Home Blog Page 138

Novi investicioni ciklus u energetici prilika za mlade inženjere

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto: Ministarstvo rudarstva i energetike/Emilija Jovanović

Novi investicioni ciklus u oblasti energetike prilika je za naše mlade inženjere da u svojoj zemlji rade na velikim projektima.

Prema rečima Dubravke Đedović, ministarke rudarstva i energetike u narednih 10 godina u energetski sektor Srbije potrebno uložiti približno 15 milijardi evra.

Ona je na svečanoj akademiji Saveza inženjera i tehničara Srbije, na kojoj je obeležen dan rođenja Nikole Tesle i Nacionalni dan nauke u Srbiji naglasila da realizacija ciljeva i projekata zahteva ne samo ogromna finansijska sredstva, već i snažan oslonac u ljudima, pri čemu je izrazila uverenje da ima dovoljno ljudi koji imaju znanje i motiv da doprinesu razvoju srpske energetike u izazovnim vremenima.

Ministarka je istakla da je trenutak u kojem se Srbija nalazi višestruko izazovan i vrsta prekretnice za naš energetski sektor jer energetska kriza još uvek traje, a država čini sve da obezbedi dovoljno energenata.

“Istovremeno, uhvatili smo se u koštac sa reformom energetskog sektora i javnih preduzeća, koja je odlagana godinama, pa i decenijama. Trenutak je važan i zbog toga što danas donosimo najvažnija strateška dokumenta, kojima se postavlja temelj za energetiku koju ćemo imati u 2030, 2040. i 2050. godini”, rekla je Đedović, navodi se u saopštenju.

Ona je naglasila i da je cilj u Integrisanom nacionalnom planu za energetiku i klimu da obnovljivi izvori energije (OIE) postanu glavni domaći izvor električne energije sa udelom koji dostiže više od 40 odsto u proizvodnji električne energije u 2030. godini.

Pročitajte još:

Đedović je ukazala na to da je jedan od ključnih prioriteta i povećanje energetske efikasnosti, napomenuvši da su tu rezultati najbrže vidljivi i tu su svi aktivni učesnici – građani, privreda, institucije.

Ministarka je predočila da su u planu i mere kojima će se uticaj energetike na klimu postepeno smanjivati na putu ka karbonskoj neutralnosti, pa je cilj smanjenje emisija štetnih gasova do 2030. godine za 40,3 odsto u odnosu na 1990. godinu.

Ona je objasnila da investicioni prioriteti, izloženi u Polaznim osnovama plana razvoja energetske infrastrukture i mera energetske efikasnosti za period do 2028. godine sa projekcijama do 2030. godine obuhvataju, između ostalog, izgradnju RHE „Bistrica“, remonte i revitalizaciju HE „Đerdap 2“, razmatranje finansijske i tehničke isplativosti projekta RHE „Đerdap 3“.

Đedović je navela da je u sektoru OIE u toku izgradnja vetroparka Kostolac (66 megavati) i da se uskoro očekuje javni poziv za strateškog partnera za izgradnju solarnih elektrana snage jedan gigavat.

Energetski portal

Izabrani najbolji predlozi za očuvanje prirode u zaštićenim područjima

Foto-ilustracija: Pixabay (Couleur)
Foto-ilustracija: Pixabay (herbert2512)

Uz podršku Delegacije Evropske unije u Srbiji i Ministarstva zaštite životne sredine, Program Ujedinjenih nacija za razvoj (UNDP) odabrao je najbolje predloge koji su stigli kao odgovor na „Javni poziv za unapređenje prirodnih vrednosti u zaštićenim područjima“. Ovaj poziv je bio namenjen organizacijama civilnog društva koje se bave zaštitom životne sredine i klimatskim promenama, a raspisan je u okviru projekta „EU za Zelenu agendu u Srbiji”, u aprilu ove godine.

Na poziv je stigla 31 prijava, a tim nezavisnih eksperata je izabrao 13 projektnih predloga koji će dobiti finansijsku podršku kako bi bili sprovedeni u praksi.

Spisak izabranih projektnih predloga možete pogledati OVDE

Pročitajte još:

Očekuje se da će odabrani predlozi doprineti unapređenju zaštite i očuvanju biodiverziteta, posebno ugroženih vrsta, kao i povećanju otpornosti prirodnih staništa na izmenjene klimatske uslove. Takođe, pozitivno će uticati na dobrobit lokalnog stanovništva u područjima u kojima će se realizovati.

Projekat „EU za Zelenu agendu u Srbiji“, uz tehničku i finansijsku podršku Evropske unije i u partnerstvu sa Ministarstvom zaštite životne sredine, sprovodi UNDP u saradnji sa Ambasadom Švedske i Evropskom investicionom bankom (EIB), uz dodatna finansijska sredstva koja su obezbedile vlade Švedske, Švajcarske i Srbije.

Izvor: UNDP

Amazonska prašuma znatno zdravija nego prethodnih godina

Foto-ilustracija: Unsplash (Nathalia Segato)
Photo-illustration: Unsplash (Lucian Dachman)

Amazonska prašuma, koja se prostire na teritoriji osam zemalja – ​​Brazil, Peru, Kolumbija, Bolivija, Gvajana, Ekvador, Surinam i Francuska Gvajana, pokriva površinu dvostruko veću od Indije, najveća je tropska prašuma na svetu. Poznata po svom biodiverzitetu, Amazon nije samo dom za niz divljih životinja, uključujući jaguare, are i majmune, već takođe igra ključnu ulogu u regulisanju globalne klime. Procenjuje se da u svetskim prašumama živi oko milion autohtonih ljudi i lokalnih zajednica, koji su često najbolji čuvari ovih ekosistema. Značajno je da ove prašume imaju nižu stopu krčenja šuma kada njima upravljaju ove lokalne zajednice.

Podaci koje je objavio Nacionalni institut za svemirska istraživanja (INPE), pokazuju da je krčenje šuma u Amazoniji u junu 2023. opalo za 41 odsto u poređenju sa istim periodom 2022. Sveukupno, INPE je od januara 2023. do juna iste godine zabeležio smanjenje krčenja šuma za 34 odsto, što je značajno manje u odnosu na isti period 2022. godine. Ova ohrabrujuća cifra, međutim, ne garantuje nastavak trenda opadanja, pošto na promene u stopama krčenja šuma mogu uticati različiti faktori, uključujući vremenske uslove koji utiču na satelitske snimke. 

PROČITAJTE JOŠ:

Foto-ilustracija: Pixabay

Osim što imaju bogat biodiverzitet, prašume su vitalni upijači ugljenika, pri čemu tropske prašume čuvaju četvrtinu ugljenika u našoj kopnenoj biosferi. Trenutno, krčenje šuma ostaje značajna globalna pretnja, najvećim udelom izazvano poljoprivredom u tropskim oblastima, uglavnom zbog ekonomskog sistema koji poljoprivrednom zemljištu pripisuje veću vrednost nego šumskom zemljištu. Proizvodnja govedine, soje i palminog ulja naporan je posao koji zahteva velike površine zemljišta, što dovodi do značajnog krčenja šuma i zagađenja.

Iako podaci ukazuju na smanjenje krčenja šuma ove godine, stručnjaci naglašavaju važnost kontinuirane budnosti i dugoročnih strategija za borbu protiv ovog problema. Na događaju “Power Our Planet” koji se održao krajem juna u Parizu, predsednik Brazila je u svom govoru, još jednom naglasio posvećenost svoje zemlje cilju nultog krčenja šuma u Amazonu. Takođe, izjavio je da će Savezna vlada biti veoma oštra prema projektima koji zahtevaju seču stabala za sadnju soje, kukuruza, ili uzgoj stoke. Ove napore sažeo je u jednoj rečenici – “Amazon je suverena teritorija Brazila, ali u isto vreme pripada čitavom čovečanstvu”, rekao je predsednik, kako se navodi u saopštenju na sajtu vlade.

Milica Vučković

Srpska privreda stvorila skoro 150 odsto više otpada nego 2021. godine – Rudarstvo najviše

Foto-ilustracija: Pixabay (DariuszSankowski)
Foto-ilustracija: Pexels (Alex Fu)

Sektori ekonomskih delatnosti u Srbiji stvorili su u prošloj godini 174,7 miliona tona otpada, objavio je Republički zavod za statistiku. Ukupno je tretirano 174,3 miliona tona otpada, pri čemu je reciklirano 6,8 odsto više otpada u odnosu na 2021. godinu.

Tokom 2022. godine u Republici Srbiji sektori: poljoprivreda, šumarstvo i ribarstvo; rudarstvo; prerađivačka industrija; snabdevanje električnom energijom, gasom i parom; snabdevanje vodom i upravljanje otpadnim vodama; građevinarstvo i sektori uslužnih delatnosti stvorili su 174,7 miliona tona otpada što predstavlja povećanje od 149,4 odsto u odnosu na prethodnu godinu, navodi se na sajtu RZS.

PROČITAJTE JOŠ:

Foto-ilustracija: Unsplash (Luca Maffeis)

Rudarstvo je odgovorno za 94,4 odsto ukupnog otpada, sledi snabdevanje električnom energijom, gasom i parom (3,7 odsto).

Kad je reč o stvorenim količinama otpada, sektor poljoprivreda, šumarstvo i ribarstvo je u 2022. zabeležio rast od 3 odsto u odnosu na 2021. godinu, rudarstvo – rast od 177,1 odsto, prerađivačka industrija – pad od 28,8 odsto.

Snabdevanje električnom energijom, gasom i parom zabeležilo je pad od 10 odsto, snabdevanje vodom i upravljanje otpadnim vodama – rast od 40,8 odsto, građevinarstvo – rast od 11,9 odsto i sektori uslužnih delatnosti – rast od 8,4 odsto.

Izvor: CENTAR ZA PROMOCIJU CIRKULARNE EKONOMIJE

Sarajevska energetska i klimatska nedelja od 25. do 29. septembra

Foto-ilustracija: Freepik (jcomp)
Foto: SECW

Petodnevni međunarodni događaj Sarajevo energy and climate week (SECW) / Sarajevska energetska i klimatska nedelja održaće se od 25. do 29. septembra 2023. godine.

Događaj, u organizaciji Privredne/Gospodarske komore FBiH, pod pokroviteljstvom Ministarstva spoljne trgovine i ekonomskih odnosa BiH, te Grada Sarajeva, usmeren je na pravednu tranziciju i dekarbonizaciju energetskog sektora sa ciljem postizanja klimatske neutralnosti i uspostavljanja cirkularne ekonomije.

Sarajevo, domaćin ovog veoma važnog događaja, kao glavni grad Bosne i Hercegovine, opredelio se za postizanje klimatske neutralnosti, doprinos BiH u postizanju tog cilja, a  uključio se i u međunarodne projekte razvoja i implementacije konkretnih koraka u tom pravcu.

,,Vizija SECW-a će biti ključni događaj u regionu Zapadnog Balkana za sve zaposlene u energetskom sektoru“, naglašavaju organizatori.

Za sve koji žele da postanu deo ove priče više detalja OVDE

Izvor: SECW

Sena nakon jednog veka postaje reka za kupanje

Foto-ilustracija: Unsplash (Anthony Delanoix)
Foto-ilustracija: Unsplash (
Bryan Turner)

Reka Sena teče dužinom od 777 kilometara, nakon čega se uliva u Lamanš. Protiče kroz Pariz i jedan je od simbola grada, pored Ajfelovog tornja. Još na Olimpijskim igrama 1900. održane u ovom gradu, Sena je bila mesto gde su se plivači takmičili. Međutim, veći deo reke protiče kroz industrijalizovana područja, i njena flora i fauna su zato oskudne. Otpadna voda i kanalizacija iz domova je takođe ispuštana u reku.

Od 1923. godine kupanje je bilo zabranjeno zbog kvaliteta vode, ali se dugi niz godina ova odluka nije poštovala. Nakon skoro čitavog veka, i mnogo uloženog novca, blizu milijardu i po evra, Parižani će moći ponovo da zaplivaju u svojoj reci i kupalištima u gradu do 2025. godine. Ideja jeste da Sena bude čista, pitoma i poželi dobrodošlicu predstojećim letnjim Olimpijskim igrama, koje će se održati 2024. godine u Parizu, prenose svetski mediji.

PROČITAJTE JOŠ:

Foto-ilustracija: Pixabay

Pariz je grad koji je čišćenjem Sene, potvrdio svoje napore koje ulaže u ozelenjavanje, prečišćavanje vazduha, uklanjanja posledica klimatskih promena – čak ima i projekat postavljanja merača za buku na nekoliko lokacija, za otkrivanje vozila koja prelaze određene granice jačine zvuka, čija je svrha otklanjanje zagađenja bukom. Pariz ima ambiciozni plan, kako smo naveli, da se uhvati u koštac sa klimatskim promenama. Jedna od javnih politika podrazumeva sadnju velikog broja drveća – plan je da do 2026. godine bude zasađeno ukupno 170.000 stabala.

U Parizu, pored ovih inicijativa, biciklistička kultura ima potencijal, s obzirom na to da je od 2017. godine korišćenje ovog prevoznog sredstva skočilo za 50 odsto. Grad Pariz će svake godine uložiti 250 miliona evra za razvoj biciklističke infrastrukture, i nastoji da poveća ukupnu kilometražu biciklističkih staza na 100.000km do 2030. godine.

Energetski portal

Zbog čega je dosadašnji način reciklaže plastike loš?

Foto-ilustracija: Freepik (rawpixel.com)
Foto-ilustracija: Pixabay (Hans)

Najveći zagađivači plastičnim otpadom, koji zauzimaju prva tri mesta na svetu jesu Sjedinjene države, Kina i Indija. Na četvrtom mestu nalazi se Brazil, koji godišnje proizvede 11,3 miliona tona ovog otpada. Iako je prikupljeno preko 90 odsto otpada u ovoj državi, svega nešto više od jedan odsto se zaista reciklira, odnosno preradi u sekundarni proizvod. Globalno gledano, prosek za reciklažu plastike iznosi devet odsto, što je i dalje niska stopa, navodi se na sajtu Svetskog ekonomskog foruma (WEF).

Podaci iz studije koju je sproveo WWF, pokazuju da godišnje oko 10 miliona tona plastične ambalaže završi u okeanima, a preko sedam miliona tona na deponijama.

Upravljanje otpadom i dalje nije zadovoljavajuće dobro, a dodatno je reč i o lošem načinu reciklaže plastike. Naime, kako bi se proces efikasno sproveo, plastični otpad mora da bude dekontaminiran, odnosno da bude očišćen. Postojeći način podrazumeva upotrebu velike količine vode, koja tako zagađena dospeva dalje u životnu sredinu, a pri tome nedovoljno efikasno se uklanjaju zagađivači iz plastike, zbog čega ona gubi dalju vrednost, kako u kvalitetu tako i ekonomsku.

Pročitajte još:

Kao primer se navodi plastična ambalaža u kojoj je bilo ulje. Nakon što bude iskorišćena, u ambalaži ipak ostane mala količina neiskorišćenog ulja. Godišnje samo u Brazilu se proizvede jedna milijarda plastične ambalaže ulja za podmazivanja, a u njoj ostane dva miliona litara ulja. Kako navodi WEF, litar ulja dovoljan je da zagadi milion litara vode.

Objašnjenje za neefikasno čišćenje ambalaže može se pronaći u svakodnevnim radnjama. Naime, kada želimo da sa ruku uklonimo ulje za podmazivanje, osim vode potrebno je koristiti dodatno sredstvo za čišćenje, kao što je deterdžent. Osim što vodu prljamo uljem, u nju otiče i sredstvo za pranje ruku.

Iako Brazil nije najveći zagađivač, razlog zbog čega je pomenut jeste što je upravo u ovoj zemlji osmišljen novi način za reciklažu, koji ne podrazumeva upotrebu vode i manje zagađuje životnu sredinu. Reč je o inovativnom ekološkom odmašćivaču, koji efikasno odvaja plastičnu ambalažu od ulja.

Nekoliko prednosti je ključno. Kada plastika bude dobro očišćena, njena upotrebna vrednost je veća. Takođe, tako odvojeno ulje može ponovo da se koristi umesto da postane zagađivač prirode, a ponovo može da se upotrebi i odmašćivač.

Energetski portal

Potpisan još 151 ugovor za dodelu sredstava za kupovinu seoske kuće sa okućnicom

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Nakon što je potpisan još 151 ugovor za dodelu bespovratnih sredstava za kupovinu seoske kuće sa okućnicom, u svim krajevima Srbije, ministar za brigu o selu Milan Krkobabić je najavio da će uskoro biti dodeljena i dvehiljadita kuća na selu.

Kako je ministar naveo, zahvaljujući programu Ministarstva za brigu o selu, samo od početka ove godine 260 seoskih kuća sa okućnicom dobilo nove stanare.

Ovim potpisima na ugovore obezbeđen krov nad glavom za još 229 ljudi i 103 dece, rekao je ministar.

On je naveo da će nove komšije dobiti žitelji u 90 naselja u 44 opštine u Srbiji i napomenuo da je jedno od najpopularnijih sela na jugu Srbije Željuša kod Dimitrovgrada.

Pročitajte još:

Ministar Krkobabić je ukazao na to da vojvođanska sela nastavljaju istim tempom da privlače mlade parove, pa će tako u Bačkom Petrovom Selu, u kojem je od početka programa već useljena 61 kuća, žitelji stići u još sedam kuća.

Najviše potpisanih ugovora imaju Odžaci, gde će se rasporediti 17 novih vlasnika, a odmah za njima je Kanjiža sa 16 kuća, podsetio je on i dodao da Ministarstvu za brigu o selu, otkako je Program pokrenut, prosečno svakog dana stigne 10 do 15 zahteva za kupovinu kuća na selu.

Ministar je objasnio da se novac dodeljuje po redosledu pristiglih prijava do utroška sredstava opredeljenih za ovu namenu, a najkasnije do 1. novembra ove godine.

Energetski portal

BESPLATNE EKOLOŠKE PEŠAČKE TURE NA VELIKOM RATNOM OSTRVU

Foto: Wikipedia/Stefan Didam
Foto: Wikipedia/Aleksandra Marjanović

Tokom jula i avgusta građani će biti u prilici da uživaju u upoznavanju zanimljivosti koje pruža Veliko ratno ostrvo, kao netaknuti biser prirode, Dunavska ada na ušću Save u Dunav i zaštićeno prirodno dobro, površine 211,38 hektara.

U pratnji vodiča iz Gradske opštine Zemun, u toku besplatne pešačke eko šetnje posetioci će biti upoznati sa istorijatom ostrva, režimima zaštite, raznovrsnim biljnim i životinjskim svetom ostrva, a posebno autohtonim i ugroženim vrstama, specifičnostima, ali i opasnostima koje prete od zagađenja životne sredine, unošenja invazivnih vrsta, preteranog korišćenja, urbanizacije…

Pročitajte još:

Nakon šetnje ”stazom zdravlja”, u Zelenom amfiteatru će se diskutovati o zaštiti prirode i prirodnim vrednostima ostrva i realizovati šaljivi eko kviz i eko radionice za decu.

Kako se navodi na sajtu opštine ture će se održavati subotom od 9 do 12 časova. 

Za više informacija i kako se prijaviti pogledajte ovde

Energetski portal

EU će sprovoditi zakone o zdravlju zemljišta – zdravo tlo do 2050.

Foto-ilustracija: Pixabay
Photo-illustration: Pixabay

Evropa već ima direktive posvećene vodi i vazduha, međutim sada je na red došlo i zemljište. Održivo upravljanje zemljištom, postaće norma u EU. Evropska tla su ocenjena kao nezdrava, prema naučnim dokazima, koji pokazuju da je preko 60 odsto njih ugroženo. Baš iz ovog razloga, institucije EU stvoriće pravni okvir za zaštitu zemljišta.

Degradacija tla u EU dogodila se, prvenstveno zbog neodgovornog upravljanja zemljištem, kontaminacije i prekomerne upotrebe pesticida, zajedno sa uticajem klimatskih promena – svake godine to odnese 50 milijardi evra budžeta. Degradirana tla ometaju pružanje osnovnih usluga ekosistema kao što su proizvodnja hrane, apsorbovanje ugljenika ili regulacija vode. 

Postoje regioni koji su manje uključeni u intenzivnu poljoprivredu, imaju strože ekološke propise, pa obično i kvalitetnije zemljiše – na primer skandinavske zemlje, gde je veći deo pošumljen, ali i alpski regioni Švajcarske i Austrije.

Pročitajte još:

Photo-illustration: PIxabay

S druge strane, Španija ima veliki poljoprivredni sektor sa značajnom količinom svoje zemlje posvećene poljoprivredi, posebno voću, povrću i proizvodnji vina. Ovi usevi često zahtevaju visok nivo upotrebe pesticida. Kao najveći poljoprivredni proizvođač u EU i jedan od najvećih proizvođača vina u svetu, Francuska koristi značajne količine pesticida. Međutim, vredi napomenuti da je Francuska preduzela korake da smanji upotrebu pesticida još ranije sa svojim Ecophito planom, koji ima za cilj smanjenje upotrebe pesticida za 50 odsto do 2025. godine.

Strategija EU o zemljištu za 2030. predlaže zakon koji ima za cilj postizanje zdravog zemljišta u svim državama članicama do 2050. godine. Zakonodavstvo će obezbediti jedinstvenu definiciju zdravlja zemljišta, uspostaviti okvir za praćenje i uvesti smernice za održivo upravljanje zemljištem a potom sprovesti mere za sanaciju zagađenih lokacija, u skladu sa principom „zagađivač plaća“.

Poljoprivrednici će takođe imati koristi od poboljšanog zdravlja zemljišta jer zakon podstiče prakse održivog upravljanja, što može dovesti do povećanja plodnosti zemljišta, ali zdravije tla će igrati i ključnu ulogu u ublažavanju klimatskih promena i prevenciji katastrofa povezanih sa njima.

Energetski portal

Na šta nam ukazuje Svetski dan stanovništva?

Foto-ilustracija: Freepik (freepik)
Foto-ilustracija: Freepik (freepik)

Od svog nastanka, čovečanstvo se neprekidno suočava sa izazovima. Prvobitno je bila reč o naporima da se obezbede osnovni uslovi za preživljavanje, koje čine hrana i sklonište, te su se kroz hiljade godina susreli sa osvajanjem teritorija, formiranjem država, ratovima i drugim.

Danas, čovek se suočava sa gotovo istim problemima kao na svojim počecima, ali iz drugačijih razloga. Dok je nekada razlog bio mali broj ljudi i nedovoljna razvijenost onog potrebnog za preživljavanje, danas je reč o prevelikom broju stanovništva i prezasićenosti čovekovim izumima.

Svetski dan stanovništva, koji se obeležava svakog 11. jula, proglašen je upravo sa ciljem da se podigne svest o problemima sa kojima se suočavamo. Naime, Ujedinjene nacije su 1989. godine proglasile ovaj dan, nakon što je 1987. godine broj globalnog stanovništva dostigao pet milijardi.

Pročitajte još:

Iako bi iz ugla nekadašnjeg čoveka moglo da izgleda nemoguće da razvitak čovečanstva može da donese lošije uslove za život, donekle to se već ostvaruje. Mnogobrojni su problemi sa kojima se suočavamo  – te bismo mogli da započnemo njihov niz nedostatkom hrane i ostalih osnovnih uslova za život, kao što je čist vazduh. Možda danas imamo ono što čovek nekada nije, kao što je siguran dom i razvijenu tehnologiju, ipak nismo dovoljno svesni da smo na tankom ledu sa istim, ali i onim značajnijim – osnovnim životnim potrebama koje čine zdrava životna sredina, a koju su imali naši preci. Pominjući tanak led, simbolično možemo se osvrnuti i na klimatske promene i globalno zagrevanje.

Bilo kako bilo, ovogodišnji Svetski dan stanovništva posvećen je zaštiti zdravlja i prava žena i devojčica. I svaki, kao i ovaj, problem možemo sagledati sa više strana. Ovo može biti medicinski, pravno-društveni, ali i ekološki problem. Sa stanovišta UN ovogodišnji Dan govori o tome da održivu budućnost (Agenda za održivi razvoj 2030) kojoj težimo možemo da postignemo ukoliko u njenom dostizanju uključimo svakog čoveka na planeti, odnosno i žene i decu. Pružajući podršku njihovim željama za životom, porodicom i karijerom, otvaramo put sigurnijem sutra.

Kako je prethodno napisano, svaki problem ima više aspekata, a konkretnim primerom predstavićemo njihovu povezanost sa ekologijom.

Foto-ilustracija: Unsplash (2Photo Pots)

Govoreći o ženama, u okviru Konferencije COP27, jedan dan posevećen je temi nedovoljne zastupljenosti žena iz Afrike u pravednim procesima tranzicije i jačanju otpornosti zajednica. Žene i deca ne samo da su najugroženije stanovništvo nakon klimatske katastrofe, odnosno da su najranjiviji kada je reč o ekološkim problemima, već su oni moćan pokretač za promene. O tome govori značaj žena koje imaju u zajednici, brinući o zdravlju porodice i životnoj sredini. Zbog toga bi trebalo da se ulože napori u unapređenje veština žena, ali i devojčica, koje bi mogle da daju dodatan posticaj i novi pristup u rešavanju klimatske krize.

Prema podacima UN, u Africi gotovo 70 odsto hrane proizvode žene, radeći u oblastima kao što su poljoprivreda, stočarstvo i šumarstvo – koji su najosetljiviji na klimatske promene.

Ovo je samo jedan od primera koji ukazuje na to da je potrebno da prvenstveno cenimo sve pripadnike svoje vrste, kako bismo mogli da to učinimo i prema ostalim živim bićima, ali i životnoj sredini koja je zajednička svima. Ujedno, poruka koju nosi jeste da jedino ujedinjeni možemo da učinimo sigurniju budućnost.

Broj stanovništva konstantno je u porastu, brojeći sada oko osam milijardi ljudi. Iako je problem hrane prisutan, mnogi podaci pokazuju da nije reč o nemogućnosti da se obezbedi dovoljna količina za svaku osobu, već problem leži u nepravilnom upravljanju hranom – nepravednoj raspodeli, olakom bacanju iste, ali i ekološkim problemima koji dodatno utiču na smanjenje mogućnosti da je se proizvede dovoljno. U svemu ovome leži krivica čoveka, pa i u ekološkom smislu, jer doprinosi značajno klimatskim promenama.

Katarina Vuinac

Objavljeni prvi ISSB standardi izveštavanja za klimu i održivost prema ESG kriterijumima

Foto-ilustracija: Freepik (freepik)
Foto-ilustracija: Freepik (freepik)

Međunarodni odbor za standarde održivosti (ISSB) objavio je svoja prva dva standarda u oblasti klime i održivog poslovanja, koji predstavlja skup globalnih standarda izveštavanja po ESG (environment, social, governance) kriterijumima.

ESG je koncept kojim se vrši kvantifikovano ocenjivanje održivosti kompanije’’, kaže Dušan Stokić, rukovodilac Centra za životnu sredinu, tehničke propise, kvalitet i društvenu odgovornost.

Kada se izradi ESG strategija, ona se najčešće fokusira na postizanje određenih, unapred definisanih merljivih performansi, uspostavljanje numeričkih ciljeva, uz sprovođenje eksterne, nezavisne provere.

,,Zahvaljujući činjenici da se ESG zasniva na merljivim, pouzdanim i proverljivim podacima, on predstavlja svojevrsni indikator za investitore da li je kompanija dugoročno održiva“, ističe Stokić.

Pročitajte još:

Na razvoju ISSB standarda eksperti su radili gotovo 18 meseci i oni predstavljaju osnovu za jednoobrazno i sveobuhvatno izveštavanje o održivosti koje primenjuju kompanije. Standardi se sastoje od dva odvojena okvira za izveštavanje: o klimi i o održivosti.

Na osnovu izveštaja koje kompanije sačinjavaju primenom ovih standarda, investitori će mnogo lakše donositi odluke, jer će izbeći ili svesti na minimum rizike loših procena investiranja u neadekvatne projekte.

ISSB standardi daju okvir informacijama koje kompanije uključuju u svoje finansijske izveštaje, što će ih navesti da posebnu pažnju posvete ESG rizicima.

Najvažnije, ISSB standardi će obezbediti da kompanije daju ESG informacije uz svoje finansijske izveštaje, u okviru istih izveštajnih dokumenata. Istovremeno, po prvi put, kreiran je zajednički okvir za kompanije koje na ovaj način prikazuju rizike vezane za klimu.

U širem kontekstu, ISSB standardi predstavljaju doprinos daljem razvoju standardizacije u ovim oblastima i istovremeno dopunjuju već postojeće standarde i okvire, kao što su:

  • CDSB – Climate Disclosure Standards Board,
  • TCFD – Task Force on Climate-related Financial Disclosures,
  • Value Reporting Foundation’s Integrated Reporting Framework, i
  • SASB – Industry-based guidance from the Sustainability Accounting Standards Board.

Izvor: Privredna komora Srbije

NAJAVA TAKMIČARSKE IZLOŽBE PROIZVODA OD MALINE

Foto: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Izložba proizvoda od maline sa dodatnom vrednošću održaće se 15. jula 2023. godine na promenadi u Vrnjačkoj Banji.

Cilj takmičenja i izložbe je promovisanje srpskog brenda tradicionalnih i inovativnih proizvoda od maline i prepoznatljivost domaćih proizvođača, navodi se na sajtu Poljoprivredne i Savetodavne Stručne Službe Srbije.

Stoga, pozivaju se svi, poljoprivredna gazdinstva, zadruge i udruženja poljoprivrednih proizvođača, firme, pojednici, škole da učestvuju.

Komisija za ocenu prozvoda će obaviti selekciju proizvoda koji će ući u dalje takmičenje i biti izloženi na štandovima na promenadi u Vrnjačkoj Banji. Biće više kategorija u kojima će se pobednici birati, čak i za potpuno nove kategorije koje pravilnik ne obuhvata.

Kriterijumi za ocenu proizvoda su senzorne karakteristike, inovativnost proizvoda i pakovanje.

Osim pobednika po kategorijama, biće proglašen i apsolutni pobednik takmičarske izložbe proizvoda od maline. Pobednik takmičenja osvaja adekvatnu nagradu.

Energetski portal

Dubrovnik u borbi protiv zagađenja bukom

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Unsplash (Lee Jeffs)

Bilo da ste fan “Igre prestola” ili ste jednostavno tu radi sunca, Dubrovnik je omiljena turistička destinacija. Ali, ako ovog leta idete u ovaj, turistima primamljiv, grad u Hrvatskoj, razmislite o prtljagu koju će te nositi sa sobom.

Zahvaljujući novim pravilima, posetiocima dubrovačkog Starog grada zabranjeno je vući kofere na točkićima po njegovim zavojitim ulicama – što znači da nećete imati izbora nego nositi svoje torbe, prenosi Metro.

Novu politiku uveo je gradonačelnik Mato Franković, koji je rekao da se radi o pokušaju suzbijanja zagađenja bukom, nakon što je lokalnom stanovništvu dosadilo da ih noću budi zvuk putnika koji udaraju svojim koferima po kamenim ulicama. A oni koji budu uhvaćeni kako vuku svoje kofere na točkiće, mogli bi dobiti prilično veliku kaznu od 265 evra.

Pročitajte još:

Zapravo, prema gradonačelniku, ova pravila su “samo početak”. Od novembra se u lokalnoj samoupravi nadaju da će se zajedničkim snagama rešiti kofera u Dubrovniku, uvodeći sistem po kojem će se torbe odlagati izvan grada, a do smeštaja prevoziti. Zvuči elegantno – i potencijalno, prilično skupo.

Ali, dok ti planovi ne budu uspostavljeni, čini se da ne postoji nikakav privremeni plan za one koji ne mogu sami nositi svoj prtljag. Turisti su takođe pozvani da ne šetaju kućne ljubimce bez povoca, da se ne penju na spomenike i ne hodaju uokolo bez majice, kako bi iskazali “poštovanje” prema gradu.

Izvor: Capital.ba

Kineska električna vozila osvajaju globalno tržište

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Unsplash (Chuttersnap)

U težnji ka održivom transportu, Kina je prepoznala potencijal električnih vozila i uložila je velika sredstva u razvoj ove industrije u proteklih 15 godina. Vlada Narodne Republike Kine, znatno utiče na razvoj ovog tržišta svojim subvencijama i drugim vrstama podsticaja za kupovinu električnih automobila.

Posledica ovih napora jeste činjenica da više od 50 odsto udela na globalnom tržištu električnih automobile pripada njima. Takođe, kako navodi Statista, 2022. godine tržište je doživelo skok od preko 30 odsto, odnosno, prodato je 3.82 miliona EV.

PROČITAJTE JOŠ:

Foto-ilustracija: Pixabay

Brendovi poput BYD, Nio, Vuling, Kspeng i Zeekr su se pojavili kao glavni igrači i na domaćem i na međunarodnom tržištu. Približno 700.000 električnih vozila je izvezeno iz Kine u 2022. godini. Samo BYD prodao je toliko modela da je nadmašio Teslu. Jedna od prednosti kineskih automobila jeste konkurentnost njihovih cena – s obzirom da neki BYD modeli mogu da se kupe i za oko 10.000 evra.

Nedavno je Kina proslavila prekretnicu u industriji sa AION-om, koji je proizveo jubilarni 20-milioniti kineski električni automobil. 

Kako tržište električnih vozila nastavlja da raste, kineski brendovi kao što su BYD, Nio, Vuling, Kspeng, Zeekr i AION prete da postanu jeftinija alternativa, sa ciljem da zahvate i domaća i globalna tržišta svojom inovativnom tehnologijom i konkurentnim cenama. Porast prodaje i sve veća internacionalizacija ovih brendova pokazuje uspon Kine kao značajnog igrača na globalnom tržištu električnih vozila.

Energetski portal

Nestlé Srbija nastavlja putem regenerativne poljoprivrede: Podrška i za lokalne proizvođače suncokreta

Foto: Boško Karanović
Foto: Boško Karanović

Nestlé Srbija uključio je i domaće proizvođače suncokreta u svoj program regenerativne poljoprivrede, koji za cilj ima očuvanje i obnavljanje poljoprivrednog zemljišta. Prednosti održivih agrarnih praksi predstavljene su medijima i partnerima kompanije u banatskom mestu Kumane, na poljima suncokreta posejanim ovog proleća, uz poštovanje principa regenerativne poljoprivrede. Domaćin skupa bila je firma Raca d.o.o, koja je ujedno i najveći proizvođač suncokreta u zemlji i dobavljač kompanije Victoriaoil iz Šida, zadužene za proizvodnju suncokretovog ulja.

Na ovaj način je Nestlé Srbija, nakon proizvođača sušenog povrća za čuveni dodatak jelima Začin C, u program regenerativne poljoprivrede uključio lokalne uzgajivače suncokreta, koje će biti prerađivano u ulje, što će biti ključna sirovina za proizvodnju Thomy majoneza i soseva u fabrici u Surčinu. Već od novembra ove godine kompanija će koristiti deo sirovina dobijen iz regenerativnih izvora, a plan je da u budućnosti celokupna proizvodnja bude bazirana na suncokretovom ulju iz regenerativnih izvora.

Pročitajte još:

Regenerativna poljoprivreda jedna je od najvažnijih globalnih inicijativa Nestlé-a koja za cilj ima unapređenje zdravlja zemljišta, zaštitu biodiverziteta i očuvanje životne sredine. Projektom će ove godine biti obuhvaćeno blizu 750 tona lokalno uzgajanog suncokreta, od kojeg će biti sačinjeno 3,5 miliona komada Thomy majoneza i soseva.

„Zaista smo ponosni na to što smo prva kompanija koja je u Srbiji počela da primenjuje prakse regenerativne poljoprivrede i što pružanjem podrške lokalnim proizvođačima sirovina zajedno gradimo održivu prehrambenu industriju. Uključivanjem prvih kompanija i naših najvećih dobavljača za Začin C, Telek Paprike iz Martonoša i Geneze iz Kanjiže, koje proizvode sušeno povrće po regenerativnim principa, ostvarili smo izuzetno zapažene rezultate. Na tom putu regeneracije naših plodnih ravnica ostajemo i dalje, budući da nam se sada pridružuju vredni proizvođači suncokreta, od kojeg kasnije nastaje ulje kao ključni sastojak za majoneze i soseve iz asortimana našeg čuvenog brenda Thomy“, istakla je Marjana Davidović, generalna direktorka Nestlé-a za Srbiju, Crnu Goru i Severnu Makedoniju.

Foto: Boško Karanović

Suncokret se na poljima novih dobavljača već obrađuje po principu strip-till tehnike, koja podrazumeva minimalnu obradu tla, odnosno plitko oranje, kako bi se očuvalo zdravlje zemljišta i u njemu se zadržale velike količine organske materije. Ovaj način obrade zemlje takođe smanjuje potrošnju fosilnog goriva, što doprinosi smanjenju emisija gasova sa efektom staklene bašte.

„Za nas koji se bavimo poljoprivredom uvođenje novih praksi veoma je važno, ne samo zbog povećanja prinosa i prihoda, nego i zbog očuvanja plodnosti zemljišta za naredne setve. Način na koji obrađujemo zemljište u okviru Nestlé programa regenerativne poljoprivrede predstavlja relativnu novinu u našoj zemlji, a suština je u minimalnoj strip-till obradi zemljišta koja donosi višestruke koristi – umanjuje potrošnju goriva i đubriva, a za obrađivanje je potreban manji broj ljudi. Ono što je najvažnije, ovim praksama čuvamo zemlju koja nam je svima toliko važna, a utičemo i na zdraviju životnu sredinu manjom emisijom štetnih gasova“, izjavio je u poljima suncokreta Duško Radnović, tehnički rukovodilac u firmi Raca d.o.o.

Najveći svetski proizvođač hrane i pića već podržava 500.000 poljoprivrednika širom sveta u implementaciji regenerativne poljoprivrede, sa planom da u projekat na globalu uloži 1,2 milijarde švajcarskih franaka do 2025.

Očuvano zemljište na duže staze uklanja iz atmosfere ugljen-dioksid, koji je glavni uzročnik klimatskih promena. Zbog toga je ovaj program važan deo ukupnih napora koje Nestlé preduzima idući ka cilju da do 2050. godine dostigne neto nulti uticaj na životnu sredinu. Cilj Nestlé-a je da do 2025. godine na globalnom nivou 20 odsto ključnih sastojaka svih proizvoda bude proizvedeno uz implementaciju principa regenerativne poljoprivrede, a 50 odsto sastojaka do 2030. godine.

Izvor: Nestlé