Home Blog Page 137

Ajkula i čovek – ko je kome veća pretnja?

Foto-ilustracija: Unsplash (Gerald Schömbs)
Foto-ilustracija: Unsplash (Ryan Geller)

Ovog jutra razmišljam o tome koliko sam puta, i da li sam uopšte, pogledala film u kojem je ajkula bila predstavljena u pozitivnom kontekstu, dok je čovek bio negativan lik. Ne mislim na dokumentarne filmove koji su posvećeni zaštiti biodiverziteta, već na one komercijalne, poput holivudskih. Ja nisam ni jedan, ne znam da li ste vi? Krvoločni predatori koji čekaju samo na čoveka, uglavnom je njihova uloga u filmovima.

Činjenice pokazuju ipak jedan drugačiji scenario. Čovekovo prirodno stanište predstavlja kopno, na kojem je on u potpunosti bezbedan od napada ajkula, dok one ne mogu da budu sigurne od napada čoveka u svom prirodnom staništu. Dakle, samo ukoliko uđemo na njihovu teritoriju u potencijalnoj smo opasnosti, a one su ugrožene od strane nas čak iako ne mogu da isplivaju na kopno, odnosno na našu teritoriju, već ih ugrožavamo na njihovoj. Napadi ajkula na čoveka dešavaju se svake godine, ipak ova morska stvorenja su u mnogo većoj opasnosti od nas, nego što smo mi od njih. Šta ako kažem da od strane čoveka godišnje strada oko 100 miliona ajkula?

Najveće pretnje za ajkule

Zagađenje i degradacija mora, okeana i priobalja imaju uticaj na ugroženost ovih bića, međutim, za razliku od nekog drugog dela biodiverziteta kojeg ljudi uništavaju posredno kroz ugrožavanje njihovih staništa, pojačavanje klimatskih promena i drugog, ovde je reč o direktnim čovekovim akcijama.

Prekomerni ribolov – Izlovljavanje ajkula čini se iz različitih ciljeva. Prvi je povezan sa onim o čemu sam pisala na početku ovog bloga – strah od napada na ljude. Kako bismo bili bezbedni na plažama tokom godišnjih odmora, ove ribe se ubijaju. Drugi predstavljaju recimo modna i kozmetička industrija. Koža ajkule koristi se za proizvodnju obuće ili recimo kaiševa, dok se ulje iz jetre ajkule nalazi u nekim kozmetičkim proizvodima kao što su šminka ili sapuni. Treći je verovatno najznačajniji – uživanje u specijalitetima koji se prave od ajkule. Prvo bih pomenula meso koje se dobija od njih, ali dalje ne bih ulazila u tu temu, zato što mi veću pažnju privlači nešto drugo – specijalitet od peraja ajkule. Iako prema nekim informacijama do kojih sam došla, peraja nemaju nikakvu hranljivu vrednost, supa od peraja ajkule predstavlja tradicionalni specijalitet u određenim delovima sveta. Problem u vezi sa ovim jeste tužna činjenica da se ova stvorenja masovno love samo zbog njihovih peraja koja se iseku, a njihovo telo baca se nazad u more kao nepotrebno. Nastaviću o ovoj temi i kroz pisanje o narednoj direktnoj akciji čoveka.

Foto-ilustracija: Unsplash (Sebastian Pena Lambarri)

Usputni ulov – Ovo je veliki problem na čijem se rešavanju ne radi dovoljno. Tuna je vrsta ribe koju mnogi vole, zbog čega se lovi u velikim količinama, međutim tokom lova na nju, stradaju i druga morska bića koja nisu meta. Kada se zabaci ribarska mreža, ne može da se kontroliše da se u nju uhvate samo ciljane vrste. Zbog toga se godišnje u mrežama nađe preko 50 miliona ajkula. Iako one nisu ciljana meta, tokom izvlačenja mreže dolazi do povreda, te i ako se ajkule puste nazad u vodu one neretko ne prežive. Vraćajući se na temu peraja, mnogi ribari iskoriste priliku da od usputno ulovljene ajkule uzmu peraja, a onda ih tako osakaćene vrate u more – bez šanse da prežive.

Ajkule su izuzetno važna karika u lancu ishrane i opstanku zdravih ekosistema. Primera radi, ajkule koje se hrane morskim kornjačama, onemogućavaju njihovo prekomerno razmnožavanje. Zašto je ovo važno? Kornjače se hrane morskom travom koja skladišti značajne količine ugljen-dioksida, a prisustvom ajkula u morima i okeanima održava se prirodni balans.

Ove životinje postoje na planeti više od 400 miliona godina, a čovek je za svega 50 godina uspeo da smanji njihovu populaciju za 70 odsto. Nekada brojevi i statistika ne znače previše, ali u ovom slučaju govore nam mnogo. Više od brojke, oni su pokazatelji čovekovog odnosa prema živom svetu i nesvesnosti šta čini. Zbog toga, svake godine 14. jula obeležava se Dan svesti o ajkulama, sa ciljem da se čovečanstvo probudi i shvati ozbiljnost problema ugroženosti ovih bića, te da bi film u kojem je ajkula predstavljena kao pozitivan, a čovek kao negativan lik, možda bio i realniji prikaz odnosa nas i njih.

Katarina Vuinac

Kako peščane i prašinske oluje utiču na ciljeve održivog razvoja

Foto-ilustracija: Freepik (vecstock)
Foto-ilustracija: Freepik (freepik)

Peščane i prašinske oluje predstavljaju značajan problem kada je reč o postizanju ciljeva održivog razvoja (SDG), zbog njihovog uticaja na životnu sredinu, zdravlje ljudi, poljoprivredu i sigurnost hrane, a ujedno i na socio-ekonomsko blagostanje. Iako one jesu prirodna pojava, njihovoj učestalosti i intenzitetu doprinosi delom i čovek kroz uticaj na klimatske promene, ali i na neodrživo upravljanje zemljištem i korišćenje vode, navodi se na sajtu UN.

U jednom uzročno-posledičnom odnosu, peščane oluje dalje pospešuju klimatske promene, ali i zagađenje vazduha. Zbog svog negativnog uticaja, ove oluje jesu izazov da postizanje velikog broja ciljeva održivog razvoja, među kojima su i svet bez gladi, zdravlje, čista voda i sanitarni uslovi, ekonomski rast, akcija za klimu, život na zemlji – odnosno biodiverzitet i drugi.

Iako se pojavljuju u pustinjskim područjima, njihove posledice osećaju se na velikim udaljenostima. Čestice prašine mogu da izazovu razne respiratorne bolesti, iritaciju kože i očiju, ali i druge zdravstvene probleme. Takođe, utiču i na zdravlje morskih ekosistema ugrožavajući korale. Ovakve oluje doprinose formiranju uragana, a problem su i za vazdušni i kopneni saobraćaj. Njihove negativne posledice osećaju se u oko 150 zemalja širom sveta. Pored toga, oluje su sa jedne strane izazov za poljoprivredu, a sa druge strane neodržive poljoprivredne prakse doprinose njihovom nastanku. Zbog toga je važno da se na održiv način upravlja zemljištem i vodama, uz pošumljavanje i obnavljanje pejzaža.

Kako bi ovaj problem bio prevaziđen, Generalna skupština Ujedinjenih nacija je proglasila 12. jul za Međunarodni dan borbe protiv peščanih i prašinskih oluja. Pored toga, pokrenuta je i Koalicija UN za borbu protiv peščanih i prašinskih oluja, kako bi se koordinisalo rešavanjem problema.

Za postizanje cilja potrebna je saradnja na globalnom nivou, kojom će se olakšati razmena znanja i porast svesti o uzrocima i posledicama ovih oluja, ali olakšati i identifikovanje najranjivijih prostora i sprovođenje zajedničkih akcija.

Energetski portal

Energetska tranzicija: Dostupna energija uz zaštitu životne sredine

Foto: NIS
Foto: NIS

Prema podacima Ujedinjenih nacija, pristup električnoj energiji u 2020. godini nije imalo čak 733 miliona ljudi na Zemlji. Jedan od ciljeva Agende UN do 2030. jeste da do te godine svi stanovnici planete imaju pristup dostupnim, pouzdanim i savremenim energetskim sistemima. Kako sada stvari stoje, ovaj cilj je prilično ambiciozan, posebno kada se ima u vidu da se od svih učesnika na energetskom tržištu istovremeno zahteva da energiju proizvode na način koji doprinosi drugom cilju održivog razvoja UN – zaustavljanju klimatskih promena.

Zbog toga su sve kompanije u ovoj industriji suočene sa svojevrsnom energetskom tranzicijom, a jedan od ciljeva je i dekarbonizacija, odnosno smanjenje emisija gasova sa efektom staklene bašte. Kako to izgleda u praksi raspitali smo se u NIS-u, najvećoj domaćoj naftnoj kompaniji.

Stručnjaci NIS-a najpre navode da je u ekološke projekte i biznis projekte koji indirektno doprinose unapređenju zaštite životne sredine od 2009. godine uloženo više od 900 miliona evra. Rezultat ovih ulaganja je da je kompanija u poslednjih 10 godina smanjila emisije štetnih gasova za čak 90 odsto.

U NIS-u dodaju da kompanija posluje u skladu sa principima održivog razvoja i da svojim aktivnostima doprinosi ispunjenju 12 od 17 ciljeva UN. Među njima su i oni koji se tiču dostupne i obnovljive energije, kao i ciljevi usko vezani za zaustavljanje klimatskih promena. O tome svedoče i izveštaji kompanije o održivom razvoju. Naime, NIS je nedavno objavio 13. uzastopni verifikovani izveštaj o održivom razvoju pod sloganom „Naša održiva zajednica“ u kome obaveštava javnost o svojim ključnim aktivnostima u 2022. godini.

Pročitajte još:

Između ostalog, navodi se i da je prošle godine u rad puštena TE-TO Pančevo, prva gasno-parna elektrana u Srbiji, namenjena za kombinovanu proizvodnju električne i toplotne energije na bazi prirodnog gasa kao ekološki prihvatljivijeg goriva. Proizvedena električna energija se usmerava u elektroenergetski sistem Srbije, čime NIS doprinosi energetskoj stabilnosti naše zemlje.

Foto: NIS

U 2022. godini, NIS je, sprovodeći svoju zelenu agendu i sledeći opredeljenje da poveća udeo obnovljivih izvora energije, započeo i realizaciju projekta ugradnje solarnih panela na svoje maloprodajne objekte. Do sada je ovaj projekat realizovan na 15 benzinskih stanica, gde je ukupno ugrađeno 1.175 komada panela. Ovim projektom se ostvaruju pozitivni poslovni i ekološki efekti, kažu u kompaniji NIS. Naime, upotrebom solarnih panela ukupna ušteda u nabavci električne energije iznosiće oko 600 MWh na godišnjem nivou, dok se smanjenje emisije ugljen dioksida procenjuje na više od 600 tona godišnje. U kompaniji navode da će i u narednom periodu nastaviti sa postavljanjem fotonaponskih elektrana na svoju maloprodajnu mrežu i druge objekte.

Važno je istaći i da je u NIS-u 2022. godine uvedena praksa praćenja i izveštavanja o emisijama GHG na kvartalnom nivou, u cilju njihove preciznije kvantifikacije i praćenja trendova.

Stručnjaci kompanije ističu i da su projekti u oblasti energetske efikasnosti od velikog značaja za energetsku tranziciju. Tako je NIS od 2012. do 2022. godine ostvario ukupno povećanje energetske efikasnosti za 33 odsto, što takođe doprinosi racionalnijoj upotrebi resursa i zaštiti životne sredine. Naša najveća naftna kompanija doprinosi dekarbonizaciji i kroz realizaciju projekta utiskivanja izdvojenog ugljen-dioksida u ležišta, čime se ostvaruju pozitivni biznis efekti, ali i smanjuju emisije gasova. Takođe, u Izveštaju o održivom razvoju NIS-a za 2022. godinu se navodi da je u okviru kompanije formiran i Blok „Energetika“ čiji je jedan od osnovnih zadataka upravo ubrzanje energetske tranzicije kompanije. Na ovaj način NIS će dodatno doprineti ostvarenju ciljeva održivog razvoja UN.

Izvor: NIS

Danas najtoplije od početka leta, tropskih 40 stepeni

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Unsplash (Federico Respini)

U Srbiji će danas biti veoma toplo, najvaljena je temperatura od 34 stepena na severu do 40 na jugu, dok u posle podnevnom časovima u Vojvodini stiže jak razvoj oblačnosti sa pljuskovima, grmljavinom, kao i sa pojavom grada i olujnog vetra.

Institut za javno zdravlje Srbije „Dr Milan Jovanović Batut“ izdao je preporuke građanima kako postupati u vrelim danima. Kako, između ostalog navode, treba stalno rashlađivati životni i radni prostor i ne izlažite se toploti i izbеgаvајtе bоrаvак nаpоlju u tокu nајtоpliјеg dеlа dаnа i uvek sa sobom nosite flašicu vode.

Kada je reč o nevremenu koje će pogoditi jedan deo naše zemlje, kratkotrajni pljuskovi sa grmljavinom biće mogući i južnije od Save i Dunava, u centralnom delu zemlje, ali kao ređa pojava i sa manjom šansom za nepogode.

Duvaće slab do umeren vetar, južni i jugozapadni, posle podne i uveče u skretanju na severozapadni.

Najniža temperatura od 17 do 24, a najviša od 34 na severu Vojvodine do 40 stepeni u centralnoj i južnoj Srbiji.

U Beogradu veoma toplo, najviša dnevna temperatura 38 stepeni.

Energetski portal

Za subvencije povećanja energetske efikasnosti u porodičnim kućama i stanovima izdvojeno 1,79 miliona dinara

Foto-ilustracija: Unsplash (Harry Cao)
Foto-ilustracija: Pixabay (nattanan23)

Subvencije za povećanje energetske efikasnosti u porodičnim kućama i stanovima biće dostupne u 131 lokalnoj samoupravi, koliko ih se prijavilo na javni poziv Ministarstva rudarstva i energetike u junu i dobilo sredstva za sprovođenje ovog programa.

Ukupna vrednost opredeljenih bespovratnih sredstava za građane iznosi 1,79 milijardi dinara, od čega je 978,3 miliona dinara ili 55 odsto obezbedilo Ministarstvo, a 813,8 miliona dinara jedinice lokalne samouprave, odnosno 45 odsto, navodi se na sajtu Ministarstva.

Na prethodna tri javna poziva za povećanje energetske efikasnosti u domaćinstvima, subvencije je dobilo približno 20.000 građana, a za subvencije je izdvojeno oko 2,7 milijardi dinara. Plan ministarstva je da još 50.000 domaćinstava dobije subvencije, jer je obezbeđeno dvostruko više sredstava.

Pročitajte još:

Prema rečima ministarke rudarstva i energetike Dubravke Đedović, uslovi javnog poziva za lokalne samouprave ove godine su formulisani tako da se olakša učešće najmanje razvijenih opština i onih sa visokim zagađenjem.

Ona je naglasila da podrška države i lokalnih samouprava daje mogućnost građanima da izdvoje manje novca za mere kao što su zamena stolarije u domaćinstvu, poboljšanje izolacije krova i zidova i ugradnja efikasnijih kotlova i solarnih panela.

Ovim merama građani će smanjiti svoje troškove za energiju, ali će i doprinositi većoj energetskoj nezavisnosti i zdravijoj životnoj sredini.

Sledeće sedmice biće potpisani ugovori između Ministarstva i lokalnih samouprava, a nakon toga sledi sprovođenje javnih poziva za privredne subjekte koji će izvoditi radove i očekuje se da već tokom leta budu raspisani prvi javni pozivi za građane.

Ovogodišnjim javnim pozivom predviđeni su povoljniji uslovi za opštine čiji je stepen razvijenosti ispod 50 odsto republičkog proseka, koje mogu da učestvuju sa 30 odsto sredstava u ukupnoj vrednosti podsticaja koje dodeljuju Ministarstvo i lokalne samouprave. Od 19 opština koje spadaju u grupu devastiranih, prijavilo se 15.

Povoljniji uslovi predviđeni su i za gradove i opštine sa visokom zagađenošću vazduha, koje učestvuju sa minimalno 40 odsto u ukupnoj vrednosti podsticaja.

Od ukupno 40 jedinica lokalnih samouprava koje spadaju u ovu grupu, na javni poziv prijavilo se 34. Ostali gradovi i opštine će, kao i do sada, zajedno pokrivati do 50 odsto troškova po domaćinstvu uz ravnopravno učešće, dok će 50 odsto troškova snositi sami građani.

Spisak svih lokalnih samouprava koje su dobile sredstva na javnom pozivu, zajedno sa ostalim informacijama o Javnom pozivu za dodelu sredstava za finansiranje Programa energetske sanacije porodičnih kuća i stanova koji sprovode jedinice lokalne samouprave, kao i gradske opštine, JP 2/23 može se pronaći na sajtu Ministarstva.

Energetski portal

NUKLEARNA ENERGIJA – BUDUĆNOST ILI NE?

Foto-ilustracija: Pixabay (distelAPPArath)
Foto-ilustracija: Unsplash (Jakob Madsen)

Zabeležen je određeni porast u razvoju nuklearnih elektrana i projekata, međutim, što se tiče razvijenih zemalja, teško se može govoriti o porastu. U razvijenim zemljama, poput Nemačke, tema zatvranja rekatora koji već postoje nije nova. Pored određenih političkih struja, javnost takođe ima odbojnost, strah ili sumnju prema ovom tipu snabdevanja. 

Nuklearna energija bila je odgovorna za oko deset odsto globalne proizvodnje električne energije u 2020. godini, što je bilo više od solarne i vetro energije zajendo. Međutim, uglavnom zbog zabrinutosti za bezbednost, imala je burne faze u svom razvoju.

Pročitajte još:

Nuklearni bum desio se 1980-ih, uglavnom u Evropi i Severnoj Americi. Međutim, teške nuklearne nesreće, Černobilj pre svega, zaustavile su ovaj rast. Iako su se kasnije, početkom ovog veka, obnovile aktivnosti, prvobitni bum nije dostignut. Trenutno, oko 440 nuklearnih reaktora radi širom sveta – u 33 zemlje, sa još 60 u izgradnji u 15 zemlja, ali se ne očekuje da će ovaj razvoj drastično promeniti globalni doprinos nuklearne energije do 2050. godine zbog istovremenog rasta drugih čistih izvora energije, stoji u izveštaju World Economic Foruma. Očekuje se da će njen udeo 2050. godine biti oko 8,5 odsto.

Foto-ilustracija: Pixabay

Katastrofe – Černobilj i Fukušima, snažno oblikuju javno mnjenje, potencijalno usporavajući rast kapaciteta. Ipak, bezbednosni rezultati nuklearne energije su povoljniji nego što se često smatra. Isto tako, i briga oko nuklearnog otpada je jedan od argumenata protiv, ali uz pomoć novih tehnologija i budućih reaktora, proizvodnja bi trebalo da bude bezbednija, a čak i da proizvodi manje otpadnog goriva.

Postoji određeni porast nuklearne energije u poslednje vreme, bar po planu bduućih projekata. S druge strane, evropske zemlje gase svoja postrojenja zbog strahova javnosti, i bezbednosnih razloga. Ali ni tu situacija nije potpuno čista. Francuska ima preko 50 reaktora koji stvaraju najveći udeo električne energije u zemlji. Neki čak smatraju da ovaj vid snabdevanja, koji takođe može biti svrstan u “čistu energiju”, nije prepoznat kao rešenje za klimatske promene. Nedavno je čak i vlada Belgije odlučila je da produži rad dva nuklearna reaktora za celu deceniju, tačnije do 2035. godine.

Energetski portal

U Leskovcu bi trebalo da počne izgradnja solarnog parka

Foto-ilustracija: Pixabay (atimedia)
Foto-ilustracija: Pixabay (Bru-nO)

Tokom ove nedelje održan je sastanak danske kompanije European Energy sa gradonačelnikom Leskovca. Kompanija je  zainteresovana da u Leskovcu izgradi solarni park snage 100 MW.

Inače, radi se o kompaniji koja je u prošloj godini isprojektovala i sagradila solarne parkove, vetroparkove i elektrane na biogas zahvaljujući kojima je proizvedeno 66 GW obnovljive energije.

O potencijalnoj lokaciji razgovaralo se na sastanku.

Pročitajte još:

Predstavnici grada su delegaciji danske kompanije prikazali razvojne potencijale Leskovca u oblasti održivog razvoja, razgovaralo se o prednostima korišćenja obnovljivih izvora energije, ali i, kako smo naveli, o delovima grada na kojima bi mogao da se realizuje ovaj projekat izgradnje solarne elektrane, saopšteno je na sajtu grada.

Energetski portal

KOCKA ZA SUPU KOJA ČUVA PLANETU

Foto-ilustracija: Unsplash (Anna Bratiychuk)
Foto: Nifood

Narodna izreka da na mladima svet ostaje često se čuje, ali čini se da njeno značenje ne shvatamo kako bi trebalo. Naše pogrešne odluke bi trebalo da ispravimo pre nego što mladim generacijama prepustimo donošenje novih rešenja. Budući da često propuštamo to da uradimo, deca nas iznova podsećaju nudeći nam lekcije kao štivo iz kog treba da učimo.

Učenici niške Ugostiteljsko-turističke škole koji su osnovali kompaniju NiFood ponudili su nam upravo jednu takvu lekciju i tržištu ponudili inovativan, zdrav i ekološki veoma značajan proizvod. O tome smo razgovarali sa Milicom Todorović, menadžerkom marketinga u ovoj kompaniji.

Nakon što su posetili više školskih kabineta i drugih objekata, uočili su da se velika količina hrane baca. Detaljnijim proučavanjem došli su do podatka da u Srbiji čak 770.000 tona hrane godišnje završi kao otpad. Vođeni željom da uzmu učešće u borbi protiv bacanja ovog resursa, istraživali su koje namirnice najčešće završavaju kao otpad i na koji način bi to mogli, makar delom, da zaustave.

U FOKUSU:

„Iz ugla ekologije, problem bacanja hrane i njeno završavanje na deponiji ogleda se u činjenici da truljenjem, zbog odsustva posebne obrade, hrana postaje biootpad koji ispušta, između ostalog, i metan. Često se govori o ugljen-dioksidu kao značajnom ekološkom problemu, a zaboravlja se da emisije metana imaju mnogo jači negativan uticaj od CO2“, kaže Milica Todorović.

U ovoj kompaniji marljivim radom došli su do zajedničke ideje da svoj doprinos daju kroz proizvodnju kocke za supu koja čuva životnu sredinu. Ovaj proizvod je jedinstven zbog njegovog prirodnog sastava budući da su među sastojcima trop bundeve i šargarepe, koren i celo povrće celera, paškanata, crnog luka i peršuna, kao i začini biber i lovorov list. Podrazumeva se da u njemu nema veštačkih boja, pojačivača ukusa i mirisa, emulgatora i glutamata.

„Kocka za supu je pogodna za sve uzraste, za osobe sa kardiovaskularnim bolestima, dijabetičare, vegane, kao i bebe, jer sadrži vitamine A, C i B koji se dobijaju iz tropa bundeve“, kaže Milica.

Proizvod još uvek nije u prodaji zato što učenici rade na poboljšanju njegovih kvaliteta kako bi rok trajanja bio duži. Ipak, već sada imaju u planu proširenje asortimana kada se prilika bude ukazala.

Priredila: Katarina Vuinac

Tekst u celosti pročitajte u Magazinu Energetskog portala ZAŠTITA ŽIVOTNE SREDINE.

Vremenska prognoza brža 10.000 puta zahvaljujući veštačkoj inteligenciji

Foto: Huawei arhiva
Photo-illustration: Pixabay

Kompanija Huawei razvila je prvi model predviđanja vremenske prognoze Pangu Weather koji, zahvaljujući primeni veštačke inteligencije, pokazuje veću preciznost od tradicionalnih numeričkih metoda prognoze vremena, što je do sada smatrano nemogućim. Novi sistem nudi 10.000 puta veću brzinu predviđanja, pa se prognoza za ceo svet može dobiti za samo nekoliko sekundi. U maju ove godine, tajfun Mavar privukao je svetsku pažnju kao do sada najjači tropski ciklon godine. Prema kineskoj meteorološkoj upravi, Pangu Weather je tačno predvideo putanju tajfuna Mavar pet dana pre nego što je promenio kurs u istočnim vodama ostrva Tajvana.

Smatrajući ovo izuzetno značajnim dostignućem, jedan od vodećih svetskih naučnih časopisa, Nature, objavio je članak o Pangu Weather AI Modelu kompanije Huawei. Huawei i njegovi stručnjaci prvi put su jedini autori ovako važnog Nature dokumenta, koji opisuje kako da se razvije precizan i tačan globalni sistem AI vremenske prognoze zasnovan na podacima prethodne 43 godine. Rad je nazvan Tačna globalna vremenska prognoza srednjeg dometa sa 3D neuronskim mrežama i pruža nezavisno ispitivanje Huawei dostignuća u Cloud i AI oblastima.

Pročitajte još:

Objašnjavajući zašto je HUAWEI CLOUD AI tim odlučio da se fokusira na predviđanja vremena, dr Tian Ki, glavni naučnik HUAWEI CLOUD AI Field, IEEE saradnik, i akademik Međunarodne Evroazijske akademije nauka, istakao je da je prognoza vremena jedan od najvažnijih scenarija u oblasti naučnog računarstva i da je meteorološko predviđanje veoma složen sistem.

Foto-ilustracija: Pixabay ( Tungnguyen0905)

„Velika nam je čast što je naše istraživanje prepoznao prestižan časopis Nature, jer rešava neke od važnih problema koji su do sada postojali. AI modeli u stanju su da predvide ponašanje atmosfere iz masivnih podataka koje ima na raspolaganju. Trenutno Pangu Weather uglavnom obavlja predviđanje prognoze, a njegova glavna sposobnost jeste da predvidi evoluciju atmosferskih stanja. Naš krajnji cilj je da izgradimo okvir za prognozu vremena sledeće generacije koristeći AI tehnologije za jačanje postojećih sistema predviđanja“, objasnio je dr Tian Ki.

Komentarišući značaj i kvalitet istraživanja koje je sproveo HUAWEI CLOUD, akademski recenzenti iz Nature magazina su objasnili da je Pangu Weather veoma jednostavan za preuzimanje i pokretanje, kao i da se brzo realizuje čak i na desktop računaru.

Ubrzanim razvojem računarske snage u poslednjih 30 godina, tačnost numeričke vremenske prognoze je značajno poboljšana, pružajući preciznija upozorenja o katastrofama i ekstremnim klimatskim promenama. Ipak, za neke važne rezultate i dalje je potrebno dosta vremena, pa su, da bi ubrzali predviđanja, istraživači tražili način kako da koriste metode mašinskog učenja. Nažalost, bez obzira na to što je veštačka inteligencija sve više uvođena u predviđanje prognoze, AI uglavnom nije bio u stanju da predvidi ekstremno vreme kao što su tajfuni.

Zbog svoje brzine, poslednjih godina modeli vremenske prognoze zasnovani na veštačkoj inteligenciji su bili atraktivni, ali im je nedostajala preciznost iz dva razloga. Prvi, postojeći modeli AI meteorološke prognoze zasnovani su na 2D neuronskim mrežama, koje ne mogu dobro da obrađuju neujednačene 3D meteorološke podatke. I drugo, vremenska prognoza srednjeg opsega može sadržati kumulativne grešake u prognozi kada se model poziva previše puta.

Kako Pangu Weather rešava ove izazove

Foto-ilustracija: Unsplash (Alexandre Debiève)

Tokom naučnih ispitivanja, Pangu Weather model je pokazao veću preciznost u poređenju sa tradicionalnim numeričkim metodama predviđanja za prognoze od jednog sata do 7 dana, sa povećanjem brzine predviđanja od 10.000 puta. Model je u stanju da za samo nekoliko sekundi predvidi najfinije meteorološke podatke uključujući vlažnost, brzinu vetra, temperaturu i pritisak na nivou mora.

Model koristi 3D Earth-Specific Transformer (3DEST) arhitekturu za obradu složenih različitih 3D meteoroloških podataka. Koristeći hijerarhijsku, vremensku strategiju agregacije, model je obučen za različite intervale prognoze koristeći one od jednog sata, tri, šest i 24 sata. Ovo je rezultiralo smanjenjem količine iteracija za predviđanje meteorološkog stanja u određeno vreme i smanjenjem pogrešnih prognoza.

Da bi obučili AI model za određene vremenske intervale, istraživači su obučili 100 epoha (ciklusa) koristeći uzorke vremenskih podataka po satu od 1979. do 2021. godine. Svaki od podmodela zahtevao je 16 dana obuke na 192 grafičke karte. Zahvaljujući ovome Pangu Weather Model sada može da dovrši 24-časovnu globalnu vremensku prognozu za samo 1,4 sekunde na V100 grafičkoj karti, što je poboljšanje od 10.000 puta u poređenju sa tradicionalnim numeričkim predviđanjem.

U cilju kontinuiranog i daljeg unapređenja AI modela vremenske prognoze stabilna Cloud okruženja, radni alati i odgovarajući sistemi operacija i održavanja su, takođe, neophodni, a Huawei ih sve objedinjuje u svojoj ponudi.

Izvor: Huawei

Šta sadrži energetski i klimatski plan Srbije

Foto: EP
Foto: Boban Ristić

Integrisani nacionalni energetski i klimatski plan Srbije do 2030. godine predviđa: povećanje kapaciteta obnovljive energije na 45 odsto i smanjenje emisije štetnih gasova za više od 40,4 odsto, kao i unapređnje energetske efikasnosti i postepenu dekarbonizaciju. 

Predstavljanje Integrisanog nacionalnog energetskog i klimatskog plana i Izveštaja o strateškoj proceni uticaja započelo je u Privrednoj komori Srbije u Beogradu, naredno će biti u Novom Sadu, a zatim u Nišu.

Dubravka Đedović, ministarka rudarstva i energetike ističe da je ovaj dokument jedan od najvažnijih strateških dokumenata koji definiše proces energetske tranzicije.

“Ovim dokumentom ćemo postaviti ciljeve, prioritete i dinamiku za ono što ćemo raditi u narednim decenijma kako bi obezbedili sigurno snabdevnje, što veću energetsku nezavisnost za naše građane i privredu“, kaže Đedović.

Kako je istakla u našem fokusu je povećanje učešća obnovljivih izvora energije u proizvodnji električne energije na 45 odsto, kao i značajno povećanje energetske efikasnosti i smanjenje emisije gasova sa efektom staklene bašte za 40,4 odsto do 2030. u odnosu na 1990. godinu. 

“Ostvarivanje ovih ciljeva podrazumeva i gradnju novih proizvodnih kapaciteta, uključujući solarne i vetroelektrane ukupnog kapaciteta 3,4 GW, kao i novu gasnu elektranu snage 350 MW“, rekla je ona.

Pročitajte još:

Kako je navela, ukupne investicione potrebe obuhvaćene u scenariju sa dodatnim merama (WAM) iznose približno 10,72 milijardi evra za javni sektor do 2030, a kumulativne investicione potrebe 27,41 milijardi evra do 2030. godine.

„Ostvarivanje ciljeva iz INEKP treba da donese višestruke koristi našim građanima i privredi kroz povećanje BDP, nove poslove za srpska preduzeća i nova radna mesta, sigurno snabdevanje i dostupnost energije kupcima uz više zelene energije i modernizaciju energetskog sektora u skladu sa evropskim standardima“, rekla je Đedović.

Naglasila je i da je integrisani plan jedan od najvažnijih strateških dokumenata kojim se definiše proces energetske tranzicije u Srbiji i da kroz proces javnih konsultacija koje traju do 27. jula Ministarstvo želi da čuje mišljenja, sugestije i predloge koji bi doprineli da se na kraju dobije što kvalitetniji plan. 

“Očekujemo da ćemo na jesen usvojiti Integrisani plan. Paralelno se radi i nova Strategija razvoja energetike“, dodala je ministarka.

Foto: Boban Ristić

Đedović je naglasila da je neophodna podrška EU i finansijskih institucija procesu energetske tranzicije u Srbiji kako bi ovaj proces bio finansijski održiv i socijalno pravedan.

Marko Čadež, predsednik Privredne komore Srbije (PKS), kaže da su energetika i zelena energetska tranzicija najvažnije teme za privredu Srbije i Zapadnog Balkana koje se tiču svakog preduzeća pojedinačno i zato je važno da se kroz dijalog uspostavi društveni konsenzus u kom pravcu naša privreda želi da se razvija i postane deo EU.

Kada je reč o Izveštaju o Strateškoj proceni uticaja na životnu sredinu, definisani su pozitivni i negativni uticaji koje bi Plan mogao da izazove, kao i mere za povećanje prvih, a smanjenje drugih uticaja. Kako je predstavljeno pozitivni uticaji su zdravija životna sredina i to zbog smanjenja emisija štetnih gasova sa efektom staklene bašte zbog sve većeg korišćenja obnovljivih izvora energije, upotrebe čistih tehnologija u termoelektranama, te i zbog pošumljavanja, upravljanja otpadom i drugo. 

Negativan uticaj predstavljaće gradnja solarnih i vetroelektrana, kao i izgradnja velekih hidroelektrana. Kako je objašnjeno zbog gradnje solarnih elektrana može doći do promene namene velikih površina zemljišta, a kada je reč o vetroelektranama, one bi mogle da utiču na zaštićenu ornitofaunu i hiropterofaunu, a javlja se i problem šta raditi sa elisama na kraju njihovog životnog veka. Prema navodima stručnjaka, većina navedenih negativnih uticaja je lokalnog karaktera i vremenski ograničena.

U raspravi u Beogradu je učestvovalo oko 150 predstavnika najvećih energetskih kompanija u Srbiji, kao i NIS-a, EPS-a, EMS-a, resornih ministarstava, banaka, Univerziteta u Beogradu, ambasada, nevladinih organizacija, eksperata strukovnih asocijacija i međunarodnih institucija.

Energetski portal

Šta Požega radi za unapređenje zaštite životne sredine

Foto: Ministarstvo zaštite životne sredine
Foto: Ministarstvo zaštite životne sredine

Nesanitarna deponija na sedam hektara u Godoviku, pored reke Đetinja, koja predstavlja najveći ekološki problem opštine Požega, rešava se posle više decenija. Ministarstvo zaštite životne sredine dodelilo je opštini Požega sredstva na Javnom konkursu za sufinansiranje realizacije projekta sanacije i rekultivacije deponije.

Prilikom posete deponiji, ministarka zaštite životne sredine Irena Vujović rekla je da je prošlog leta na ovoj deponiji zamalo došlo do velike ekološke katastrofe kada je izbio veliki požar, zbog čega je važno njeno saniranje.

„Ono što je takođe važno jeste to što ćemo čišćenjem i saniranjem ove deponije, očuvati i reku Đetinja, koja je posle svake veće kiše bila zatrpana smećem jer je povlačila otpad sa deponije. Klisura Đetinja, da podsetim, proglašena je krajem juna za Predeo izuzetnih odlika i zaštićeno je područje treće kategorije “, istakla je ministarka Vujović.

Pročitajte još:

U prvoj fazi radova na saniranju deponije u Požegi, koji će biti gotovi do kraja godine, rade se pripremni radovi i ubrzano otplinjavanje. Nakon toga, pristupiće se radovima na preraspodeli masa, to jest formiranju nove kasete otpada sa stabilnim kosinama i formiranju pristupnog puta na telu deponije te izvođenju radova na izgradnji obodnog kanala i sistema za prikupljanje procedne vode.

Prema rečima ministarke, opština Požega već odvozi otpad na regionalnu deponiju Duboko. Ono na čemu se intenzivno radi jeste izgradnja zelene infrastrukture i saniranje deponija.

Kako je navela, radi se na izgradnji šest regionalnih centara, a ovog leta će početi i radovi na izgradnji Regionalnog centra Kalenić. Kada je reč o sanaciji deponija, pored Požege, trenutno se saniraju i velike nesanitarne deponije u Rumi, Zrenjaninu i Šapcu, a prošle nedelje ministarstvo je potpisalo ugovore sa 30 jedinica lokalne samouprave za čišćenje više od 170 divljih deponija.

Foto: Ministarstvo zaštite životne sredine

U opštini Požega, takođe je u Osnovnoj školi ,,Petar Leković’’ zamenjen kotao na ugalj kotlom na gas, za šta je Opština Požega prošle godine dobila sredstva na konkursu Ministarstva za zamenu kotlova u javnim ustanovama. Ukupna vrednost investicije je 6,2 miliona dinara.

,,Ministarstvo već tri godine zaredom dodeljuje sredstva i za zamenu individualnih ložišta a upravo na tom konkursu, ove godine, za Opštinu Požega opredeljeno je 7,9 miliona dinara. Sve to zajedno, uticaće na manje aerozagađenje u Požegi, jer je poznato da su mazut, lož ulje i ugalj najveći zagađivači vazduha tokom grejne sezone“, rekla je ministarka Vujović.

Ministarka je dodala da će ministarstvo ove godine povećati iznos sredstava za te potrebe, tako da će za Konkurs za zamenu kotlarnica u javnim ustanovama biti opredeljeno 220 miliona dinara, a za zamenu individualnih ložišta 170 miliona dinara.

,,Podsetiću i da je Vlada Republike Srbije u maju ove godine donela Zaključak kojim se svim državnim organima, javnim preduzećima i ustanovama preporučuje da u roku od dve godine ugase kotlarnice koje koriste ugalj, mazut i lož ulje i pređu na ekološki prihvatljivije energente, odnosno da se priključe na sistem daljinskog grejanja ili gasovod’’, rekla je ministarka Vujović.

Energetski portal

EU: Novom Uredbom Saveta stroža pravila za održivije baterije

Foto-ilustracija: Freepik (user6702303)
Foto-ilustracija: Freepik (freepik)

Savet je usvojio novu Uredbu kojom će se pojačati pravila održivosti za baterije, odnosno za njihov ceo životni ciklus – od proizvodnje do ponovne upotrebe i reciklaže.

Kako se navodi, baterije predstavljaju ključan proces za dekarbonizaciju i prelazak Evropske unije na održiv transport sa nultom emisijom. Pored toga, one sadrže vredne resurse, zbog čega treba raditi na tome da se omogući njihova ponovna upotreba umesto oslanjanja na snabdevanje takvim sirovinama iz zemalja izvan EU.

Uredba će se odnositi na sve baterije, uključujući i one za električna vozila, industrijske baterije ili baterije za laka transportna sredstva kao što su električni bicikli.

Pročitajte još:

Novim pravilima promovisaće se cirkularna ekonomija kroz obaveze sakupljanja iskorišćenih baterija, ponovnu upotrebu materijala i odgovornost samih proizvođača. Uredbom je postavljen cilj za proizvođače da sakupljaju otpadne prenosive baterije i to da se do kraja 2027. prikuplja 63 odsto baterija, a do 2030. godine 73 odsto, a kada je reč o otpadnim baterijama za laka transportna sredstva reč je o 61 odsto do kraja 2031. godine. Kada je reč o ponovnoj upotrebi materijala, cilj nalaže da se pribavlja litijum iz 50 odsto otpadnih baterija do kraja 2027. godine i 80 odsto do kraja 2031. godine.

Više o ciljeima koji će biti postavljeni Uredbom pogledajte OVDE

Sve navedeno ima za cilj da se upotreba baterija učini sigurnijim i održivijim, između ostalog ograničavajući opasne supstance kao što su živa, kadmijum i olovo. Sve baterije moraće da imaju prateće informacije o njihovom ugljeničnom otisku i o recikliranom sadržaju.

Značaj Uredbe ogleda su sve bržem razvoju električne mobilnosti, koji će povećati potražnju za baterijama i za više od 10 puta do 2030.

Energetski portal

Globalna kriza hrane – Crnomorska inicijativa za žito i stanje u Africi

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Tokom 2022. godine na desetine miliona ljudi osetilo je globalnu krizu hrane, inflaciju, pa i nestašicu u nekim delovima sveta. Crnomorska inicijativa za žito, i njeno telo – Zajednički koordinacioni centar, čiji su predstavnici Rusija, Turska, Ukrajina i Ujedinjene nacije, pokazala se kao jedno od privremenih rešenja za globalnu krizu hrane.

Zbog mnogih faktora – od početka pandemije korona virusa, preko energetske krize, prošlogodišnjih suša i nestašica vode, naročito na Mediteranu, pa do političkih razloga, cene pšenice, kukuruza, brašna, hleba, jaja, šećera, mesa bile su u porastu, što je izazvalo probleme naročito u afričkim zemljama i delovima Azije.

PROČITAJTE JOŠ:

Foto-ilustracija: Unsplash (Ninno JackJr)

Ovaj Zajednički koordinacioni centar u Istanbulu uspeo je da izveze preko 32 miliona tona prehrambenih proizvoda iz tri ukrajinske luke u 45 zemalja, s obzirom na to da je Ukrajina bogata pšenicom. Ovo je rezultatiralo ublažavanjem problema u lancu snabdevanja hranom što je dovelo do pada globalnih cena hrane za 23 odsto u odnosu na njihov vrhunac u martu 2022. godine, govore podaci Organizacije UN-a za hranu i poljoprivredu (FAO).

Jedan od problema koji se nametnuo pomenutim faktorima, poput korona virusa, jeste smanjena poljoprivredna proizvodnja koja otpočela još tad, što je trend kome je kasnije doprinela i cena goriva i energenata koja je za poljoprivrednike i prevoznike presudna.

Inicijativa je dozvolila Svetskom programu za hranu (VFP) da odigra ključnu ulogu za neke zemlje, transportujući 725.000 tona pšenice u Avganistan, Etiopiju, Keniju, Somaliju, Sudan i Jemen, navodi se u saopštenju Ujedinjenih nacija.

Energetski portal

VOLONTERI UREDILI DVORIŠTE NOVOG DOMA ZA MALIŠANE IZ ZVEČANSKE

Foto: Headline
Foto: Headline

U prostoru bivše Klinike za opekotine, rekonstruktivnu i plastičnu hirurgiju (Zvečanska 9) održana je velika volonterska akcija. U objekat stare bolnice uskoro će se useliti oko 200 štićenika Centra za zaštitu odojčadi, dece i omladine u Zvečanskoj, i tu boraviti tokom renoviranja njihove matične zgrade. Kako bi deci boravak u novom domu bio što lepši i veseliji, veliko dvorište ovog objekta je uređeno, oslikano, očišćeno i prilagođeno mališanima.

U volonterskoj akciji učestvovalo je više od 120 zaposlenih kompanije L’Oréal u Srbiji, uz podršku JKP „Zelenilo – Beograd“ i umetničkog ateljea „Šoln“. Povod za organizaciju ovog događaja je globalna inicijativa kompanije L’Oréal „Dan građana“ u sklopu koje se širom sveta organizuju akcije podrške lokalnim zajednicama. Ove godine akcija u Srbiji organizovana je sa ciljem podrške Centru za zaštitu odojčadi, dece i omladine – ustanovi socijalne zaštite koja kroz usluge smeštaja zbrinjava decu i mlade čije je pravo na život u porodici ugrožen.

„Bilo je pravo zadovoljstvo gledati kako sa puno elana i osmeha, volonteri sređuju dvorište u kome će naša deca moći da uživaju, da se igraju i druže. Ovom akcijom ste im zaista učinili preseljenje lakšim i lepšim, i sada spoljni prostor osvežen vedrim bojama zaista liči na mesto gde borave mališani. Mi se ovde staramo o više od 200 dece, od beba do mladih uzrasta do 26 godina i svima njima potrebno je mesto za prve korake, igru, ili za predah na svežem vazduhu – u lepoj hladovini ili cvetnom vrtu“- rekao je Miloš Stanković, rukovodilac Stacionara Centra za zaštitu odojčadi, dece i omladine.

U sklopu ove akcije, ofarbana je velika dvorišna ograda, ulaz u zgradu i prozori u prizemlju, uređene su zelene površine ispred objekta i napravljen cvetni vrt, postavljene nove klupe i đubrijere, a čitav prostor je temeljno očišćen. Umetnici iz ateljea Šoln ulepšali su prednji zid zgrade velikim muralom sa dečijim motivima. Deo Zvečanske ulice gde se nekada nalazila bolnica, koja je preseljena u zgradu novog Kliničkog Centra, sada izgleda mnogo uređenije, veselije i lepše. Obezbeđena je i donacija kozmetičkih proizvoda za korisnike i zaposlene u Centru.

„L’Oréal u Srbiji ima razvijene dugogodišnje programe podrške zajednici, ali nam je „Dan građana“ zaista poseban, jer svakome od nas pruža priliku da damo i lični doprinos nekoj važnoj lokalnoj  inicijativi. Nadamo se da smo danas doprineli tome da mališanima iz Zvečanske boravak u novoj zgradi bude što prijatniji. Veliko hvala našim partnerima – JKP „Zelenilo – Beograd“, ateljeu Šoln i Udruženju za podršku osobama ometenim u razvoju „Naša kuća“, koje je napravilo sendviče za sve volontere“ – navela je Sanja Burg, direktorka korporativnih komunikacija u kompaniji L’Oréal Balkan.

Inače, L’Oréal svojim zaposlenima, širom sveta, kroz Dan građana pruža priliku da radni dan provedu volontirajući još od 2010. godine. U ovoj akciji svake godine učestvuje oko 30.000 hiljada zaposlenih u oko 60 zemalja širom sveta, a u Srbiji je ova vrsta akcije organizovana 14. put.

Izvor: Headline

Srbija zainteresovana za tečni gas Crne Gore

Foto-ilustracija: Pixabay (Logga Wiggler)
Foto-ilustracija: Pixabay (Alexandra_Koch)

Predsednici Srbije i Crne Gore razgovarali su o najpovoljnijoj poziciji za Crnu Goru na Ekspo 2027.

“Razgovarali smo i o svim drugim važnim pitanjima – od infrastrukturnih pitanja, o izgradnji auto-puteva koji će nas povezivati, da iz Beograda do Podgorice stignemo za četiri i po sata, potrebi za daljom izgradnjom železničke pruge, daljim povezivanjem i u energetskom smislu“, izjavio je predsednik Srbije.

To se odnosi na dalekovod Pljevlja – Bajina Bašta, kod kojeg postoje tehnička neslaganja i problemi, što se analiziralo.

PROČITAJTE JOŠ:

Govorilo se i o najavi iz Crne Gore koja namerava da napravi terminal za tečni gas u Baru.

Foto-ilustracija: Unsplash (Martin Adams)

“Srbija je zainteresovana da deo tog tečnog gasa kupuje, zato smo spremni da čelične cevi odmah pustimo prema mernoj stanici koja bi bila u Bijelom Polju. Dakle, Zlatibor – Prijepolje – Bijelo Polje je merna stanica da bismo mogli da se povežemo i da značajne količine tog gasa preuzimamo“, izjavio je predsednik.

Naveo je da bi dnevno bilo moguće preuzeti 2,7 miliona kubnih metara, što, ističe, nije dovoljno, ali bi pomoglo daljoj sigurnosti snabdevanja i diversifikaciji gasnog snabdevanja u budućnosti.

Izvor: RTS

Zrenjanin: Raspisan konkurs za subvencionisanu kupovinu bicikala

Foto-ilustracija: Pixabay (leonqueen1)
Foto-ilustracija: Pixabay

Grad Zrenjanin je za svoje sugrađane u prethodne dve godine subvencionisao kupovinu 150 bicikala i za tu namenu iz budžeta je izdvojio milion dinara. Akcija se nastavlja i ovog leta i u prvom delu konkursa izabrani su privredni subjekti kod kojih građani koji budu ostvarili pravo na sufinansiranje mogu nabaviti bicikle – to su preduzeća “Moto Dane” d.o.o. i STR “Polar Bike”, navodi se na sajtu Grada.

Od sada, građani će moći da se prijave i na konkurs za kupovinu bicikla, kao ekološki prihvatljivog transporta, i da iskoriste subvenciju u iznosu od 10.000 dinara.

,,Interesovanje građana u protekle dve godine podstaklo nas je da ove godine udvostručimo ukupan iznos za ovu namenu i obezbedimo u budžetu sredstava koliko u prethodne dve godine zajedno – milion dinara. To znači da će subvenciju moći da iskoristi sto naših sugrađana, čime svi zajedno dajemo doprinos ne samo smanjenju zagađenja životne sredine i poboljšanju kvaliteta vazduha u gradu, već i zdravijem načinu života”, istakao je gradonačelnik Zrenjanina Simo Salapura.

Pročitajte još:

Tekst i uslovi konkursa za građane, kao i prijavni obrasci, objavljeni su na sajtu Grada Zrenjanina, stranici “Oglasi i konkursi”, a pravo učešća na imaju građani koji poseduju važeću ličnu kartu sa prebivalištem na teritoriji grada Zrenjanina, u trenutku podnošenja prijave. Rok za prijavu krajnjih korisnika na konkurs je 15 dana od dana raspisivanja, odnosno do utroška sredstava predviđenih za ovu namenu, a najkasnije do 1. decembra 2023. godine.

Način realizacije dodeljenih sredstava detaljno je naveden u tekstu konkursa, a suština je da građani, prilikom prijavljivanja na konkurs, dostave profakturu/predračun izdat od strane izabranih privrednih subjekata, sa datumom koji ne može biti raniji od datuma raspisivanja ovog konkursa i rokom isporuke. Grad Zrenjanin će vršiti prenos sredstava isključivo privrednim subjektima, kao direktnom korisniku, a ne građanima kao krajnjim korisnicima, koji izmiruju svoj deo obaveze kod prodavca, odnosno plaćaju cenu odabranog bicikla umanjenu za iznos subvencije.

Energetski portal