima u vidu nemogućnost građana da energetski saniraju svoje domove uz postojeće subvencije i dodaje da su u planu i subvencije od 100 odsto. Međutim, brojni nelegalni objekti, čije dimenzije premašuju dozvoljene i koji nisu građeni u skladu sa propisima, prave zastoj u realizaciji ovih planova, pa je prioritet države da najpre pomogne onima koji žive u legalnim objektima.

Zaključak debate je da energetsko siromaštvo još uvek nije dovoljno u fokusu u našoj zemlji, te da država mora da se odvaži na hrabre korake kako bi većinsko stanovništvo izvela iz energetskog siromaštva.

Javnu debatu „Koliko ušteda energije doprinosi Ciljevima održivog razvoja“ organizovala je Fondacija Centar za demokratiju u okviru Platforme „Održivi razvoj za sve“.

Milena Maglovski