Kako domaći poljoprivrednici da iskoriste evropsku kasu

Foto-ilustracija: Unsplash (Randy Fath)

Proizvođači koji planiraju da ulažu u nove zasade, opremu i objekte na poljoprivrednom gazdinstvu, mogu do 24. maja da konkurišu za bespovratna sredstva iz Evropskog fonda IPARD Tri. Tokom aprila biće raspisan i konkurs za investicije u preradu i marketing, a početkom juna za investicije u seoski turizam. IPARD nije nikakav bauk, ljudi treba da budu ohrabreni da apliciraju, kaže za RTS projektni menadžer delegacije EU u Srbiji Andrej Papić.

Oko 580 miliona evra evropskog novca i novca koji je obezbedila naša država do 2027. godine može da uđe u srpski agrar.

Projektni menadžer delegacije Evropske unije u Srbiji Andrej Papić je rekao za RTS da zvanične informacije o apliciranju za IPARD projekte poljoprivrednici mogu naći na sajtu Ministarstva poljoprivrede.

„Kada IPARD odobri projekat, poljoprivrednici mogu ući u investiciju, ne gleda se da li će novac uložiti iz kredita ili sopstvena sredstva i posle toga podnose zahtev za povraćaj sredstava, koji može da iznosi do 75 odsto“, kaže Papić.

Kako bi konkurisali za sredstva, poljoprivrednici moraju da imaju biznis plan.

Papić kaže da poljoprivrednici moraju sami da donesu odluku da li će sami da ga naprave ili će da angažuju konsultantsku kuću i ističe da su poznati primeri poljoprivrednika koji su sami sastavljali aplikaciju i dobili sredstva.

Napomenuo je da na sajtu Ministarstva poljoprivrede postoji spisak konsultantskih kuća.

Papić kaže da su konsultantske usluge dozvoljene u IPARD-u i za njih se može tražiti povraćaj sredstava.

Kada je reč o razumevanju banaka prema IPARD-u, Papić kaže da postoji prostor da svi bolje razumeju proces IPARD-a, a neke banke pozitivno gledaju na IPARD prilikom odobravanja kredita, ali ne postoji mogućnost da se ulazi u poslovnu politiku banaka.

Pročitajte još:

Poljoprivrednik pravi sam finansijsku konstrukciju

Foto-ilustracija: Unsplash (frances-gunn)

Kaže da se ne ulazi u način na koji poljoprivrednik pravi finansijsku konstrukciju i da li pozajmljuje sredstva iz banke ili sam finansira projekat.

„Greške koje se najčešće dešavaju pa poljoprivrednik ne dobije sredstva IPARD-a su te da nisu podmireni porezi prema državi ili greške prilikom plaćanja. Plaćalo se sa tuđeg računa ili nije celokupna suma plaćena sa računa“, istakao je projektni menadžer delegacije Evropske unije u Srbiji.

Napomenuo je da iz IPARD-a za svakog ima nešto i da je on namenjen svim poljoprivrednicima.

„IPARD nije nikakav bauk, ljudi treba da budu ohrabreni da apliciraju, da ulože određeni trud i na kraju će se to isplatiti“, kaže Papić.

U aprilu kreće poziv za meru tri – prerada i marketing. Napominje da za ovu meru mogu da apliciraju pravna lica, jer to nije mera za fizička lica.

Mera sedam kreće u julu – ruralni turizam. Papić kaže da je ova mera namenjena svima koji su u toj aktivnosti i onima koji hoće da uđu u ruralni turizam.

„IPARD finansira do 30 kreveta, na kraju projekta mora smeštaj da bude kategorizovan. Može se očekivati povraćaj sredstava od 60 do 75 odsto“, kaže Papić i dodaje da period povraćaja se može očekivati u roku od godinu i po dana.

Izvor: RTS

slični tekstovi

komentari

izdvojene vesti