Home Blog Page 135

ATLAS DOBRE ENERGIJE KAO PREDUSLOV BOLJIH RAZVOJNIH POLITIKA

Photo-illustration: Unsplash (Federico Beccari)
Foto-ilustracija: Pixabay (AJS1)

Atlas dobre energije zamišljen je kao prvi korak da se na sistematizovan, participativan i transparentan način pripremi i prikaže energetska lična karta na nivou jedinica lokalne samouprave u Republici Srbiji i Bosni i Hercegovini. Poznavanje namene potrošnje energije, a zatim i strukture potrošnje i proizvodnje na lokalnom nivou, neophodno je za donošenje odluka koje su zasnovane na činjenicama.

Poznavanje uticaja koji zadovoljavanje naših energetskih potreba ima na životnu sredinu i zdravlje, kao i saznanje koliko naših sugrađana ne može sebi da priušte energiju neophodnu za zdrav život, predstavlja preduslov za stvaranje dobrih razvojnih politika.

Uz podršku naših dugogodišnjih partnera Fondacije Hajnrih Bel i Fonda braće Rokfeler, a uz projektnu finansijsku pomoć Švedske, organizacije civilnog društva okupljene u Mreži dobre energije osmislile su izgled energetske lične karte, kao i proces u kome su brojni mladi energetski agenti umreženi i obučeni da prepoznaju i prikupe podatke za energetsku ličnu kartu.

U FOKUSU:

Atlas dobre energije Srbije prikazuje podatke o finalnoj potrošnji energije, rashodima za nabavku energije i poslednjoj jediničnoj ceni nabavke električne energije za 30 jedinica lokalnih samouprava (JLS). U ovim JLS, čija je ukupna površina 19.856 kvadratnih kilometara, živi 1.876.461 stanovnika. Prikupljeni podaci pokazuju da su ukupni troškovi za energiju i energente u javnim objektima, javnoj rasveti i u obuhvaćenim komunalnim službama u Srbiji iznosili više od 7,5 milijardi dinara godišnje, dok ukupni budžetski rashodi godišnje iznose više od 83 milijarde dinara. Pored toga, prikazane su emisije CO2 i drugih lokalnih zagađujućih materija koje su posledica korišćenja energije. Atlas uključuje i prikaz aktivnosti JLS na konkursima za poboljšanje energetske efikasnosti i smanjenja zagađenja, podatke o broju energetski ugroženih kupaca i javno-privatnim partnerstvima za efikasniju javnu rasvetu. Prema prikupljenim podacima, najviše energije potroši se za potrebe grejanja u javnim objektima, dok je potrošnja električne energije u javnoj rasveti veća od ukupne potrošnje električne energije u javnim objektima.

Potrošnja energije u BiH

Foto-ilustracija: Unsplash (Murat Onder)

Atlas dobre energije Bosne i Hercegovine sadrži podatke o finalnoj potrošnji energije, rashodima za nabavku energije u 10 jedinica lokalnih samouprava, emisijama CO2 i drugim lokalnim zagađujućim materijama koje nastaju proizvodnjom energije. U ovim JLS, ukupne površine 5.927 kvadratnih kilometara, živi 468.115 stanovnika. Prikupljeni podaci pokazuju da su ukupni troškovi za energiju i energente u javnim objektima, javnoj rasveti i obuhvaćenim komunalnim službama iznosili više od 33 miliona konvertibilnih maraka godišnje, dok ukupni budžetski prihodi godišnje iznose preko 385 miliona konvertibilnih maraka. Prema prikupljenim podacima, najveći deo energije u BiH potroši se za potrebe grejanja u javnim objektima, dok je potrošnja električne energije u javnoj rasveti manja od ukupne potrošnje struje u javnim objektima.

Atlas dobre energije predstavlja samo dobru polaznu osnovu za nastavak procesa prikupljanja podataka do potpune pokrivenosti svih jedinica lokalne samouprave. On pruža mogućnost da se uspostavi saradnja sa lokalnim samoupravama u procesu provere, potvrđivanja i unapređivanja prikazanih podataka, što doprinosi razvoju koncepta otvorenih podataka.

Priredila: Mirjana Vujadinović Tomevski

Tekst je objavljen u Magazinu Energetskog portala ZAŠTITA ŽIVOTNE SREDINE.

Podsticaji za privrednike u Vojvodini u septembru

Foto-ilustracija: Unsplash (Valentin Salja)
Foto-ilustracija: Pixabay

Pokrajinska vlada uručila je ugovore o dodeli bespovratnih sredstava za kupovinu opreme u vrednosti od 321,6 miliona dinara. Preko konkursa Razvojne agencije Vojvodine, podsticaje su dobila 44 privredna društva u Vojvodini.

Međutim, predsednik Pokrajinske vlade, naglasio je da je doneta odluka da će već u septembru biti objavljen nov konkurs sa sredstvima u iznosu od milijardu dinara, kao podsticaj za privrednike na tržištu.

Razvojna agencija Vojvodine postoji sa ciljem da omogući razvoj privrednog društva u zemlji. Savremena oprema trebala bi da pomogne u tehnološkom napretku, što je i svrha konkursa.

PROČITAJTE JOŠ:

Vojvodina poslednje tri godine beleži najveću profitabilnost privrede u odnosu na ostale regione, navodi se u saopštenju Pokrajinske vlade.

Ove godine prvi put su odobrena sredstva za nabavku opreme za privredna društava koja su potencijalni ili postojeći lokalni dobavljači multinacionalnih kompanija, čijom se kupovinom značajno povećava međunarodna konkurentnost privrednog društva i mogućnost uključivanja u međunarodne lance dobavljača i koja je neophodna za uspostavljanje novog ili proširivanje postojećeg komercijalnog angažmana sa multinacionalnom kompanijom. Šest ovakvih privrednih društava podržano je sa ukupno 56,1 milion dinara, navodi se u saopštenju.

Energetski portal

Zaštita Carske bare od požara

Foto: Energetski portal
Foto: EP

Specijalni rezervat prirode Carska bara je zaštičeno područje sa bogatom florom, faunom i kompleksom šumskih, močvarnih, livadskih i drugih ekosistema. Nalazi se na aluvijalnoj ravni između Tise i kanala Begej, na teritoriji Zrenjanina. Stanište je nekih autohtonih i retkih vrsta poput belog lokvanja i vodene paprati u vodi, vranjemila i sleza na livadi, barske perunike i pačje trave u okviru močvare, kao i velikog broja životinja, naročito ptica.

S obzirom na značaj ovog izdvojenog, očuvanog portreta prirode, i potrebe da se zaštiti ovakva priroda, Pokrajinski sekretar za urbanizam i zaštitu životne sredine i direktorka Ustanove „Rezervati prirode zrenjanin“ potpisali su projekat koji je sačinjen od plana zaštite od požara i rekonstrukciju protivpožarnog puta i opreme za gašenje požara.

PROČITAJTE JOŠ:

Foto: Ministarstvo zaštite životne sredine

Na ovaj projekat najviše su navele suše, nedozvoljeno paljenje strnjišta od strane pojedinaca, ali i požar koji se desio 2018. godine na zaštićenom i međunarodno značajnoj teritoriji. Požar je buktao na više stotina hektara, i zahvatio je deo rezervata, ali je srećom tada bila jesen, pa su vremenski uslovi olakšali teško gašenje vatre.

“Zbog toga smo na ovogodišnjem konkursu za finansiranje kapitalnih ulaganja, koja realizuju upravljači zaštićenih područja na teritoriji AP Vojvodine, opredelili četiri miliona dinara upravo za unapređenje zaštite Carske bare“ – izjavio je Pokrajinski sekretar Nemanja Erceg, saopšteno je na sajtu grada.
Energetski portal

Uskoro izgradnja najsavremenijeg regionalnog i reciklažnog centra u opštini Ub

Foto-ilustracija: Pixabay (vkingxl)
Foto-ilustracija: Pixabay (Rafael_Neddermeyer)

Tokom leta trebalo bi da počne realizacija jednog od najznačajnijih kapitalnih zelenih projekata u Srbiji – izgradnja regionalne sanitarne deponije u selu Kalenić u opštini Ub.

Prema rečima Irene Vujović, ministarke zaštite životne sredine, kompletna realizacija projekta sistemski će rešiti problem upravljanja otpadom za 11 lokalnih samouprava: Ub, Valjevo, Osečinu, Lajkovac, Mionicu, Ljig, Koceljevu, Vladimirce, Barajevo, Lazarevac i Obrenovac. 

Očekuje se, kako je dodala, da će se Regionalnom centru priključiti još četiri lokalne samouprave: Loznica, Ljubovija, Krupanj i Mali Zvornik.

„Ovo je jedan od najznačajnijih ekoloških projekata jer će se, po realizaciji, popraviti kvalitet života za više od pola miliona građana. Imajući u vidu da smo u prethodnom periodu prošli kroz izuzetno zahtevne procedure, želim da zahvalim svom timu, bez čije posvećenosti ne bismo uspeli uspešno da rešimo sve izazove koji prate ovako velike projekte“, rekla je Vujović, navodi se u saopštenju.

Pročitajte još:

Ministarka je navela da će se u sklopu kompletnog projekta graditi i transfer stanice, reciklažni centri, postrojenje za biološki tretman otpada i ostala prateća infrastruktura. Prema njenim rečima, izgradnja Regionalnog centra je jedan od najznačajnijih poduhvata, jer „takvim projektima gradimo zelenu infrastrukturu“.

„Izgradnjom zelene infrastrukture rešavamo jedan od najvećih ekoloških problema u Srbiji, a to je neadekvatno upravljanje otpadom. U narednom periodu čeka nas potpisivanje sličnih ugovora, kako bismo krenuli sa izgradnjom regionalnih centara širom Srbije. Za ove projekte smo obezbedili 150 miliona evra iz kredita Evropske banke za obnovu i razvoj i Francuske agencije za razvoj. Izgradnja ekološke infrastrukture je naš strateški cilj na kojem ćemo još brže i upornije raditi. To je naš zalog za budućnost, kako bismo narednim generacijama ostavili zeleniju i čistiju Srbiju“, poručila je Vujović.

Energetski portal

Predložene mere za bolju energetsku efikasnost Evrope

Foto-ilustracija: Unsplash (darya-jum)
Foto-ilustracija: Pixabay

Evropski parlament usvojio je ambiciozne ciljeve energetske efikasnosti, pre svega smanjenje potrošnje energije u EU od 11,7 odsto do 2030. godine. Očekuje se da će ova inicijativa smanjiti emisije CO2 i ublažiti godišnji teret uvoza energije od 330 milijardi evra.

Prema ovim novim merama, očekuje se da će zemlje članice morati da smanje 1,5 odsto energije godišnje, progresivno povećavajući na 1,9 odsto do 2030, navodi se u saopštenju Evropkog parlamenta. 

Zgrade u EU, koje su odgovorne za 40 odsto potrošnje energije i 36 odsto emisije gasova staklene bašte, srž su novih ciljeva. Ovo je najviše zbog sistema grejanja na fosilna goriva. Planovi predviđaju klimatski neutralan građevinski sektor do 2050. Fokus je na sistemima grejanja i hlađenja, koji čine 80 odsto potrošnje energije u domaćinstvu. 

Procitajte još:

Foto-ilustracija: Pixabay

Drugi ključni predlog je obavezno ugrađivanje solarnih tehnologija u nove zgrade, najčešće komercijalne, do 2028. godine, u skladu sa tehničkom i ekonomskom izvodljivošću, pri čemu se očekuje da će stambene zgrade biti usklađene sa ovim do 2032. godine. Dakle, sve nove zgrade nakon ovog roka, trebalo bi da se snabdevaju iz energije sunca

Zgrade koje su vrlo neefikasne najčešće su povezane sa društvenim problemima, preprekama i energetskim teškoćama, jer zavise od resursa koji su skuplji, a cene im variraju. Za borbu protiv energetskog siromaštva, novi propisi predlažu nacionalne planove obnove koji obezbeđuju pristup finansijskim sredstvima za ugrožena domaćinstva. 

Nakon pojednostavljenih energetskih oznaka za kućne aparate odobrene 2017. godine, potrošači sada imaju lakši način da uporede energetsku efikasnost. Sve ove mere trenutno čekaju konačno odobrenje Saveta i EP-a u zakonodavnom procesu, kako bi stupile na snagu.

Energetski portal

Nemačka razvija mrežu za transport vodonika od 11.200 km

Foto-Ilustracija (akitada31)
Foto-ilustracija: Pixabay

Grupa operatera gasne mreže u Nemačkoj predstavila je planove za završetak izgradnje glavne nemačke transportne mreže za vodonik do 2032. godine, iako je vlada pokazala malo interesovanja za finansiranje.

Nemačka industrija troši 55 teravat-sati (TVh) vodonika godišnje – većina se proizvodi putem procesa koji intenzivno crpe ugljenik i koji doprinose globalnom zagrevanju.

Vlada procenjuje da će se do 2030. godine potražnja za vodonikom u proizvodnji čelika i u hemijskim procesima udvostručiti na skoro 110 TVh.

Ipak, uz odgovarajuću obradu i „zelenu struju“ (vetar ili sunce), on bi trebalo da se pretvori u zeleni vodonik, koji je ekološki prihvatljiviji od fosilnih goriva. U Nemačkoj za sada nema mnogo „zelenog“ vodonika, ali je on sve popularniji i sve traženiji.

Ali odakle dolazi vodonik i kako će se transportovati?

Prema planu koji su izneli nemački operateri na gasnoj mreži, veliki deo vodonika bi mogao da se uveze iz Holandije i Norveške, dok će sever Nemačke koji je bogat obnovljivim izvorima energije obezbediti domaće izvore.

„Prva faza je planiranje jezgra vodonične mreže – ‘vodiničkih autoputeva’ „, navodi se u saopštenju Ministarstva ekonomije i klimatskih akcija.

PROČITAJTE JOŠ:

Duplo od planirane dužine mreže

Ovaj ambiciozni plan je želja Nemačke da stvori industriju vodonika. 2020. godine predviđena je vodonična mreža dužine 6.000 kilometara koja se sastoji od 90 odsto prenamenjene gasne infrastrukture.

Danas se dužina te mreže proteže tako da je skoro udvostručila početnu viziju – sa cevovodima vodonika koji bi pokrivali polovinu Nemačke, iako operateri procenjuju da će konačna dužina biti skraćena zbog optimizacije.

Međutim, nemačka vlada nije raspoložena za finansiranje projekta.

“Nemačka vlada sledi cilj razvoja vodoničnog jezgra u privatnom sektoru, koji će se finansirati putem mrežnih naknada“, dodaje ministarstvo.

Umesto toga, za finansiranje infrastrukture trebalo bi da se koriste “tarife za mrežu“ širom zemlje, čiji su detalji predmet razgovora između ministarstva finansija i kancelarije nemačkog kancelara.

“Pravno regulisanje modela finansiranja je centralni preduslov“, naglašava Goßmann.

Foto-ilustracija: Unsplash (terry-vlisidis)

Podela na istok-zapad

Kao i većina nemačkih grafikona, mapa vodoničnog autoputa pokazuje oštru podelu između zapadne i istočne Nemačke.

Dok se očekuje da će industrijska središta oko Bremena i Dizeldorfa biti domaćini pravog super-klastera vodonika (Superklasteri predstavljaju globalno dokazane modele zajedničkog rada i razvoja), istok će možda morati delimično da se osloni na novoizgrađene cevovode – koji su daleko od garantovanih – i neku prenamenjenu infrastrukturu koja je nekada transportovala ruski gas .

“Jedna cev OPAL/EUGAL gasovoda će biti prenamenjena sa gasa na vodonik“, rekao je Majkl Kelner, državni sekretar ministarstva. Gasovod koji je nekada povezivao Severni tok 1 prenosio bi “zelenu energiju“ u centralnu i južnu Nemačku, objasnio je Kelner.

Šta su sledeći koraci?

Mreža vodonika je daleko od postavljanja kamena temeljca – do sada je osim pitanja finansiranja, otvorena dvonedeljna procedura konsultacija pre nego što operateri gasne mreže nastave sa radom na jesen.

U međuvremenu, potencijalna industrija vodonika sa nestrpljenjem iščekuje rekonstrukciju nemačke strategije vodonika, koja se očekuje do sredine jula.

Ipak, jedan ključni problem ostaje nerešen: kako preći sa fosilnog gasa na vodonik. Kompanije iz ove industrije ističu da su uložile stotine milijardi evra u postojeću mrežu i spremni su da se pobune protiv bilo kakvog pritiska na planove za razgradnju iste (mreže za prenos gasa).

Pomoć može doći iz Brisela, gde pregovori o novoj direktivi o tržištu gasa mogu stvoriti okvir za razgradnju gasnih mreža, u zavisnosti od ishoda pregovora.

Izvor: EURACTIV

Gde BiH izvozi električnu energiju?

Foto-ilustracija: Unsplash (T L PlbeyaME7Jk)
Foto-ilustracija: Unsplash (Alain Duchateau)

Bosna i Hercegovina se pokazala kao značajan izvoznik električne energije u regionu, naročito poslednjih meseci, u periodu energetske krize.  Država je neto izvoznik električne energije, i to je ujedno i jedan od proizvoda koji najviše izvoze. Najveći uvoznik struje ove godine bila je Hrvatska.

BiH ima veliki potencijal za proizvodnju vetroenergije, iako je njen udeo u kombinaciji sa solarnom energijom 3,5 odsto za prvu polovinu 2023. godine, kako navodi Agencija za statistiku BiH. Prema istraživanju nemačke vlade, BiH bi mogla da generiše čak 2.000 MW vetroenergije godišnje, uglavnom na području Livna, Tomislavgrada, Mostara i Trebinja, kako navodi Uprava za međunarodnu trgovinu SAD-a. Međutim, termoelektrane i hidroelektrane su činile preko 95 odsto proizvedene energije navodi se u izveštaju pomenute Agencije.

PROČITAJTE JOŠ:

Foto-ilustracija: Pixabay

Što se tiče hrvatskih izvora energije za 2022. godinu, zemlja je uvozila 28 odsto svoje energije – 5.333 GWh, jedna četvrtina energije poticala je iz hidroelektrana, 23 odsto poticalo je iz termoelektrana, preostali OIE su činili jedan odsto, a devet odsto iznosio je otkup iz OIE, prema podacima Hrvatske Elektroprivrede

BiH je izvezla električne energije u Hrvatsku u vrednosti od 103 miliona evra u toku prve polovine ove godine, dok je na drugom mestu bila Srbija, koja je uvezla struju u vrednosti od 88 miliona evra, prenosi Bljesak.info

Međutim, država je izvozila i u druge regionske zemlje, ali u nešto manjem obimu. Sve ukupno BiH je u prvih šest meseci izvezla struje u vrednosti preko 300 miliona evra. U odnosu na prvu polovinu ove godine, kada je Hrvatska bila najveći uvoznik iz BiH, prošle godine je to bila Srbija. 

Energetski portal

OTP BANKA SRBIJA POSTALA PRVI FINANSIJSKI PARTNER NA PROJEKTU „DIGITALNO SELO“

Foto-ilustracija: Pixabay (nattanan23)
Foto: Nikola Živić

Potpisivanjem Memoranduma o saradnji OTP banka Srbija pridružila se kao prvi finansijski partner na projektu „Digitalnog sela“, koji su Delta Holding, Institut BioSens i Mokrin House pokrenuli 2022. godine. Projekat je pionirska inicijativa u segmentu sveobuhvatne digitalne transformacije ukupne poljoprivredne delatnosti u Mokrinu – velikoj i po svemu naprednoj seoskoj sredini. Zahvaljujući ovoj saradnji, poljoprivrednim proizvođačima koji su članovi „Digitalnog sela“ biće obezbeđen pristup svim agro-uslugama i proizvodima iz portfolia, kao što su investicioni krediti, krediti za obrtna sredstva, korišćenje digitalnih servisa banke, ali i brojne mogućnosti finansijske edukacije.

„Digitalno selo“ ima za cilj stvaranje mogućnosti za lakšu, efikasniju i održiviju proizvodnju, veću zaradu poljoprivrednih proizvođača i privlačniji život na selu, sa posebnim fokusom na mlade. Svesni činjenice da poljoprivreda ima snažan razvojni potencijal, kao i njenog udela u celokupnoj domaćoj ekonomiji, uključivanje prvog partnera iz oblasti finansija – OTP banke Srbija, predstavlja dodatni podsticaj ne samo ovom projektu, već i celokupnom srpskom selu.

„Projekat „Digitalno selo“ je u potpunosti komplementaran sa konceptom Mokrin House-a, a to je povezivanje urbanog i ruralnog načina života. Digitalizacija poljoprivredne proizvodnje jedna je od ključnih pretpostavki za oživljavanje i modernizaciju života na selu i privlačenja mladih za ostanak i povratak u seoske sredine. Ovakvi projekti menjaju percepciju i unapređuju ukupan kvalitet života u selima. Želimo da u Mokrinu pokažemo da je to moguće, i da to postane primer koji će i drugi slediti. Priključenje OTP banke projektu „Digitalno selo“ će taj trend dodatno ubrzati“, izjavio je prilikom potpisivanja Memoranduma Branimir Brkljač, osnivač Mokrin House-a.

Sa razvijenom i specijalizovanom ponudom proizvoda i velikim brojem klijenata, OTP banka Srbija veliki značaj pridaje poslovanju u domenu poljoprivrede u Srbiji. Godinama unazad prepoznata je i težnja OTP banke da kreira bankarske proizvode u skladu sa potrebama svojih klijenata, ali i da doprinese stvaranju podsticajnog finansijskog ambijenta u kome će poljoprivrednici moći da se razvijaju u skladu sa savremenim trendovima poljoprivrednog poslovanja, ali i lokalnim specifičnostima.

Pročitajte još:

„Imajući u vidu da je ključna ideja inicijative „Digitalnog sela“ da kroz specijalno kreiranu softversku platformu pokrije veći deo potreba prosečnog poljoprivrednika u Srbiji, a da je OTP banka jedan od predvodnika digitalizacije u bankarskom sektoru, uključivanje u ovaj projekat bio je potpuno prirodan korak za nas. Podaci pokazuju da je oko 70 odsto ukupne globalne obradive zemlje u rukama malih poljoprivrednika, ali da oni na svetskom tržištu učestvuju samo sa 35 odsto proizvoda. Nadamo se da ćemo pridruživanjem „Digitalnog sela“ pomoći da se ta statistika promeni na bolje kao i da ćemo biti u prilici da omogućimo sadržajniji kulturni život u Mokrinu“, izjavila je prilikom potpisivanja Memoranduma Marija Popović, članica Izvršnog odbora OTP banke Srbija zadužena za poslove sa privredom.

Na značaj digitalizacije poljoprivrede prilikom potpisivanja Memoranduma posebno su se osvrnuli iz Instituta BioSens koji je član ovog projekta od početka i koji je, kao istraživačko-razvojni institut za informacione tehnologije biosistema, pionir digitalne transformacije poljoprivrede u Srbiji.

Foto-ilustracija: Pixabay

„Najveća tekovina digitalizacije poljoprivrede jeste integracija različitih sektora i omogućavanje tešnjeg povezivanja i boljeg protoka informacija, samim tim i kvalitetnijih rešenja i optimizacije celog procesa. Posledično, finansijski sektor dobio je mogućnost da na osnovu digitalnih sistema i većeg protoka informacija (tzv. big data) razvije mnogo kvalitetnije, ciljane proizvode i usluge. Verujemo da je uključivanje OTP banke Srbija u partnerstvo u „Digitalnom selu“ jasan pokazatelj značaja sinergije različitih sektora, čijim zajedničkim delovanjem je omogućeno davanje stabilnijih procena rizika, a samim tim kreiranja i razvoja bankarskih usluga za korisnike“, rekao je dr Vladimir Crnojević, direktor Instituta BioSens.

Iz kompanije Delta Holding, lidera u oblasti agrara, istakli su značaj podrške velikih kompanija inicijativama od nacionalnog značaja, kao što je „Digitalno selo“. Tom prilikom osvrnuli su se na značaj razmene znanja kao vid podrške individualnim poljoprivrednim proizvođačima, kao sinergijski efekat koji očekuju da će imati priključivanje partnera iz finansijskog sektora za razvoj projekta.

„Projekat „Digitalno selo“ pokrenuli smo zajedno sa partnerima BioSens i Mokrin House 2022. godine sa željom da omogućimo proizvođačima sa sela, a pre svega mladima da usvoje nova znanja o modernoj poljoprivredi, unaprede kvalitet svojih proizvoda, uvećaju zaradu i obezbede bolji životni standard za sebe i svoje porodice. Cilj nam je da malim proizvođačima, a pre svega mladima sa sela poljoprivrednu proizvodnju učinimo lakšom, unosnijom i privlačnijom. Veoma nam je drago što se krug partnera širi i verujem da ćemo na ovaj način brže postići željeni cilj“, izjavila je Marija Desivojević Cvetković, potpredsednica kompanije Delta Holding.

Zahvaljujući ovom sistemu poljoprivrednicima su lako i brzo dostupne osnovne servisne informacije (vremenska prognoza, kursna lista, cene goriva, cene đubriva, cene robe na domaćim i stranim berzama), stručno-savetodavne informacije (obaveštenja o pojavi bolesti i štetočina, kao i preporučene vrste tretmana za suzbijanje istih, preporuke vezane za doziranje unosa veštačkih đubriva, optimalni rokovi za ratarske operacije), satelitski monitoring proizvodnih parcela sa osnovinim pokazateljima, a u narednoj fazi biće obezbeđena i finansijska podrška (upiti za kredite i dobijanje ponude, aplikacija za kredit kroz platformu, zahtevi za ponude polisa osiguranja proizvodnje, ponude za štednju i depozite).

Izvor: OTP banka Srbija

Sunce je upeklo, ali pravo je vreme da kupite pelet

Foto-ilustracija: Pixabay (moses)
Foto-ilustracija: Pixabay

Poslednjih dana naglo je povećana kupovina ogrevnog drveta. Vlasnici kažu da je cena u ovom trenutku najpovoljnija. Niko ne zna kakva će biti zima, pa je ogrev prioritet bez obzira na to što je sunce upeklo.

Dve nespojive stvari – vrelina i nabavka ogreva, ali samo na prvu pomisao. Na stovarištima ćete retko nekoga videti, ali mali kamioni špartaju gradom – razvoze drva, kaže vlasnik stovarišta Saša Petrović, koji je pre podne kupcima isporučio 15 metara kubnih.

“Kao i svake godine, onaj ko je navikao na vreme da kupi, da ne čeka minut do 12, da unese, da pripremi, da se drva osuše, da kupi na vreme, on sad kupuje“, kaže Saša Petrović.

Još od marta pelet ide kao alva, znatno je jeftiniji od prošlogodišnjeg. Dobra je ponuda, a cena se ustalila na 32.000 do 40.000 dinara za tonu.

Ako u ogrevu postoji hit proizvod, onda je to iscepkana paleta od 1,8 kubika – košta 19.000 dinara, a visoka je 1,80 metara. I drvo je nešto jeftinije, oko 10.000 dinara za kubik sa prevozom i iscepkano.

Ko se malo razume u posao drvoseče, neće se mnogo cenkati.

„Počev od ljudi koji seku u šumi drvo, to jest obaraju, pa izvlače na kojekakve puteve, pa pretovaraju u manje kamione, pa u veće šlepere, pa dok dođe kod nas. Ovde ga mi, da li sečemo, da li cepamo, pa onda tek mušterije ubacuju u šupu. Takoreći, sedam-osam puta pređe preko ruke“, objašnjava Saša Petrović.

„Srbijašume“ udruženjima penzionera stalno isporučuju ogrevno drvo po ugovoru za ovu godinu, ali, saopštili su, i u skladu sa poslovnim mogućnostima.

„Na šumskom putu kubik sa porezom košta 5.269 dinara. Utovar i prevoz plaća kupac, što znatno uvećava cenu. Verovatno zbog toga i nema interesovanja“, kaže Petar Nikolić, predsednik Udruženja penzionera Obrenovac.

Pročitajte još:

Smanjeno interesovanje za ugalj

Foto-ilustracija: Unsplash (Eduardo Jaeger)

Našeg uglja zbog potreba elektrana i drugih prioritetnih potrošača nema u slobodnoj prodaji, ali su uspeli da na privatnom stovarištu ugovore ugalj. Tona košta 20.000 dinara“, kaže Nikolić.

I za ugalj je interesovanje smanjeno jer potrošače brine isporuka, pa su tako dogovorili da se prva od šest rata odbija tek kad se penzioner u dvorištu uveri da je ugalj kvalitetan i da je tačna mera.

„Imamo redovno snabdevanje ugljem iz Crne Gore, Pljevlja, i ponešto dođe iz Bosne. U ovom trenutku je teško prognozirati i teško reći, mada sve mi se čini da će cena ogreva biti stabilna u narednom periodu“, rekao je Petrović.

Slika ogromnih kuća u Kaluđerici, iako su takve svuda, pokazuje zbog čega je briga o ogrevu velika, a i cena je takva. Gas, pelet, struja, ugalj, drvo, klima, svašta je u ponudi. Iako je najteže za loženje, drvo je nekako najsigurnije. Korisnici kažu da smederevac najbolje ogreje.

Izvor: RTS

Biciklistička staza Novi Sad – Begeč upisana na mapu EuroVelo 6

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto: Grad Novi Sad

Uspešno je završena realizacija treće faze radova na izgradnji biciklističke staze Novi Sad – Begeč, na deonici od Ulice Sime Matavulja do Dunavske ulice u Futogu, čime je unapređena i proširena mreža biciklističke infrastrukture na teritoriji Grada Novog Sada.

Deonica od Ulice Sime Matavulja u Novom Sadu do Dunavske ulice u Futogu  duga je 10,5 kilometara. Za radove na ovoj deonici uloženo je 170 miliona dinara i čitav projekat realizovan je kroz sufinansiranje sa AP Vojvodina.

Trasa biciklističke staze Novi Sad – Begeč svojim najvećim delom vodi po kruni odbrambenog nasipa od Dunava, a manjim kroz urbanu zonu. U prethodnom periodu je, uz podršku Ministarstva trgovine, turizma i telekomunikacija Republike Srbije, izgrađeno 6,2 kilometra, od Obalske ulice u Begeču do Dunavske ulice u Futogu, u šta je uloženo  96,3 miliona dinara, navodi se na sajtu grada.

Pročitajte još:

Međunarodni značaj ove biciklističke staze ogleda se u tome što pripada  koridoru EuroVelo 6, koji se prostire od Atlantika do Crnog mora i predstavlja jednu od najpopularnijih i najdužih  evropskih biciklističkih ruta. Kroz našu zemlju proteže se u dužini od 665 kilometra i poznat je pod imenom Dunavska ruta.

Realizacijom ove investicije, ne samo da se omogućuje bolja saobraćajna povezanost Novog Sada i prigradskih naselja, nego se znatno se doprinosti razvoju cikloturizma u našoj zemlji.

Energetski portal

Nov način sletanja aviona u korist životne sredine

Photo-illustration: Pixabay
Foto-ilustracija: Unsplash (Emiel Molenaar)

Poznato je da avio-kompanije za svoje usluge transporta koriste znatne količine mlaznog goriva, s obzirom da je potrebno mnogo energije za avionski saobraćaj. Postoje različiti modeli aviona, sa različitom masom, potrošnjom, performansama uopšteno, gde kao dodatne faktore imaju različite distance koje prelaze, u različitim vremenskim uslovima, sa većim ili manjim brojem putnika. Vredi navesti jedan primer, gde treba uzeti u obzir koliki je potrošač jedan od moćnijih modela – može prevesti više od 500 ljudi brzinom od 900 km/h – Boing 747, troši oko četiri litara goriva u sekundi, što znači da je za njegov let od 5h potrebno 75.000 litara goriva. To su ujedno i velike količine CO2 ispuštene u atmosferu, zbog čega su avio-kompanije sve više okrenute određenim ekološkim merama kako bi učestvovale u ciljevima smanjenja štetnih gasova.

PROČITAJTE JOŠ:

Foto-ilustracija: Unsplash (Pascal Meier)

Jedna od mera kojom planiraju da doprinesu cilju nultih emisija u vazduhoplovstvu, ujedno mera koju primenjuje sve veći broj kompanija, jeste promena načina na koji avioni sleću, kako prenose svetski mediji. Standardni način sletanja podrazumeva postepno spuštanje aviona na različite visine na kojima se na kratko zadrži, potom spušta još niže, i tako sve dok se ne spusti na tlo. U svakoj toj visinskoj ravni, avion pokreće svoj motor, a svako ponovno pokretanje motora, kao i kod drugih vozila, zahteva dodatnu energiju. Umesto ovog stepenastog sletanja, nova mera podrazumeva direktno kontinuirano sletanje bez rada motora, već, kako bismo to u automobilskom žargonu rekli, sletanje “u leru”.

To bi smanjilo na desetine tona CO2 godišnje samo u SAD-u, gde je trenutno metod aktuelan, i odakle je i potekao, zahvaljujući Saveznoj upravi za civilno vazduhuplovstvo SAD-a. Pretpostavka je da će vrlo brzo biti primenjivan i u drugim državama i aerodromima, zbog velike količine ušteđenog goriva ovim načinom sletanja. To znači i dvostruka dobit za sve – manja potrošnja goriva i zdravija životna sredina. Međutim, osim ovoga, nije ništa manje vredno pomenuti još jednu ekološku dobit – smanjenje zagađenja bukom. Dakle, i sa aspekta klimatskih promena, ali i sa energetskog i ekonomskog aspekta, ova mera jeste jedan veliki i konkretan korak ka ciljevima zadatim za 2050. godinu.

Milica Vučković

Sarajevska energetska i klimatska sedmica –  ključna tema pravedna tranzicija

Foto-ilustracija: Pixabay (schropferoval)
Foto: SECW

U prostorijama Elektroprivrede BiH, prošle sedmice, održan je sastanak Programskog odbora  sa ciljem detaljnijeg definisanja programa i panela u okviru Sarajevske energetske i klimatske sedmice (SECW), koja će se održati od 25. do 29. septembra 2023. godine. Na sastanku su prisustvovali predstavnici USAID, UNDP, GIZ, KfW, projekta EU4Energy, Elektroprivrede BiH, Elektroprivrede HZHB i Energoinvesta.

Tokom razgovara učesnici su istakli da je ključna tema za panel diskusiju pravedna tranzicija regija bogatih sa ugljem, u okviru koje bi predstavnici Svetske banke predstavili rezultate projekta posvećenog tranziciji regiona uglja sa mapom puta. Mapa puta sadrži aktivnosti kao što su otvaranje novih radnih mesta, prekvalifikacija radnika, izgradnja infrastrukture, sanacija i korišćenje devastiranih površina eksploatacijom uglja.

Pored navedene teme, veoma važna i aktuelna tema kako u BiH, tako i u regionu, je unapređenje tržišta električne energije. Bosna i Hercegovina je još uvek jedina zemlja u regionu koja nema berzu električne energije, a pri tome je jedina izvoznik, te će organizatori prvi dan Sarajevske energetske i klimatske sedmice organizovati panel na tu problematiku. Učesnici panela će biti predstavnici regulatornih tela iz BiH i država regiona, Sekretarijata energetske zajednice, kompanija koje trguje električnom energijom i sl.

Pročitajte još:

Jedna od ključnih tema za BiH privredu je uvođenje naknada za emisije ugljen-dioksida, posebno za elektroenergetiku, cementnu i metalnu industriju. Bosna i Hercegovine kroz Ministarstvo spoljne trgovine i ekonomskih odnosa je pokrenula aktivnosti na uvođenju sistema trgovanja emisijama.

Foto: SECW

Na taj način će se izbeći primena tzv. CBAM koji bi značio plaćanje prilikom izvoza roba iz BiH u EU srazmerno emisijama ugljen-dioksida koje su emitovane prilikom proizvodnje tih roba. Na ovaj način bi se ugrozila konkurentnost glavnih izvoznih roba iz BiH u EU.

Ostali paneli će obuhvatiti izazove vezane za izgradnju prenosne i distribucijske mreže za priključak obnovljivih izvora, izvore finansiranja projekata obnovljivih izvora energije, cirkularnu ekonomiju kao važnog elementa energetske tranzicije, energetsku efikasnost na strani korišćenja energije, nove modele biznisa u energetici kao što je pružanje usluga energijom (ESCO), električni transport, dekarbonozaciju daljinskih grejanja, ekološke zahteve koje projekti moraju ispunjavati itd.

Obzirom na vrlo bogat program, organizatori su otvorili poziv za učesnike, te isti možete pronaći na ovde.

Izvor: SECW

ProCredit Banka – svi benefiti online bankarstva

Foto-ilustracija: Unsplash (Rupixen)
Foto: ProCredit banka

Racionalno korišćenje resursa i zaštita životne sredine su globalni ciljevi i o ovim temama se sve češće govori. Mnogi od nas svesni su toga da ove ciljeve moramo ispuniti, za dobrobit celog čovečanstva, ali jednostavno ne znaju kako.

Recimo, nekada je sasvim dovoljno smanjiti upotrebu papira, što znači da će biti manje posečenog drveća, smeća i zagađenja. U ProCredit banci su shvatili da postepenim promenama i uvođenjem novina unapređuju poslovanje, ali što je važnije brinu o potrošnji resursa i životnoj sredini.

U ovoj banci ne koriste jednokratnu plastiku, koriste zelenu energiju, proizvode manje otpada, a zahvaljujući tome što su 100 odsto online banka, drastično su smanjili upotrebu papira. O tome šta donosi ovakav vid bankarstva, i kako u banci brinu o životnoj sredini razgovarali smo sa Nemanjom Tomićem, članom Izvršnog odbora ProCredit banke.

ProCredit banka važi za inovatora u gotovo svim segmentima poslovanja. Prvi ste u našoj zemlji postali 100 odsto onlajn banka. Zbog čega ste se opredelili za takvo poslovanje?

– U eri digitalizacije, kada sve informacije dobijamo online i kada nam je mobilni telefon glavni „asistent“ za mnoge važne aktivnosti tokom dana, logično je da i sa bankom komuniciramo online. ProCredit banka je to prepoznala prva i strateški započela online transformaciju, da bismo danas bili 100 odsto online banka. Na dva načina izlazimo u susret našim klijentima: sve bankarske poslove mogu da odrade od kuće i onda kada njima to odgovara, bez dolaska u banku. Osim toga, ne troše se resursi na „papirnu dokumentaciju“, a time zajednički čuvamo životnu sredinu. Mi smo banka koja razume potrebe savremenih klijenata, uvažava ih i prema njima prilagođava svoje poslovanje. Jer – najbolji klijent je zadovoljan klijent.

Možete li nam približiti šta to konkretno podrazumeva i koje prednosti može doneti vama i klijentima ProCredit banke?

– Online bankarstvo ukratko znači – tvoja banka je u svakom trenutku „otvorena“ da obaviš baš sve što od banke očekuješ i to sa bilo kog mesta, putem računara ili telefona. U ProCredit banci većina računa se otvara online, za svega desetak minuta. Online možete da plaćate svoje račune, prebacujete novac sa jednog na drugi račun, možete da štedite online, da aplicirate za kredit i završite kompletnu proceduru bez dolaska u banku, uključujući i isplatu (za kredite do određenog iznosa). To nikako ne znači da je naš klijent prepušten sam sebi i aplikacijama koje rade umesto ljudi. Naprotiv, u svim tim procesima naši bankari su dostupni putem online centra, da ih usmere i pomognu im.

Pročitajte još:

Posebnu pažnju posvećujete green segmentu poslovanja. Koliko vam je on važan i na koji način podstičete klijente da i oni postanu green?

– ProCredit ima zaista veliku ekspertizu u finansiranju energetski efikasnih, tj. „zelenih“ projekata, kako za pravna, tako i za fizička lica. Kod nas u Sektoru za energetsku efikasnost i zaštitu životne sredine rade stručnjaci koji od ideje do realizacije prate projekat, uz stručno vođenje. Mi edukujemo klijente da je ulaganje u obnovljive izvore energije višestruko isplativo: najpre za njihov budžet, jer su dugoročno uštede značajne, potom i za sigurno snabdevanje energijom, a ne zagađuje se ni priroda. Ono što je takođe važno jeste da ProCredit za ovakve projekte obezbeđuje kredite sa grantom, u saradnji sa EBRD i GEFF, što je značajan podsticaj.

Osim što direktnom podrškom podstičete klijente da se opredele za održivije odluke, vi ste to učinili i sami. Da li postoji još neki segment poslovanja koji treba promeniti i da li možemo očekivati neke novitete u budućnosti?

Karbonska neutralnost je istovremeno i rebus i motivacija. Uvek može još više i još bolje. Spomenuo bih da našu flotu automobila čine isključivo električna i plug-in vozila. I tu smo prva banka koja je bez kompromisa odlučila da bude „green“. Odavno smo kao deo naše kulture prihvatili da ćemo ili ići u korak sa inovacijama ili biti predvodnici, samim tim radujemo se svakoj novoj prilici da unapredimo naš pristup životnoj sredini i društvenim pitanjima.

Milica Radičević

Da li Irak ima potencijal da bude najveći naftni proizvođač?

Foto-ilustracija: Unsplash (Waldemar Brandt)
Foto-ilustracija: Pixabay

Irak ima značajne rezerve sirove nafte. Prema američkoj Upravi za energetske informacije (EIA), Irak ima procenjenih 145 milijardi barela dokazanih rezervi sirove nafte. Prema studiji Petrologa iz 1997. godine, kao prema i novijim podacima iračkog ministarstva nafte, neotkriveni resursi zemlje potencijalno bi mogli iznositi oko 215 milijardi barela. Upravo iz ovih razloga, je irački parlamentarni komitet za naftu i gas nedavno objavio ambiciozan plan za povećanje proizvodnje nafte u zemlji na preko pet miliona barela dnevno – čime bi Irak mogao postati vodeći proizvođač nafte na svetu.

PROČITAJTE JOŠ:

U poređenju sa Saudijskom Arabijom, jednom od vodećih zemalja po proizvodnji nafte ali i takođe država koja ima dokazane rezerve nafte od približno 297 milijardi barela, prema EIA, što je čini zemljom sa drugim najvećim rezervama nafte posle Venecuele, i drugim najvećim proizvođaćem nafte, posle SAD-a.

Uprkos ovim impresivnim ciframa, iračka proizvodnja nafte još nije dostigla svoj puni potencijal. Dok trenutni proizvodni kapacitet iznose 5,4 miliona barela dnevno, prema ministru nafte Hajanu Abdel-Ganiju. Jedan od primarnih izazova višim nivoima proizvodnje jesu sistemski problemi, koji predstavljaju velike prepreke i blokiraju ključna sredstva za ovaj sektor.

Energetski portal

Užarili se termometri u Srbiji, danas tropskih 40 stepeni

Foto-ilustracija: Pixabay (pixel2013)
Foto-ilustracija: Pixabay

Prva tri dana ove sedmice veoma toplo u Srbiji, a najtoplije biće danas – do 40 stepeni. Očekuje se veoma visok indeks UV zračenja, zato izbegavajte izlaganje suncu.

Prvi put od početka leta za celu zemlju uključen je najviši stepen upozorenja na vrelinu, pa sve obaveze koje zahtevaju veće fizičke napore trebalo bi da odložimo za četvrtak kada će biti prijatnije.

Visok vazdušni pritisak obezbediće potpuno vedro nebo. Očekuje se veoma visok indeks UV zračenja, zato izbegavajte izlaganje suncu.

Jutarnja temperatura od 19 do 24 stepeni, najviša dnevna od 37 do 40.

U Beogradu, posle tropski tople noći, sunčano i 39 stepeni u hladu.

Institut za javno zdravlje Srbije „Dr Milan Jovanović Batut“ izdao je preporuke građanima kako da postupaju u vrelim danima.

Stručnjaci savetuju da u vrelim danima treba rashladiti prostorije, izbegavati fizičku aktivnost, uzimati više tečnosti i izbegavati boravak napolju u najtoplijem delu dana.

Strpljenje i oprez savetuju se i na putevima. Zbog visokih temperatura i gužvi, preporuke su da vozite oprezno, strpljivo i uz češće pauze. Zbog letnje turističke sezone, više je vozila i na naplatnim rampama i graničnim prelazima – gde su povremeno moguća duža zadržavanja.

U Beogradu će i danas biti postavljene cisterne sa vodom za piće na nekoliko najprometnijih lokacija. U najtoplijem delu dana, cisterne će se nalaziti na Trgu Nikole Pašića, kod Staklenca na Trgu republike, na Zelenom vencu, nadomak Beogradskog sajma u smeru ka Čukarici, kod kružnog toka uz zgradu opštine Novi Beograd i na okretnici u Cara Dušana u Zemunu.

Izvor: RTS

„Otvoreni Balkan“ – Od 21. jula jedinstvena naplata putarine za kamione i privredu

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto: Vlada Republike Srbije

Kroz inicijativu „Otvoreni Balkan“ Vlada Srbije želi da olakša protok robe, ljudi, kapitala i usluga, kako bi svima u zemlji olakšala svakodnevni život i trgovinu i kako bi povećala standard građana.

Premijerka Ana Brnabić je ukazala na to da se u okviru inicijative „Otvoreni Balkan“ već beleže važni rezultati, dodavši da je nakon boravka Kovačevskog u Srbiji znatno povećana robna razmena između naše zemlje i Severne Makedonije.

Prema njenim rečima trenutni tag za jedinstvenu naplatu putarine može da se koriste samo za putnički saobraćaj, a da će od petka, 21. jula, biti omogućen i za kamione i privredu, navodi se na sajtu Vlade.

“U 2022. godini vrednost robne razmene iznosila je 1,48 milijardi evra, pri čemu je Srbija izvezla nešto manje od milijarde evra, a Severna Makedonija nešto više od 500 miliona evra”, navela je Brnabić, napomenuvši da je mnogo veće povećanje izvoza bilo na strani Severne Makedonije, više od 56 odsto, dok je na našoj strani iznosilo 16 odsto.

Pročitajte još:

Prema njenoj oceni, „Otvoreni Balkan“ je za sve strane dobra inicijativa.

Brnabić je najavila da će projekat „Open Balkan ID“ početi od avgusta ili septembra, izrazivši uverenje u to da će, kada on započne, građani iz BiH, i Crne Gore želeti da se priključe.

Prema njenim rečima, dogovoreno je da železnički Koridor 10, koji će ići od Beograda, preko Niša, Preševa, do granice sa Severnom Makedonijom, ide do Skoplja, a zatim prema Grčkoj.

Kovačevski je ocenio da je elektronska naplata putarine između Severne Makedonije i Srbije najbolja potvrda da inicijativa „Otvoreni Balkan“ daje rezultate.

Energetski portal