Home Blog Page 47

U Srbiji zbrinuto 36.000 tona e-otpada u 2023.

Foto-ilustracija: Freepik (freepik)
Foto-ilustracija: Freepik (freepik)

Prema preliminarnim podacima Udruženja reciklera Srbije, u 2023. godini zbrinuto je više od 36.000 tona električnog i elektronskog otpada, u ovoj zemlji regiona.

To je povećanje u odnosu na 2022, kada je zbrinuto 34,5 hiljada tona, kaže za Biznis u regionu Nikola Egić, predsednik Udruženja reciklera.

Slikovito, to čini kolonu dugu čak 100 km u kojoj je 9.000 kamiona i o kojima brine 5.000 radnika zaposlenih kod srpskih operatora i sakupljača reciklažnih sirovina.

Stanovnik Srbije godišnje “napravi” 7 kg e-otpada

Od ranije je prisutan podatak da prosečan građanin Srbije generiše više od sedam kilograma električnog i elektronskog otpada godišnje. Kako objašnjava Egić, iako se broj predstavlja per capita, zapravo se radi o industriji, svim pravnim licima i domaćinstvima.

Pročitajte još:

I gde je Srbija u regionu po pitanju reciklaže telefona, tableta, kućnih aparata, elektro opreme, tačnije svega onog što predstavlja e-otpad?

,,Po pitanju tretmana, Srbija raspolaže operaterima koji su u evropskom vrhu u pogledu tehnološkog nivoa, jer imaju kapacitete prerade većih količina otpada električne i elektronske opreme od onoga što se trenutno sakuplja“, navodi Egić.

Preduzeća su potpuno disciplinovana delom i zbog zakonske obaveze da predaju elektronski otpad operateru. Elektronski otpad nije komunalni već opasan otpad. Građani su razvili svest i navika da se pozove operater da odnese stari uređaj kad se kupi novi je već “stara” navika, kaže prvi čovek Udruženja reciklera.

Ostatak teksta pročitajte ovde.

Izvor: Biznis u regionu

Globalne cene hrane padaju sedmi mesec zaredom

Foto-ilustracija: Unsplash (Meriç Tuna)
Foto-ilustracija: Pixabay

Izveštaj Organizacije za hranu i poljoprivredu Ujedinjenih nacija (FAO) pokazuje pad referentne vrednosti svetskih cena prehrambenih proizvoda sedmi mesec zaredom zajedno sa februarom, usled smanjenja međunarodnih cena za sve glavne žitarice koje su prevagnule nad porastom cena šećera i mesa.

Indeks cena hrane FAO za februar beleži 0,7 odsto manje u odnosu na januar i 10,5 odsto manje u odnosu na isti mesec prethodne godine. Cene žitarica opale su za 5,0 odsto u februaru, sa najvećim padom izvoznih cena kukuruza zbog očekivanja velikih žetvi u Južnoj Americi i konkurentskih cena iz Ukrajine, dok su cene pšenice pale zbog snažnog izvoza iz Ruske Federacije. Indeks cena biljnog ulja smanjio se za 1,3 odsto od januara, uglavnom zbog padanja cena sojinog ulja, dok su cene palminog ulja neznatno porasle. Cena pirinča je takođe pala za 1,6 odsto.

Pročitajte još:

S druge strane, indeks cena šećera je porastao za 3,2 odsto u februaru, reflektujući zabrinutost zbog proizvodnje u Brazilu, Tajlandu i Indiji. Cena mesa, prvenstvneo goveđeg i peradi, takođe je porasla, a razlog za to jeste i uticaj jakih kiša na transport stoke u Australiji, dok su cene svinjskog mesa blago porasle zbog povećane potražnje iz Kine. FAO indeks cena mlečnih proizvoda porastao je, vođen većom potražnjom za puterom od strane azijskih kupaca.

Globalna trgovina žitaricama trebalo bi da poraste, podstaknuta izvozom kukuruza iz Ukrajine i većom potražnjom iz Kine. U Americi, Rusiji, Kini, Indiji i Pakistanu se zbog povoljnih vremenskih uslova takođe mogu očekivati dobri prinosi ove godine.

Izveštaj takođe ukazuje na akutnu nesigurnost hrane u 45 zemalja širom sveta, uzrokovane sukobima i lošim vremenskim uslovima, posebno ističući zabrinutost za stanovnike pojasa Gaze i zemlje južne Afrike koje su pogođene sušom povezanom sa El Ninjom. 

Energetski portal

Elektroprivreda Republike Srpske ulaže u modernizaciju mreže

Foto-ilustracija: Pixabay (NickyPe)
Foto-ilustracija: Unsplash (shane-rounce)

Elektroprivreda Republike Srpske (ERS) kreće u automatizaciju i modernizaciju distributivne mreže, a sa partnerom koji bude izabran za nabavku opreme i materijala biće potpisan trogodišnji ugovor težak 35 miliona konvertibilnih maraka (KM), odnosno oko 18 miliona evra, saznaje portal CAPITAL.

Na nedavno raspisanom tenderu traži se firma koja je u poslednje tri godine imala pozitivno poslovanje i uspeh u realizaciji sličnog ugovora minimalne vrednosti osam miliona KM.

Takođe, budući partner ERS-a mora dati garancije za opremu i izvedene radove na minimalno 12 meseci, kao i da otkloni eventualne kvarove i uočene nedostatke.

Gledaće se ekonomski najpovoljnija ponuda, gde cena nosi 90 odsto bodova, a rok plaćanja 10. Od dobavljača se traži i garancija za ozbiljnost ponude od 150.000 KM.

U ERS-u smatraju da je distributivna mreža strateška infrastruktura, koja bez dodatnih ulaganja i nužnog osavremenjavanja neće moći da odgovori zahtevima za integraciju novih korisnika.

Pročitajte još:

„Distributivna mreža bez ulaganja neće moći da obezbediti kvalitet i kontinuitet isporuke u granicama garantovanih parametara propisanih pravilnikom o regulaciji kvaliteta snabdevanja’’, navode oni.

Kažu da su ključni elementi novog sistema rastavljači sa motornim pogonom i mogućnošću daljinskog upravljanja, inteligentni rastavljači opremljeni detektorima kvarova i riklozeri.

Cilj je unaprediti proces lociranja mesta kvara i skraćenje vremena potrebnog za njegovo otklanjanje.

Foto-ilustracija: Unsplash (Alexander Schimmeck)

Sve je, dodaju, nastavak procesa automatizacije, započetog uspostavljanjem sistema za monitoring i upravljanje.

„Upravo otkazi na srednjenaponskoj opremi i mreži pogađaju najveći broj korisnika pri čemu takvi prekidi neprihvatljivo dugo traju’’, navodi se u tenderskoj dokumentaciji.

Inače, plan je da se nakon izbora partnera, uspostave zajednički stručni timovi koji će obići teren i identifikovati kritične tačke na mreži za svaku terensku jedinicu.

Nakon toga biće izrađen projekat automatizacije, na osnovu kojeg će biti izabrana oprema i alternativna podrška.

Pored isporuke potrebne opreme i materijala, dobavljač se obavezuje na njenu montažu i ugradnju, kao i uvezivanje u postojeći SCADA sistem.

Ponude za tender primaju se do podne 23. aprila 2024. godine.

Izvor: CAPITAL

Raspisan javni poziv za subvencije za tov stoke

Foto-ilustracija: Unsplash (Ryan Graybill)
Foto-ilustracija: Pixabay (Miller_Eszter)

Objavljen je javni poziv za dostavljanje zahteva za pravo na finansijske podsticaje u sektoru stočarstva za 2024. godinu, što obuhvata tov junadi, svinja, jagnjadi i jaradi.

Rok za podnošenje zahteva je postavljen do 11. aprila 2024. godine.

Zainteresovani mogu podneti svoje zahteve putem platforme eAgrar ili portala ePodsticaji, za stoku koja je predata klanici, izvezena ili poslata na područje Autonomne pokrajine Kosovo i Metohija nakon 13. juna 2023, što je bio završetak prethodnog poziva, navodi se na sajtu Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede.

Podnošenje zahteva organizovano je tako da se za svaku vrstu tovnih grla podnosi zaseban zahtev, uz pravilo da za pojedinu vrstu stoke važi jedinstven zahtev.

Podsticaji za tov junadi mogu iznositi od 22.000 po grlu u tovu, od 3.000 za tov jagnjadi ili jaradi po grlu u tovu i 1.500 za svinje, navodi se u tekstu Javnog poziva.

Pročitajte još:

Ukupan raspoloživ iznos namenjen za ove subvencije iznosi 5.250.000.000 dinara.

Što se tiče lica koje se prijavljuje za podsticaje, pravo ostvaruje na najviše 6.000 grla tovnih svinja.

Pravo na podsticaje stiču pravna lica, preduzetnici, kao i fizička lica koja su nosioci komercijalnih porodičnih poljoprivrednih gazdinstava, pod uslovom da zadovoljavaju kriterijume propisane zakonom koji reguliše podsticaje u poljoprivredi i ruralnom razvoju, te da su izvršili obnovu registracije svojih gazdinstava za tekuću godinu u Registru poljoprivrednih gazdinstava.

Tekst Javnog poziva možete pronaći OVDE.

Energetski portal

RE-Source Croatia 2024 – razvoj PPA ugovora

Foto-ilustracija: Freepik (freepik)
Foto-ilustracija: Unsplash (American Public Power Association)

Velika II. Regionalna RE-Source Croatia 2024. konferencija posvećena razvoju PPA ugovora, održaće se u petak 15. marta 2024. godine u Zagrebu u Hotelu Sheraton.

Konferenciju će otvoriti Damir Habijan, ministar ekonomije i održivog razvoja, a pored njega prisustvovaće i stručnjaci iz evropske RE-Source platforme za razvoj PPA ugovora, zatim iz krovne evropske organizacije za energiju sunca SolarPower Europe, kao i iz Wind Europe, najvećeg evropskog udruženja za energiju vetra. Intervju sa predstavnicima ovih organizacija biće moguć dan pre održavanja konferencije, za šta je potrebna prethodna najava.

Obnovljivi izvori energije Hrvatske (OIEH), kao nosioci evropske RE-Source platforme za razvoj PPA ugovora za Hrvatsku i regiju, organizatori su ovogodišnje konferencije.

Konferencije je i prošle godine okupila preko 350 učesnika na ovu temu, što je pokazatelj da se ključ zelene tranzicije nalazi upravo u razvoju PPA ugovora.

Pročitajte još:

Kako PPA (eng Power Purchase Agreement) ugovor funkcioniše

Naime, kompanije koje su veliki potrošači električne energije potpisuju dugogodišnje ugovore o kupovini električne energije po unapred dogovorenim cenama sa proizvođačima obnovljive energije. Na ovaj način, proizvođači energije iz obnovljivih izvora osiguravaju prodaju proizvedene električne energije, a kupci obezbeđuju sigurno snabdevanje zelenom energijom po dogovorenoj ceni.

Foto-ilustracija: Freepik (freepik)

Podaci evropske RE-Source platforme pokazuju da su PPA ugovori u 2023. godini zabežili porast od 40 odsto u odnosu na godinu ranije sa ostvarenih 10,4 GW novih kapaciteta obnovljive energije. Ovo je pokazatelj sve većeg zamaha potražnje za obnovljivim izvorima energije među evropskim preduzećima.

Sektore najvećih korporativnih kupaca obnovljive energije u Evropi u 2023. predvodila je teška industrija, zatim IKT, maloprodaja, telekomunikacije, kao i inženjerstvo i tehnologija. Španija i Nemačka zajedno čine gotovo 50 odsto ukupno potpisanih PPA ugovora u 2023. godini što ih čini predvodnicama.

PPA tržištu prošle godine su se Hrvatskoj, Bugarskoj, Austriji i Rumuniji pridružile i Mađarska, Slovenija i Portugal.

Energetski portal

Da li Evropa sprovodi dobre politike prilagođavanja na klimatske promene?

Foto-ilustracija: Freepik (freepik)
Foto-ilustracija: Unsplash (Dan Maisey)

Kontinuirana istraživanja pokazuju da Evropa predstavlja kontinent koji se zagreva brže od svih drugih. Evropska agencija za životnu sredinu (EEA), iznela je podatke koji ukazuju na to da politike i akcije prilagođavanja na promenjene klimatske uslove, ne idu u korak sa brzinom kojom rastu rizici izazvani ovim problemom. Štaviše, postepena adaptacija neće biti dovoljna, već su potrebne hitne akcije čak i za one rizike koji i dalje nisu ocenjeni kao kritični.

Naime, EEA ukazuje na glavne klimatske rizike za Evropu u okviru pet širokih grupa – ekosistemi, hrana, zdravlje, infrastruktura i ekonomija i finansije.

Procene su da gotovo svi rizici smešteni u grupi ekosistemi, zahtevaju hitne ili dodatne mere na postojeće. Šume, močvare i drugi ekosistemi jesu ugroženi, ali među njima se ističu morski i obalni ekosistemi kao posebno ugroženi. Primera radi, obalni ekosistemi su pogođeni erozijom, poplavama i porastom nivoa mora. Postojeće zagađenje u vodenim ekosistema dodatno izaziva negativne posledice porastom temperature vode. Koliko je važno zaštiti, očuvati i unaprediti ekosisteme, govori to da bi se smanjenjem rizika vezanih za ekosisteme, smanjili i oni koji se odnose na hranu, zdravlje, infrastrukturu i ekonomiju i finansije.

Kada je reč o grupi hrana, južna Evropa posebno je pogođena rizicima od vrućine i suša za proizvodnju useva. Iako se ovo područje karakteriše kao kritični nivo, ni zemlje u centraloj Evropi nisu izvan opasnosti. Dugotrajne suše su velika pretnja za sigurnost snabdevanja hranom i vodom, a proizvodnja hrane životinjskog porekla zahteva značajne količine vode. Zbog toga se kao jedno od rešenja navodi delimičan prelazak sa proteina životinjskog porekla na one na bazi biljaka.

Pročitajte još:

Visoke temperature najozbiljniji su pokretač klimatskih rizika po zdravlje ljudi, navodi EEA. Posebno rizičnu grupu predstavljaju ljudi koji rade na otvorenom, starije i osobe koje žive u urbanim uslovima gde dolazi do stvaranja toplotnih ostrva ili gde nema adekvatnog pristupa hlađenju.

Govoreći o infrastrukturi, u obzir se uzima izgrađena sredina, kao i usluge energije, vode i transporta. Rizici od sve učestalijih i ekstremnijih poplava se i dalje relativno dobro kontroliše, međutim, porast nivoa mora i jačanje oluja mogu da izazovu velike štete. Globalno zagrevanje traži, primera radi, i bolju energetsku efikasnost zgrada.

Foto-ilustracija: Freepik (wirestock)

Sve prethodno navedeno utiče i na evropsku ekonomiju i finansije. Primera radi, pored materijalne štete do kojih dolazi usled poplava, oluja, suša i drugih vremenskih neprilika, pretnja koju izazivaju pomenuti rizici već unapred dovodi i do povećanja premije osiguranja.

Prisećanja radi, 2023. godina zvanično je proglašena za najtopliju ikada zabeleženu. Podaci pokazuju da je prosečna globalna temperatura u periodu od 12 meseci između februara 2023. i januara 2024. godine, premašila predindustrijske nivoe za 1,5oC.

Kako bi se ovakve promene zaustavile, a rizici u pomenutim oblastima smanjili, potrebno je najveću pažnju usmeriti na prvu oblast, odnosno ekosisteme. Njihovim oporavkom, direktno će se pomoći rešavanje ostalih rizika. Zbog toga, kako navodi EEA, potrebna je implementacija EU Zakona o obnovi prirode, kao i obnavljanje mreže zaštićenih područja unutar, ali i izvan Natura2000. Ništa manje važno je i ojačanje planiranja pomorskog prostora i implementacija onih planova koji su u vezi sa upravljanjem obalom. Kao još jednu stavku, treba pomenuti i smanjenje zagađenja iz poljoprivrednih i industrijskih aktivnosti.

Energetski portal

Trebinje: Vrhunski stručnjaci iz nekoliko zemalja učestvovaće na Samitu energetike

Foto-ilustracija: Unsplash (stefan-kostic)
Foto: SET Trebinje

Deset dana pre početka Samita energetike u Trebinju, prema  planiranom programu, jasno je da će ovo peto po redu okupljanje stručnjaka iz oblasti energetike, po sadržaju i i po  listi učesnika  biti najpotpunije i najraznovrsnije do sada. Svoje učešće na sedam panela i u pratećim razgovorima „jedan na jedan“ potvrdili su neki od najeminentnijih stručnjaka u naučnom i poslovnom sektoru. 

,,Iz godine u godinu nastojimo da podignemo lestvicu na viši nivo. Tako će biti i ovog puta, jer smo se potrudili da okupimo što više vrhunskih stručnjaka iz raličitih oblasti. Izmeću ostalog, učesnici SET-a moći  će da čuju stavove  i mišljenja direktora čak sedam elektroprivreda regiona, i to već na prvom panelu na temu povezanosti i saradnje elektroprivreda, čiji će moderator biti uvaženi profesor dr. Nikola Rajković. Na ovom panelu govoriće i Frančesko Korbo, vodeći čovek  Odseka Energije Evrope za zapadni Balkan i Hrvatsku, pri Evropskoj banci za obnovu i razvoj“, istakao je direktor Samita energetike Aleksandar Branković. 

Među stručnjacima koji će govoriti o važnim i aktuelnim temama u energetskom sektoru,  jesu i bivši državni sekretar za energetiku Republike Srbije, Jovanka Atanacković, direktorka projekata za tržište Srbije u kompaniji CWP Europe, jedne od najvećih svetskih kompanija koja investira u obnovljive izvore energije

PROČITAJTE JOŠ:

Foto: SET Trebinje

,,Naravno da će tu biti i vodeći stručnjaci iz Energetske zajednice, Naida Taso i  Jasmina Trhulj, diskutovaće se na temu tržišta električne energije. Moram pomenuti i  Juliju Sabo iz „Aurora Energy  research“, Slobodana Latinovića iz Erste banke iz Beča i Miloša Mladenovića iz konsultatnstve kuće SEEPEX. Uglavnom, potrudili smo se da iz svake oblasti imamo najbolje stručnjake koji znaju i imaju šta da kažu o određenoj temi”, najavio je Branković.

Na jednom od  sedam panela raspravljaće se i o sajber-sigurnosti, gde će poseban gost biti Dragan Davidović,  direktor „Kasperski“ za istočnu Evropu, a reč je o vodećoj  kompaniji u obalsti sajber-sigurnosti na globalnom nivou.  

Jedna od tema biće gasifikacija i izgradnja gasnih elektrana uz učešće Timura Kiseljeva iz „Gazprom Energo Holdinga“, Milana Terzića iz „MET grupe“ i Aleksandara Ivankovića iz „Optima grupe“, dok će o prozjumerima i zakonskim rešenjima i upravljanju solarnim elektranama govoriti ministar finansija i trezora u Savetu ministara BiH, Srđan Amidžić, stručnjak za upravljanje obnovljivim izvorima energije Željko Marković i vlasnik kompanije ETMAX, Siniša Maksimović. 

Peti Samit energetike u Trebinju biće održan od 20. do 22. marta, a očekuje se prisustvo oko hiljadu učesnika i gostiju.

Izvor: SET Trebinje

Opština Kula rekonstrukcijom javnog osvetljenja značajno štedi struju

Foto: Dragan Đorđević
Foto: Dragan Đorđević

U Opštini Kula završen je projekat rekonstrukcije javnog osvetljenja, čime će Opština ostvariti 80 odsto uštede na godišnjem nivou, kada je reč o potrošnji električne energije. Preciznije, reč o je 2.074.727,46 kWh, dok će emisija CO2 biti smanjena za 2.280,13 tona godišnje.

Modelom javno-privatnog partnerstva (JPP) za zamenu, racionalizaciju i održavanje dela sistema javnog osvetljenja primenom mera uštede energije, rekonstrukcija je završena za samo 69 dana.

Projekat predstavlja prekretnicu ka modernizaciji, održivosti i odgovornom upravljanju resursima, ali i uštedi u budžetu Opštine Kula u iznosu od najmanje 501.790,46 evra za period od 15 godina, na koliko je zaključen ugovor, navodi se u saopštenju Proglas Public Relations.

Pročitajte još:

Foto: Dragan Đorđević

Energetsku efikasnost omogućiće 6.998 modernih THORN LED svetiljki koje su ugrađene, a čiji je vek trajanja 25 godina, što je 10 godina više od trajanja ugovora.

U Opštini Kula, pored ekonomskih ušteda, ostvariće se i druge pogodnosti kao što su unapređenje kvaliteta života građana i povećana bezbednost u saobraćaj. Takođe, projekat donosi dobrobit i kada je reč o očuvanju životne sredine, kroz održivost i dostizanje ciljeva održivog razvoja, smanjenje emisije ugljen-dioksida i redukciju svetlosnog zagađenja.

Radove na inovativnoj LED tehnologiji izvela je grupa ponuđača: PLC Interenergo, Smart Energy Investment i podizvođači Еsco Elios, Somborelektro i HS Engineering.

Energetski portal

Solarna energija za naučna istraživanja u Australiji

Foto-ilustracija: Pixabay (Michael_Pointner)
Foto-ilustracija: Pixabay

Australijska organizacija za nuklearnu nauku i tehnologiju (ANSTO), locirana u Klejtonu, oko 20 kilometara od Melburna, preduzela je značajan korak u energetskoj tranziciji, i postala je primer zelene transformacije u naučnoj zajednici. Kao jedan od vodećih nacionalnih istraživačkih instituta, ANSTO je prepoznao potrebu za smanjenjem svojih operativnih troškova ali i uticaja na sredinu, naročito ako se uzmu u obzir velike količine električne energije koje su potrebne za ovakva istraživanja.

U okviru ANSTO instituta nalazi se australijski sinhrotron, napredni istraživački objekat koji koristi tehnologiju akceleratora čestica. Ubrzavajući elektrone blizu brzine svetlosti, sinhrotron proizvodi intenzivnu svetlost koja omogućava naučnicima da detaljno proučavaju strukturu i svojstva materijala na atomskom i molekularnom nivou. Medicina, biologija, hemija, inženjerstvo i fizika, neke su od oblasti gde se dešavaju otkrića poput novih materijala ili novih lekova.

Pročitajte još:

Radi efikasnije, ekonomičnije i čistije proizvodnje i potrošnje električne energije, ANSTO je instalirala više od 3200 solarnih panela na krovovima svojih objekata, uključujući i impresivni kružni krov glavne zgrade sinhrotrona. Krov od 6.600 kvadratnih metara pokriven sa solarnim panelima, omogućavaće ANSTO-u da proizvede više od dva miliona kWh električne energije godišnje, uz istovremeno smanjenje emisija CO2 za više od 1.680 tona svake godine do 2029. godine, navodi se na sajtu organizacije.

Korišćenjem solarne energije, ANSTO znatno smanjuje operativne troškove, što omogućava dodatna ulaganja u istraživačke kapacitete i proširenje naučnih mogućnosti, istovremeno čuvajući planetu za buduće generacije.

Energetski portal

Nemačka: koliko je nuklearna energija ekonomski isplativa

Foto-ilustracija: Pixabay (distelAPPArath)
Foto-ilustracija: Pixabay

Nemački političari pozvali su na renesansu nuklearne energije. Međutim, prema mišljenju Prognos Almut Kirhner, fizičarke konsultanske agencije zadužene za oblasti energetike i klimatskih promena, nuklearna energija nema mnogo smisla.

Prema njenim rečima, svuda u Evropi i svetu tekući projekti gradnje nuklearnih elektrana dramatično kasne i poskupljuju. Dodala je i da je danas to ulaganje u ubedljivo najskuplji oblik proizvodnje struje, prenosi agencija DPA.

Kako je ocenila, politički predlozi su legitimni, ali mora iskreno da se kaže i da će trošak snositi poreski obveznici.

Neizbežan trošak ulaganja u nuklearnu elektranu, rekla je, nikada neće moći da se isplati sa tržišta energije. Čak u autoritarnim državama se pokazuje da gradnja nuklearki nije isplativa, objasnila je.

Pročitajte još:

Nemačka je prošle godine okončala eru proizvodnje struje iz atomske energije.

Kako se navodi, ključni argument političara koji podržavaju nuklearnu energiju jeste da ona obezbeđuje sigurnost snabdevanja strujom i obara cenu. Uz to, zagovornici navode da nuklearna energija ne izaziva klimatske promene.

Energetski portal

Kako domaći poljoprivrednici da iskoriste evropsku kasu

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Unsplash (Randy Fath)

Proizvođači koji planiraju da ulažu u nove zasade, opremu i objekte na poljoprivrednom gazdinstvu, mogu do 24. maja da konkurišu za bespovratna sredstva iz Evropskog fonda IPARD Tri. Tokom aprila biće raspisan i konkurs za investicije u preradu i marketing, a početkom juna za investicije u seoski turizam. IPARD nije nikakav bauk, ljudi treba da budu ohrabreni da apliciraju, kaže za RTS projektni menadžer delegacije EU u Srbiji Andrej Papić.

Oko 580 miliona evra evropskog novca i novca koji je obezbedila naša država do 2027. godine može da uđe u srpski agrar.

Projektni menadžer delegacije Evropske unije u Srbiji Andrej Papić je rekao za RTS da zvanične informacije o apliciranju za IPARD projekte poljoprivrednici mogu naći na sajtu Ministarstva poljoprivrede.

„Kada IPARD odobri projekat, poljoprivrednici mogu ući u investiciju, ne gleda se da li će novac uložiti iz kredita ili sopstvena sredstva i posle toga podnose zahtev za povraćaj sredstava, koji može da iznosi do 75 odsto“, kaže Papić.

Kako bi konkurisali za sredstva, poljoprivrednici moraju da imaju biznis plan.

Papić kaže da poljoprivrednici moraju sami da donesu odluku da li će sami da ga naprave ili će da angažuju konsultantsku kuću i ističe da su poznati primeri poljoprivrednika koji su sami sastavljali aplikaciju i dobili sredstva.

Napomenuo je da na sajtu Ministarstva poljoprivrede postoji spisak konsultantskih kuća.

Papić kaže da su konsultantske usluge dozvoljene u IPARD-u i za njih se može tražiti povraćaj sredstava.

Kada je reč o razumevanju banaka prema IPARD-u, Papić kaže da postoji prostor da svi bolje razumeju proces IPARD-a, a neke banke pozitivno gledaju na IPARD prilikom odobravanja kredita, ali ne postoji mogućnost da se ulazi u poslovnu politiku banaka.

Pročitajte još:

Poljoprivrednik pravi sam finansijsku konstrukciju

Foto-ilustracija: Unsplash (frances-gunn)

Kaže da se ne ulazi u način na koji poljoprivrednik pravi finansijsku konstrukciju i da li pozajmljuje sredstva iz banke ili sam finansira projekat.

„Greške koje se najčešće dešavaju pa poljoprivrednik ne dobije sredstva IPARD-a su te da nisu podmireni porezi prema državi ili greške prilikom plaćanja. Plaćalo se sa tuđeg računa ili nije celokupna suma plaćena sa računa“, istakao je projektni menadžer delegacije Evropske unije u Srbiji.

Napomenuo je da iz IPARD-a za svakog ima nešto i da je on namenjen svim poljoprivrednicima.

„IPARD nije nikakav bauk, ljudi treba da budu ohrabreni da apliciraju, da ulože određeni trud i na kraju će se to isplatiti“, kaže Papić.

U aprilu kreće poziv za meru tri – prerada i marketing. Napominje da za ovu meru mogu da apliciraju pravna lica, jer to nije mera za fizička lica.

Mera sedam kreće u julu – ruralni turizam. Papić kaže da je ova mera namenjena svima koji su u toj aktivnosti i onima koji hoće da uđu u ruralni turizam.

„IPARD finansira do 30 kreveta, na kraju projekta mora smeštaj da bude kategorizovan. Može se očekivati povraćaj sredstava od 60 do 75 odsto“, kaže Papić i dodaje da period povraćaja se može očekivati u roku od godinu i po dana.

Izvor: RTS

Kako je poljoprivreda ugrozila savanu sa najvećim biodiverzitetom na svetu

Foto-ilustracija: Freepik (wirestock)
Foto-ilustracija: Freepik (rawpixel.com)

Seradu (Cerrado) – trposko savanski region u Brazilu koji je značajan zbog svog o biodiverziteta, poslednjih godina veoma je ugrožen usled razvoja poljoprivrede.

Podaci Svetskog ekonomskog foruma (WEF), govore da je ovaj region još pre desetak godina prepoznat kao poljoprivredni potencijal. Od tada, on je vodeći centar u Brazilu kada je reč o uzgoju i globalnom izvozu soje, kukuruza, šećerne trske i govedine. Štaviše, Seradu predstavlja 60 odsto od ukupnog poljoprivrednog proizvoda ove države.

Sve ovo dovelo je do degradacije ovog regiona, kako bi se zemljište prenamenilo za potrebe poljoprivrede. Problem je veliki, zato što je Seradu savana sa najvećim biodiverzitetom na svetu, a ujedno i drugi po veličini biom u Latinskoj Americi – koji je sada ugrožen. Preciznije, ona je dom za oko pet odsto svih biljnih i životinjskih vrsta na planeti. Pored toga, kao rezervoar za 14 odsto slatkih voda u Brazilu, Seradu je ključan za sigurnost snabdevanja vodom.

I u 2022. godini, svetski mediji pisali su o krčenju šuma koje je za samo godinu dana poraslo za preko 20 odsto. Novi podaci pokazuju da je u 2023. godini oko 7.800 km2 zemljište pretvoreno u poljoprivredno, što je povećanje od preko 40 odsto u odnosu na godinu ranije. Usled ovakvih aktivnosti, do sada je izgubljena polovina izvorne vegetacije.

Pročitajte još:

Dobre zalihe vode, pogodna temperatura i količina padavina, razlog je zbog čega je ovaj region prepoznat kao poželjan za razvoj poljoprivrede.

Kako bi se ovakav trend zaustavio, potrebno je uvesti održive poljoprivredne prakse, kao što je regenerativna poljoprivreda, kao i unapređena tehnologija koja povećava prinos bez daljeg pretvaranja zemljišta u poljoprivredno. Ovakve prakse omogućile bi se i obnovi deo degradiranog zemljišta, bez da se utiče na smanjenje prinosa. Politika koja se odnosi na zaštitu autohtone vegetacije mora da bude ojačana.

Energetski portal

Podrška za bolji život građana i ekološki odgovornije društvo

Foto: FORS Montenegro
Foto: Ljubaznošću Veselina Šturanovića

Sa idejom da pomognu opštinama, javnim ustanovama i javnim preduzećima da sprovode strategije i akcione planove, kroz realizaciju projekata u okviru programa Evropske unije, pre 17 godina osnovana je Fondacija za razvoj severa Crne Gore (FORS Montenegro) neprofitna, regionalna, razvojna organizacija koja se zalaže za socio-ekonomski razvoj, zaštitu životne sredine i unapređenje civilnog društva. FORS ima različita polja delovanja – od ekologije, zdravstva, vanrednih situacija do sporta, kulture i drugih oblasti.

O radu Fondacije, doprinosu poboljšanja kvaliteta života građana, projektima za unapređenje zaštite životne okoline, interesovanju opština i javnih preduzeća za saradnju, kao i zasluženom priznanju razgovarali smo sa Veselinom Šturanovićem, izvršnim direktorom FORS Montenegro.

On kaže da su u početku uglavnom radili sa opštinama iz severnog dela Crne Gore: Pljevlja, Berane, Bijelo Polje, Nikšić, Plav, Rožaje, ali se vremenom rad proširio na celu teritoriju države. Fondacija je isključivo projektno orijentisana, nema drugih prihoda, pa i veličina tima zavisi od broja projekata koje realizuju.

– U stalnoj ekipi su četiri osobe, a kada se poveća broj projekata, angažujemo još saradnika. Dosledno obavljamo zadatke, pokušavamo svaki dan da podižemo lestvicu nagore, jer je to dobro za dostizanje dobre radne forme – kaže Šturanović i dodaje da njihov posao nije lak, jer nema radnog vremena i uvek su na raspolaganju partnerima. Pošto su uvereni da rade pravu stvar, to ih ispunjava i sve je mnogo lakše.

U FOKUSU:

Na koji način i u okviru kojih projekata doprinosite unapređenju zaštite životne sredine i razvoju lokalne zajednice?

Foto: FORS Montenegro

– Životna sredina je jedan od pravaca u kojem Fondacija deluje, a u toj oblasti situacija nije povoljna, jer na svim meridijanima društvo ignoriše upozorenja koja šalje planeta. U okviru projekata sarađujemo sa službama koje su odgovorne za zaštitu životne sredine, koje imaju mogućnost donošenja preventivnih, ali i mera kaznene politike. Te dve stvari treba da funkcionišu uporedo i ne sme se odustajati od toga da shodno prekršaju koji je napravljen budu sankcionisani svi u skladu sa propisima. Kombinacija ta dva faktora i pravilna primena propisa morali bi da donesu bolje rezultate. Naš zadatak je da javnim službama koje se na različite načine bave životnom sredinom pomognemo tako što ćemo opremiti neko komunalno preduzeće sa kamionom za odvoz otpada, nabaviti opremu koja nedostaje ili pomoći da zamene dotrajalu. Cilj nam je i da donosioce odluka na državnom i lokalnom nivou informišemo neophodnim podacima i analizama koje će im poslužiti za planiranje i donošenje potrebnih akata za regulisanje oblasti odlaganja i upravljanja otpadom. Pokušavamo da pomognemo da oni posao obave bolje kako bi na što bolji način zadovoljili potrebe građana, što je naš generalni cilj. Kroz projekte Prekogranična inicijativa za zaštitu životne sredine i Prekogranični zeleni dogovor pokušavamo da pomognemo koliko možemo. U okviru prvog projekta, koji je realizovan u Nikšiću i Trebinju, cilj je bio jačanje kapaciteta institucija koje se bave zaštitom životne sredine kroz obuke, nabavku vredne opreme i vozila za odvoz smeća i inspekcijske aktivnosti, kao i informisanje stanovništva o značaju unapređivanja sistema upravljanja čvrstim otpadom i usklađivanja sa standardima. Cilj drugog projekta, koji je sada u toku, jeste unapređivanje kvaliteta usluga u sektoru zaštite životne sredine, upravljanja otpadom i podizanje nivoa svesti stanovništva o značaju ekološki odgovornog ponašanja u očuvanju životne sredine i prirodnih resursa. I u okviru drugog projekta je predviđena nabavka vozila za odvoz smeća za komunalno preduzeće u Beranama i nabavka terenskih vozila za službe koje se bave zaštitom životne sredine. Očekujemo početak realizacije projekta NRGCOM – Stvaranje odgovarajućih operativnih uslova za energetski održive zajednice u Dunavskom regionu, u kojem, pored nas iz CG, učestvuju i partneri iz Srbije i još 10 zemalja Dunavskog sliva. Cilj je podsticaj širenju energetskih zajednica stvaranjem odgovarajućeg okruženja za njihovo adekvatno funkcionisanje.

Foto: FORS Montenegro

Kako ustanovljavate probleme koje treba rešavati ili unapređivati? Zašto ste se opredelili za slogan Dela, a ne reči?

– Svaka osoba koja podeli sa nama problem sa kojim se suočava u poslu nam pomaže da osmislimo projekat. Mi ne sedimo u kancelariji, mi pričamo sa ljudima, analiziramo njihove potrebe i stavljamo ih u kontekst onoga što je važeća strategija iz te oblasti, onda to upoređujemo sa onim što donator zahteva i pobedničke ideje se same izdvoje. Za moto Dela, a ne reči smo se opredelili, jer ne želimo previše da pričamo, to može svako, a mi hoćemo da pokažemo delima iza čega stojimo. To je, po nama, jedini ispravan put.

Zašto se donatori opredeljuju za saradnju sa FORS-om, koji je osnovni kriterijum za podršku vašim projektima?

– FORS-u se odobravaju projekti u takmičarskom procesu isključivo na konkursima EU, tako da su oni dominantni donator. Oni gledaju ko može najbolje da ispuni njihovu misiju i ciljeve. Naše iskustvo je da će projekat dobiti oni koji najbolje predstave ono što žele da postignu. Od velikog značaja je i to da li je određena organizacija imala iskustva iz te oblasti, da je ranije realizovala projekte iz sličnih oblasti i sa uspehom i da ima uspostavljene kapacitete da administrativno i finansijski sprovede ono što je predložila kao projekat. Kombinacija ovoga prilikom ocene projekata kaže jeste li iznad ili ispod crte za uspešne i odobrene projekte, za razliku od onih koji će šansu potražiti sledeći put.

Intervju vodila: Mirjana Vujadinović Tomevski

Intervju u celosti pročitajte u Magazinu Energetskog portala ODGOVORNO POSLOVANJE

Archy Energy 2024 – Zelena arhitektura za održivu energetsku budućnost

Foto: ArchyEnergy Conference
Foto: ArchyEnergy Conference

ArchyEnergy 2024 je događaj koji će okupiti vrhunske stručnjake, vodeće kompanije, investitore i institucije u oblasti arhitekture i građevinarstva. Dvodnevna konferencija sa izložbom, koja će se održati 8. i 9. aprila, pruža jedinstvenu priliku za inspirativne razgovore, plodnu saradnju i razmenu najnovijih trendova i inovacija.

Tokom dva dana trajanja, posetioci će imati priliku da posete izložbu sa preko 20 renomiranih kompanija koje će predstaviti svoje proizvode i usluge. Pored toga, očekuje ih i stručna konferencija sa raznovrsnim programom koji obuhvata zanimljive panel diskusije i prezentacije aktuelnih tema i projekata.

Organizatori, u saradnji sa vodećim građevinskim časopisima i portalima „grenef“, „Podovi“ i „Prozori+Vrata“, nagoveštavaju inspiraciju i veredne informacije za sve učesnike. Njihovo bogato znanje i široka mreža kontakata doprinose kvalitetu manifestacije, čime se nastavlja dugogodišnja tradicija promovisanja inovacija u građevinskoj industriji.

Program događaja obuhvata svečano otvaranje, sedam panel diskusija o aktuelnim temama, kao i neformalne razgovore i razmenu ideja. Na kraju prvog dana, posetioci će imati priliku da se opuste i povežu na koktelu za networking, što će dodatno ojačati poslovne veze i doprineti opuštenoj atmosferi događaja.

Sponzori ovog događaja su vodeće kompanije u oblasti građevinskih materijala i tehnologija, koje svojim kvalitetom, inovacijama i liderstvom pokreću industriju napred. Svaka od njih donosi svoj jedinstveni doprinos i perspektivu, čime doprinosi uspehu ArhitekturaEnergy 2024.

Lazar Kuzmanov, Jugoslav Janjić, Aleksandar Osei Lartey, Nikola Martinović, Dejan Mitov, Radmila Marković Vavrin, Đorđe Bajilo su samo neki od istaknutih arhitekata koji su svojom vizijom i kreativnošću unapredili pejzaž naše građevinske scene. Na konferenciji podeliće svoje iskustvo, perspektive i viziju o budućnosti građevinske industrije, pružajući učesnicima dublji uvid u mogućnosti koje arhitektura pruža za stvaranje održivijih, estetskih i funkcionalnih prostora.

Foto: ArchyEnergy Conference
Foto: ArchyEnergy Conference

Uz podršku Ministarstva rudarstva i energetike, Privredne komore Srbije, Fakulteta Tehničkih Nauka, Slovenačkog Poslovnog Kluba i Saveta Zelene Gradnje Srbije, zajedno se radi na promociji održivog razvoja i inovacija u građevinskom sektoru.

Svaki panel pruža priliku da istražimo ključne korake u procesu razvoja projekata, od ideje do realizacije. Kroz prezentacije naših stručnjaka, prisutni će se upoznati sa izazovima i mogućnostima koje se javljaju tokom svake faze projekta. Od prvih zamisli, preko budžetiranja i finansijskog planiranja, pa sve do samog procesa izgradnje, predstavljeni projekti pružaju uvid u kompleksnost i dinamiku moderne građevinske industrije.

Najaktuelnije teme iz arhitekture, građevinarstva i energetske efikasnosti na ArchyEnergy 2024

ArchyEnergy 2024 donosi vodeće teme i trendove iz oblasti arhitekture, građevinarstva i energetske efikasnosti. Konferencija će istražiti sve aspekte budžetiranja, projektovanja, finansiranja i izgradnje objekata, uz fokus na inovacije u dizajnu stambenih i poslovnih prostora, kao i energetskoj efikasnosti istih. Paneli će se baviti izazovima akustike, primeni energetski efikasnih materijala i sistema, automatizaciji i pametnim domovima dodatno istražujući postojanje savršenog prozora, fasade, plafona, podova.

TEME konferencije:

  1. april 2024, ponedeljak
  • panel 1 – Budžetiranje, projektovanje i finansiranje objekata
  • panel 2 – Inovacije u dizajnu stambenih i poslovnih kompleksa
  • panel 3 – Energetski efikasne fasade
  • panel 4 – Energetski efikasni materijali, sistemi i rešenja
  1. april 2024., utorak
  • panel 5 – Da li postoje savršeni prozori i vrata?
  • panel 6 – Inovacije i akustika u open space poslovnim prostorima: podovi, plafoni, zidne obloge
  • panel 7 – Praksa vs teorija: materijali i rešenja u samom procesu projektovanja i izgradnje, iskustva, izazovi i rešenja

Ciljna grupa učesnika konferencije su arhitekte, projektni biroi, menadžeri projekata, dizajneri, izvođači radova, građevinske kompanije, investitori, institucionalna i finansijska tela, tehnička lica.

Na konferenciji se očekuje više od 300 učesnika, kao i više od 600 posetilaca u sajamskoj izložbi. Događaj obuhvata širok spektar stručnjaka, lidera industrije, predstavnika kompanija, institucija i organizacija relevantnih za oblast arhitekture, građevinarstva i energetske efikasnosti. Među učesnicima su arhitekte, inženjeri, investitori, predstavnici građevinskih kompanija, proizvođači građevinskih materijala, predstavnici vlada i institucija, akademska zajednica, stručnjaci iz oblasti energetske efikasnosti, kao i mediji. Učesnici događaja su i individualni potencijalni klijenti koji planiraju da grade ili obnove postojeće stambene, poslovne ili privredne objekte, imajući priliku da se informišu o najnovijim trendovima i dostignućima u ovoj oblasti.

Dodatne informacije i prijave za registracije možete pronaći ovde.

Izvor: Archy Energy Conference

Novi ciklus EKO-SISTEM programa podrške mrežama

Foto-ilustracija: Freepik (atlascompany)
Foto: Eko Sistem

Mladi istraživači Srbije pozivaju udruženja građana koja se bave životnom sredinom da se prijave za učešće u četvrtom ciklusu EKO-SISTEM programa osnaživanja mreža udruženja građana.

Poziv je otvoren za udruženja građana koja se bave životnom sredinom u ime formalne ili neformalne mreže posvećene nekoj od tema u okviru Poglavlja 27 (sa fokusom na zaštitu prirode/očuvanje biodiverziteta i klimatske promene).

Rok za podnošenje Izjave o zainteresovanosti je 20. mart 2024. godine do 17 časova.

Prijave za informativnu sesiju koja će se održati onlajn u ponedeljak 11. marta od 11 časova dostupne su ovde.

Sve informacije i uslove konkursa možete pogledati ovde.

Izvor: Eko Sistem

Italija bi mogla da dobije plutajuću hibridnu elektranu

Foto-ilustracija: Freepik (freepik)
Foto-ilustracija: Unsplash (Vicko Mozara)

Pre dve godine, u Italiji je u rad puštena morska vetroelektrana, što je bilo značajno jer je to prvi takav projekat na Mediteranu.

Danas je u Italiji, preciznije Tarantskom zalivu, u planu izgradnja velike plutajuće hibridne elektrane za proizvodnju. Reč je o proizvodnji električne energije iz dva obnovljiva izvora – vetar i sunce.

Govoreći o kapacitetu ove hibridne elektrane, solarni deo elektrane imaće instalisanu snagu od 120 MW, a 28 vetroturbina imaće još 420 MW, što ukupno čini 540 MW, prenose italijanski mediji.

Kako se navodi, plutajuća hibridna elektrana trebalo bi da bude puštena u rad 2028. godine, a procene su da će na godišnjem nivou proizvoditi više od 160 GWh.

Pročitajte još:

Nakon dešavanja koja su pogodila gotovo čitavu planetu, kao što su kriza izazvana pandemijom COVID-19 i dešavanja u Ukrajini, Italija je sačinila plan oporavka i otpornosti, koji je poslednji put ažuriran 8. decembra 2023. godine. Jedna od mera jeste i pojednostavljanje postupka izdavanja dozvola za izgradnju obnovljivih izvora energije, čime je ova zemlja pokazuje svoje napore u povećanju kapaciteta čiste energije.

Treba podsetiti da je Italija zauzela treće mesto, kada je reč o najuspešnijim solarnim tržištima u Evropskoj uniji u 2023. godini, sa instalisanih novih 4,9 GW. Štaviše, to je jedno od najbrže rastućih tržišta EU, što pokazuje i podatak da je u odnosu na 2022. godinu ostvarila gotovo duplo bolji uspeh.

Pored solarne i energije vetra, glavni izvori obnovljive energije u Italiji su i geotermalna i hidroenergija.

Energetski portal