Home Blog Page 603

Lufthanzin najduži let u istoriji u službi klimatskih istraživanja

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Poznata nemačka avio-kompanija Lufthanza, u nedelju je iz Hamburga poslala svoj Airbus A350-900 na najduži let u istoriji kompanije.

U ponedeljak je avion sleteo na Foklandska ostrva posle 15 sati i 36 minuta i skoro 14 hiljada pređenih kilometara.

Foklandska ostrva su udaljena samo 1.500 kilometara od Argentine i 5.000 kilometara od Antarktika.

Airbus A350 poznat je po dugim letovima, a posebno se pamti najduži komercijalni let u istoriji vazduhoplovstva koji je trajao 18 sati i 40 minuta koliko je avionu trebalo da stigne od Njujorka do Singapura.

Odredište Lufthanzine letelice nije bilo tek tako izabrano – posada koju su činila 92 putnika pridružuje se istraživačkom brodu Polarstern koji je na važnoj antarktičkoj misiji, a svi članovi ove ekspedicije su bili dve nedelje u karantinu da bi bili sigurni da neko nije zaražen koronavirusom.

Foto-ilustracija: Unsplash (Dennis Gecaj)

Istraživači nemačkog Instituta “Alfred Vegener” će nakon sletanja da se ukrcaju na ledolomac i da provedu dva meseca na antarktičkom moru skupljajući podatke koji se tiču daljih istraživanja klime i klimatskih predviđanja u budućnosti.

„Drago nam je što možemo da podržimo polarnu istraživačku ekspediciju tokom ovih teških vremena. Posvećenost istraživanju klime nam je veoma važna. Na ovom polju aktivni smo više od 25 godina i pojedine letelice Lufthanzine flote opremili smo mernim instrumentima. Naučnici širom sveta koriste podatke prikupljene tokom putovanja kako bi klimatski modeli bili što precizniji i kako bi poboljšali predviđanja vremenskih prilika u budućnosti “, rekao je Tomas Jan, kapetan Lufthanzinog leta i menadžer projekta zadužen za projekat Foklandskih ostrva.

U “normalnim vremenima” posada bi putovala preko Argentine ili Južnoafričke Republike na Antarktik. Ovako, zbog pandemije koronavirusa, redovni letovi ne dolaze u obzir.

Koronavirus kriza je uzela svoj danak u vazduhoplovnoj industriji, primoravajući avio-kompanije da poštuju ograničenja putovanja, obustave letove ili ih modifikuju.

Međutim, nekoliko avio-kompanija i proizvođača aviona iskoristilo je ovu trenutnu “prepreku” da aktivno doprinese naporima da se avionska putovanja učine održivijim i da se bore protiv klimatskih promena u industriji koja je gotovo po definiciji sinonim za loš odnose prema klimi. Neki od napora su rad na istraživanju različitih biogoriva kako bi se poboljšala ekonomičnost goriva i smanjila buka koji avioni proizvode tokom leta.

Jovana Canić

Novi zakon o rudarstvu ubrzava procedure za pokretanje poslova 

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Novi zakon o rudarstvu definisanim procedurama u poseban fokus stavlja zaštitu životne sredine, a investitorima pruža mogućnosti da efikasno i brzo uđu u istraživanja, a kasnije i u eksploataciju. Ministarstvo rudarstva i energetike pripremilo je četiri zakona koja su osnov za više investicija i nova radna mesta.

“Da bismo došli do izmena i dopuna, radili smo zajedno sa privredom i svim važnim institucijama. Zakon koji predstavljamo je moderan zakon, koji će omogućiti sigurnost za investitore, da efikasno i brzo mogu da uđu u istraživanja, a kasnije i u eksploataciju. Dalje, na jedan domaćinski način konačno ćemo upravljati mineralnim resursima, s obzirom na to da danas naše rezerve vrede 200 milijardi dolara. Treće, izmenama ćemo omogućiti ubrzanu proceduru za svakog investitora, uvodimo elektronsko rudarstvo, neke postupke smo ukinuli, za neke skratili vreme, i duboko verujem da će za mesec, mesec i po dana, investitori moći da dobiju sve potrebno da krenu u rudarski projekat. Kapa svega je zaštita životne sredine. Kroz ceo zakon smo obavezali sve da zaštita životne sredine bude dodatno ispoštovana kroz definisane procedure”, rekla je Zorana Mihajlović, ministarka rudarstva i energetike.

U toku sastanka, koji je održan u Privrednoj komori Srbije, Mihajlovićeva je podsetila da je 2015. godine udeo rudarstva u BDP-u iznosio 2,1 odsto, dok je prošle godine to bilo 1,6 odsto.

“Verujem da možemo da uvećamo udeo rudarstva u BDP-u, naš cilj je da za četiri godine on bude 4 odsto. Još jedna novina ovog zakona je i osnivanje rudarsko-geološke komore, kao što je imaju i inženjeri. Komora će se baviti edukacijom rudara i geologa, ali i izdavanjem licenci, dok ćemo Geološkom zavodu vratiti značajnu ulogu jer tu se nalazi naša nacionalna baza”, rekla je ministarka.

Marko Čadež, predsednik PKS, zahvalio je privrednicima što će učestvovati u javnoj raspravi i dati svoje mišljenje.

“Svrha svake javne rasprave je da se privreda uključi zajedno sa Vladom i resornim ministarstvima, da se vidi koja su rešenja dobra, šta je dobro za predvidivost poslovanja, šta je još potrebno definisati. To bih voleo i danas da čujem od privrednika. U ovom sektoru posluje oko dve hiljade kompanija, koje imaju oko 9,5 milijardi poslovnog prihoda. PKS okuplja razne sektore i trebalo bi da gledamo da paralelno sa investicijama u rudarstvo to dalje dobro iskoristimo, kao što je na primer litijum. To su strateški važne stvari za našu privredu i zato je i ovaj zakon važan”, rekao je Čadež.

Energetski portal

Zatvoren put na mesec dana zbog dobrobiti životinja

Foto-ilustracija: Unsplash (David Burner)
Foto-ilustracija: Unsplash (Harry Cunningham)

Drugi po veličini grad, na novozelandskom Južnom ostrvu, zatvorio je popularni gradski put na čitav mesec kako bi se po njemu bezbedno kretao morski lav sa svojim mladunčetom.

Gradsko veće Dunedina napisalo je u objavi, na Fejsbuk stranici, da će na mesec zatvoriti put iznad gradske plaže kako bi se “specijalnim stanovnicima omogućilo da bezbedno koriste put”.

„Novozelandski morski lav i njegovo mladunče nastanili su se na golf terenu pored puta i sada ga redovno prelaze kako bi najbrže stigli do plaže“, saopštilo je Gradsko veće kako bi obrazložilo svoju odluku.

Stanovnici Dundelina mogu i dalje da koriste deo puta šetajući ili vozeći biciklo, ali je naglašeno da se, ukoliko dođe do susreta, morskim lavovima da prostora – najmanje 20 metara. Novozelandski morski lavovi su ugrožena i jedna od najređih vrsta morskih lavova na svetu.

Lučki grad, u kojem živi 120.000 ljudi, tokom letnjih meseci redovno zatvara svoje puteve kako bi omogućio bezbedan prelazak divljim životinjama, ali obično samo na dan ili dva.

Zatvaranje puta na mesec dana pozdravili su lokalni stanovnici, od kojih su mnogi urgirali na vlasti da ovu zabranu učini trajnom radi zaštite divljih životinja.

Morski lavovi su ugrožena vrsta na Novom Zelandu i često ih napadnu psi ili ljudi ukoliko im se previše približe.

Životinje, koje mogu težiti i do 200 kilograma, rađaju se u Dunedinu i njegovoj okolini još od 1993. godine. Od kada su se intenzivirali napori vlasti i stanovništva na zaštiti ove vrste, sezona parenja morskih lavova postala je sastavni deo letnje sezone ovog kraja – najmanje 20 mladunaca se očekuje samo ove godine.

Mladunci koji su se rodili u gradu kasnije se vraćaju da bi tamo na svet doneli i svoje potomstvo, pa su tako morski lavovi pronađeni kako šetaju po ograđenim pašnjacima, farmama ili pored auto-puta.

Prema Odeljenju za konzervaciju, na svetu je preostalo svega 12.000 novozelandskih morskih lavova i ta brojka se svakodnevno smanjuje. Ova životinja se suočava sa raznim pretnjama, počevši od ribolova, preko bolesti do nedostatka hrane i negativnog ljudskog uticaja.

Pre pandemije koronavirusa, turisti su redovno uznemiravali morske lavove dok su se sunčali na lokalnim plažama, zadirući tako u njihovo prirodno stanište zarad jednog selfija.

Maori (polinežansko domorodačko stanovništvo na Novom Zelandu) smatraju morske lavove “taonga” (dragocenom) vrstom.

Pre godinu dana, 2019. godine, novozelandski političar razbesneo je nacionalne i međunarodne medije kada je lovačkim kopljem usmrtio morskog lava nazivajući životinju „besnom“ i „opasnom“ nakon što ga je pratila u vodi.

Jovana Canić

Kako je grit iz Crne Gore završio u Ukrajini: TOKSIČNO PUTOVANJE

Foto-ilustracija: Pixabay

Skoro 4.000 tone grita poteklog iz Crne Gore više od godinu dana nalazi se u ukrajinskoj luci Herson, nakon što je lokalna policija otvorila istragu o tome kako je francuska kompanija Valgo krajem 2019. godine taj toksični otpad dopremila iz Bijele. „Valgo“ je angažovan na projektu remedijacije tla bivšeg Brodogradilišta Bijela, finansiranog iz kredita Svetske banke.

Krajem novembra 2019. godine iz Bijele je ka Ukrajini isplovio brod „FL Lidya“, noseći grit u količini od skoro 4.000 tona, za koji je „Valgo“ od Agencije za zaštitu prirode i životne sredine Crne Gore prethodno nabavilo dozvolu za izvoz takozvanog „neopasnog kontaminiranog grita“.

Isporuku grita iz Crne Gore obavila je lokalna kompanija „Firma Arka“ sa kojom je „Valgo“ zaključio poseban ugovor, a koja je sada pod istragom ukrajinske policije zbog sumnje da je u procesu nabavljanja dozvola predala falsifikovana dokumenta i time prekršila bezbedonosne ekološke procedure u Ukrajini.

Naime, rezultati ukrajinske laboratorije su pokazali da je grit iz Crne Gore koji je zaplenjen u luci Herson izuzetno otrovan, kao i da ima „izražen mutageni i kancerogeni efekat“.

 

Podaci do kojih je došao Istraživački centar MANS-a pokazuju da je kompanija „Valgo“ u procesu dobijanja izvozne dozvole od crnogorske Agencije za zaštitu prirode i životne sredine na uvid dostavila nalaz Centra za ekotoksikološka ispitivanja (CETI), u kome se navodi da grit zapravo potiče iz kompleksa „Porto Montenegro“ u Tivtu, kao i da se radi o neopasnoj vrsti otpada, koji je po svojim karakteristikama drugačiji od toksičnog grita iz Bijele.

Dokument ukrajinske laboratorije, koji je MANS pribavio u saradnji sa kolegama iz OCCRP-a, prosleđen je CETI-ju uz molbu da protumače razliku između crnogorskog i ukrajinskog nalaza, kao i da pruže objašnjenje kako je moguće da je u Crnoj Gori grit proglašen za neopasan, a u Ukrajini za opasan.

„Ono što nas navodi na zaključak da se radi o potpuno različitim uzorcima jeste rezultat sadržaja naftnih ugljovodonika (TPH). Naime, kao što je poznato, ni u jednom analiziranom uzorku otpadnog grita koji je CETI uzorkovao na lokalitetima Bijela i Porto Montenegro nije utvrđen tako visok sadržaj TPH. Naime, sadržaj TPH u gritu nije prelazio 0,5 odsto iako je upravo na osnovu utvrđenog sadržaja TPH veliki deo otpadnog grita iz Brodogradilišta Bijela (uzorkovan 2015. godine) i otpadnog grita iz Porto Montenegra (uzorkovan 2009. godine) okarakterisan kao opasan otpad. Visok sadržaj TPH (preko 1 odsto) utvrđen je u uzorcima zemljišta sa lokaliteta Bijela u periodu 2015. – 2016. godina“, navodi Danijela Šuković, direktor Sektora za laboratorijsku dijagnostiku i zaštitu od zračenja u CETI-ju.

U CETI-ju napominju i to da su predstavnici francuske kompanije lično uzorkovali analizirani grit i naveli da potiče sa lokacije „Porto Montenegro“, za šta se ne može tvrditi da je urađeno po adekvatnoj proceduri.

Iz kompanije „Adriatic Marinas“, koja upravlja luksuznim kompleksom u Tivtu, navode da je grit sa njihove lokacije odvožen na osnovu zasebnog dogovora između kompanija „Adriatic Marinas“ i „Valgo Montenegro“, kćerke kompanije kompanije „Valgo“ u Crnoj Gori.

Grit iz Tivta prebačen je u Bijelu na proleće 2019. godine.

„Materijal je tamo privremeno skladišten na potpuno odvojenoj i natkrivenoj parceli, do trenutka transporta od strane kompanije „Valgo“ morskim putem, zajedno sa drugim otpadom sa prostora Brodogradilišta Bijela, na odgovarajuću krajnju destinaciju, odnosno licenciranu deponiju“, naveli su iz kompanije „Adriatic Marinas“.

Sa druge strane, ni nakon više upita Istraživačkog centra NVO MANS i Regionalne mreže za istraživanje organizovanog kriminala i korupcije (OCCRP), iz kompanije „Valgo“ nisu pružili odgovore u vezi sa time kako je toksični otpad iz Crne Gore dospeo u Ukrajinu.

U Agenciji za zaštitu životne sredine koja je izdala dozvolu za izvoz grita za koji se ispostavilo da je toksičan, za MANS su rekli da znaju za istragu u Ukrajini, i da su poštovali međunarodna dokumenta kojima je regulisana ova oblast.

„Ugovor između “Valgo Montenegro” i “VK Firma Arka”, je sastavni deo obaveštenja za izvoz neopasnog otpada u skladu sa Zakonom o potvrđivanju Bazelske konvencije o kontroli prekograničnog kretanja opasnog otpada i njegovom odlaganju koje je dostavilo preduzeće “Valgo Montenegro”. U skladu sa navedenim zakonom Agencija je prosledila obaveštenje nadležnom organu Ukrajine.“

Iz Ministarstva ekologije, prostornog planiranja i urbanizma (bivše Ministarstvo održivog razvoja i turizma – MORT), odgovaraju da su upoznati sa aktuelnom istragom u Ukrajini, kao i da imaju komunikaciju sa ukrajinskim Ministarstvom energetike i zaštite životne sredine.

„Zbog nemogućnosti trajnog rešavanja ovog otpada u Crnoj Gori pristupilo se izvozu, pa je sasvim jasno da povratak otpada u Crnu Goru nije najpovoljnije rešenje, uz napomenu da i nakon eventualnog povratka otpada, izvoznik iz Crne Gore ima obavezu da nađe drugu destinaciju. Crna Gora će iskoristiti sve zakonske mehanizme da teret troškova eventualnog povratka bude na izvozniku iz Crne Gore.“

Do tada, grit za koji i dalje ostaje nejasno da li je potekao isključivo iz Tivta ili je pomešan sa gritom iz Bijele i tako izvezen, ostaje „zarobljen“ u ukrajinskoj luci, dok se Crna Gora suočava sa velikim međunarodnim ekološkim skandalom.

Nastavak teksta možete pročitati na mans.co.me.

Delegacija Srbije u Parizu na razgovorima o beogradskom metrou

Photo-illustration: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Krajem januara potpisan je Memorandum o razumevanju za projekat „Beogradski metro”.

Dokument su potpisali ministar finansija Siniša Mali, potpredsednik kompanije „Alstom” Filip Delur, direktor kompanije „Ežis reil” Olivijer Buvar, predstavnik kompanije „Pauer Čajna” Šje Zidije i direktor JKP „Beogradski metro i voz” Stanko Kantar.

Ministar finansija Siniša Mali je tada naglasio da se potpisivanjem ovog sporazuma jasno definišu prava i obaveze svih onih koji učestvuju u ovom projektu i da je time načinjen još jedan važan korak bliže realizaciji ovog velikog projekta.

„Prve linije beogradskog metroa će povezivati Železnik i Mirijevo dužine 21,3 kilometara i ona bi trebalo da bude gotova do 2028. godine, a druga linija biće od Mirijeva do Zemuna dužine 19,2 kilometra. Trenutno radimo i na konceptu treće linije koja će povezivati delove grada koji neće biti povezani sa prve dve linije i sa BG vozom“, istakao je Mali i dodao da preliminarna analiza pokazuje da će izgradnja obe linije metroa u Beogradu koštati oko 4,4 milijarde evra.

Danas je delegacija Republike Srbije otputovala u trodnevnu posetu Francuske gde će razgovarati sa predstavnicima kompanija “Alstom” i ”Ežis rejl”, pri čemu će našoj strani biti predstavljena idejna rešenja za izgled vagona.

Foto-ilustracija: Pixabay

Našu delegaciju predstavljaće ministar finansija Siniša Mali, ministar građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture Tomislav Momirović, zamenik gradonačelnika Beograda Goran Vesić i direktor JKP „Beogradski metro i voz“ Stanko Kantar.

Tokom svog boravka u prestonici Franscuske, srpski ministar finansija će se sastati sa francuskim ministrom ekonomije i finansija Brunom L’Merom, ministrom za spoljnu trgovinu Frankom Riesterom i ministrom saobraćaja i energetike Žanom-Baptistom Žebarijem.

Potpredsednik „Alistom grupe“ Filip Deler u januaru je rekao da je ovo istorijski trenutak za Beograd.

„Istrajni smo u našim namerama i ponosni smo što ćemo obezbediti najnoviju tehnologiju za Beogradski metro, potpuno automatizovanu“, saopštio je Deler nakon potpisivanja Memoranduma.

                                        Predstaviljen dizajn vagona za budući beogradski metro (foto: beograd.rs)

Energetski portal

Javna rasprava o Nacrtu zakona o obnovljivim izvorima energije i Nacrtu zakona o energetskoj efikasnosti

Foto-ilustracija: Unsplash (Serge le Strat)
Foto-ilustracija: Unsplah (Karsten Wurth)

Obaveštavamo vas i pozivamo da uzmete učešće na Javnoj prezentaciji Nacrt zakona o obnovljivim izvorima energije i Nacrta zakona o energetskoj efikasnosti i racionalnoj upotrebi energije, 3. februara 2021. godine, sa početkom u 10:00 časova putem Zoom aplikacije.

Javnu prezentaciju organizuju Ministarstvo rudarstva i energetike i Privredna komora Srbije u okviru Javne rasprave koju sprovodi nadležno ministarstvo u periodu od 21. januara do 9. februara 2021. godine.

Program javne prezentacije

Uvodna obraćanja

Marko Čadež, predsednik PКS
prof. dr Zorana Mihailović, potpredsednica Vlade i ministarka rudarstva i energetike
Irena Vujović, ministarka zaštite životne sredine

Predstavljanje Nacrta zakona o obnovljivim izvorima energije i Nacrta zakona o energetskoj efikasnosti i racionalnoj upotrebi energije

• Predstavnici Ministarstva rudarstva i energetike

Diskusija

• Svi učesnici

Završna reč 

Link za uključenje u Javnu raspravu je OVDE.

U prilogu dostavljamo:

-Nacrt zakona o obnovljivim izvorima energije
-Nacrt zakona o energetskoj efikasnosti i racionalnoj upotrebi energije
Obrazac za učešće (primedbe, sugestije, komentare) na Javnoj raspravi Nacrta zakona o obnovljivim izvorima energije
Obrazac za učešće (primedbe, sugestije,komentare) na Javnoj raspravi Nacrta zakona o energetskoj efikasnosti i racionalnoj upotrebi energije.

Ukoliko imate primedbe/sugestije/komentare  unesite ist u obrazac za komentare i dostavite ih najkasnije do 5. februara 2020. godine, na mejl: energetika@pks.rs , kako bismo bili u mogućnosti da iste objedinimo na nivou celog komorskog sistema.

Potrebno je dostaviti samo primedbe u detalju, konkretno koji član, koja izmena i detaljno obrazloženje.

Nacrte zakona možete preuzeti sa svim pratećim dokumentima (Obrazloženje za donošenje zakona, Izveštaje o sprovedenoj analizi efekata oba nacrta zakona, obrazac za učešće u javnoj raspravi) na internet prezentaciji Ministarstva rudarstva i energetike u sekciji „Javne rasprave“ ili putem OVOG linka.

Napomena: Predsednici i zamenici predsednika Grupacija za obnovljive izvore energije i Grupacija za energetsku efikasnost, inženjerske delatnosti i tehničko savetovanje prisustvovaće prezentaciji u prostorijama Privredne komore Srbije.

Energetski portal

Švedska obezbedila preko 7 miliona evra za povećanje energetske efikasnosti u BiH

Foto-ilustracija: Unsplash (Ramiz Dedaković)
Foto-ilustracija: Unsplash (Jon Flobrant)

Švedska izdvaja 7,2 miliona evra (14 miliona KM) za dva projekta čiji je cilj smanjenje uticaja prekomerne potrošnje energije na okolinu i poboljšanje energetske efikasnosti javnih i stambenih zgrada u Bosni i Hercegovini.

Prosečna potrošnja energije u javnim i stambenim zgradama u BiH je preko pet puta veća od godišnje potrošnje energije u zgradama koje se nalaze u sličnim klimatskim uslovima u zemljama Evropske unije. Usled prekomerne upotrebe energije, i drugih izvora zagađenja, 99,6 odsto stanovništva izloženo je PM2,5 zagađenju vazduha što premašuje smernice Svetske zdravstvene organizacije (WHO). Takođe, podaci WHO ukazuju da se 27 odsto svih smrtnih slučajeva u BiH može prepisati zagađenju vazduha. Domaće vlasti mogu iskoristiti unapređenje energetske efikasnosti za ekonomski, zdravstveni i društveni opravak od koronavirus krize.

Johanna Strömquist, ambasadorka Švedske u Bosni i Hercegovini izjavila je „Nivo zagađenja vazduha u Bosni i Hercegovini mora se smanjiti kako bi se sačuvali životi i okolina. Povećanje energetske efikasnosti je ključno u borbi protiv zagađenja vazduha. Takođe, doprinosi pozitivnim ekonomskim i društevnim koristima za građane. Iz tih razloga Švedska će nastaviti da podržava Bosnu i Hercegovinu kako bi se povećala energetska efikasnost javnih i industrijskih zgrada. Ujedno, podrška će uključivati i ​​poboljšanje energetske efikasnosti stambenih zgrada.”

Gotovo sve zgrade izgrađene su bez smernica o energetskoj efikasnosti, imaju lošu toplotnu izolaciju, stare sisteme grejanja i lošu rasvetu. Zbog nedostatka investicija, javne i stambene zgrade su u lošem stanju i neophodna je njihova hitna obnova. Pored potencijala za uštedu energije, poboljšanjem energetske efikasnosti javne i stambene zgrade imaju značajan potencijal za smanjenje emisija gasova sa efektima staklene bašte, kroz realizaciju mera unapređenja sistema grejanja i zamene energenata.

Foto-ilustracija: Unsplash (Gonz DDL)

Trogodišnji projekat, koji će realizovati Razvojni program Ujedinjenih nacija (UNDP), „Dekarbonizacija u stambenom sektoru Bosne i Hercegovine“ ima za cilj razvoj finansijskih mehanizama za sprovođenje mera energetske efikasnosti u stambenim zgradama, uz kreiranje zelenih radnih mesta i smanjenje emisija CO2. Aktivnosti će biti provedene u 36 opština.

Steliana Nedera, predstavnica UNDP-a u BiH istakla je: „Vlade moraju odabrati da investiraju u zelenu ekonomiju koja koristi obnovljive izvore energije, a ne fosilna goriva, kako bi se usporili razarajući efekti klimatskih promena i zaštitila okolina. UNDP sarađuje sa Švedskom na ubrzanom prelasku na zelenu energiju i poboljšanju energetske efikasnosti kako bi se pomoglo Bosni i Hercegovini da se oporavi od recesije izazvane koronavirusom koja šteti društvenim i ekonomskim prilikama.”

Švedska će nastaviti da finansira projekat “Zeleni ekonomski razvoj” (GED), u iznosu od preko pet miliona evra, čiji je cilj unapređenje energetske efikasnosti i stimulisanje upotrebe obnovljivih izvora energije u javnim zgradama i proizvodnim procesima malih i srednjih preduzeća. Projekat predviđa smanjenje ugljen-dioksida za 2.500 tona godišnje i uštedu troškova energije od preko 700.000 evra. Uzimajući u obzir da sektor malih i srednjih preduzeća u BiH u proseku troši do 35 odsto više energije za svoje proizvodne procese nego što je potrebno, GED projekat će podržati mala i srednja preduzeća kroz implementaciju šeme podsticaja za zeleno finansiranje kroz subvenciju kamatnih stopa za mere energetske efikasnosti/obnovljive energije.

Foto-ilustracija: Pixabay

Projekt će omogućiti svim nivoima vlasti da prate, analiziraju i procenjuju potrošnju energije, troškove, emisije, energetske investicije i podatke o uštedama u zgradama javnog sektora, istovremeno podržavajući proces pristupanja EU, ispunjavanjem Direktive o energetskoj efikasnosti zgrada, Direktive o energetskoj efikasnosti i Direktive o obnovljivoj energiji i pratećim ciljevima vezanim za ove oblasti.

Uštede energije u javnim objektima osiguraće se realizacijom mera energetske efikasnosti na fasadama zgrade i sistemu grejanja objekta, kao i ugradnjom obnovljivih izvora energije. Pomoć će biti pružena i marginalizovanim porodicama, koje žive u ruralnim područjima bez pristupa električnoj energiji, instaliranjem fotonaponskih solarnih sistema kako bi se osigurala struja i topla voda za 15 domaćinstava.

Do 2024. godine oba projekta će doprineti energetskoj obnovi najmanje 30 javnih zgrada, modernizaciji šest sistema javne rasvete, postavci 12 solarnih sistema za pripremu tople vode/fotonaponskih sistema u javnom sektoru i kreiranju 1.200 zelenih radnih mesta u BiH. Realizacija mera energetske efikasnosti značajno će doprineti privrednom i društvenom razvoju zemlje kroz podsticanje građevinske industrije, unapređenje veština građevinskih radnika u oblasti energetske efikasnosti i obnovljivih izvora energije, poboljšanju uslova rada i boravka korisnika, smanjenju računa za energiju za javni sektor i domaćinstva, itd.

Izvor: UNDP

Pokrenuta inicijativa da se zaštiti gornji tok Ćehotine 

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Nevladine organizacije „Da zaživi selo“, WWF Adria i Eko-tim, najavili su početak Inicijative „Za našu Ćehotinu“ koja ima za cilj da zaštiti gornji tok reke Ćehotine u skladu sa relevantnim nacionalnim zakonodavstom. Takođe, inicijativa ima za cilj stvaranje polaznih osnova za valorizaciju reke Ćehotine na održiv i ekološki prihvatljiv način, obezbeđujući budućnost u kojoj će ljudi živeti u harmoniji sa prirodom.

“U okviru Inicijative „Za našu Ćehotinu“ pokrenuće se građanska inicijativa kojom će se predložiti Opštini Pljevlja donošenje odluke i pokretanje postupka za izradu studije zaštite gornjeg toka reke Ćehotine kao prvog koraka u postupku proglašenja zaštićenog područja. Takođe, Inicijativa će obuhvatiti i kampanju podizanja svesti stanovnika Pljevalja o ekološkim i kulturno-istorijskim vrednostima gornjeg toka Ćehotine kao i njenim razvojnim potencijalima“, navode iz NVO Eko-tim i WWF Adrije.

Po svim biodiverzitetskim i kulturno-istorijskim vrednostima, kao i pejzažnim atraktivnostima, starosti i očuvanosti prostora, gornji tok reke Ćehotine i Otilovićko jezero zaslužuju i imaju punu opravdanost da budu pod određenim stepenom zaštite. Na ovom području još uvek je očuvana autohtona flora i fauna, područje nije previše opterećeno urbanizacijom i devastacijom prostora, ali da bi tako i ostalo, mora se i zaštiti, kako bi se sprečile potencijalne pretnje u budućnosti koje bi mogle da ugroze vrednost ovog područja.

“Problemi u gornjem toku reke Ćehotine su različite prirode i imaju negativan uticaj na slivno područje u toj zoni. Sadašnji negativni uticaji na gornji tok reke Ćehotine su uticaji šumskih koncesionara koji kroz eksploataciju šume dovode do brojnih negativnih uticaja na pritoke reke Ćehotine, uticaj neodržive poljoprivrede u zoni Vruljanskog i Maočkog polja, uticaj naselja Vrulja u smislu komunalnih otpadnih voda, te divljih deponija na obali Ćehotine”, ističu iz NVO „Da zaživi selo“.

Zaštitom gornjeg toka reke Ćehotine, koja je jedan od simbola Pljevalja, staviće ovo područje na kartu sveta, te ga učiniti atraktivnim i privlačnim za turiste. Razvoj održivog turizma u skladu sa prirodom i njenim zakonima u zoni gornjeg toka reke Ćehotine bazira se na izuzetnim neiskorišćenim potencijalima ovog područja – netaknute čiste prirode, terena pogodnih za različite vidove zimskog i letnjeg turizma, bogatstva flore i faune, prirodnih vrednosti, vrednih kulturno – istorijskih spomenika i tradicionalnog načina života na selu i katunima.

Foto-ilustracija: Pixabay

“Nacionalna politika promoviše razvoj turističkih aktivnosti zasnovanih na prirodi, gde biodiverzitet igra značajnu ulogu. Turistički proizvodi usmereni na prirodu uključuju posmatranje ptica, foto safari, vožnju bicikla i kajaka, sportski ribolov, pešačenje, verski turizam, kulturno-istorijski turizam. Održivi turizam u gornjem toku reke Ćehotine može biti značajan izvor prihoda kako za lokalnu samoupravu tako i za lokalne zajednice“, ukazuju iz NVO „Da zaživi selo“.

Da je potrebno zaštiti gornji tok reke Ćehotine, potvrđuje i činjenica da se voda iz gornjeg toka koristi za vodosnabdevanje građana Pljevalja preko akumulacije Otilovići. Takođe, u području gornjeg toka ove reke se nalazi i turistički reper opštine Pljevlja – Meandri reke Ćehotine, koji treba da bude valorizovan u većoj meri, ali na održiv način. Gornji tok reke Ćehotine je prirodno mrestilište salmonidnih vrsta riba – potočne pastrmke i mladice. Mladica je retka i zaštićena vrsta salmonidnih vrsta riba u Evropi, jer je u nestajanju najviše zbog izgradnje velikih brana i na taj nači  se sprečava njen mrest koji je uslovljen migracijama u gornjim tokovima reka.

Uspešni primeri zaštite reka mogu se naći u različitim zemljama sveta. U Evropi, zemlje kao što su Švedska i Finska usvojile su osamdesetih godina prošlog veka zakone o zaštiti reka ili njihovih delova od izgradnje koja bi mogla da ugrozi prirodne odlike i slobodan tok. Iskustva iz ovih zemalja upravo pokazuju da zaštita reka stvara nove prilike za razvoj nekog područja koji ne utiče negativno na prirodu, čime lokalne zajednice i šire društvo baštine očuvane prirodne vrednosti i sav potencijal koji sa tim dolazi.

Izvor: RTCG

 

Kineski nuklearni reaktor počeo da proizvodi struju

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Prva kineska nuklearna elektrana, koja koristi domaći dizajn nuklearnog reaktora treće generacije – Hualong Jedan, puštena je u komercijalni pogon.

U gradu Fućing na istoku Kine, nakon sedmodnevnog probnog rada, jedinica broj 5, proizvodi električnu energiju za prodaju, navodi se u saopštenju kineske Nacionalne nuklerane korporacije (CNNC).

Puštanjem u rad ovog reaktora Kina staje rame uz rame sa Sjedinjenim Američkim Državama, Francuskom i Rusijom koje već koriste neukleranu tehnologiju treće generacije.

Reaktor Hualong Jedan ima dizajnerski vek dug 60 godina i zadovoljava najstrože bezbednosne standarde na svetu. Reaktor je napravljen tako da koristi kombinaciju “aktivnih i pasivnih” sigurnosnih sistema i ima dvostruki omotač koji ispunjava najnovije međunarodne zahteve o nuklearnoj bezbednosti.

Komercijalna upotreba reaktora Hualong Jedan pomoći će Kini u ispunjavanju razvojnih ciljeva, a to je postizanje ugljenične neutralnosti pre 2060. godine.

Prema procenama jedicina broj 5 proizvodiće skoro 10 milijardi kWh električne energije godišnje, što će biti dovoljno za snabdevanje strujom milion stanovnika. 

Električna energija koju proizvodi ova jedinica jednaka je smanjenju potrošnje od 3,12 miliona tona standardnog uglja i procenjuje se da smanjiti emisiju ugljen-dioksida za 8,16 miliona tona godišnje.

Energetski portal

Hrvatska zacrtala jasan cilj – klimatska neutralnost do 2050.

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Unsplash (Jonny Clow)

Kako bi postigla klimatsku neutralnost do 2050. godine Hrvatska mora da poveća proizvodnju iz obnovljivih izvora energije, energetsku efikasnost, osigura nove kapacitete prenosa energije i da finansira sve te investicije.

Ministar ekonomije i održivog razvoja Republike Hrvatske, Tomislav Ćorić, učestvujući na konferenciji “Energetika 2021: Upravljanje zelenom tranzicijom” rekao je da se ova zemlja opredelila za klimatski neutralnu ekonomiju do 2050. godine. Kako je naveo, Hrvatska će se na tom putu suočiti sa mnogo izazova.

Na putu ka zacrtanim ciljevima Hrvatskoj će pomoći i potpisivanje sporazuma sa Evropskom investicionom bankom. U ovom dokumentu jasno je precizirano kako će se razvijati infrastruktura za proizvodnju i prenos električne energije iz obnovljivih izvora, energetska efikasnost, obnova i prenamena zgrada, zelena mobilnost, cirkularna ekonomija.

Dogovorena je i podrška nadležnom ministarstvu kada je reč o razvoju Nacionalnog energetskog i klimatskog plana. A ovaj dokument Hrvatskoj će omogućiti da maksimalno iskoristi mogućnosti koje proizlaze iz različitih programa, fondova i inicijativa Evropske unije.

Predložili smo više od sto mera i potpuno smo svesni da će biti potrebna ozbiljna ulaganja u sve sektore. Dekarbonizacija i prelazak na zelenu ekonomiju nisu samo obaveza nego i velika prilika”, rekao je ministar Ćorić.

Kako se navodi na sajtu Ministarstva ekonomije i održivog razvoja, Hrvatska u potpunosti podržava odluku Evropksog veća da se smanjenje emisije ugljen-dioksida (CO2) do 2030. godine poveća na 55  odsto što će doprineti i ispunjavanju ciljeva Pariskog sporazuma.

Evropska investiciona banka do sada je u Hrtvarsku uložila 6,71 miliona evra koji su korišćeni za razvoj ekonomije, životne sredine, energetske inafrastrukture i proizuvodnje.

Evropska unija je postavila jedan ambiciozan cilj, a to je do 2050. godine Evropa postane prvi kontinent koji će imati nultu emisiju gasova koji stvaraju efekat staklene bašte. Energetske tranzicije i razvoj obnovljivih izvora energije, kao i zaštita životne sredine glavni su ciljevi mnogih zemalja kada je u pitanju postizanje ovog cilja.

Milica Radičević

 

U Apatinu posađeno 1.215 sadnica topole

Foto-ilustracija: Unsplash (Aiokr Chen)
Foto: JP „Vojvodinašume“

Zahvaljujući akciji “Zasadi drvo” područje GJ “Apatinski rit” bogatije je za dvogodišnje sadnice topole. Vredne ruke volontera i zaposlenih u ŠG “Sombor” posadile su ukupno 1.215 sadnica ovog drveća.

Tokom sadnje, na svako stablo postavljena je i zaštita od divljači, navodi se na sajtu JP “Vojvodina šume”.

Područje koje je odabrano za sadnju drveća 2016. godine pogodilo je jako nevreme, a slična situacija dogodila se i 2017. Naime, jak vetar napravio je veliku štetu na području ŠU “Apatin“ i zbog toga je ovo područje izabrano za pošumljavanje.

U Vojvodini je u 2019. godini zahvaljujući ovoj akciji posađeno 11.000 stabala.

Prema podacima iz poslednje nacionalne inventure šuma, Vojvodina se ubraja u najmanje pošumljene regije u Evropi, sa samo 7,1 odsto šumovitosti.

Poseban problem predstavlja to što na području Vojvodine nema dovoljno šumskog zemljišta, budući da je ona dominantno poljoprivredni region. Baš zato u okviru projekta “Zasadi drvo“ Pokrajinski sekretarijat za urbanizam i zaštitu životne sredine i Pokrajinski sekretarijat za poljoprivredu, šumarstvo i vodoprivredu, zajedno sa JP “Vojvodinašume“, povećavaju površine pod šumama u vojvođanskim opštinama i trude se da ih učine zelenijim.

Akcija “Zasadi drvo” nastavlja se i ove godine i planirano je da sadnja traje do kraja marta.

Energetski portal

 

Do kraja februara dodatni popust na elektronsko plaćanje računa za januar

Foto-ilustracija: Unsplash (Fré Sonneveld)
Foto-ilustracija: Unsplash (Linh Ha)

Pred novogodišnje praznike nas je sačekala vest da je Savet Agencije za energetiku na zahtev Javnog preduzeća „Elektroprivreda Srbije“ dao saglasnost na povećanje cene struje od 3,4 odsto.

Tako da će građane od 1. februara sačekati nova cena „garantovanog snabdevanja“ struje, uvećana u proseku za oko 100 dinara.

U petak je javno komunalno preduzeće „Infostan tehnologije”, u saradnji sa kompanijom „Visa”, redovnim platišama mobilne aplikacije i web-portala e.Sanduče, koji su ujedno korisnici viza platnih kartica, obezbedilo je dodatni promotivni popust od četiri odsto na elektronsko plaćanje januarskog računa, saopšteno je iz ovog preduzeća.

U cilju zaštite korisnika od koronavirusa obezbeđen je dodatni popust na elektronsko plaćanje, kako bi bilo omogućeno da građani na najbrži, najbezbedniji i najjeftiniji način plaćaju račune samo jednim klikom bilo kada i sa bilo kog mesta, bez dodatnih troškova.

Redovne platiše komunalnih usluga koje od 1. do 28. februara na mobilnoj aplikaciji ili portalu e.Sanduče izvrše elektronsko plaćanje januarskog računa viza platnom karticom i sačuvaju karticu za buduća plaćanja ili izvrše plaćanje sa već sačuvanom viza platnom karticom, ostvaruju dodatnih četiri odsto popusta, koji će biti iskazan na narednom računu.

Foto-ilustracija: Pixabay

Jednokratni dodatni popust od četiri odsto na elektronsko plaćanje korisnici će ostvariti pored svih redovnih popusta JKP „Infostan tehnologije” od pet, šest i sedam odsto, kao i subvencije od deset do 30 odsto za socijalno ugrožene kategorije građana.

Takođe, korisnici svoje račune plaćaju bez naknade, što omogućava još jedan vid uštede, a dodatni popust je obezbeđen za prvih 5.250 korisnika koji svoje januarske račune plate sačuvanom viza platnom karticom tokom meseca februara.

Trenutno više od 100.000 korisnika elektronski plaća račune, a ukoliko nemate mobilnu aplikaciju e.Sanduče možete ih pruzeti na Google Play i App store za platforme iOS i Android.

Korisnicima je omogućen i jedinstven QR kod za besplatno preuzimanje mobilne aplikacije e.Sanduče koji je istaknut na računu.

Energetski portal

Na kineskim trpezama uskoro srpski kukuruz

Foto-ilustracija: Unsplash (Shiri Gottlieb Eliaz)
Foto-ilustracija: Pixabay

Srbija, koja se nalazi u top deset izvoznika kukuruza u svetu, uskoro će moći da izvozi kukuruz i na tržište Kine, koja je najveći svetski kupac kukuruza.

Kako je najavio ministar poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Branislav Nedimović, protokol o fitosanitarnim uslovima za izvoz kukuruza iz Srbije u Kinu, biće potpisan ovih dana.

Na taj način će se obezbediti uslovi za plasman srpskog kukuruza na to tržište, što će zainteresovanim kompanijama obezbediti dodatni profit.

Protokol se odnosi na zrno kukuruza, koje je proizvedeno u Republici Srbiji i koje je namenjeno izvozu u NR Kinu sa ciljem dalje prerade.

Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Republike Srbije će, između ostalog, vršiti proveru i istraživanje tokom vegetacione sezone kukuruza, vodiće evidenciju praćenja, nadgledati preduzeća koja izvoze kukuruz u Kinu i da li preduzimaju efikasne mere, a takođe će morati da registruje skladišta za izvoz kukuruza u Kinu.

Kukuruz iz somborskog atara izvozi se na tržišta Bosne i Hercegovine, Makedonije, Grčke i Italije i kao izvozni artikal tražen je na evropskom tržištu.

Foto-ilustracija: Pixabay

Kukuruz je tokom 2020. godine bio drugi izvozni artikal Srbije, a po regionima, kada je reč o Vojvodini, kukuruz je izvozni artikal broj 2., rekli su septembra protekle godine za Radio Televiziju Vojvodine (RTV) u Regionalnoj privrednoj komori Sombor.

Ukupan izvoz kukuruza iz naše zemlje u 2020. godini veći je za oko 8 odsto u odnosu na 2019. godinu. Ova žitarica iz Zapadnobačkog okruga prethodne godine je imala izvoz u vrednosti od 294 miliona evra, dok je samo u Zapadnobačkom okrugu ta cifra bila 12.5 miliona evra.

Prema istraživanjima Republičkog zavoda za statistiku, spoljnotrgovinska robna razmena u prvoj polovini 2020. godine godine bila je najveća sa zemljama sa kojima Srbija ima potpisane sporazume o slobodnoj trgovini. Zemlje članice Evropske unije činile su 60,7 odsto ukupne razmene.

Energetski portal

Kako jedna ideja može da vam obezbedi 80 miliona evra?

Foto-ilustracija: Unsplash (Markus Spiske)
Foto-ilustracija: Pexels

Nakon što je protekle nedelje Ilon Mask, najbogatiji čovek na svetu, obećao da će donirati 80 miliona evra (100 miliona dolara) kao nagradu za „najbolju tehnologiju hvatanja ugljenika“, ceo svet se dao u razmišljanje.

Hvatanje ugljenika je zapravo kombinacija različitih tehnologija sa istim ciljem: sakupljanje ugljen-dioksida kako ne bi pobegao u atmosferu i doprineo globalnom zagrevanju. Taj “famozni” gas sa efektom staklene bašte može se prikupiti iz elektrana i fabrika, ili čak direktno iz vazduha.

Mnogi su Masku odgovorili da je rešenje jednostavo i poprilično očigledno – potrebno je posaditi više drveća.

Mask, koji je na čelu kompanija Tesla i “Spejs Eks” i dalje nije otkrio detalje o nagradi, međutim njegove prethodne izjave sugerišu da je jedan od njegovih ključnih ciljeva da snizi cenu hvatanja ugljenika direktno iz vazduha, tako da se može koristiti za proizvodnju sintetičkog raketnog goriva, menjujući do sada korišćena fosilna goriva.

Pre samo tri godine Mask je izjavio da ne postoji način da se napravi električna raketa, ali da je dugoročno moguće da se koristi solarna energija za izvlačenje CO2 iz atmosfere, a zatim kombinovanjem sa vodom i proizvodnja goriva i kiseonika za raketu. Ovu ideju je ponovo izneo 2019. godine, kada je na Tviteru odgovorio na pitanje o korišćenju hvatanja ugljenika za proizvodnju raketnog goriva, rekavši da će „raketni letovi dugoročno imati nultu neto proizvodnju ugljenika“.

Ono što Mask opisuje nije naučna fantastika. Postoje najmanje tri startapa – kanadski Carbon Engineering, švajcarski Climeworks i američki Global Thermostat – koji su izgradili radna pilot postrojenja za hvatanje ugljen-dioksida iz vazduha. Carbon Engineering je čak napravio malu seriju sintetičkog goriva od CO2.

Foto-ilustracija: Unsplash (Callum Shaw)

Sama nauka nije nova. Istraživači već skoro celi vek mogu da koriste hemijske reakcije za pretvaranje CO2 u ugljovodonična goriva. Teškoća je bila u smanjenju troškova procesa i u otkrivanju kako ga napajati uz pomoć čiste energije. Budući da je CO2 krajnji proizvod sagorevanja fosilnih goriva, kontra proces zahteva ogroman unos energije.

I dok hvatanje ugljen-dioksida iz postrojenja koja sagorevaju fosilna goriva nije zanemarljivo, pokušaji njegovog isisavanja iz vazduha, gde su koncentracije gasa vrlo niske, zahteva filtriranje velikih količina gasa za malu zapreminu CO2. Tri kompanije sa pilot postrojenjima potrošile su desetine miliona dolara da bi došle do ove faze, a  put je i dalje dug. Troškovi osiguranja jedne tone ugljenika direktnim hvatanjem vazduha mogu biti i do 500 evra – oko 15 puta više od cene ugljenika kojom se trguje na evropskom tržištu.

Postoje dva načina za smanjenje troškova. Prva je izgradnja velikih postrojenja po ceni od više stotina miliona dolara, pružajući inženjerima priliku da proces optimiziraju metodom pokušaja i mogućih grešaka. Carbon Engineering trenutno sarađuje sa kompanijom Occidental Petroleum Corp. na izgradnji postrojenja koje svake godine može da uhvati milion tona ugljen-dioksida.

Drugi, možda isplativiji put, je ubrzati tempo inovacija. Vlade mogu pojačati finansiranje istraživanja i daljeg razvoja, a mogu i milijarderi da pokrenu takmičenja koja privlače pažnju. Uz nagradu, „podstičete aktivnost tamo gde postoji prilika“, rekao je Tris Dison, generalni direktor Nesta Challenges, neprofitne organizacije koja se fokusira na inovacije u Velikoj Britaniji.

Foto-ilustracija: Pixabay

To je strategija koja postoji već vekovima i koja je dala rezultate u prošlosti. Nagrada je motivacija za preduzetnički duh inovatora, a neretko su učesnici trošili više novca ulažući u razvoj tehnologije od same sume nagrade.

„Vazduh je praktično beskonačni rezervoar CO2“, rekao je Stjuart Haceldin, profesor hvatanja i skladištenja ugljenika na Univerzitetu u Edinburgu. Ako postoji tehnologija za hvatanje ugljenika koja zaslužuje takvu nagradu, Haceldin smatra da je direktno hvatanje vazduha prava meta.

Mask nije prvi milijarder koji je predložio višemilionsku nagradu za hvatanje ugljenika. Ričard Brenson pokrenuo je Virgin Earth Challenge 2007. godine, nudeći 20 miliona evra za komercijalno isplative mašine koje mogu ukloniti značajne količine CO2 iz vazduha u narednih deset godina. Četiri godine kasnije proglašeni su finalisti, ali na kraju ni jedan nije ispunio kriterijume.

A što se tiče Maskovog “izazova”, Dison misli sledeće:

“Ljudi će želeti da pokušaju da dobiju nagradu samo da bi bili dovedeni u vezu sa Ilonom Maskom.”

Sada je preostalo samo da sačekamo sledeći Maskov tvit.

Jovana Canić

Beč započinje do sada najveću solarnu inicijativu

© Christian Fürthner
Foto: © David Bohmannn

Grad Beč je sebi postavio cilj da do 2040. godine bude ugljen-dioksid neutralan što je dogovorila i nova koaliciona vlada kao deo svog programa.

Najznačajnije aktivnosti za postizanje tog cilja biće energetska tranzicija i razvoj obnovljivih izvora energije.

Do 2025. godine snaga svih solarnih postrojenja u Beču treba da se poveća sa aktuelnih 50 na 250 MWp (megavat-pika), a do 2030. godine na 800 MWp.

U tu svrhu je potrebno obezbediti solarne panele površine od 90 do 100 fudbalskih terena godišnje.

Procedura za odobravanje fotonaponskih postrojenja je pojednostavljena, a sredstva za podsticanje postrojenja povećana su sa jednog na tri miliona evra godišnje.

Grad će se fokusirati na postavljanje panela na površinama kao što su krovovi, fasade, parking mesta, deponije i područja elektrana, ostaci infrastrukturnih objekata kao što su zidovi za zaštitu od buke, fabrike i škole.

Prednost će imati mesta koja nisu pristupačna i dostupna javnosti.

„Cilj je da do kraja našeg mandata svake godine izgradimo onoliko solarnih postrojenja koliko je izgrađeno u poslednjih 15 godina. Želimo da Beč postane uzor u oblasti solarne energije“, izjavio je Jirgen Černohorski član gradskog veća zadužen za klimu.

Izvor: Eurocomm-PR

U planu je izgradnja najveće baterije na svetu

Foto-ilustracija: Unsplash (Pedro Farto)
Foto-ilustracija: Unsplash (Brett Jordan)

U Australiji bi uskoro mogla da počne izgradnja baterije za skladištenje električne energije kapaciteta 700 megavata koja bi mogla da ubrza tranziciju sa fosilnih na obnovljive izvore energije.

Kompanija “Oridžin energija” (Origin Energy) predstavila je planove za izgradnju džinovske baterije u svojoj elektrani na ugalj u pokrajini Novi Južni Vels. Prema procenama stručnjaka ova baterija imaće kapacitet za napajanje mreže u trajanju od četiri sata i biće mnogo veća od Tesline koja se nalazi u Južnoj Australiji.

Elektrana na ugalj u okviru koje je planirana izgradnja nove mega-baterije, prestaće sa radom 2032. godine. Planirano je da kapacitet baterije omogući kompaniji da koristi postojeću infrastrukturu i mrežu dugo nakon što postrojenje prestane da proizvodi energiju sagorevanjem uglja. Baterija će podržati i prelazak sa fosilnih goriva na obnovljive izvore i to posebno u solarne i one koji koriste energiju vetra.

Prema projektu planirano je da se mega-baterija gradi u tri faze, prva će biti završena da krajem naredne godine.

U Južnoj Australiji već postoji jedna baterija koja je igrađena 2017. godine, njena snaga je 150 megavata. Prošle godine najavljen je projekat igradnje nove litijum-jonske baterije u blizini mesta Gelong koja bi u rad trebalo da bude puštena krajem 2021. godine. Predviđeno je da ova baterija ima snagu od 300 megavata, dok će pun kapacitet biti 450 MWh. Ceo sistem biće dobro povezan sa obližnjim vetroelektranama i solarnim elektranama, a napajanje i puštanje u rad pokretaće softver i nju postavljaju francuska energetska kompanija Neoen i Tesla.

Mega-baterija kompanije “Ordžin” od 700 megavata i Neonova od 500 megavata biće dva unajveća uređaja za skladištenje na svetu, i vredeće milijardu dolara!

Milica Radičević