Home Blog Page 164

Procesing ’23 u znaku 85 godina hemijske industrije u Šapcu

Foto: Promo

Povodom 85 godina od osnivanja hemijske industrije u Šapcu, kompanija Elixir Group generalni je pokrovitelj 36. Međunarodnog kongresa o procesnoj industriji – Procesing ’23.

Program Međunarodnog kongresa o procesnoj industriji, u organizaciji Društva za procesnu tehniku, pri SMEITS-u, obuhvata 12 tematskih celina (pogledajte ovde), i sve se one mogu pronaći u delatnostima kompanije Elixir Group. Proteklih godina autori zapaženih radova bili su zaposleni u kompaniji Elixir Group. Za najbolji rad na Procesingu ’22 proglašen je rad pod naslovom „Priprema kompanije Elixir Group za uvođenje prekograničnog mehanizma za prilagođavanje ugljenika na granicama EU (CBAM)“ grupe autora: Alija Salkunić, Nikola Belobaba, Bajro Salkunić, Ljiljana Stanojević, Slavica Bogdanović, iz te kompanije.

Foto: Glas Podrinja

„Zadovoljstvo nam je da sarađujemo sa Savezom mašinskih i elektro inženjera i tehničara Srbije u organizaciji ovakve vrste skupa, odnosno da budemo generalni pokrovitelji 36. Kongresa. Radi se o naučnom i stručnom skupu koji ima bogatu tradiciji. Mi već godinama sarađujemo sa profesorima sa fakulteta na različitim projektima u našoj industriji. Zaposleni Elixir Grupe takođe objavljuju svoja stručna znanja i ovakva vrsta saradnje je prirodno došla. Ove godine se obeležava 85 godina hemijske industrije u Šapcu, što je još jedan povod da mi podržimo ovaj skup“, rekao je Stefan Komazec, direktor Elixir Zorka, prilikom potpisivanja partnerskog ugovora o saradnji.

Foto: Glas Podrinja

„Mašinski fakultet je jedan od učesnika u organizaciji skupa duže od 30 godina. Kao visokoškolska ustanova od nacionalnog značaja neguje saradnju sa privredom, a Elixir je jedna od najpoznatijih kuća hemijske i drugih industrija u Srbiji. Verujemo da je jako važno promovisati inženjersko znanje u svim oblastima industrije. To fakultet sam​ ne može da radi, zbog toga su potrebni savezi, kao što je Savez mašinskih i elektro inženjera, zbog toga što onda, preko Saveza, kroz organizaciju ovakvih skupova, u direktnoj saradnji sa privredom, možete svoju misiju da pokažete u potpunosti“, ovako je pozdravio partnerstvo Prof. dr Aleksandar Jovović, predsednik Društva za procesnu tehniku.

Elixir Group će na Procesingu ’23 predstaviti koncepte razvojnih projekata za unapređenja tehnoloških proizvodnih procesa u oblastima delatnosti kompanije, uvođenje novog poslovnog modela cirkularne ekonomije sa ciljem racionalizacije potrošnje prirodnih resursa, povećanja energetske efikasnosti i smanjenje negativnog uticaja na životnu sredinu.

Ovogodišnje partnerstvo ide korak dalje, pa će u saradnji sa kompanijom Elixir Group biti organizovana dva okrugla stola: Monitoring emisija i kvalitet ambijentalnog vazduha i Dekarbonizacija industrije u Srbiji. Kolege iz Elixir Grupe će na skupu imati stručne radove i aktivno će učestvovati u druga dva okrugla stola predviđena programom.

U vreme Procesinga ’23 kompanija Elixir Group će ugostiti učesnike skupa u novom izložbenom prostoru u krugu fabrike.

Eilixir Group i cirkularna ekonomija

U Elixir Grupi definisani su sledeći projekti cirkularne ekonomije u proizvodnim procesima:

  • NULA otpadnih voda iz procesa proizvodnje fosforne kiseline – do 2026.
  • Smanjenje upotrebe vode kao resursa u proizvodnim procesima za 30 odsto – do 2026.
  • Ponovna upotreba alternativnih izvora fosfora kao neobnovljivog resursa gde su potencijali rekuperacije najveći – 30 odsto do 2030.
  • Projekti cirkularne ekonomije će do 2030. smanjiti za 65 odsto ugljenični otisak „upsteam“ operacija koje se odnose na poreklo sirovina i transport do naših lokacija
  • Preostalih 35 odsto ugljeničnog otiska „upsteam“ operacija će se rešavati u skladu sa globalnlim rešenjima dekarbonizacije mobility sektora

Elixir Group i kvalitet

Elixir Group pridaje visok značaj kvalitetu i bezbednosti svojih proizvoda, kako bi zadovoljio potrebe kupaca i pružio im proizvod visokog kvaliteta. Kontrola kvaliteta i bezbednosti proizvoda se vrši u savremeno opremljenim internim laboratorijama Elixir Zorke i Elixir Prahova. Imperativ je ne samo imati bezbedan proizvod već i sam proces proizvodnje i njegovog pakovanja. Elixir Zorka i Elixir Prahovo su sertifikovani u skladu sa zahtevima standarda ISO 9001, ISO 14001 i ISO 45001.

Foto: Promo

Elixir prvi u Srbiji u procesu EMAS-a

Učešće u EMAS-u treba da omogući poslovnom sistemu Elixir Grupe da stekne tržišnu prednost kroz poboljšanje odnosa sa zainteresovanim stranama, finansijsku korist zahvaljujući boljoj kontroli poslovanja i da uskladi poslovanje sa postojećom i budućom zakonskom regulativom. Time doprinosimo održivom razvoju, kao krajnjem cilju.

Svi naši proizvodni procesi primenjuju BAT reference iz BREF dokumenata EC. Primenjujemo najsavremenije filtere i skruberske sisteme za prečišćavanje vazduha. Sredinom 2021. godine duplirali smo kapacitet skruberskog sistema Elixir Zorka i ugradili najsavremeniju opremu poslednje generacije.

Prisustvo Procesingu ’23 je besplatno, ali uz obaveznu registraciju.

Izvor: Elixir Group

Potpisani ugovori za zamenu kotlova u javnim ustanovama i individualnim ložištima

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto: Ministarstvo zaštite životne sredine

Sa predstavnicima 27 jedinica lokalne samouprave za zamenu kotlarnica u javnim ustanovama i sa 19 jedinica lokalne samouprave za zamenu individualnih ložišta, ministarka zaštite životne sredine Irena Vujović je potpisala ugovore, kojima se dodeljuju sredstva u skladu sa ovogodišnjim konkursom Ministarstva.

Prema rečima ministarke, ove godine će Ministarstvo sprovesti značajne projekte u mnogim gradovima i opštinama širom Srbije u cilju poboljšanja kvaliteta vazduha.

„Posebno bih skrenula pažnju da ćemo velike projekte raditi u gradovima koji beleže prekoračenje propisane granične vrednosti zagađujućih materija u vazduhu. Tako, na primer, u Valjevu subvencionišemo zamenu i rekonstrukciju kotlarnice u kasarni „Vojvoda Živojin Mišić’’, u Nišu konverziju energenta u kotlarnici Univerziteta, u Užicu izgradnju gasne kontejnerske kotlarnice u Narodnom pozorištu. Meni je posebno drago što kotlarnice menjamo i u velikom broju škola, vrtića, domova zdravlja širom naše zemlje, što će najmlađim i najstarijim sugrađanima doneti i bolje grejanje i čistiji vazduh“, rekla je ministarka Vujović.

Ove godine, ministarstvo je za poboljšanje kvaliteta vazduha opredelilo 220 miliona dinara za sufinansiranje zamene kotlova u javnim ustanovama i 170 miliona dinara za sufinansiranje zamene individualnih ložišta.

Pročitajte još:

Značajan projekat biće sproveden u Valjevu, gde će Ministarstvo subvencionisati projekat zamene i rekonstrukcije kotlarnice u kasarni „Vojvoda Živojin Mišić’’, navodi se na sajtu Ministarstva.

Gradonačelnik Valjeva Lazar Gojković, kaže da je ovaj projekat izuzetno značajan za grad Valjevo, jer se kasarna nalazi u samom centru grada i sada će preći na daljinski sistem grejanja.

,,Zahvalni smo Ministarstvu i ministarki, što nam pomažu da već treću godinu zaredom sprovodimo mnogo važnih projekata koji se odnose na smanjenje zagađenja vazduha u našem gradu. Više od 200 miliona dinara smo uložili u poslednje dve godine, od rekonstrukcije kotla u Gradskoj toplani, prelaska sa mazuta na komprimovani gas, preko proširenja toplovodne mreže i priključenja javnih ustanova, Zavoda za javno zdravlje, Nacionalne službe za zapošljavanje i Istorijskog arhiva, do konkursa koji se odnose na zamenu kotlova u individualnim ložištima. Nama je značajno da ugasimo sve kotlarnice koje koriste fosilna goriva i da pređemo na ekološki prihvatljive energente“, rekao je gradonačelnik Gojković.

Značajni projekti sprovešće se i u Nišu, gde će biti zamenjena kotlarnica u zgradi Univerziteta.

„Zamena kotlarnice u Rektoratu je jako važna jer je u ovom trenutku ona najveći zagađivač vazduha u Nišu. Zajedno sa sugrađanima, zamenićemo i njihova individualna ložišta. Prošle godine je zamenjeno 178 individualnih ložišta i to je Nišu jako značilo jer je smanjena emisija štetnih gasova. Ove godine ćemo nastaviti ovaj trend i verujemo da ćemo kroz koju godinu imati potpuno čistu životnu sredinu u gradu Nišu. Najvažnije nam je svima da su građani zadovoljni“, navela je gradonačelnica Niša Dragana Sotirovski.

U opštini Kula biće zamenjeni kotlovi na ugalj kotlovima na gas u Domu zdravlja i u centru naseljenog mesta što su, kako je rekao predsednik opštine Kula Damjan Miljanović, za ovu opštinu i stanovnike značajni projekti.

Foto-ilustracija: Pixabay (SichiRi)

„Zajednički delujemo sa Ministarstvom na projektu zelene Srbije. Ove godine 50 domaćinstava će zameniti kotlove, što znači da ćemo, računajući i prethodnu godinu, u saradnji sa Ministarstvom zameniti ukupno 300 kotlova u individualnim ložištima i 15 kotlarnica u javnom sektoru. Za zaštitu životne sredine to znači 1200 tona CO2 manje u vazduhu i ako uzmemo da jedno drvo kompenzuje 12 kilograma CO2 to znači 100 hiljada stabala za jednu malu opštinu kao što je Kula. Cilj je da sve javne ustanove, a ostale su samo još tri na našoj teritoriji, pređu na gas kao ekološki prihvatljiv energent“, rekao je predsednik opštine Kula Damjan Miljanović.

Zamenik predsednika opštine Titel Bogoljub Marković zahvalio je Ministarstvu za subvencionisanje projekta zamene kotla na gas u predškolskoj ustanovi „Plavi čuperak“.

„Ovo je iz više razloga bitno za našu opštinu. Postoji taj finansijski razlog, jer se mi nalazimo u trećoj kategoriji razvijenosti i velika sredstva koja dolaze sa višeg nivoa vlasti nam jako znače. Naravno, tu je i najvažniji razlog zbog kojeg i jesmo ovde, a to je očuvanje životne sredine i bolji kvalitet vazduha u našoj opštini“, rekao je Marković.

Ministarstvo će subvencionisati i unapređenje sistema grejanja u Osnovnoj školi „Nadežda Petrović“ u Velikoj Plani.

„Ovo je značajan projekat za meštane Donje Livadice gde se nalazi škola i stanovnike Velike Plane, a već smo zamenili u nekoliko škola kotlove sa čvrstim gorivom ekološki prihvatljivijim kotlovima. Ova saradnja nam znači koliko finansijski toliko i za zaštitu životne sredine“, rekao je predsednik opštine Velika Plana Igor Matković.

Energetski portal

OBJAVLJENE NOVE CENE GORIVA

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay (planet_fox)

Nove najviše maloprodajne cene derivata nafte za period od 15 časova 21. aprila 2023. godine do 28. aprila 2023. godine iznosiće:

EVRO DIZEL, u iznosu 185,00 dinara za jedan litar i

EVRO PREMIJUM BMB 95 u iznosu 178,00 dinara za jedan litar.

Takođe, u skladu sa članom 3 stav 5 navedene uredbe, obaveštavaju se privredni subjekti koji obavljaju delatnost trgovine motornim i drugim gorivima na stanicama za snabdevanje prevoznih sredstava da su dužni da utvrđene maloprodajne cene derivata nafte primene odmah po objavljivanju na zvaničnoj internet stranici Ministarstva turizma i omladine.

Energetski portal

U planu solarna elektrana na teritoriji grada Kikinde

Foto-ilustracija: Pixabay (atimedia)
Foto-ilustracija: Unsplash (Mark Merner)

Grad Kikinda najavio je u Mokrinu mogućnost izrade solarne elektrane. Objavljen je rani javni uvid koji će se održati od 27. aprila do 11. maja 2023. godine, a primedbe lica mogu dostaviti Sekretarijatu za urbanizam.

Elaborat za rani javni uvid izradio je RDF Project iz Kikinde, a njegovoj realizaciji pristupilo se na zahtev preduzeća DDMM 3 d.o.o Beograd koje je potencijalni investitor.

 

Pročitajte još:

U planu detaljne regulacije, navodi se da Srbija ima značajan potencijal po broju sunčanih dana, prosečno dosta veći od broja osunčanih dana u evropskim zemljama. Prema pocenama tehnički potencijal za proizvodnju solarne energije iznosi oko 14 odsto ukupnog potencijala obnovljivih izvora energije. Postoji oko 267 sunčanih dana u Srbiji

Energetski portal

 

Vlada Uredbama ograničila cene gasa, derivata nafte i osnovnih životnih namirnica

Foto-ilustracija: Pixabay (Magnascan)
Foto-ilustracija: Pixabay (NickyPe)

Vlada je usvojila Uredbu o privremenoj meri ograničavanja cene gasa i nadoknadi razlike u ceni prirodnog gasa nabavljenog iz uvoza ili proizvedenog u Srbiji u slučaju poremećaja na tržištu prirodnog gasa.

Ukupna potražnja za prirodnim gasom u zemlji, u 2023. godini, zadovoljena je iz domaće proizvodnje i uvoza, navodi se na sajtu Vlade.

Povećanje cene prirodnog gasa najviše do 10 odsto u odnosu na postojeće cene, neće uticati na makroekonomsku stabilnost, na uvoznike i proizvođače prirodnog gasa, navodi se u Uredbi. Ipak, biće uticaja na krajnje potrošače, zato što će za njih nabavna cena prirodnog gasa biti uvećana do najviše 10 odsto.

Pročitajte još:

Takođe, usvojene su i uredbe o ograničenju visine cena derivata nafte i visine cena osnovnih životnih namirnica, koje će važiti do 31. maja.

Kako bi se sprečili veći poremećaji i očuvao životni standard stanovništva, u trenutku dok je tržište i dalje nestabilno, usvojena je Uredba o ograničenju visine cena derivate nafte.

I tržište žitarica, a pre svega pšenice i brašna, i dalje je nestabilno, zbog čega je potrebno sprečavanje nestabilnosti u formiranju cena robe za snabdevanje potrošača, a naročito siromašnih socijalnih kategorija.

Energetski portal

JP “Resavica” uplatilo 12,3 miliona dinara za korišćenje resursa i rezervi mineralnih sirovina

Foto-ilustracija: Pixabay (Olichel)
Foto-ilustracija: Pixabay (DariuszSankowski)

Javno preduzeće za podzemnu eksploataciju uglja “Resavica” je prvi put uplatilo naknadu za korišćenje resursa i rezervi mineralnih sirovina, navode iz Ministarstva rudarstva i energetike.

Naknada se plaća na osnovu Zakona o rudarstvu i geološkim istraživanjima počev od decembra 2006. godine i Zakona o naknadama za korišćenje javnih dobara od 2019. godine.

Posle niza neuspelih pokušaja iz ranijih godina da se dug za naknadu za korišćenje resursa i rezervi mineralnih sirovina reguliše, “Resavica” je prvi put 20. aprila 2023. godine uplatila naknadu u iznosu od 12.305.328 dinara.

Zbog nelikvidnosti, „Resavica“ nikada do sada nije platila zakonski propisanu naknadu, koja je ranije iznosila jedan odsto, a sada tri odsto poslovnih prohoda. 

Pročitajte još:

Vlada Republike Srbije i Ministarstvo rudarstva i energetike intenzivno prate rad i poslovanje Javnog preduzeća za podzemnu eksploataciju uglja Resavica.

“Praćenje rada i proizvodnje strateški važne sirovine – uglja, naročito u svetlu trenutne svetske energetske krize, ogleda se u iznalaženju rešenja za racionalno i ekonomski održivo poslovanje i stabilnu proizvodnju i snabdevanje ugljem”, dalje se navodi.

Energetski portal

Očekuje se rekordna prodaja električnih automobila

Foto: pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Automobilska industrija prolazi kroz revolucionarne momente i značajno će uticati na globalno tržište ukoliko se ostvari očekivana procena da jedna petina automobila u prodaji budu električni u 2023. godini. Ovo će naročito ostaviti posledice na tržište različitih resursa, ali pre svega nafte. Očekuje se da do 2030. godine pet miliona barela nafte dnevno bude manje u upotrebi. Ova godina mogla bi biti rekordna u potražnji za električnim automobilima, a prema procenama očekuje se skok od 35 odsto u odnosu na prošlu godinu.

Prema izveštajima Međunarodne agencije za energiju, deset miliona električnih automobila prodato je 2022. godine širom sveta, a pomenuti skok od 35 odsto, podrazumeva 14 miliona prodatih električnih automobila u 2023. godini, odnosno četiri miliona više ovih vozila na putevima. U roku od dve godine njihov udeo skočio je za deset odsto na globalnom tržištu, a očekuje se da će iz godinu u godinu ovaj postotak biti sve veći. 

Pročitajte još:

Foto-ilustracija: Unsplash (CHUTTERSNAP)

Direktor ove agencije je izjavio da su automobili svakako početna faza u elektrifikaciji vozila, ali da to čeka i druga prevozna sredstva. Zemlje u kojima se na tržištu sve više prodaju električna vozila u odnosu na vozila sa unutrašnjim sagorevanjem su svakako one sa razvijenim ekonomijama poput država EU, SAD-a, ali prvenstveno Kine, gde se nalazi čak polovina prodatih električnih vozila. Očekuje se da će do 2030. godine u pomenutim  državama 60 odsto automobila na ulicama biti električni, a taj proces će naročito ubrzati različite javne politike, programi, subvencije, i ostale mere za koje se odlučuje sve veći broj država.

Najavljeni projekti uz trenutnu dinamiku proizvodnje baterija mogu da isprate postavljene ciljeve za 2030. godinu, a Kina i dalje dominira u proizvodnji baterija i povećava svoj procenat izvoza električnih automobila na svetsko tržište svake godine – trećina automobila prošle godine koja je bila prodata potekla je iz ove zemlje.

Što se tiče manje razvijenih zemalja, prodaja električnih automobila se više nego utrostručila u Indiji i Indoneziji prošle godine. Specifično za ove ekonomije jeste da su mnogo prisutnija prevozna sredstva na dva ili tri točka koja su električna, a to možemo primetiti i u Srbiji.

Energetski portal

U Crnoj Gori prosečna potrošnja električne energije iznosi 36 evra

Foto-ilustracija: Unsplash (Ethan Hoover)
Foto-ilustracija: Pixabay

Potrošnja električne energije u domaćinstvima Crne Gore za mart ove godine, prema obračunu, pala je za više od osam odsto u odnosu na potrošnju u febrauru ove godine. Potrošnja električne energije je opala i u odnosu na mart prošle godine za skoro dva odsto.

Prosečna potrošnja u domaćinstvima Crne Gore je nešto više od 36 evra. Najmanja prosečna potrošnja – oko 18 evra, zabeležena je u Žabljaku, dok je najveća prosečna potrošnja električne energije u martu bila u Kotoru, i iznosila je 47 evra.

U Crnoj Gori oko 45 odsto domaćinstava plaća redovno svoje račune, prema podacima Elektroprivrede Crne Gore, dok je čak 60 odsto populacije imalo račun ne veći od 30 evra, oko 16 odsto domaćinstava dobilo je račun do 50 evra, oko 17 odsto njih račun će platiti između pedeset i sto evra, a preko sto evra svoj račun platiće oko šest odsto domaćinstava.

Pročitajte još:

Elektroprivreda Crne Gore je u prvom tromesečju ove godine imala dobit od 114 miliona evra, što je za 80 miliona evra više nego za isti period prošle godine, uprkos energetskoj krizi.

Elektroprivreda u periodu od godinu dana, od marta prošle godine do marta 2023. godine, nije imala povećanja električne energije, dok je dobit bila 142 miliona, i tom prilikom je diirektor ove kompanije – Nikola Rovčanin, u saopštenju je izjavio:

„To su preliminarni rezultati, koji se vrlo malo mogu promeniti. Takođe, u ovom periodu nije bilo povećanja električne energije. Da smo se vodili politikom kako se formiraju cene drugih energenata, pre svega goriva, to bi za građane bilo veliko opterećenje. Možemo da kažemo da smo po osnovu toga uštedeli građanima preko milijardu evra“

Energetski portal

Gume bez vazduha bezbednije za prirodu, a za nas?

Foto-illustracija: Unsplash (Benjamin Brunner)
Foto-ilustracija: Pixabay (geralt)

Prethodnih dana nekoliko puta sam na početnoj strani Fejsbuka naišla na objave u vezi sa inovativnim gumama koje se ne pune vazduhom. Iako sam i ranije čula za njih, nisam dodatno istraživala, zbog čega me je zainteresovalo da pročitam komentare ispod objave i saznam šta ljudi misle o njima. Kao i druge teme, i ova je izazvala podeljena mišljenja. Na strani pozitivnih, našao se ekološki aspekt, međutim postoje i oni koji su zabrinuti za performanse guma vezane za bezbednost u vožnji.

Dobre za prirodu

Gume na deponijama predstavljaju veliki problem, naročito kada budu zapaljene. Iako svaka ima ograničeni životni vek, nakon što budu izlizane, on je često i kraći zbog bušenja guma. Pogledajte koliko samo automobila ima u vašem naselju, pomnožite taj broj sa četiri i već je zastrašujuć podatak, koliko će guma završiti na deponiji kroz nekoliko godina, a možda i ranije. Procenjuje se da oko 20 odsto guma godišnje završi kao otpad, samo usled pucanja ili nepravilnog trošenja. Ovaj broj bio bi i veći, da ne postoje vozači koji probušene gume odnose na popravku kod majstora i tako im produže životni vek, umesto da ih odmah zamene novim.

Inovativne gume bez vazduha, ukoliko i nalete na oštru prepreku ili predmet na putu, neće dovesti do toga da vozilo mora da se zaustavi kako bi se zamenila probušena guma, novom. Kompanija Michelin, koja inovativni proizvod najavljuje u 2024. godini, iznela je podatak da oko 200 miliona tradicionalnih guma godišnje pre vremena završi na otpadu. Novim gumama životni vek trebalo bi da bude i do tri puta duži.

Ne samo da će manji broj guma godišnje postati otpad, već se tokom proizvodnje guma bez vazduha štede resursi, zahtevajući manju upotrebu materijala i energije. Kompanija Goodyear navodi i to da su njihove gume napravljene od 70 odsto održivog materijala, kao što je reciklirana plastika ili sojino ulje.

Takođe, u gepeku više nećemo morati da imamo rezervnu gumu, a smanjenjem te težine u vozilu, smanjuje se i potrošnja goriva.

Bezbedne i za nas?

Iako je reč o nagađanjima i pretpostavkama, na kojima bi ozbiljne kompanije kao što su Michelin i Goodyear trebalo da rade i ne dopuste da se obistine, treba ih pomenuti.

Oni koju su probali da upravljaju automobilom sa novim gumama, kažu da nisu primetili razliku, drugi su pak skeptični da li bi se uopšte oprobali u ovakvoj vožnji. Nekoliko je razloga.

Postavlja se pitanje da li vožnja može da bude podjednako udobna, a buka neprimetna? Naime, sistemi kao što je ABS ili kontrola proklizavanja, osmišljeni su prema performansama običnih guma koje su punjene vazduhom. Gume bez vazduha su čvršće, zbog čega vožnja može da bude manje udobna. Šta se dešava kada se sitni prostori u gumi zimi napune snegom ili vodom a potom zalede? Električni automobili imaju veću težinu zbog baterije, a koristiće se sve češće, pa sledi pitanje kako će nove gume izneti težinu na druže staze? Takođe, zbog toga što ove gume nemaju vazduh, brže se zagrevaju tokom vožnje. Najvažnije pitanje jeste kako se ponašaju pri brzoj vožnji i krivinama, koliko su sigurne?

Polemike su uvek prisutne i dobro je da jesu, jer opreznost je potrebna, a veći pritisak na ovakve kompanije doprineće da finalan proizvod bude bezbedniji.

Koliko će zaista biti sigurne, ostaje da vidimo. Do tada, ne zaboravite da starim neupotrebljivim gumama možete da pružite novi život. Na internetu možete da pronađete zanimljive ideje, pa da od njih napravite u bašti saksiju, ili čak tabure za sedenje.

Katarina Vuinac

Schneider Electric na konferenciji Innovation Day 2023 predstavio rešenja za održivo poslovanje

Foto: ND STUDIO
Foto: ND STUDIO

Schneider Electric nastavlja da usmerava pažnju, stručne i šire javnosti, na pitanja održivosti i energetske efikasnosti, sa ciljem da pozitivno utiče na promenu mišljenja i stavova i još važnije – usvajanja istih u poslovanju i svakodnevnom životu.

To je bila tema konferencije Innovation Day 2023 na kojoj je kroz seriju keynote obraćanja i panel diskusija bilo reči o energetskoj efikasnosti, trendovima i inovacijama iz domena energetike i održivih izvora energije.

Otvaranju je prisustvovao Milan Aleksić, pomoćnik ministarke rudarstva i energetike. Događaj je otvoren glavnim obraćanjem Ksenije Karić, direktorke Schneider Electrica za Srbiju i Crnu Goru i Martina Federa, direktora segmenta zgradarstvo i rešenja za nadzor i automatizaciju objekata za region Evrope, Schneider Electric.

Pročitajte još:

Na konferenciji su kao panelisti učestvovali predstavnici NLB banke, ION Solutions, MT-KOMEX, Grundfos, Elektrovata, ProCredit banke, Elektrodistribucije Srbije, SBB-a, Enel PS i MDS-a. Kroz različite panele, učesnici su predstavili rešenja za energetski efikasne objekte i primere njihove implementacije u Srbiji i regionu. Bilo je reči i o prosumerima i punjačima za električne automobile i njihovom učešću na tržištu električne energije, rešenjima za energetsku efikasnost industrijskih objekata, kao i o rešenjima za efikasne data centre.

Foto: ND STUDIO

„Dostigli smo prekretnicu u kojoj kompanije, proizvođači i integratori moraju proći kroz promene jer tradicionalne veštine i modeli više nisu u mogućnosti da odgovore na energetske izazove današnjice. Mi u Schneider Electric-u već znamo da su merenje i nadzor, automatizacija i upravljanje i optimizacija pomoću analitike – ključne za pozitivne promene. Ove mere i dugoročna strategija dekarbonizacije zajedno mogu pomoći svima da prebrode trenutnu energetsku situaciju i učine svoje poslovanje i objekte otpornijim prema budućim problemima, čime popločavamo put ka ostvarenju ciljeva nultih emisija i održivosti do 2050“, izjavila je Ksenija Karić.

„Preko 90 odsto opreme za distribuciju energije nije povezano ni na jedan softver za upravljanje energijom, što onemogućava uvid u potrošnju energije i analizu. Zgrade doprinose 40 odsto globalnoj emisiji, a većina njih rasipa i do 30 odsto svoje energije. Tehnologije za pametne zgrade smanjuju potrošnju energije, a ujedno održavaju zgrade prijatnim, zdravim i produktivnim za korisnike“, izjavio je Martin Feder.

Događaju je prisustvovao veliki broj partnera i predstavnika medija, poslovnog, javnog i korisničkog sektora.

Kompanija Schneider Electric kao vodeći svetski stručnjak za energetsku efikasnost i održivost koristi svoj integritet kako bi okupljala značajne činioce u društvu i usmeravala pažnju javnosti na teme od opšteg društvenog značaja. Ova konferencija je imala za cilj da  pomogne svima u okruženju da snize svoju potrošnju energije u novim i postojećim zgradama i infrastrukturi kako bi se ostvario cilj nultih neto emisija ugljen-dioksida.

Izvor: Schneider Electric

EU: Savet usvojio pet zakona za smanjenje emisija gasova staklene bašte

Foto-ilustracija: Freepik (wirestock)
Foto-ilustracija: Pixabay

Savet je usvojio pet zakona koji će Evropskoj uniji omogućiti da se emisije gasova sa efektom staklene bašte u glavnim sektorima privrede smanje, uz efikasnu podršku najugroženijim građanima i mikro preduzećima, ali i sektora koji su izloženi curenju ugljenika.

Ovi zakoni deo su paketa Fit for 55, kojim EU želi da smanji svoje neto emisije staklene bašte za najmanje 55 odsto do 2030. godine, u poređenju sa niovima iz 1990, kao i da do 2050. postigne klimatsku neutralnost.

Ranije smo pisali o Sistemu trgovanja emisijama (EU ETS), šta je i koji su njegovi nedostaci. Prisećanja radi, to je tržište ugljenika koje je zasnovano na sistemu ograničavanja i trgovine emisionim jedinicama za energetski intenzivne industrije, sektor proizvodnje električne energije i sektor vazduhoplovstva.

Odlukom Saveta povećava se ambicija smanjenja emisija do 2030. godine u navedenim sektorima na 62 odsto u odnosu na nivoe iz 2005. godine. Pored ovih sektora, po prvi put biće uključene i emisije iz pomorskog saobraćaja, ali postepeno.

Pročitajte još:

To znači da će deo velikih plovila biti odmah uključen u EU ETS, dok će drugi deo brodova prvobitno biti uključen u Sistem za monitoring, izveštavanje i verifikaciju (MRV), kako bi im se ostavilo vreme za prilagođavanje i kasniju uspešnu implementaciju EU ETS. Ostale emisije, metan i N20 u MRV uredbu biće uključene od 2024, a u EU ETS od 2026. godine.

Uspostavljen je i novi, odvojeni sistem trgovanja emisijama za zgrade, drumski saobraćaj i dodatne sektore, uglavnom male industrije, kako bi se osigurala ekonomična smanjenja emisija u ovim sektorima, za koje se do sada pokazalo da je teško dekarbonizovati, navodi se na zvaničnom sajtu Saveta.

Takođe, besplatne emisije za sektor vazduhoplovstva postepeno će se ukidati, a obezbediće se i podsticaji za prelazak aviona sa korišćenja fosilnih goriva.

Foto-ilustracija: Pixabay (shogun)

O Mehanizmu za prekogranično prilagođavanje ugljenika (CBAM), takođe smo ranije pisali, a uveden je kao dopuna EU ETS. Naime, propust je napravljen jer su izostavljene zemlje izvan EU, koje nemaju dovoljno snažne mere u vezi sa gasovima staklene bašte. Zbog toga su kompanije EU svoju proizvodnju premeštala u te zemlje, a iz njih su mogli i da se uvoze u EU proizvodi koji imaju veliki ugljenični otisak.

Do kraja 2025. godine CBAM će se primjenjivati samo kao obaveza izvještavanja, a od 2026. godine prestaje probni period. U narednih devet godine od tog trenutka, odnosno do 2034, biće ukinute besplatne dozvole za sledeće sektore – cement, aluminijum, đubriva, proizvodnja električne energije, vodonik, gvožđe i čelik i još neke. Na ovaj način promoviše se uvoz robe iz drugih zemalja u EU, ako onih preduzeća koja ispunjavaju visoke klimatske standard, što ujedno podstiče preduzeća izvan EU da podržavaju klimatske napore Evropske unije.

Na kraju, Savet je usvojio i zakon vezan za Fond za socijalnu klimu, koji će koristiti zemlje članice za finansiranje mera i investicija za podršku ugroženim domaćinstvima, mikro preduzećima i korisnicima transporta i pomoći im da se izbore sa uticajem sistema trgovine emisijama na cene za zgrade, drumski transport i dodatne sektore.

Fond će se finansirati iz prihoda uglavnom od novog sistema trgovanja emisijama do maksimalnog iznosa od 65 milijardi evra, koji će biti dopunjen nacionalnim doprinosima. Osnovan je privremeno u periodu od 2026 do 2032. godine.

Energetski portal

Saradnja sa Japanom u oblasti OIE

Foto-ilustracija: Unsplash (Dan Meyers)
Foto: Vlada Republike Srbije

Vlada je istakla volju da se dodatno unapredi partnerstvo sa Japanskom agencijom za međunarodnu saradnju (JICA), kroz finansiranje reverzibilne hidroelektrane Bistrica, ističe se u Pismu o namerama, koje je ministar finansija Siniša Mali uručio ambasadoru Japana u Beogradu Takahiku Kacumati.

Tokom oproštajne posete japanskog ambasadora, ministar Mali objasnio je da je reč o strateški važnom projektu, koji povećava udeo obnovljivih izvora energije u Srbiji, što je jedan od prioriteta, a zatim omogućava i balansiranje proizvodnje i skladištenje električne energije.

U Pismu o namerama, kako je preneo, ističe se posvećenost Ministarstva finansija, Ministarstva rudarstva i energetike i „Elektroprivrede Srbije” pronalaženju najboljih finansijskih i tehničkih rešenja za efikasno sprovođenje ovog projekta, koji je predviđen i Zakonom o budžetu za 2023. godinu.

Pročitajte još:

Poslednje godine u svetu pokazale su da su neophodna dalja ulaganja u energetiku i takozvanu čistu energiju, o čemu su se sagovornici saglasili, a tom prilikom ministar Mali naglasio je da Vlada priprema plan investicija u ovoj oblasti, kao i sveobuhvatnu strategiju, u kojoj je jedan od najvažnijih projekata upravo izgradnja reverzibilne hidroelektrane Bistrica.

Ministar i Kacumata su konstatovali da Japan ima dragoceno iskustvo kada je reč o projektima u oblasti unapređenja zaštite životne sredine, te da je u tom smislu japansko iskustvo dragoceno.

Potpredsednik Vlade je iskazao zahvalnost ambasadoru na tome što je doprineo jačanju saradnje Srbije i Japana za vreme svog mandata u Beogradu, i istakao da je značajno to što se i konkretnim projektima učvršćuju prijateljski odnosi koji su dugi čak 140 godina.

Aktivnost japanskih kompanija u privredi Srbije garantuje kvalitet, uspeh i svetske standard, istakao je ministar Mali i ukazao na značajnu ulogu kompanije „Itochu’’ u projektu javno-privatnog partnerstva za deponiju u Vinči, kao i na investicije „Toyo Tayers“ u Inđiji, „Nidec“ u Novom Sadu i drugih.

U razgovoru je ocenjeno da konkretni projekti i ekonomske veze dodatno unapređuju saradnju dveju zemalja, koje, iako su geografski udaljene, neguju tradicionalno prijateljstvo.

Energetski portal

Kako je obeležan Svetski dan obnovljivih izvora energije

Foto-ilustracija: Pixabay (fabersam)
Foto-ilustracija: Pixabay (ELG21)

Međunarodni dan obnovljivih izvora energije, tradicionalno je obeležen 26. aprila. Glavni cilj obeležavanja ovog veoma važnog datuma je podizanje svesti o važnosti istraživanja i same primene obnovljivih izvora energije – vetra, sunca, vode, biomase i geotermalnih izvora.

Kako podsećaju iz Udruženja OIE Srbija 26. aprila 1986. godine dogodila se nuklearna katastrofa u Černobilju. Iz navedenog razloga, ovaj datum služi da nas sve podseti na to koliko upotreba neobnovljivih resursa i atomske energije može da bude štetna za okruženje i životnu sredinu.

Obnovljivi izvori energije su glavni pokretač i nosilac energetske tranzicije ka karbonski neutralnoj energetici i ekonomiji. Borba protiv klimatskih promena postala je međunarodna obaveza za skoro sve države u svetu koje su se obavezale da spreče povećanje prosečne temperature na planeti za 2°C u odnosu na predindustrijski period i da smanje emisiju gasova sa efektom staklene bašte u 2030. godini za 45 odsto u odnosu na emisije iz 2010. godine. Evropa je postavila ambiciozan plan – nulta emisija štetnih gasova do 2050. godine.

Prema podacima Međunarodne agencije za obnovljivu energiju (IRENA), ukupna instalisana snaga iz proizvodnje iz obnovljivih izvora energije u svetu trenutno iznosi 3.372 GW, što je porast od skoro 10 odsto u odnosu na 2022. godinu.

Najveći udeo u ukupnoj proizvodnji električne energije iz obnovljivih izvora pripada hidroenergiji sa 37 odsto dok je solarna energija na drugom mestu sa 31 odsto.

Dok 90 odsto ukupnih kapaciteta obnovljivih izvora energije pripada Aziji, Evropi i Severnoj Americi.

Evropa je posle Azije (48 odsto) kontinent sa najvećim kapacitetima instalisane snage za proizvodnju električne energije iz obnovljivih izvora (709 GW), odnosno udelom od 21 odsto ukupnih svetskih kapaciteta. Evropa ubrzano radi na ozelenjavanju svojih energetskih kapaciteta, naročito putem povećanja kapaciteta korišćenja energije sunca i vetra. Trend rasta novih kapaciteta obnovljivih izvora energije u Evropskoj uniji je veoma dinamičan u poslednjih 10 godina, navodi IRENA.

Republika Srbija je 2013. godine donela Nacionalni akcioni plan za korišćenje obnovljvih izvora energije sa ambicioznim ciljem da do 2020. godine ostvari 27 odsto udela OIE u bruto finalnoj potrošnji energije.

Prema podacima Eurostata, Srbija je 2020 dostigla udeo od 26.2 odsto i tako gotovo ispunila cilj. Republika Srbija trenutno raspolaže sa 2.930 MW instalisane snage na obnovljive izvore energije:

Vetroelektrane: 398 MW;

Solarne elektrane: 11 MW*;

– Solarne elektrane kupci-proizvođači: 13,6 MW;

Hidroelektrane: 2.469 MW;

Biomasa: 2,7 MW;

Biogas: 32 MW.

U martu 2021. godine usvojen je novi Zakon o korišćenju obnovljivih izvora energije, dok je u martu 2023. godine Vlada Srbije usvojila Predlog zakona o izmenama i dopunama ovog Zakona i prosledila ga Parlamentu. Nakon usvajanja izmena zakona u Skupštini i nedostajućih podzakonskih akata stvoriće se uslovi za dalji razvoj sektora obnovljivih izvora energije, kao i sprovođenje aukcija za nove kapacitete iz obnovljivih izvora energije.

Do kraja godine biće usvojen Integrisani nacionalni plan za klimu i energetiku koji će definisati nacionalne ciljeve za obnovljive izvore energije do 2030. godine.

Izvor: OIE Srbija

Portugal – dobar primer energetske tranzicije

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Energetska kriza koja je snažno uzdrmala Evropu pokazuje koliko je neophodno sigurno i pouzdano snabdevanje električnom energijom. Na neki način, sve nas je “pogurala” ka obnovljivim izvorima energije što je veoma ubrzalo energetsku tranziciju. I dok mnogi još uvek pokušavaju da nađu najbolji i najlakši put ka stabilnom snabdevanju zelenom energijom, Portugal uveliko ispunjava zacrtane ciljeve energetke tranzicije.

Iz obnovljivih izvora energije dobijaju oko 60 odsto energije, a predviđaju da će za dve godine biti čak 80 odsto. Ugalj za proizvodnju struje prestali su da koriste pre više od godinu dana, kada su ugasili poslednju termoelektranu. 

Portugal je među prvim zemljama u svetu počeo sa izgradnjom vetroelektrana, prednjače i u upotrebi biomase i solarne energije. 

Ana Fontora Goveja, državna sekretarka za energetiku i klimu u ministarstvu energetike, novinarima iz Srbije koji su boravili u poseti Portugalu u okviru projekta Puls Evrope Medijske posete EU, objasnila je da su energetsku tranziciju započeli još pre više od dvadeset godina.

Kako je istakla, veliki izazov im je ubrzavanje na planu upotrebe obnovljivih izvora energije. Ono što im je najvažnije jeste sigurna isporuka energije, ali i da obezbede to da industrija ima zelenu, pouzdanu i cenovno konkurentu energiju.

Saradnja sa građanima i kreatorima politika veoma je važna u ovom procesu, te da svi zajedno rešavaju sve kako bi smanjili birokratiju, ali i otklonili sve ostale probleme sa kojima se susreću.

Pročitajte još:

Ana Fontora Goveja ističe da je neophodno ubrzati izgradnju solarnih elektrana i vetroparkova na moru, kao i da Portugal konkurentnom cenom energije privlači investitore i industrije.

Foto: YouTube (screenshot)

,,Solarne elektrane su kod nas veoma zastupljene, ali u našem fokusu se nalaze i vetroelektrane. Kada je reč o tehnologiji u oblasti vetroelektrana na moru, ona se svakodnevno razvija, što intenzivno pratimo, i imamo plan da je u budućnosti, kako cena ove tehnologije bude padala, sve više i više koristimo”, kaže državna sekretarka za energetiku i klimu u ministarstvu energetike.

Antonio Kutinjo, direktor za inovacije elektroprivrednog preduzeća Energija Portugala objašnjava da su za energetsku tranziciju ključne inovacije, posebno ističe plutajuće vetroelektrane.

Kako ističe, energetska tranzicija je “nešto što moramo da uradimo”, jer moramo prestati sa upotrebom fosilnih goriva i u potpunosti se okrenuti obnovljivim izvorima energije

,,Energetska tranzicija u Portugalu još traje i treba svi da se uključe kako bi izbacili ugalj iz upotrebe, elektrifikacija je sledeći korak, unapređenje energetske efikasnosti, upotreba vodonika, sintetičkih goriva i drugo”, dodaje on.

Srbija može mnogo toga da nauči od Portugala i da primeni na našem putu ka zelenoj energiji. Investitori iz ove zemlje uočili su mnogo poslovnih prilika i potencijala i već počinju sa ulaganjima u obnovljive izvore energije u Srbiji.

Nevena Đukić

BIH dobija 70 miliona evra pomoći zbog poskupljenja energenata

Foto-ilustracija: Unsplash (Linh Ha)
Foto-ilustracija: Pixabay (PIRO4D)

EU je u četvrtak BiH dodelila 70 miliona evra pomoći za suzbijanje posljedica poskupljenja energenata, a u Republici Srpskoj postoji oko 200.000 potencijalnih korisnika ove pomoći.

Prema rečima Vladimira Makarića, pomoćnika ministra zdravlja i socijalne zaštite RS, procena je da bi za oko 80.000 ljudi mogla biti odobrena ova pomoć i da bi svaki od korisnika za individualnu pomoć zbog povećanih energetskih troškova mogao da računa na oko 537 maraka, što je oko 275 evra.

Vlada RS je u međuvremenu definisala kriterijume za kategorije stanovništva koje mogu da računaju na pomoć, pre svega za električnu energiju i grejanje. Vlada je definisala da u ovu kategoriju spadaju korisnici prava na socijalnu pomoć, korisnici dečijeg dodatka, nezaposleni borci  mlađi od 60 godina koji su prema evidencijama nadležnih institucija u stanju socijalne potrebe, kao i boračka kategorija stanovništva starija od 60 godina u stanju socijalne potrebe. Takođe i korisnici najnižih penzija učestvovaće u programu uz određene uslove. Važno je napomenuti da uredba sadrži uslov da se pomoć može ostvariti samo po jednom osnovu i za jednog člana domaćinstva.

Pročitajte još:

Foto-ilustracija: Pixabay (wooolff)

Za sačinjavanje spiskova zaduženi su centri za socijalni rad, a Javni fond za dječju zaštitu RS zadužen je da sačini spisak korisnika prava na dječji dodatak. Vlada je takođe propisala da bi Ministarstvo rada i boračko-invalidske zaštite trebalo da utvrdi spiskove za boračku populaciju. Potencijalni korisnici ne moraju da se prijavljuju za ovu pomoć, jer će nadležne institucije i centri, prema važećem spisku, utvrditi listu i kriterijume. 

Osim u ovoj kategoriji, građani RS mogu računati i na pomoć za energetsku efikasnost objekata, a treća kategorija odnosi se na energetsku efikasnost mikro, malih i srednjih preduzeća, koja se deli na energetsku efikasnost privatnih kuća i stanova i na energetsku efikasnost radnih mašina, odnosno proizvodnih procesa.

U ovu oblast uključena je i mogućnost izgradnje solarnih panela na krovovima ovih objekata. Projekte iz ove dve kategorije sprovodiće Fond za zaštitu životne sredine RS i energetsku efikasnost. Ovaj Fond je već pripremio nacrt konkursa na koje će se moći prijaviti vlasnici i suvlasnici stambenih objekata i privrednici, s tim da se može računati da bi sredstva EU mogla doseći do 50 odsto ukupne investicije, odnosno maksimalno 5.000 maraka, dok bi ostatak finansirali sami građani. Kada su u pitanju preduzeća, maksimalna pomoć bi iznosila 50.000 maraka, a uslov je da polovinu ostalih troškova finansiraju privrednici.

Izvor: Capital.ba

AKVAPONIJA – TIHA EKOLOŠKA REVOLUCIJA U POLJOPRIVREDI

Foto: ljubaznošću Srđana Radina
Foto: ljubaznošću Srđana Radina

Nedaleko od Sombora, idiličnog vojvođanskog grada, nalazi se naselje Stapar u kom su na placu od samo šest ari, svojom ljubavlju Srđan i Vesna stvorili divnu šestočlanu porodicu, ali i nadu da u Srbiji može da zaživi održivo poljoprivredno preduzetništvo. O njihovoj priči, koja je ozvaničena 2015. godine osnivanjem poljoprivrednog gazdinstva „Vesna Radin”, razgovarali smo sa Srđanom Radin.

U želji da proizvedu zdravo i ukusno voće i povrće dugotrajne svežine i baveći se istraživanjem načina na koji to mogu da ostvare, došli su do zaključka da je potrebno da se okrenu nekim modernijim vidovima ekološke proizvodnje. To ih je 2014. godine dovelo do akvaponije.

Ako vam značenje samog termina nije blisko, Srđan Radin spremno daje upečatljivu definiciju. Akvaponija je tiha ekološka revolucija u proizvodnji zdrave i sveže hrane.

U FOKUSU:

„Obradom poljoprivrednog zemljišta emituju se velike količine ugljen-dioksida, dok akvaponski sistem omogućava da se biljke uzgajaju bez upotrebe zemljišta. Nezahtevajući veliku površinu za uzgoj, niti zemljište, akvaponija pruža mogućnost uzgajanja biljaka čak i u urbanim sredinama, na krovovima zgrada, pa i u restoranima u okviru malih, strogo kontrolisanih prostora. Na ovaj način, smanjuju se potrebe za dužim transportnim rutama, što dovodi i do smanjenja štetnih emisija iz ovog izvora”, objašnjava Srđan.

Foto: ljubaznošću Srđana Radina

U ovakvom sistemu biljke rastu šest puta brže i to na malim uzgojnim površinama, a potrošnja vode je za 90 odsto manja nego u tradicionalnoj poljoprivredi. To je moguće zahvaljući sistemu u okviru kog se istovremeno uzgajaju biljke i riba.

„Voda se upumpava iz rezervoara sa ribom u rezervoar za uzgoj biljaka. U kružnom ciklusu voda curi preko šljunka, perlita ili hidroton kuglica, zatim prolazi pored korena biljaka i drenira se nazad u rezervoar sa ribom. Zajednička saradnja riba i biljaka čini ovaj sistem jedinstvenim. Brži rast biljaka moguć je zbog prirodno uspostavljenog đubriva u vodi. Ribe imaju ulogu najbržeg konvertora biljnog proteina, što omogućava biljkama da iz vode izvlače hranljive materije i da istovremeno prečišćavaju vodu za ribe”, obrazlaže Srđan čitav proces i dodaje da je ovo đubrivo od hladnokrvne ribe koja ne nosi ešerihiju koli ili salmonelu za razliku od đubriva nastalih od toplokrvnih životinja. Osim toga, zahvaljujući cirkulaciji vode koja ne zahteva da se menja, ovaj resurs se štedi u velikoj količini.

Ovakvim načinom poljoprivrede može se proizvesti 50 kilograma ribe i stotine kilograma povrća u periodu od šest meseci, u prostoru čije su dizmenzije svega osam puta četiri metara.

Tekst priredila: Katarina Vuinac

Tekst u celosti pročitajte u Magazinu Energetskog portala ENERGETSKA EFIKASNOST