Home Blog Page 136

Modna industrija na prekretnici: Bolja radnička prava, zabrana uništavanja odeće koja se ne proda 

Foto-ilustracija: Unsplash (Artificial Photography)
Photo-illustration: Pixabay

Zabraniće se uništavanje odeće koja nije uspela da se proda. Središnja tema ovogodišnjeg velikog skupa modne industrije – Global Fashion Summit – održanog u Kopenhagenu, bili su sve oštriji zahtevi da se proizvodnja i prodaja tekstila prilagodi zelenim politikama. 

Brojni paneli su se ticali toga kako se modna industrija može uskladiti s nadolazećim propisima EU i SAD-a koji između ostalog traže veću transparentnost od distribucije do razvoja održivijih proizvodnih metoda. 

Štetne pojave van granica EU 

Tekstilna industrija u EU suočava se s dolaskom propisa koji će je naterati da se raskrsti s kršenjem ljudskih prava i zagađenjem životne sredine. Sektor tekstila i odeće u EU imao je promet od 147 milijardi evra u 2021., prema Euratexu. Sve te aktivnosti prouzrokovale su značajnu štetu životnoj sredini, uključujući hemijske štete prouzrokovane fabrikama viskoze, tonama tekstilnog otpada i velikim ugljičnim otiskom, piše T-portal. Oko 80 odsto tih štetnih pojava događa se izvan granica EU. Uzgoj pamuka, proizvodnja vlakana i proizvodnja odeće uglavnom se odvijaju u Aziji

PROČITAJTE JOŠ:

Prava radnika su još jedna bolna tačka. Prema procenama Clean Clothes Campaigna, minimalna plata za radnike u proizvodnji odeće u Bangladešu iznosi svega 94 dolara mesečno, dok su prosečni mesečni životni troškovi u toj zemlji procenjeni na 569 dolara. Deset godina nakon što se poput kule od karata srušila fabrika tekstila Rana Plaza u Bangladešu usmrtivši najmanje 1.138 radnika, u martu ove godine je planula fabrika konfekcije u Karachiju u Pakistanu, ubivši četiri vatrogasca i nanoseći povrede desetak drugih ljudi. Za to vreme, u Evropi se odevni predmet nosi u proseku samo sedam ili osam puta pre nego što se baci. U pokušaju da počisti nered u tekstilnoj industriji, EU priprema set novih pravila. Primera radi, prisiliće kompanije da se pridržavaju (još nedefinisanih) pravila o održivoj proizvodnji odeće. Na pomolu je zabrana kompanijama da uništavaju robu koja nije prodata, a Brisel je najavio nove zakone kojima se industrija prisiljava na plaćanje čišćenja otpada koji proizvodi. 

Foto-ilustracija: Unsplash (Hannah Morgan)

Prvi korak

Većina ovih predloga neće stupiti na snagu još nekoliko godina, ali bi promena za industriju mogla biti vrlo skupa. Suočene s pretnjom dodatne regulative, firme užurbano smišljaju kako nadzirati vlastite distributivne lance i ozeleniti proizvodne procese.

Ali za zelene aktiviste, stvari se ne odvijaju dovoljno brzo. Valérie Boiten, viša službenica za politiku Ellen MacArthur-a, rekla je da su šeme koje prisiljavaju modne kompanije da preuzmu odgovornost za otpad koji proizvode ‘značajan prvi korak’ ipak ‘neće narušiti firmi životni vek tekstilnih proizvoda’.

Gigantski poslovi 

‘Neverovatno je da su brendovi brze mode, po prvi put, odgovorni da plate za to. To je minimum, a mi govorimo o gigantskim poslovima“, rekla je Livia Firth, suosnivačica konsultantske firme za održivost Eco-Age. Zajednički zahtevi među aktivistima za zeleni tekstil uključuju konkretne ciljeve EU za ponovnu upotrebu, recikliranje tekstilnog otpada i stroge mere u nadolazećim briselskim zakonima o ekološkom dizajnu za tekstilnu industriju. Podržava ih Evropski parlament, koji je ranije ove godine velikom većinom glasao da podstakne Komisiju da u nadolazeće zakone uključi ciljeve za prikupljanje, ponovnu upotrebu i recikliranje tekstilnog otpada.

Izvor: Bljesak.info

URBANE BAŠTE DOBRE ZA EKOSISTEM

Foto-ilustracija: Pixabay (pasja1000)
Foto-ilustracija: Pixabay (Kathas_Fotos)

U četiri zemlje regiona, Severnoj Makedoniji, Hrvatskoj, Bugarskoj i Srbiji, sprovodi se projekat posvećen urbanoj poljoprivredi pod nazivom Obrazovanje iz oblasti urbane poljoprivrede za održivu budućnost, koji finansira Evropska komisija u okviru programa Erasmus plus.

Organizacije partneri na projektu su Forum za strategijska istraživanja i dokumentacije iz Skoplja, kao liderska organizacija Eko Udruga iz Zadra, Asocijacija za politike iz Sofije i Nacionalno udruženje za razvoj organske proizvodnje Serbia Organika. Projekat traje do kraja 2024. godine.

Ivana Simić, generalni sekretar Udruženja Serbia Organika, kaže da je koncept urbane poljoprivrede poznat u regionu, ali da je usled novih svetskih izazova kao što su globalna urbanizacija, potreba zaštite životne sredine i aktuelna destabilizacija u lancima proizvodnje i transporta hrane dobio još veći značaj.

U FOKUSU:

„Male, ozelenjene parcele za uzgajanje poljoprivrednih kultura u velikim gradovima doprinose ublažavanju loših efekata ekonomske i prehrambene krize“, kaže Simićeva i dodaje da stanovnici gradova imaju višestruku dobit od rada u baštama ušuškanim između kvartova i na obodima gradova.

Iz pasivne uloge isključivo kupca konzumenta stanovnici gradova postaju aktivni mikroproizvođači. Proizvedene plodove voća i povrća, kao i začinsko bilje koriste za sopstvene ishranu. Obradom zemlje oni pozitivno utiču na zaštitu životne sredine, a ovakvim angažovanjem i prodajom viška proizvoda obezbeđuju dodatnu ekonomsku vrednost kućnih budžeta.

Foto-ilustracija: Pixabay

Urbana poljoprivreda podrazumeva da se slobodno zemljište daje u zakup, a površina može da varira od nekoliko kvadratnih metara do nekoliko hektara. Korisnici zemljišta mogu biti pojedinci ili civilne zajednice za bavljenje poljoprivredom, povrtarstvom, hortikulturom, voćarstvom, kompostiranjem, postavljanje košnica i organskom poljoprivrednom proizvodnjom.

Učenjem i realizacijom agronomskih procesa „od zemlje do trpeze“ građani utiru zeleni put kroz beton kojim se ublažava stroga podela na ruralno i urbano. Dok je ovaj uticaj urbanog baštovanstva nesumnjivo značajan, ne treba zaboraviti ni socijalno-zdravstveni aspekt angažovanja stanovnika na gradskim parcelama jer ubane bašte ili vrtovi postaju mesta druženja, socijalizacije, razvijanja zajedništva i fizičke aktivnosti.

Urbana poljoprivreda je i način za promociju socijalne inkluzije marginalizovanih, posebno osetljivih društvenih grupa. Zajedničkim radom u urbanom vrtu lakše se jačaju međugeneracijske veze jer su sugrađani različite dobi upućeni jedni na druge, a gradska bašta je takođe pogodna za kreativne radionice za decu školskog i predškolskog uzrasta.

Priredila: Mirjana Vujadinović Tomevski

Tekst u celosti pročitajte u Magazinu Energetskog portala ZAŠTITA ŽIVOTNE SREDINE.

Neophodno bolje očuvanje vegetacije za ispunjavanje ciljeva o klimi

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Prema jednoj skorašnjoj studiji, očuvanje 79 odsto preostale kopnene vegetacije na našoj planeti, od suštinskog je značaja za ispunjavanje ciljeva UN o klimi i biodiverzitetu. Istraživači tvrde da su sadašnje inicijative „30 puta 30“, koje štite samo 30 odsto kopnenih i morskih područja do 2030. godine nedovoljne.

Analizom podataka o eroziji tla, biodiverzitetu i skladištenju ugljenika, tim je izračunao da se mora sačuvati oko 67 miliona kvadratnih kilometara zemlje. Njihova procena se proteže na prirodna i poluprirodna staništa kao što su šume i livade, ali isključuje morska okruženja, navodi World Economic Forum.

Pročitajte još:

Foto-ilustracija: Unsplash (Patrick Hendry)

Biljke su generalno važan ponor za ugljen-dioksid (CO2) jer ga apsorbuju za fotosintezu, proces gde pretvaraju CO2 u organska jedinjenja bogata energijom. Neke biljke i drveće su efikasnije u apsorbovanju i skladištenju CO2 od drugih.  Drveće je jedno od najboljih apsorbera CO2 zbog svoje veličine i životnog veka. U okviru kategorije drveća, izdvajaju se neke vrste poput borova, hrastova koji nešto sporije rastu od borova, ali svi skladište značajnu količinu ugljenika tokom svog dugog veka. Isto tako, eukaliptus, Daglasova jela, bambus i morske trave dobri su ponori CO2.

Ekološka vrednost biljke, međutim, nije samo u ovoj jednoj funkciji. Drugi faktori, kao što su upotreba vode, uticaj na zdravlje zemljišta i biodiverzitet, takođe su važni. Stoga je neminovno brinuti o njima.

Kako se navodi na WEF, profesorka Martine Maron, zalaže se za jaču politiku krčenja šuma i održivo korišćenje zemljišta kao potencijalne strategije za postizanje cilja od 79 odsto. Oko deset miliona hektara u proseku godišnje bude posečeno, što je približno površini Južne Koreje, Mađarske, i nešto manje od površine Islanda.  Studija takođe prepoznaje vrednost upravljanja autohtonih i lokalnih zajednica u inicijativama za očuvanje. Često, što je slučaj i sa Amazonskom prašumom, autohtoni narodi bolje čuvaju i brinu o prirodi. 

Energetski portal

Evropa se zagreva dva puta brže od svetskog proseka

Foto-ilustracija: Pixabay (pixel2013)
Foto-ilustracija: Pixabay

Ovogodišnje leto već je premašilo neke temperaturne rekorde, a kontinent koji se najbrže zagreva na planeti prošle godine zabeležio je najtoplije leto od kada se vodi evidencija, a vrelina je dovela do ekstremnih suša, požara i smrtonosnih toplotnih talasa.

Statistička agencija EU „Evrostat“ zabeležila je neuobičajeno visok broj smrtnih slučajeva tokom prošlog leta, ali do sada podaci o smrtnim slučajevima direktno uzrokovanim toplotom nisu precizno izračunati.

Tim naučnika analizirao je temperaturne podatke i smrtnost od 2015. do 2022. godine u 823 regiona od 35 evropskih država, u kojima živi 543 miliona ljudi.

Stručnjaci sa Instituta za globalno zdravlje iz Barselone i francuskog Instituta INSERM koristili su modele kako bi utvrdili smrti uzrokovane temperaturom za svaki region tokom svake nedelje prošlogodišnjeg leta.

Pročitajte još:

Došli su do podatka da je 61.672 ljudi preminulo od toplote od 30. maja do 4. septembra, navodi se u istraživanju objavljenom u časopisu Nature Medicine.

Prošle godine Francuska je zabeležila najveći rast u poređenju sa prosekom iz 2021. godine – 2,43 stepena Celzijusa. Švajcarska je na drugom mestu sa 2,30 stepeni, a prate je Italija i Mađarska sa porastom od 2,28 i 2,13 stepeni Celzijusa.

Najviše umrlih od vrućine zabeležila je Italija sa 18.010, potom Španija sa 11.324 i Nemačka sa 8.173.

Evropa toplija za 2,3 stepena

Prethodna istraživanja pokazala su da se Evropa zagreva dva puta brže od globalnog proseka.

Dok se čitav svet u proseku zagrejao skoro 1,2 stepena Celzijusa u poređenju sa sredinom 19. veka i početkom industrijske revolucije, Evropa je prošle godina bila toplija za 2,3 stepena u odnosu na predindustrijski period.

Ukoliko se ovaj trend nastavi, do 2030. godine u Evropi će svakog leta prosečno od toplote umirati 68.000 ljudi.

Do 2040. taj broj će dostići 94.000 ljudi, a polovinom veka čak 120.000.

Izvor: RTS

Prva mapa urbanih toplotnih ostrva Beograda: gde su najčešće tropske noći?

Foto-Ilustracija: Pixabay (Djordjeuuu)
Foto-ilustracija: Unsplash (Elion Jashari)

Toplotno ostrvo je fenomen gde urbana područja imaju više temperature u poređenju sa ruralnim ili prirodnim okruženjem. Uzrok tome je promena zemljišnog pokrivača, namene zemljišta i izgrađene sredine: urbane sredine se ponašaju kao sakupljači toplote, posebno u letnjim periodima, što ima različite posledice, pre svega po javno zdravlje, piše za Klima101 dr Ivan Simić sa Arhitektonskog fakulteta.

Toplotno ostrvo može se meriti na razne načine, a jedan od boljih je kroz tzv. tropske noći (tokom kojih se temperatura ne spušta ispod 20 °C). Indeks tropskih noći je vrlo jednostavna brojka: u pitanju je tropskih noći u toku jedne godine, a ovaj indeks je, pokazuju istraživanja, znatno viši u urbanim sredinama nego u njihovom okruženju, parkovima i drugim zelenim površinama, i to upravo zbog efekta toplotnog ostrva.

Ali nisu sve urbane površine iste. Koliko će toplotno ostrvo biti izraženo, pa i koliko će jedan grad imati „viška” tropskih noći zavisi od prirodnih, ali i od ljudskih faktora, pre svega od karaktera urbanog prostora, odnosno zemljišta.

Pročitajte još:

Toplotno ostrvo može uzrokovati velike probleme kada je u pitanju javno zdravlje stanovništva. One dokazano mogu dovesti do zdravstvenih problema posebno kod starije populacije i hroničnih bolesnika jer onemogućavaju normalan san i efikasno regenerisanje organizma u toku noći. Dodatno, efekat toplotnog ostrva utiče i na povećano zagađenje vazduha zbog karakteristike da veća hrapavost urbane morfologije usporava strujanje vetra.

Po svemu sudeći, i nažalost, Beograd je po ovim parametrima „šampion”, a to vrlo jasno možemo videti na ovoj mapi tropskih noći u Beogradu, koja prikazuje razlike između prosečnog broja tropskih noći u toku godine od 2008. do 2017. godine:

Foto: (Klima101) Mapa tropskih noći Beograda. Podaci preuzeti iz: Filipovic L. and Djurdjevic V., 2023, Spatio-temporal Analysis of the Urban Heat Island in Belgrade Using Urban Climate Model Data. International Conference on Hydro-Climate Extremes and Society, Jun, 27-30 2023, University of Novi Sad, Serbia

Mapu u visokoj rezoluciji možete pogledati OVDE.

Kako je napravljena ova mapa?

Kako bi dobili mapu indeksa tropskih noći za Beograd klimatolozi sa Fizičkog fakulteta Univerziteta u Beogradu prof. dr Vladimir Đurđević i saradnik Lazar Filipović koristili su računarski model UrbClim koji koji simulira interakciju između planetarnog graničnog sloja atmosfere (PGS, ili eng. Planetary Boundary Layer – PBL) i podloge.

Atmosferski deo modela čini prvih nekoliko kilometara njene visine dok su karakteristike podloge opisane preko CORINE (eng. Coordination of information on the environment) seta satelitskih podataka prikupljenih za 2012. godinu. Suština je da se karakteristike zemljišnih podloga u urbanoj sredini (neporoznost, veća hrapavost, odsustvo zelenila, nereflektivnost) utiču na veće zagrevanje vazduha jer akumuliraju i zadržavaju više toplote ali i usporavaju vazdušno strujanje što usporava hlađenje. Pored toga, urbani obrasci generišu i antropogeno oslobađanje toplote (grejanje zgrada, saobraćaj, ljudski metabolizam) što je takođe značajan faktor toplotnog ostrva.

Urbanista sa Arhitektonskog fakulteta u Univerziteta u Beogradu doc. dr Ivan Simić je mapu tropskih noći povezao sa mapom urbane matrice Beograda koristeći QGIS softver i OSM (Open Street Map) bazu podataka. Rezultat je georeferencirana kompozitna mapa koja nam ukazuje da je urbano toplotno ostrvo rezultat složene interakcije prirodnih parametara (atmosfere i podloge- poroznosti, morfologije i sastava) i antropogenih uticaja, tj. vrste i intenziteta izgrađenosti.

Gde su vrhovi toplotnog ostrva u Beogradu?

Posmatrajući kartu broja tropskih noći možemo reći da je celokupan širi centar Beograda uključujući  veliki deo Novog Beograda značajno pogođen efektom toplotnog ostrva. Postoje varijacije u prosečnoj temperaturi između određenih centralnih delova grada ali svi oni se kreću u rasponu od 40 do 50 tropskih noći. Izuzetak predstavljaju velike parkovske i šumske površine i delovi naselja u njihovoj neposrednoj blizini, kao i tokovi reka.

Tekst u celosti možete da pročitate ovde

Izvor: Klima101

Koliko je degradacija prirode uticala na sigurnost hrane

Foto-ilustracija: Pixabay (congerdesign)
Foto: Unsplash (Adrian Infernus)

Neodrživo korišćenje zemljišta i morskih ekosistema, dovelo je do nesigurnosti u poljoprivredi i ribarstvu, odnosno snabdevanja hranom. Jedini način da dođe do promene jeste da se ekosistemi obnavljaju na rešenjima zasnovanim na prirodi.

Oko 80 odsto globalnog obradivog zemljišta je pod uticajem najmanje jednog oblika degradacije, a samo erozija zemljišta pogađa petinu poljoprivrednih površina širom sveta. Procene su da je erozija zemljišta porasla za oko 2,5 odsto u periodu od 2001. do 2012. godine, prevashodno zbog krčenja šuma i povećane površine obradivog zemljišta, navodi se na sajtu UNEP-a.

Posledicama degradacije zemljišta pogođeno je oko 3,2 milijarde ljudi, a predviđanja pokazuju da bi degradacija mogla da smanji produktivnost hrane za 12 odsto, što dovodi i do porasta cene hrane.

Pročitajte još:

Obnovom prirode pospešili bi se uslovi i da oporavak pčela, koje su jedan od najboljih oprašivača. Prema podacima UNEP-a, od 100 vrste useva koje obezbeđuju 90 odsto svetske hrane, preko 70 oprašuju pčele. U narednim decenijama uz postojeće prakse moglo bi da se izgubi oko 20.000 biljnih vrsta koje su važne za pčele. Značajan negativan uticaj na njih ima poljopriveda, usled korišćenja pesticida i monokulture.

Iako postoji preko 50.000 biljaka koje možemo da koristimo u ishrani, samo pirinač, kukuruz i pšenica obezbeđuju preko 50 odsto svetske hrane. Ukoliko se nastavi praksa u kojoj se čovečanstvo oslanja samo na pomenute tri vrste, može doći do nesigurnosti hrane. Zbog toga je potrebno da se usvoje održive poljoprivredne prakse i da se uzgajaju raznovrsno povrće, voće i usevi, koji će ujedno doprineti oporavku biodiverziteta.

Koliko je hitna obnova prirode govore činjenice da je milion vrsta u opasnosti od izumiranja, dok zemljište postaje neplodno, a izvori vode presušuju.

Energetski portal

Spremaju se stroža pravila za automobilsku industriju

Foto:-lustracija: Unsplash (justine poirrier)
gume
Foto-ilustracija: Unsplash (adam-kring)

Preko šest miliona vozila u Evropi završi s svojom funkcijom i odsluži svoje za jednu godinu. To znači da mnogi delovi  tih automobila odlaze na deponiju. Međutim, nekada se automobili voze i preko njihovih mogućnosti, čak prodaju dalje, zagađuju više jer su stari, i na kraju se neadekvatno postupa sa otpadnim delovima.

Inspirisana idejom održive budućnosti, Evropska komisija uvodi predloge za redizajn regulative za automobilske industrije kako bi bila bliža cirkularnoj ekonomiji. Ove inicijative razmatraju sve faze, od dizajna i proizvodnje do prerade i oživljavanja delova na kraju životnog veka vozila.

Predlozi Komisije imaju dalekosežne uticaje, i očekuje se da će ostvarivanje ideje proizvesti 1,8 milijardi evra neto prihoda do 2035. Oni ne samo da podstiču ekonomiju EU, već i doprinose njenim ekološkim i klimatskim ciljevima svojom transformacijom automobilske industrije, navodi se na sajtu Komisije.

Pročitajte još:

Foto-ilustracija: Pixabay

Pored toga, ove mere su postavljene da unaprede standarde bezbednosti na putevima na globalnom nivou ograničavanjem izvoza neispravnih vozila, smanjenjem nivoa zagađenja i zdravstvenih rizika u zemljama koje uvoze polovna vozila iz EU.

Automobili u EU u proseku su stari 12 godina dok Grčka i Estonija, prema podacima koje je ACEA objavila, imaju najstarije – oko 17 godina. Luksemburg ima najmlađi vozni park, nešto više od 7 godina.

Predložena uredba predviđa godišnje smanjenje emisije CO2 za 12,3 miliona tona do 2035. godine. Cilj joj je da optimizuje upotrebu 5,4 miliona tona materijala i poveća oporavak neobnovljivih sirovina, dodatno smanjujući oslanjanje na uvoz.

Mere takođe podstiču kružni pristup dizajnu i proizvodnji u automobilskoj industriji. Oni predviđaju da će četvrtina plastike koja se koristi u proizvodnji vozila biti iz recikliranih izvora. Štaviše, oni se zalažu za reciklažu 30 odsto plastike iz vozila na kraju radnog veka i promovišu ponovnu upotrebu i renoviranje delova vozila.

Da bi se poboljšalo sprovođenje, Komisija predlaže više inspekcija, digitalno praćenje vozila na kraju životnog veka i strože kazne za prekršaje. Obim ovih propisa postepeno će se proširiti i na dodatne kategorije vozila kao što su motocikli, kamioni i autobusi.

Energetski portal

Apel za pristup javnim česmama svih građana Srbije

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay (PublicDomainPictures)

Sve češće ekstremne temperature uzrokovane klimatskim promenama, zahtevaju ispravne i besplatne vode za piće iz javnih česmi u Srbiji, na šta apeluje inicijativa Pravo na vodu. Zbog toga je potrebna sanacija starih, kao i izgradnja novih javnih česmi.

U poslednje dve decenije, trend rasta prosečne godišnje temperature je očigledan, dok je prethodna godina bila peta najtoplija od kada se vrše merenja. Ekstremne temperature naročito su opasne po zdravlje u uslovima visoke vlažnosti vazduha i intenzivne fizičke aktivnosti. Ranjive grupe predstavljaju starije osobe, zatim osobe sa hroničnim bolestima i deca.

Iako unos tečnosti predstavlja najvažniju preporuku za zaštitu od sunčanice i toplotnog udara, nemaju svi građani pristup ispravnoj vodi za piće iz javnih česmi.

Pročitajte još:

,,Na primer, prema podacima Zavoda za javno zdravlje Beograda – na teritoriji glavnog grada „postoji više od 180 česama sa vodom za piće iz distributivne mreže beogradskog vodovoda (prerađena, prečišćena, hlorisana voda).“ Rezultati poslednjeg popisa govore da Beograd ima 1.685.563 stanovnika, pa bi grubo procenjen broj stanovnika na jednu javnu česmu iznosio više od 9.300. Kako se većina javnih česmi nalazi u gradskom jezgru – jasno je da postoje značajne nejednakosti u pristupačnosti vodi za piće iz javnih česmi u različitim delovima Beograda. Grad Niš može da se pohvali sa samo 17 javnih česmi, što nas dovodi do cifre od čak 14.676 stanovnika na jednu česmu. Situacija nije mnogo bolja ni u drugim lokalnim samoupravama u Srbiji, voda nije dostupna u javnim prostorima već se sve više kupuje u plastičnoj ambalaži čime postaje roba, a ne ljudsko pravo. Oni koji nemaju novca da vodu kupe, ugrožavaju svoje zdravlje’’, navodi se u saopštenju.

Obezbeđen pristup javnim česmama sa bezbednom pijaćom vodom, osnovni je i najbrži način da se građani zaštite od negativnih posledica ekstremnih temperatura, zbog čega se ovom inicijativom apeluje na institucije na nacionalnom i lokalnom nivou da ozbiljno shvate ovaj problem i na vreme obezbede neophodnu infrastrukturu kako bi svaki stanovnik Srbije imao pravo na vodu.

Energetski portal

Kako providni solarni paneli pomažu poljoprivredi?

Foto-ilustracija: Freepik (azerbaijan_stockers)
Foto-ilustracija: Freepik (freepik)

Povećana potražnja za hranom traži iznalaženje novih načina uzgoja useva. Jedno od rešenja predstavljaju plastenici, koji povećavaju unos do 100 odsto po hektaru u odnosu na uzgoj na otvorenom.

Ipak, plastenici zahtevaju velike količine električne energije, za održavanje optimalne temperature, zbog čega se u uslovima energetske i ekološke krize dovode u pitanje. Kako bi ovaj problem bio rešen, bilo je potrebno da se pronađe način kako da se njihovo snabdevanje energijom učini održivijim.

Solarni paneli jesu dobar izvor obnovljive energije, međutim ukoliko se postave na krov staklenika sprečiće prodiranje sunčeve svetlosti. Zbog toga tehnologija ide korak dalje, a na tržištu postaju dostupni providni paneli.

Pročitajte još:

Iako im je potrebna sunčeva energija za proizvodnju električne energije, količina koju apsorbuju je mala, dopuštajući da do biljaka dospe dovoljno energije za rast. Što više energije neko želi da proizvede iz solarnih panela, to će manje energije ostati za biljke. Međutim, ukoliko paneli treba da obezbede samo energiju za potrebe staklenika, biće je dovoljno i za useve.

Štaviše, paneli apsorbuju UV zrake koji biljkama nisu potrebni, a propuštaju one koji su im korisni.

Naučna istraživanja pokazala su da organski solarni paneli napravljeni od ugljeničnih materijala, koji su prekriveni slojem L-glutationa, a koji štiti organske materijale od razgradnje na suncu, donose koristi biljkama koje ne bi imale u uobičajenim staklenicima.

Naime, sloj kojim su premazani paneli zaustavljaju ultraljubičaste i infracrvene zrake koje mogu da oštete i previše zagreju biljke.

Zahvaljujući daljem razvoju ove tehnologije, uskoro bi njena primena mogla da bude šira, a značaj veći. Kako prenose svetski mediji, providni solarni paneli imaju potencijal da postanu zamena prozorima. Na ovaj način bi se značajno doprinelo zelenoj i efikasnijoj energiji, s obzirom na to da su istraživanja pokazala da su providne solarne ćelije i do hiljadu puta efikasnije kada je reč o proizvodnji struje.

Katarina Vuinac

Zemlje Afrike koje pokazuju interesovanje za zelenu tranziciju

Foto-ilustracija: Unsplash (Harshil Gudka )
Photo-illustration: Pixabay

Nekoliko zemalja u Africi pokazuje veće interesovanje za obnovljive izvore energije i zelenu tranziciju uopšte. Jedna od ovih zemalja ima vrlo ambiciozne i visoko postavljene ciljeve koje želi da ostvari. Ta zemlja je Niger, koji u velikoj meri zavisi od šumskih resursa za proizvodnju energije na selu. U tom cilju, Nacionalni plan za obnovljivu energiju Nigera nastoji da poveća doprinos solarne energije za 30 odsto u ukupnom miksu energije do 2030. Ova smela ambicija uključuje stvaranje pet novih solarnih elektrana, proširenje kapaciteta obnovljive energije i povećanje pristupa električnoj energiji sa 15,72 procenata stanovništva u 2020. na 65 procenata do 2030. Pored toga, zemlja promoviše inicijative za pošumljavanje koje imaju za cilj rehabilitaciju 15.000 hektara šuma do 2030. godine.

Demokratska Republika Kongo planira da poveća kapacitet obnovljive energije sa 2,9 megavata (MV) u 2020. na 42,7 MV do 2030. godine, proširujući pristup električnoj energiji.

PROČITAJTE JOŠ:

Foto-ilustracija: Unsplash (Sergey Pesterev)

Mozambik –  ova primorska država zagovara održive poljoprivredne prakse kao što je sakupljanje kišnice i oporavak metana kako bi se ograničile emisije gasova staklene bašte. Zemlja namerava da instalira 5.000 solarnih fotonaponskih sistema za podršku pumpanju vode za navodnjavanje u poljoprivredi i upotrebi u domaćinstvima, navodi UN.

Tunis, koji krasi mediteransku obalu severne Afrike, od 2010. godine je izdvojio približno 587 miliona dolara za projekte obnovljive energije, fokusirajući se na solarnu fotonaponsku energiju i energiju vetra, što je donelo uštedu goriva i smanjilo emisije gasova staklene.  

Pored ove četiri zemlje, koje su objavljene u izveštaju UN-a za klimatske promene, Maroko ima ambiciozni plan da bude jedna od afričkih zemalja sa najvećim kapacitetom u sektoru zelene energije, a ta ideja se najviše ogleda u zvaničnom planu da do 2030. godine proizvode 52 odsto električne energije iz OIE. Ranije smo pisali o njenim mnogo većim projektima koji potvrđuju težnje ove zemlje. Najveći solarni kompleks u blizini mesta Varzazat, gde je planirano da ceo projekat proizvodi 582 megavati, kada bude potpun, i drugi projekat jeste sa Velikom Britanijom – dve države povezane su sa četiri podvodna kabla dužine 3.800 kilometara, a prema procenama firme koja pokreće ovaj program, trebalo bi da obezbedi struju za preko sedam miliona britanskih domova do 2030. godine

Energetski portal

Folksvagen: nov igrač na evropskom tržištu električne energije?

Foto-ilustracija: Unsplash (katka-pavlickova)
Foto-ilustracija: Unsplash (israel-palacio)

Mnoge firme danas, pod pritiskom različitih regulatornih politika, ali i iz istinskog uverenja, nastoje da svoju proizvodnju i pogon u potpunosti prebace na obnovljive izvore energije. Jedan od najvećih proizvođača automobila, Folksvagen (Volkswagen), dosetio se inovativnog načina da iskoristi odbačene baterije iz svojih električnih vozila, i time poboljša udeo “zelene” energije u svojoj proizvodnji.

Naime, VW je uspostavio stacionarni sistem za skladištenje električne energije. Ovaj sistem funkcioniše tako što se električna energija dobijena iz OIE – poput energije vetra skladišti u odbačene, E-Up! baterije, koje dolaze iz istoimenog modela VW električnog automobila. Ovi stacionarni sistemi za skladištenje nisu ništa novo, i mnogi proizvođači automobila, poput Toyote takođe koriste svoje odbačene baterije za privremeno skladištenje struje.

Pročitajte još:

Međutim, kako se navodi u saopštenju za medije VW, inovacija ove firme jeste što će ovako čuvanu struju početi da prodaje na tržištu električne energije. U partnerstvu sa “Elli” – najsavremenijom platformom za digitalnu trgovinu električnom energijom, VW će početi da trguje strujom na spot tržištu EU. Sva trgovina će se obavljati preko EPEKS Spota – najpoznatije evropske berze za električnu energiju.

Foto-ilustracija: Pixabay

Ovaj projekat, nazvan “PowerCenter”, omogućava dvostruku upotrebljivost sistema za skladištenje električne energije. Njegovom realizacijom, VW može da odluči da li će sačuvanu energiju da iskoristi za potrebe svog pogona, ili – ukoliko su uslovi na tržištu povoljni, tj. cena struje je u skladu sa strategijom koju VW ima za svoje delovanje na tržištu, on će tu struju prodati, a novac iskoristiti u druge operativne svrhe. Oni se nadaju da će integrisati rastuće skladišne kapacitete električnih automobila i baterija u energetski sistem, dajući značajan doprinos energetskoj tranziciji.

Folksvagenov ulazak na tržište električne energije je razborit potez iz nekoliko razloga. On pruža nov izvor prihoda za firmu, značajno doprinosi mogućnostima VW-a da upravlja sopstvenom energijom i daje mu ulogu značajnog igrača na tržištu električne energije, s obzirom na veličinu i kapacitete ove firme. 

Ono što je možda i najznačajnije jeste podsticaj koji će projekat “PowerCenter” imati na druge firme da i one integrišu ovakav sistem i time doprinesu sveukupnoj zelenoj tranziciji. Zbog toga je ovo izuzetno važan projekat za automobilsku industriju i budućnost održivog upravljanja energijom.

Milica Vučković

OBJAVLJENE NOVE CENE GORIVA

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay (planet_fox)

Nove najviše maloprodajne cene derivata nafte za period od 15 časova 7. jula 2023. godine do 14. jula 2023. godine iznosiće:

EVRO DIZEL, u iznosu 186,00 dinara za jedan litar i

EVRO PREMIJUM BMB 95 u iznosu 178,00 dinara za jedan litar.

Takođe, u skladu sa članom 3 stav 5 navedene uredbe, obaveštavaju se privredni subjekti koji obavljaju delatnost trgovine motornim i drugim gorivima na stanicama za snabdevanje prevoznih sredstava da su dužni da utvrđene maloprodajne cene derivata nafte primene odmah po objavljivanju na zvaničnoj internet stranici Ministarstva turizma i omladine.

U cilju sprečavanja većih poremećaja i očuvanja životnog standarda stanovništva, Vlada je usvojila Uredbu o izmeni Uredbe o ograničenju visine cena derivata nafte koja će važiti do 31. jula 2023. godine.

Energetski portal

Direktor EPS-a: Poskupljenje struje nije izvesno, odluka o promeni cene posle detaljne analize

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay (NickyPe)

Dušan Živković navodi da je usled vrelog talasa primetan porast potrošnje struje ove nedelje.

„Protekla nedelje je bila na nivou 80.000 megavat-sati dnevno, ova nedelja je već došla do 90.000 megavat-sati. Porast potrošnje je već na nivou desetak procenata, ali Elektroprivreda nesmetano obezbeđuje dovoljne količine električne energije iz sopstvenih izvora“, dodaje Živković.

Ukazuje da su blaga zima i dobra hidrologija stvorili uslove da akumulacije i deponije budu pune.

,,U akumulacijama trenutno imamo preko 600 gigavat-sati, deponije su na nivou dva miliona tona uglja, tako da spremno dočekujemo sledeću zimu“, kaže Živković.

Kada je reč o proizvodnji uglja, poručuje da je ona na planiranom nivou, kao i da je cilj da se održavaju deponije uglja na visokom nivou.

,,U tom smislu ne očekujemo neke izazove i verujemo da će to tako i biti“, kaže Živković i dodao da se za sada sve podmiruje iz sopstvenih potreba.

Ističe da je sada ključna priprema za zimu.

,,Da bi se održala maksimalna količina vode u akumulacijama, maksimalna količina uglja na deponijama i pripremimo taj zimski period za bezbedno snabdevanje naših građana“, rekao je Živković.

Pročitajte još:

Hoće li biti otpuštanja u EPS-u

Već mesec dana u javnosti se pominju i otkazi u EPS-u. Na pitanje da li su takve glasine tačne i ima li viška zaposlenih, Živković kaže da je cilj da se zadrže zaposleni, stručni ljudi.

,,Otpuštanja su duže vreme tema koja se provlači u javnosti, ali ja to ne bih tako posmatrao. Cilj jeste da zadržati zaposlene, stručne ljude, kvalitetne radnike, napraviti im prostor za profesionalno usavršavanje i unapređenje“, dodaje.

Veruje da do toga neće doći i, kako kaže, gotovo je siguran da je put kojim idu upravo zadržavanje kvalitetnih zaposlenih od radnika do inženjera.

U maju je imenovan novi Nadzorni odbor EPS-a, a prvi put su u njemu tri stranca. Živković napominje da su svi oni stručnjaci i da mogu da pomognu razvoju EPS-a.

,,Svi članovi Nadzornog odbora imaju sjajne karijere, sjajni su stručnjaci i prvi korak moj je bio da se uspostavi dobra saradnja sa svima njima, dobro razumevanje, jer to znanje kojim oni raspolažu pomoći će nam da ovaj period tranzicije iz javnog preduzeća u akcionarsko društvo bude na pravi način, jer ja mislim da EPS treba da bude moderna kompanija, da treba da se menja, a zaista su oni tu da pomognu“, dodaje.

„Svaki put cena struje pažljivo analizirana“

Po preporuci MMF-a pominju se još dva poskupljenja struje, jedno bi trebalo da usledi već od novembra. Živković kaže da je svaki put cena struje pažljivo analizirana.

,,Nije bio rast cene zbog rasta cene, ta pažljiva analiza je vodila računa o tome da se obezbedi održivost poslovanja, bezbedno i sigurno snabdevanje dugoročno potrošača, stvore uslovi za razvoj, za investicije i cena upravo iz te pažljive analize će proisteći sa osnovnim ciljem da stvorimo uslove za razvoj, za investicije i za dalje unapređenje kompanije“, ističe Živković.

Na pitanje da li to znači da nije izvesno da će do poskupljenja i doći, kaže da nije izvesno, ali da je cilj pažljiva analiza koja treba da dobro sagleda da li postoji potreba za tim.

„Zelena energija je nešto na čemu ćemo maksimalno raditi“

Prioritet EPS-a jeste zelena energija. Živković navodi da se dugo bavio time i da je zelena energija nešto što EPS-u predstoji.

,,Predstoji nam kada je u pitanju razvoj energetike, predstoji nam kada je u pitanju razvoj privrede, predstoji nam i kada su u pitanju neki događaji koji obeležavaju period ispred nas, a tiču se i zelene energije i cirkularne ekonomije i u nekom delu veštačke inteligencije. Tako da zelena energija je nešto na čemu ćemo maksimalno raditi i u tom smislu gledati da podignemo nivo naših usluga kada je u pitanju zelena energija i projekti koje razvijamo“, dodaje Živković.

Pomenuo je i projekat RHE Bistrice koja treba dugoročno da pomogne razvoju zelene energije.

Izvor: RTS

Otkup 200.000 tona pšenice kao mera pomoći ratarima

Foto-ilustracija: Pixabay (NickyPe)
Foto-ilustracija: Pixabay

Vlada Srbije je donela zaključak o saglasnosti da Republička direkcija za robne rezerve izvrši kupovinu do 200.000 tona merkantilne pšenice, roda 2023. godine po ceni od 25,00 din/kg plus PDV.

Kupovina merkantilne pšenice vršiće se posredovanjem Produktne berze Novi Sad, a prednost prilikom prijave imaju fizička lica – nosioci registrovanih poljoprivrednih porodičnih gazdinstava, navodi se u saopštenju Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede.

Minimalna količina merkantilne pšenice koja se kupuje od jednog aktivnog registrovanog poljoprivrednog porodičnog gazdinstva je 10 tona, a maksimalno 100 tona.

Energetski portal

Konferencija „OIE Srbija 2023” 14. septembra u Vrdniku 

Foto: OIE Srbija
Foto-ilustracija: Unsplash (Andreas Gucklhorn)

Nakon izuzetno uspešnih konferencija održanih 2021. i 2022. godine, sa zadovoljstvom Vas obaveštavamo da će se konferencija „OIE Srbija 2023” održati 14. septembra u etno kompleksu Vrdnička kula na Fruškoj gori.

Učešće na konferenciji, koja je već postala tradicionalno nacionalno i regionalno okupljanje najvažnijih učesnika u industriji zelene energije, potvrdili su najviši zvaničnici Ministarstva rudarstva i energetike Republike Srbije, EMS-a, EBRD-a, kompanija Masdar, Enlight, Elicio, Nordex, evropskih asocijacija WindEurope i SolarPower Europe, predstavnici vodećih finansijskih institucija, kao i drugi predstavnici sektora obnovljivih izvora energije

Registracioni link, kao i više informacija o kotizacijama učešća možete pronaći ovde.

Kako se konferencija „OIE Srbija 2023“ organizuje tačno mesec dana nakon održavanja prvih aukcija za vetar i solar, biće ovo izuzetna prilika da se analiziraju uslovi i rezultati aukcija, kao i potencijalna tržišna rešenja za OIE projekte koji će se realizovati mimo aukcijskih podsticaja. Takođe, diskutovaće se o uslovima finansiranja, problemima u lancu snabdevanja opreme za vetroelektrane i velikim poskupljenjima opreme, transporta, logistike. Celodnevna konferencija sastojaće se od svečanog otvaranja i pet panel diskusija.

Etno kompleks Vrdnička kula nalazi se u Vrdniku, na Fruškoj gori, 78.3 km od Beograda (60 km od aerodroma Nikola Tesla), na adresi Staza zdravlja 34, Vrdnik, Srbija. Za učesnike konferencije obezbeđen je smeštaj po specijalnim cenama.

U okviru promotivnog perioda koji traje do 01.08.2023. cena kotizacija iznosi 200 evra plus PDV, za uplate do 01.08.2023. godine.

Cena kotizacija za uplate od 01.08.2023. do dana održavanja konferencije iznosi 300 evra plus PDV.

Za učesnike konferencije je obezbeđen ograničen broj cena sa popustima u hotelima Vrdnička Kula, Fruške terme i Aqua Premier Spa.

Članovi Udruženja OIE Srbija imaju 20 odsto popusta na cenu kotizacija.

Za više informacija, možete se obratiti na office@oie.rs

Izvor: OIE Srbija

Rusija pokreće proizvodnju litijuma

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay (stafichukanatoly)

Rusija je najavila pokretanje proizvodnje litijuma koji se koristi za izradu baterija za električna vozila. Prema rečima potpredsednika ruske vlade Denisa Manturova, Rusija ima ogromne rezerve litijuma, kao i mnogih drugih metala i minerala.

„Rusija će u potpunosti pokriti svoju domaću potražnju za retkim zemnim metalima do 2030. godine, dok će industrijske potrebe za litijumom biti zadovoljene još ranije, izjavio je Manturov, prenosi Politika, pozivajući se na Interfax.

PROČITAJTE JOŠ:

Foto-ilustracija: Pixabay

Manturov je istakao da Rusija poseduje jednu od najvećih svetskih rezervi minerala, uključujući i retke zemne metale. „Mi smo drugi u svetu posle Kine. Domaća sirovinska baza je sposobna da zadovolji sadašnje i buduće potrebe ruske industrije, uključujući puštanje u rad novih ležišta i izgradnju najkompletnijeg ciklusa prerade sirovina“, rekao je Manturov koji na čelu Ministarstva industrije i trgovine.

Rusija će se fokusirati na proizvodnju litijuma jer zemlja želi da postane jedan od vodećih svetskih proizvođača „belog zlata“ i „nema problema sa preradom“ metala, rekao je ruski zvaničnik. „Imamo neophodne kapacitete za preradu litijuma u ​​nekoliko fabrika. Ukupan obim proizvodnje litijuma će u potpunosti pokriti domaću tražnju do 2025. godine, a do 2030. godine biće dovoljno količina i za izvoz, naveo je potpredsednik ruske vlade.

Potražnja za litijumom raste iz godine u godinu širom sveta jer se koristi za proizvodnju baterija koje su od vitalnog značaja za većinu potrošačke elektronike i električnih vozila. Ujedinjene nacije smatraju litijum „stubom ekonomije bez fosilnih goriva“ jer se očekuje da će biti primarni način skladištenja energije u čistim energetskim mrežama budućnosti.

Izvor: Biznis.rs