Home Blog Page 225

Bugarska potpisala ugovor o snabdevanju nuklearnim gorivom sa švedskom kompanijom

Foto-ilustracija: Pixabay (distelAPPArath)
Foto-ilustracija: Pixabay (distelAPPArath)

Bugarska je potpisala ugovor sa švedskom kompanijom Westinghouse Electric Sweden o snabdevanju petog bloka nuklearne elektrane Kozloduj.

Kako navodi ministar energetike Rosen Hristov, uskoro se očekuje da će i za šesti blok biti potpisan ugovor sa francuskim Framatomom, čime se završava procedura diverzifikacije snabdevanja nuklearnim gorivom i obezbeđuje snabdevanje iz dva nezavisna izvora koja nisu ruska, prenose bugarski mediji.

Ugovor je potpisan na 10 godina, a prve količine nuklearnog goriva očekuje se da stignu sredinom 2024. godine.

Pročitajte još:

Bugarska je u potpunosti zavisila od ruskog nuklearnog goriva, ali potpisivanjem ovog desetogodišnjeg ugovora osiguraće se rad i snabdevanje nuklearne elektrane Kozloduj, koja je važna ne samo za Bugarsku već i za ceo region.

Energetski portal

SCHNEIDER ELETRIC DONIRAO SOLARNU KLUPU 

Foto: Schneider Electric
Schneider Electric

Kompanija Schneider Electric, u okviru još jednog projekta donacije obrazovnim ustanovama u Srbiji, donirala je solarnu klupu učenicima osnovne škole “Vladislav Ribnikar” u Beogradu. Klupa će učenicima pružiti mogućnost da, pomoću solarne energije, pune svoje mobilne uređaje, kao i da imaju pristup bežičnom internetu.

Schneider Electric zajedno sa Hub-om iz Novog Sada sproveo je čitav niz akcija kojima pokazujemo da podržavamo obrazovanje i da se zalažemo za to da deca imaju bolje uslove za rad i odrastanje. Kao francuska kompanija, ovu klupu smo donirali OŠ „Vladislav Ribnikar“ koja je ogledna škola i u kojoj se od prvog razreda uči francuski jezik“, izjavila je Ksenija Karić, direktorka Schneider Electric za Srbiju i Crnu Goru. 

Pročitajte još:

U godini jubileja, kada obeležava 20 godina poslovanja u Srbiji i Crnoj Gori, kompanija Schneider Electric  je realizovala veliki broj društveno odgovornih akcija. U sklopu 20 rođendana organizovan je niz aktivnosti na Elektrotehničkom fakultetu, između ostalog i poseban panel posvećen Ženama u biznisu, koji je organizovan 21. decembra ove godine, a u u cilju promocije inženjerskih zanimanja i razvoja karijere u IT, energetici i inženjerstvu.

Izvor: Schneider Electric 

ODRŽAN FORUM „DRUŠTVO PRIRODI ILI PRIRODA DRUŠTVU?“ U OKVIRU PROJEKTA „ZASADI DRVO“

Foto-ilustracija: Pixabay (Couleur)
Foto: Adria Media Group

Forum „Društvo prirodi ili priroda društvu?“ održan je u utorak, 20. decembra u Privrednoj komori Srbije, u okviru četvrte sezone projekta Zasadi drvo.

Forum su otvorili gospodin Veljko Odalović, državni sekretar u Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede, dr Milan Pašić, pomoćnik ministra za predškolsko i osnovno obrazovanje u Ministarstvu prosvete, gospodin Roland Kokai, direktor JP „Vojvodinašume“ i gospodin Siniša Mitrović, rukovodilac Centra za cirkularnu ekonomiju u Privrednoj komori Srbije. U svojim uvodnim izlaganjima istakli su šta je sve urađeno kako bi se unapredile postojeće prakse, a saglasni su da bez brige o prirodi nema budućnosti te da je pred nama dug put na kom je neophodna još bolja saradnja institucija i organizacija.  „Kao nacija moramo naći koji je to vektor budućnosti koji je potreban Srbiji, a kompanije ne treba da vode računa samo o profitu, već i o lokalnim zajednicama,“ zaključeno je u uvodnom delu.

Pročitajte još:

U prvom panelu „Održivo gazdovanje šumama i očuvanje biodiverziteta u svetlu klimatskih promena“ učestvovali su gospodin Vladimir Nikolić, šef odseka za planiranje i održivi razvoj u šumarstvu pri Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede, gospođa Gordana Jančić, pomoćnica izvršnog direktora Sektora za šumarstvo i zaštitu životne sredine JP „Srbijašume“, gospodin Marko Marinković, izvršni direktor JP „Vojvodinašume“ i prof. dr Branko Stajić, dekan Šumarskog fakulteta u Beogradu. Panel je moderirao šumarski inženjer gospodin Predrag Jović iz FAO. Govorili su o savremenim principima održivog gazdovanja šumama i rizicima koje donose klimatske promene, a istaknuta je  važnost dugoročnog planiranja u šumarstvu jer ako ne krenemo sa adekvatnim merama, možemo doći u problem da nećemo moći brzo da reagujemo.

Foto: Adria Media Group

Gospođa Brankica Tabak, podsekretarka Pokrajinskog sekretarijata za urbanizam i zaštitu životne sredine, dr Nevena Čule, ekspert za fitomeditaciju voda, Institut za šumarstvo u Beogradu, prof. dr Saša Orlović, direktor Instituta za nizijsko šumarstvo i životnu sredinu i dr Tomica Mišljenović, asistent Biološkog fakulteta Univerziteta u Beogradu u ulozi moderatora, bavili su se „prirodom inspirisanim rešenjima za unapređenje gradskog života“, kako je glasio i naziv panela. Istaknuto je da preko 50 odsto svetskog stanovništva naseljava urbane sredine, te da su gradovi odgovorni za emisiju preko 70 odsto gasova sa efektom staklene baštePredstavljeno je nekoliko rešenja koja su pokazala odlične rezultate u Srbiji i nisu skupa, ali je neophodna šira primena.

Foto: Adria Media Group

„Održivi i eko turizam“ naziv je trećeg panela koji je moderirala Ana Rebić iz Adria Media Group, a u kom su učestvovali gospođa Dunja Đenić, pomoćnica ministra u Ministarstvu turizma i omladine, gospođa Vesna Zlatić, pomoćnica direktora Turističke organizacije Srbije, gospođa Boban Đurović, predsednik opštine Vrnjačka Banja, gospodin Boris Ivanović, master inženjer šumarstva, JP „Srbijašume“ i gospođa Ivana Vasić, master upravljanja zaštićenim područjima, JP „Vojvodinašume“. Govorili su o glavnim izazovima sa kojima se nose kada je reč o ovom vidu turizma. Konstatovano je da se održivost ogleda u unapređenju infrastrukture, razvoju lokalnih zajednica i čuvanju tradicije u smislu kulture i istorije, uz uslov da se kao priroritet postavi zaštita životne sredine. ,,Dođi, provedi se i uživaj, ali tako da lokalna zajednica ima ekonomsku korist, a da se principi funkcionisanja sredine ne naruše“, suština je eko turizma.

Foto: Adria Media Group

Tokom poslednjeg četvrtog panela o „značaju edukacije u očuvanju životne sredine“ govorili su gospođa Ljiljana Simović, šef Odseka u Sektoru za predškolsko i osnovno obrazovanje i vaspitanje u Ministarstvu prosvete, prof. dr Dragan Nonić, profesor na Šumarskom fakultetu u Beogradu, gospođa Nataša Panić, rukovodilac Grupe za obrazovno-izdavačku delatnost Zavoda za zaštitu prirode Republike Srbije, gospodin Mladen Vukmirović, profesor srednje Šumarske škole u Kraljevu i gospodin Goran Gnus, potpredsednik Pokreta gorana Srbije. Diskutovalo se o novinama koje je donela reforma obrazovanja i edukativnim programima koji se godinama unazad organizuju.  Predstavnici Srednje šumarske škole i Šumarskog fakulteta istakli su da iz godine u godinu interesovanje za upis opada. Predstavili su primere rešenja iz Evrope gde je promenom programa i naziva institucije, porasla atraktivnost profesije i istakli važnu ulogu privrede u motivisanju mladih. Panel je moderirala Irena Petrović iz Adria Media Group.  

Okupljanje predstavnika relevantnih institucija, eminentnih stručnjaka, kompanija, građana i medija kako bi se pospešilo aktivno uključivanje i dao doprinos za očuvanje zdrave životne sredine, kao i usvajanje ekološki odgovornog ponašanja i navika svakog pojedinca, postalo je dobra praksa Adria Media Grupe, dm drogerie markta i institucionalnih partnera projekta Zasadi drvo.

„Zasadi drvo“ pokrenuli su Adria Media Group i dm drogerie markt, a realizuje se uz podršku Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede – Uprava za šume, Ministarstva prosvete, nauke i tehnološkog razvoja, JP„ Srbijašume“, JP „Vojvodinašume“, Privredne komore Srbije, Botaničke bašte „Jevremovac“ Biološkog fakulteta Univerziteta u Beogradu, Šumarskog fakulteta u Beogradu, Šumarske škole Kraljevo, Pokreta gorana Srbije, Zavoda za zaštitu prirode, Pokrajinskog sekretarijata za urbanizam i zaštitu životne sredine i Instituta za šumarstvo.

Izvor: Adria Media Group

Pokloni su bolji kada nisu u plastičnoj kesi

Foto-ilustracija: Pixabay (yvettefang0604)
Foto-ilustracija: Pixabay (monicore)

Novogodišnji i božićni praznici police u prodavnicama ispune sitnicama kojima najteže odolevam. Nakon desetine izlistanih onlajn kataloga i posećenih šoping centara, uspela sam da se opredelim za ovogodišnje poklončiće, koji čekaju da budu upakovani i postavljeni ispod jelke.

Ukrasni papir i kese ispunjeni novogodišnjim šarama razigraju sreću i nestrpljenje u nama, a da li probude i misao koliko je resursa i energije utrošeno u nešto što će nas učiniti srećnima na nekoliko trenutaka a zatim završiti kao otpad, najverovatnije na deponiji?

Verujem da ste već pronašli vaše poklone, ili ste u potrazi za njima, zato vam predstavljam nekoliko načina na koje možete da ih upakujete tako da u njima uživaju i vaši najbliži, ali i naša planeta.

Paketići veliki i mali

Kartonsku kutiju možete da iskoristite za pravljenje novogodišnjeg paketića, umesto da poklone spakujete u plastičnu kesu – džakčić. Kupite, ili iskoristite ukoliko imate, kartonsku kutiju a zatim je ukrasite po vašoj želji, lepljenjem novogodišnjih ukrasa koje ste napravili sami, a o kojima sam pisala u prethodnom blogu. Nakon što praznici prođu, kutiju možete da sačuvate i prenamenite za druge sitnice ili odložite na mesto za njegovu reciklažu.

Ukoliko biste više voleli da poklon bude upakovan u džak, krenite u potragu za pogodnim materijalom. Stari čaršavi, zavese ili drugi materijali biće dobra zamena plastičnim džakovima. Ukoliko nemate materijal koji možete da iskoristite, u redu je da kupite novi, ukrasite ga, a zatim da narednih godina bude zamena plastičnim kesama, džakovima i ukrasnim papirima.

Ako ste ove godine odlučili da vašoj porodici i prijateljima poklonite šal, maramu, jastučnicu ili drugi materijal, eto ideje. Ostale sitne poklončiće uvijte u materijal i napravite mali džak.

U Japanu je pakovanje poklona u tkaninu tradicija, a sada može da postane i vaša.

Energetski portal (božićne čarape za poklone)

Ove godine, odlučila sam da napravim božićne čarape za poklone koji će ujedno biti i poklon i pakovanje za druge poklone, a koji će moći da se koriste narednih godina. Prikupila sam postojeći i dokupila novi potreban materijal, a za moje čarapice bili su mi potrebni vunica, konac, igla, šareni papir, tekstil i dobra energija. Iako moje božićne čarapice nisu završene, podeliću sa vama sliku da vidite kako napreduju radovi i da vas inspirišem da se sa svojim ukućanima zabavite i učinite ovogodišnje darivanje održivijim.

Tegla ispunjena srećom

Znate li za onu rečenicu – Sreću čine male stvari? Iako volimo i velike poklone, sitnice su tu da ih upotpune i učine slađim. Veća ili manja iskorišćena tegla može da zameni kupovinu ukrasnih kutija i tako ne završi na otpadu. Unutrašnje dno tegle možete da obložite malim šišarkama, tkaninom, vunicom, izgužvanim ili iscepkanim parčetom stare novine ili na drugi način. Zatim teglu ispunite sitnicama, kao što su čokoladice, nakit, slušalice ili poklon vaučeri.

Pletene korpice takođe mogu da se koriste kao poklon, ali i kao interesantno pakovanje u kojem možete da dekorišete ostale poklončiće.

Ako biste radije poklon upakovali u novogodišnju kesu, izaberite onu koja nije plastificirana, već je od kartona, koji kasnije može da bude recikliran. Nakon što raspakujete poklon, ukrasne kese sačuvajte za narednu godinu, kao i ukrasni papir koji, iako bude iscepkan na delove može da posluži za ukrašavanje novogodišnje kartonske kutije za poklon sledeće Nove godine.

Velika pažnja poklanja se estetici pakovanja, zbog čega je veliki broj poklona već u radnji spremljen u zanimljivo originalno pakovanje, te dodatni ukrasni papiri i kese nisu potrebni.

Poklanjajući našim dragim ljudima sitnice, ne smemo da zaboravimo poklon i za našu planetu. Njena novogodišnja želja glasi – čuvajte me.

Katarina Vuinac

“Energetski pasoš” biće obavezan za svaki novi automobil u Srbiji

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Od 24. decembra svaki novi automobil koji se kupi u Srbiji moraće da ima “energetski pasoš”, tog dana na snagu stupa Pravilnik o podacima ekonomičnosti potrošnje goriva i emisijama CO2 novih putničkih vozila.

Direktor Agencije za bezbednost saobraćaja, Branko Stamatović, na seminaru koji je organizovan povodom stupanja na snagu ovog Pravilnika, naglasio je važnost pitanja zaštite životne sredine, posebno buke i zagađenja vazduha, koje su ozbiljne posledice saobraćaja i pitanje bezbednosti, jer utiču na zdravlje ljudi.

“Agencija za bezbednost saobraćaja Republike Srbije je prepoznala ovu temu kao jedno od važnih pitanja za budućnost, te je uključena i u rad pregovaračke grupe za Poglavlje 27 u procesu pregovora sa Evropskom unijom koje se bavi životnom sredinom i klimatskim promenama. Propis koji uređuje ovu oblast je Zakon o klimatskim promenama koji je donesen marta 2021. godine, kao i podzakonski akt, Pravilnik o podacima o ekonomičnosti potrošnje goriva i emisijama CO2 novih putničkih vozila iz septembra 2022. godine”, tada je rekao.

Pročitajte još:

Foto-ilustracija: Pixabay (geralt)

Pravilnik o podacima o ekonomičnosti potrošnje goriva i emisijama CO2 novih putničkih vozila donosi sledeće novine:

– svaki novi model putničkog automobila M1 mora da poseduje oznaku o ekonomičnosti potrošnje goriva, emisijama CO2 i zagađujućih materija u vazduh koji objavljuje ABS;

– na kraju svake godine dobavljač dostavlja Agenciji listu modela svih novih vozila sa podacima koji su propisani tabelom koja se nalazi u prilogu Pravilnika;

– ABS prikuplja te liste sa podacima, objedinjuje ih i objavljuje vodič sa savetima za vozače, objašnjenjima o uticaju na životnu sredinu, kao i listom svih modela svih marki koje se prodaju na našem tržištu;

– objavljuje se i lista 10 najekonomičnijih modela za svaki tip goriva.

Cilj donošenja ovih propisa je da kupac automobila bude informisan kako bi doneo dobru odluku kako za sebe, tako i za životnu sredinu.

Energetski portal

JANAF i NIS sklopili Ugovor o transportu sirove nafte

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Unsplash (Grant Durr)

Jadranski naftovod (JANAF) i NIS sklopili su Ugovor o transportu sirove nafte za period od 1. januara 2023. godine do 31. decembra 2024.

Kako je navedeno u Ugovoru, NIS je rezervisao transportne kapacitete JANAF-a po načelu ,,puno za prazno’’ u količini od 6.200.000 ± 10 odsto tona nafte.

Uprava JANAF-a izrazila je zadovoljstvo zbog sklapanja dugoročnog ugovora za transport, kojim u 2023. godini nastavljaju saradnju sa dugogodišnjim partnerom, navodi se na zvaničnom sajtu JANAF-a.

Pročitajte još:

,,Jadranski naftovod d.d. pokazao se još jednom kao jamac energetske sigurnosti u našoj široj regiji. Takođe, potvrda je to da JANAF svim korisnicima transportnog sistema može u svim uslovima na tržištu u potpunosti da pruži sigurno snabdevanje. Sklapanje ovog ugovora za nas je najava još jedne uspešne poslovne godine koja je pred nama, i u kojoj se nadamo daljem razvoju odnosa s postojećim, ali i novim partnerima, a na zadovoljstvo svih zaposlenika i deoničara Društva’’, ističe Uprava JANAF-a, predvođena predsednikom Uprave mr.sc. Stjepanom Adanićem i članom Uprave Vladislavom Veselicom.

Energetski portal

Za pogodniji i zeleniji život u gradu

Foto ilustracija: Pixabay
Foto: Ljubaznošću Matea Rivelinija

Kao centri zapošljavanja, privrednih i kulturnih aktivnosti, gradovi su pokretači privrednog rasta koji generišu više od 80 odsto svetskog BDP. Trošeći više od dve trećine resursa, oni su i ogromni potrošači energije i vode. Istovremeno, negativno utiču na klimatske promene, jer stvaraju 72 odsto ukupnih svetskih emisija gasova. Procene govore da će do sredine veka gotovo 70 odsto stanovništva živeti u urbanim sredinama. Ako se tome pridodaju i ekstremne vremenske nepogode koje smo imali ovog leta, vidimo hitnu potrebu za delotvornim klimatskim merama radi zaštite gradskog stanovništva.

Uvođenje pametnih tehnologija

Učiniti naše gradove zelenijim nije lak zadatak, jer se ne mogu izgraditi ispočetka. Potrebno je rekonstruisati postojeću infrastrukturu koristeći digitalne i nove tehnologije kako bismo neke procese učinili efikasnijim. Na primer, ulično osvetljenje, saobraćaj i merenje utroška energije mogu se zameniti inteligentnim sistemima. Pored toga, možemo sagraditi efikasne zgrade i pametna naselja, kao i uvesti inovativne pristupe za gradsku upravu i kontakte sa građanima. 

Projekti sa višestrukim benefitima, kao što je obnova gradskog saobraćaja, mogu takođe znatno unaprediti funkcionisanje grada i kvalitet životne sredine. EIB Global finansira sa 40 miliona evra modernizaciju i proširenje tramvajske i trolejbuske mreže u Kantonu Sarajevo. Sličan projekat za održivu urbanu mobilnost u Nišu nalazi se u postupku pripreme, a on će pomoći gradu da istraži mogućnosti oko relokacije teretnog saobraćaja sa postojećeg međugradskog železničkog koridora.

Da bi se do 2030. godine ispunili klimatski ciljevi, procenjuje se da će biti potrebno da se globalno izgradi održiva infrastruktura u vrednosti od 93 hiljade milijardi dolara, dok će do 4,5 hiljade milijardi biti potrebno za pripremu investicionih projekata. EIB već doprinosi ovom zadatku kroz finansiranje i savetodavnu podršku za projekte urbanog razvoja širom sveta, sa 60 milijardi evra u ovom sektoru koliko je investirala do sada. 

Pročitajte još:

Inovativni pristup urbanizaciji

Da bi pomogla gradovima i regionima da iskoriste svoje jedinstvene prednosti, EIB pruža tehničke savete, kao i sredstva za finansiranje projekata pametnih gradova. Taj koncept se zasniva na više sektorskoj strategiji održivog razvoja i na održivom, integrisanom, inkluzivnom i inovativnom pristupu. To znači da projekti koji su pogodni za finansiranje EIB-a treba da uključe principe održivosti, sve interesne strane i integralni pristup strategiji pametnih gradova. Cilj je da se upotrebe veštine i inovacije, usmeravanjem znatnog dela ukupnih kapitalnih programa na investicije koje primenjuju napredne tehnologije.

Foto-ilustracija: Pixabay

Naša kreditna delatnost upotpunjena je savetodavnim uslugama i tehničkom pomoći kroz niz specijalizovanih savetodavnih usluga kao što je Zajednička pomoć za podršku projektima u evropskim regionima (JASPERS), koja je rezultat partnerstva između EIB i Evropske komisije. Tehnička pomoć za pokretanje zelenih projekata može se dobiti i preko Fonda za finansiranje klimatskih projekata u gradovima. On pomaže gradovima i zemljama u razvoju da ostvare svoje klimatske ambicije, tako što energetski efikasne ideje pretvara u strategije. 

Rešavanje klimatskih izazova 

Do septembra 2022. godine fond je odobrio tehničku pomoć za 95 gradova u 36 zemalja širom sveta kako bi svoje klimatske ambicije pretvorili u projekte spremne za finansiranje. Određeni gradovi u Crnoj Gori, Albaniji i Kosovu* takođe će moći da iskoriste ovu savetodavnu podršku koju obezbeđuju EIB, Svetska banka, GIZ i drugi partneri. Na primer, u Prištini su stručnjaci već izvršili procenu postojeće održivosti grada i razvili tri scenarija rasta do 2040. godine kako bi se definisali mogući pravci razvoja i prateće klimatske aktivnosti.

U februaru ove godine pokrenuli smo novi ogranak EIB Global posvećen našim aktivnostima izvan EU. Nova organizaciona struktura pomaže nam da povećamo finansijsku i tehničku pomoć za Zapadni Balkan i ubrzamo pripremu održivih projekata i u oblasti urbanog razvoja. Već tokom 2022. godine u tu svrhu smo obezbedili preko osam miliona evra bespovratnih sredstava za tehničku pomoć kako bi se širom regiona pokrenuli takvi projekti. Takav je, na primer, slučaj sa projektom socijalnog stanovanja u Tirani koji teži da obezbedi kvalitetnije i energetski efikasnije stanovanje za najosetljivije grupe stanovnika. U Albaniji takođe pružamo podršku za pripremu integralne strategije za turizma i urbani razvoj pod nazivom Obalska kapija Prokletija. Novi projekti koji će se očekuju kao rezultat ove pomoći poboljšaće povezanost, kvalitet životne sredine i turističku ponudu tog područja. 

Zajedno sa Evropskom komisijom, EIB Global radi na razvijanju kombinacije inovativnih finansijskih instrumenata, savetodavnih usluga i grantova Evropske unije dostupnih kroz Investicionih okvir za Zapadni Balkan kako bi se podržali zeleniji i klimatski otporniji gradovi u regionu. Priprema pametnih strategija je prvi, ali važan korak u tom pravcu. EIB je spremna da podrži kompletan postupak transformacije kroz angažovanje svih relevantnih učesnika koji mogu preoblikovati obrasce urbanog života tako da postanu podnošljiviji, pogodniji i sa povoljnim dejstvom na životnu sredinu.

Autor: Mateo Rivelini, šef odeljenja EIB Global za zemlje u procesu pridruženja EU

* Ovom oznakom ne dovode se u pitanje stavovi o statusu i ona je u skladu sa rezolucijom SB UN 1244/1999 i Mišljenjem MSP o Deklaraciji o nezavisnosti Kosova



Srbija iz Azerbejdžana može da obezbedi do trećine godišnjih potreba za gasom

Foto: Ministarstvo rudarstva i energetike
Foto: Ministarstvo rudarstva i energetike

Ministarka rudarstva i energetike Dubravka Đedović razgovarala je sa ministrom energetike Republike Azerbejdžan Parvizom Šahbazovim, ministrom ekonomije te zemlje Mihailom Džabarovim, predstavnicima kompanije Sokar i predsednikom kompanije Azerenerdži Babom Rzajevim, tokom radne posete Bakuu.

Prema rečima ministarke Đedović, razgovori koji su vođeni sa ministrima i vodećim energetskim kompanijama iz ove zemlje značajni su za sprovođenje planova Srbije za diversifikaciju izvora snabdevanja energentima i povećanje energetske nezavisnosti Srbije.

„Srbija i Azerbejdžan imaju stratešku saradnju zahvaljujući prijateljskim odnosima naša dva predsednika. Stub te saradnje je energetika. Sa ministrom Šahbazovim razgovarala sam o količinama gasa koje možemo dopremati iz Azerbejdžana završetkom izgradnje interkonektora Bugarska Srbija, naredne godine. U budućnosti možemo očekivati i do trećine naših potreba za gasom upravo iz Azerbejdžana’’, rekla je ministarka i dodala da je na sastancima bilo reči i o planovima za izgradnju novog gasnog postrojenja u Srbiji.

Pročitajte još:

„To su izuzetno važne teme jer nam omogućuju diversifikaciju izvora snabdevanja i veći stepen energetske nezavisnosti u ovim neizvesnim vremenima’’, naglasila je ministarka.

Važna tema bila je i saradnja u oblasti električne energije i planirana gradnja podvodnog kabla ispod Crnog mora, za čiju je izgradnju nedavno potpisan Sporazum između vlada Azerbejdžana, Gruzije, Rumunije i Mađarske.

„Azerbejdžan će tim kablom godišnje Evropskoj uniji isporučivati značajne količine električne energije. Kada se projekat bude realizovao biće od koristi i za Srbiju. Zahvaljujući dobrom radu naših hidrokapaciteta i povoljnijim vremenskim prilikama, u decembru, do sada, nismo uvozili električnu energiju, ali je važno da nastavimo sa dobrim planiranjem i radom na obezbeđivanju dodatnih količina energenata’’, izjavila je ministarka.

Energetski portal

NAGRAĐENE NAJBOLJE INOVACIJE U OBLASTI CIRKULARNE EKONOMIJE U SRBIJI

Foto: UNDP
Foto: UNDP

Uz podršku Globalnog fonda za životnu sredinu (GEF), Ministarstvo zaštite životne sredine i Program Ujedinjenih nacija za razvoj (UNDP) dodelili su priznanja i novčane nagrade autorima 21 najbolje inovativne ideje za dalji razvoj cirkularne ekonomije u Srbiji. Nagrađena su javna i privatna preduzeća, lokalne samouprave, organizacije civilnog društva i naučne institucije, čije će inovacije doprineti smanjenju emisija gasova sa efektom staklene bašte (GHG) i efikasnijoj upotrebi energije i resursa, a izabrane su putem ranije raspisanih Javnih poziva.

Ministarka zaštite životne sredine Irena Vujović tom prilikom je poručila: „Dosadašnji linearni ekonomski model zasnovan na principu „uzmi-proizvedi-upotrebi-baci“ je neodrživ, jer su prirodni resursi ograničenog trajanja, zbog čega je prelazak na cirkularnu ekonomiju neophodan“, i dodala:

„Vlada Republike Srbije usvojila je Program razvoja cirkularne ekonomije za period 2022-2024. kojim je cirkularna ekonomija prepoznata kao alat za zelenu tranziciju Republike Srbije“.

Pročitajte još:

„Veliki odziv na javne pozive koje smo raspisali za inovacije u ovoj oblasti pokazuje da širok krug aktera u Srbiji prepoznaje značaj uštede prirodnih resursa i energije, ponovne upotrebe i reciklaže materijala i proizvoda i smanjenja količine otpada. Rešenja koja smo danas nagradili uticaće na bolji kvalitet životne sredine, a doneće i ekonomsku korist u vidu novih radnih mesta i veće konkurentnosti srpskih kompanija, što donosi dobrobit svim građanima Srbije“, rekao je Jakup Beriš, stalni predstavnik Programa Ujedinjenih nacija za razvoj (UNDP) u Srbiji.

Foto: UNDP

Devet inovacija je dobilo finansijsku podršku od ukupno 746.000 dolara kako bi mogle da budu realizovane tokom sledeće godine. Radi se o idejama za uštedu energije korišćenjem novih tehnologija, za proizvodnju energije od bio-otpada, upotrebu organskog otpada za dobijanje komposta, đubriva i novih materijala, korišćenje opasnog otpada za proizvodnju visoko kvalitetnog đubriva, kao i za reciklažu tekstila, papira, kartona i paklica od cigareta kako bi se od njih dobili novi proizvodi. Nagrađeni su: Nektar d.o.o, DETO d.o.o. Pančevo, Elixir Zorka-mineralna đubriva d.o.o. Šabac, Bitgear Wireless Design Services d.o.o, Mivaka d.o.o Beograd, Udruženje za podršku osobama ometenim u razvoju „Naša kuća“, Javno komunalno preduzeće (JKP) Osečina, JKP Novi Pazar i JKP Novi Sad.

Dvanaest najboljih inovacija koje uključuju saradnju nauke i privrede u oblasti cirkularne ekonomije dobilo je „cirkularne vaučere“ u vrednosti od po 10.000 dolara, kao podsticaj za dalji razvoj radi primene u praksi. Ove inovacije predviđaju upotrebu bio-otpada za proizvodnju energije, kompostiranje i izradu novih proizvoda (kozmetika, boje i lakovi, ekološki lepak), kao i korišćenje otpadnih voda iz drvne industrije za dobijanje inovativnih bioproizvoda. Neka od rešenja predlažu korišćenje novih tehnologija (veštačke inteligencije, softvera i aplikacija) za smanjenje emisija zagađujućih materija iz termoelektrana, optimizaciju potrošnje električne energije, kao i prelazak sa fosilnih goriva na obnovljive izvore energije. Među nagrađenima su i ideje za proizvodnju biorazgradivih kesa od prirodnih materijala i gajenje insekata čije larve mogu da razgrade plastiku. Predlagači su renomirane naučno-istraživačke institucije iz Srbije.

Na događaju je 10 velikih kompanija koje posluju u Srbiji predstavilo planove za uštedu energije i resursa u cilju održivog poslovanja u 2023. godini. Ovi planovi su odgovor na inicijativu „Prihvati cirkularni izazov” Ministarstva životne sredine, UNDP-a i Privredne komore Srbije. U pitanju su kompanije: Elixir Zorka, Nektar Grupa, Aerodrom Beograd, Coca-Cola HBC, Ball Packaging, DunavNet, MG Mivela, Bex Espress, Yettel i Eko Bio Invest.

Takođe su se predstavili i mali proizvođači „cirkularnih proizvoda“, koji od otpada prave sapune, sveće, cegere, nesesere i olovke.

Ovaj događaj je organizovan u okviru projekta “Smanjenje ugljeničnog otiska lokalnih zajednica primenom principa cirkularne ekonomije u Republici Srbiji – Cirkularne zajednice”, koji sprovode Ministarstvo zaštite životne sredine i UNDP, uz finansijsku podršku GEF-a.

Izvor: UNDP

A1 SRBIJA DOBITNIK PRIZNANJA ZA ZELENU KOMPANIJU

Foto: A1 Srbija
Photo-illustration: Pixabay (Zsuzska321)

Komora italijansko-srpskih privrednika dodelila je Green priznanje kompaniji A1 Srbija za doprinos u oblasti održivog razvoja. Uz brojne „zelene“ inicijative koje sprovodi u okviru projekata društvene odgovornosti, u želji da doprinese smanjenju karbonskog otiska, A1 Srbija od jula 2021. koristi 100 odsto zelenu električnu energiju, čime je te godine smanjena emisija CO2 za 19 odsto. Dodatno, sa skoro 4.000 instaliranih solarnih panela do danas, A1 je prva telekomunikaciona kompanija koja je implementirala ovu tehnologiju na svoju mrežnu infrastrukturu i na taj način dodatno doprinela ukupnom smanjenju emisija CO2. Cilj je da do kraja 2023. godine dostigne cifru od 5.600 solarnih panela, što je što je dovoljno energije za napajanje čak 500 domaćinstava.

Pročitajte još:

„Briga o prirodi je sve češće faktor koji ljudi uzimaju u obzir kada biraju brend kom će pokloniti svoje poverenje. Naša želja je da zajedno sa korisnicima pokrenemo zelene promene i učinimo ovaj svet boljim mestom za život, ne samo danas već i za naredne generacije. Veoma nam je važno što možemo da krenemo od onoga što je naš najvažniji resurs, a to je naša mreža“ –  izjavio je Dejan Turk, generalni direktor A1 Srbija i A1 Slovenija prilikom dodele nagrade.

Kompanija koja od početka rada u Srbiji pre 15 godina posebnu pažnju poklanja društveno odgovornim projektima iz oblasti ekologije, zdravlja i edukacije, sada aktivnosti usmerava i ka sopstvenom doprinosu u smanjenju karbonskog otiska. Kao članica A1 Telekom Austrija Grupe, kroz primenu novih tehnologija i rešenja na mrežnoj infrastrukturi, A1 Srbija doprinosi ostvarenju ciljeva A1 Grupe koji se ogledaju u povećanju energetske efikasnosti i postizanju karbonske neutralnosti do kraja 2030. godine.

Priznanje Komore italijansko-srpskih privrednika kompanija A1 Srbija dobila je u godini kada Komora proslavlja 20 godina poslovanja.

Izvor: A1 Srbija

Siguran stan za bezbednu budućnost

Foto: ABB
Foto: ABB

Komforno i sigurno stanovanje, u domu koji maksimalno olakšava mnogo toga, sigurna sam da je san svih nas. Da, dobro ste pročitali, olakšava, koncept pametnog doma ne omogućava samo daljinsko upravljanje uređajima, već je to sistem koji pruža bezbednost u svakom trenutku.

Pametni sistem ABB-free@home je novina na našem tržištu, a zahvaljujući njemu svaka kuća ili stan može postati pametni dom. On je razvijen u skladu sa potrebama kako novih objekata, tako i onih koji se renoviraju. Upravljanje je krajnje jednostavno, putem prekidača i tastera, daljinski, mobilnim telefonom ili tabletom, putem ugrađenih senzora, glasom ili tajmer funkcijom koja se veoma lako programira. 

Ceo sistem je osmišljen tako da za kućnu automatizaciju nisu neophodni programeri, već korisnici sami programiraju ponašanje stana ili kuće. Uz to, aplikacija je na srpskom jeziku.

ABB-free@home sistem može kontrolisati i upravljati klimatizacijom, odnosno grejanjem i hlađenjem, rasvetom, kao i roletnama ili žaluzinama. A zahvaljujući mogućnosti povezivanja na meteorološke stanice korisnici dobijaju obaveštenja  o vremenu i upozoravaju na opasne situacije.

Pročitajte još:

Zašto ABB-free@home sistem?

Dejan Dešić, menadžer prodaje segmenta zgradarstvo, transport i infrastruktura kompanije ABB, ističe da ovaj sistem pruža jednostavno upravljanje, uštedu energije i sigurnost. 

Pavle Stefanović je stanar Naselja Novi Dorćol u svom stanu ima instaliran ABB-free@home sistem, za koji ukratko kaže “kvalitet, komfor i bezbrižnost”.

Sigurnost je glavna prednost ovog sistema, a kako bi korisnici u potpunosti bili bezbrižni na raspolaganju im je podrška, kako unutar same aplikacije, tako i putem mejla i telefona.

Vladimir Šijačić, direktor kompanije Pametan stan i distributer i sistem integrator kompanije ABB, kao glavne prednosti sistema ističe automatsko ažuriranje i podršku 24 sata. Dok ​​Ivan Patenković, glavni elektroinženjer i partner CMD Cons Engineering-a u prvi plan stavlja višestruku zaštitu od spoljnih upada.

“Svetski standard i potpuni komfor”, prva je asocijacija na ABB-free@home sistem Dubravke Gaković, direktorke prodaje Deka Inženjeringa.

ABB-free@home sistem čini da pametan i moderan dom bude u skladu sa vašim stilom života. 

Milica Radičević

Najbolje vreme i pravi partner za izgradnju solarne elektrane

Foto-ilustracija: Pexels (Gustavo Fring)
Foto: EP

Pre samo deset godina, primena obnovljivih izvora energije u Srbiji bila je zanemarljiva. Tu i tamo nailazili smo na projekte solarnih elektrana za sopstvene potrebe, bilo na vikendici u vidu off-grid sistema čime su vlasnici rešavali potrebe za električnom energijom tamo gde mreže nije bilo ili na krovu firme u kojoj su vizionarski odlučili da investiraju i smanje svoje račune za struju.

Zakonska regulativa nije postojala, a o podsticajima se nije razmišljalo. Tek 2017. godine, kada je EPS usvojio Pravilnik o radu distributivnog sistema došlo je do prvih pozitivnih koraka i formirano je tržište električne energije. U tom periodu sve više privatnih lica ulagalo je u elektrane za sopstvene potrebe, i dalje ne znajući kada će se investicija isplatiti.

U narednim godinama, stvar se bitno promenila. Na tržištu nisu bile prisutne samo elektrane za sopstvene potrebe koje su priključene bez procedura, već se pojavilo više „održivih projekata” – elektrana koje predaju višak električne energije u mrežu i prodaju je snabdevaču električnom energijom.

Donošenje Zakona o obnovljivim izvorima energije prošle godine najavilo je novi podsticajni program za obnovljive izvore energije i donelo još više posla kompanijama koje se bave projektovanjem elektrana na OIE, pre svega kad je reč o vetroparkovima i solarnim elektranama.

Nedugo potom, našli smo se usred energetske krize koja je poslužila kao dodatni podstrek tranziciji ka obnovljivim izvorima energije. Industrija vrlo teško prihvata skokove cena, te na drastične promene mahom reaguje tako što se okreće efikasnijim rešenjima. Upravo se to i dogodilo pa su kompanije sve više ugovarale poslove projektovanja i izgradnje elektrana sa firmama koje su njihovi saborci na ovom putu tranzicije.

Kompanija CEEFOR posluje od 2011. godine, što znači da se duže od decenije trudi da omogući svojim klijentima i partnerima da umanje potrošnju električne energije, kao i da uz značajne finansijske uštede doprinesu očuvanju životne sredine. CEEFOR svojim klijentima nudi konsultantske i projektantske usluge u oblasti obnovljivih izvora energije, a njihova referentna lista je izuzetna.

U fokusu:

Ovom spisku nedavno se pridružila i kompanija Toyo Tires za koju je CEEFOR projektovao solarnu elektranu Toyo Tire Taiyo, ukupne snage 8,4 MWp. Projekat je podrazumevao bifacijalne solarne panele koji omogućavaju proizvodnju električne energije i sa zadnje strane, čime se povećava ukupna izlazna snaga pojedinačnih modula. Odličan su izbor za elektrane na zemlji, jer pospešuju rast izlazne snage i do 20 odsto u zavisnosti od odabira konstrukcije, nagiba panela i okolnog tla.

Solarna elektrana kompanije Toyo Tires prostiraće se na 8,2 hektara. Godišnja proizvodnja električne energije iznosiće 10.148.927 kWh što će doprineti uštedi od 8.119.141 kg ugljen-dioksida na godišnjem nivou.

Foto-ilustracija: Pixabay

Uz projektovanje solarne elektrane, kompanija CEEFOR je bila zadužena za pripremu dokumentacije potrebne za ishodovanje građevinske dozvole, što je predstavljalo izazov jer se radi o elektrani snage preko 1 MW koja će se nalaziti na zemlji, te pojednostavljena procedura, u ovom slučaju, nije bila primenljiva.

Svi neophodni koraci, od informacija o lokaciji, geomehaničkih elaborata, ishodovanja mišljenja za priključenje i uslova za projektovanje i priključenje od strane elektrodistribucije, zatim ishodovanja lokacijskih uslova, izrade svih potrebnih projekata, izrade studije životne sredine, ishodovanja energetske dozvole, mogu se odužiti i po nekoliko meseci. Međutim, zahvaljujući dobroj saradnji sa investitorom, lokalnim vlastima i svim nadležnim institucijama svi navedeni koraci su u rekordnom roku završeni, kako bi i investitor (kao i država) mogao da počne da koristi blagodeti solarne energije.

U planu je da ova elektrana stekne status kupca-proizvođača, odnosno da koristi zelenu električnu energiju za sopstvene potrebe, dok će sav višak predavati u elektrodistributivnu mrežu.

Priredila: Milica Marković

Tekst u celosti pročitajte u Magazinu Energetskog portala UPRAVLJANJE OTPADOM.

Šta kažu brojevi, a šta je realnost – koliko je zaista zagađen vazduh u gradovima u Srbiji

Foto-ilustracija: Pixabay (SichiRi)
Foto-ilustracija: Unsplash (Ali Arif Soydaş)

Vazduh je u gotovo svim gradovima u Srbiji bio jako zagađen prošle godine – pokazuju podaci Agencije za zaštitu životne sredine. Program zaštite vazduha od 2022. do 2030. sa Akcionim planom koji je Vlada Srbije usvojila prvi je strateški dokument u kojem su definisane mere koje će poboljšati kvalitet vazduha. Za njegovu primenu potrebno je 2,6 milijardi evra.

Da bi se smanjile emisije iz energetike, postrojenja za sagorevanje, saobraćaja, industrije i poljoprivrede, doprinos moraju da daju institucije, privreda, građani, koji su sada zabrinuti s razlogom.

„Ono što se vidi eksplicitno je da je Beograd najzagađeniji milionski grad u Evropi. AP Vojvodina nije imala podatke za monitoring 2021. osim u četiri grada, sedam stanica su nefunkcionalne zato što nije bilo održavanja. Veliki deo Srbije nema monitoring“, rekao je Milenko Jovanović iz Nacionalne ekološke asocijacije.

Od 29 gradova sa više od 50.000 stanovnika PM čestice se mere u 12 gradova. Samo sedam lokalnih samouprava je donelo „Planove kvaliteta vazduha“.

„Ne merite u Subotici, Zrenjaninu, Šapcu, Loznici, Leskovcu, Kraljevu, Kruševcu, Vranju, 25 lokacija u Srbiji imaju koncentraciju PM 2,5 čestica goru nego najgore plasiran grad u EU“, rekao je  Dejan Lekić, autor aplikacije XECO za monitoring vazduha.

Pročitajte još:

Poznato je da je aerozagađenje jedan od vodećih faktor rizika za ljudsko zdravlje a posledica je oko 12.000 prevremenih smrti godišnje u Srbiji, navodi se u dokumentu Vlade. Ni u svetu podaci nisu ništa bolji.

Foto-ilustracija: Pixabay

„Pušači koji žive u predelima gde je izrazito aerozagađenje, utvrđeno je, nije to samo prosta suma različitih uticaja pušenja i aerozagađenja kada je u pitanju nastanak karcinoma pluća već je to nekoliko puta veće – postoji neka sinergizam i ti ljudi su pod još većim rizikom“, rekla je prof. dr Dragana Jovanović, pulmolog.

U većini gradova zagađenje je sezonskog karaktera zbog grejanja, dok je industrijsko zagađenje problem cele godine.

„Od DZ Smederevo smo dobili podatak da je od 2011. godine u Smederevu bilo 1.780 slučajeva malignih bolesti u 2019. ih je bilo 6.860. Taj broj je porastao četiri puta“, kaže Nikola Krstić iz Pokreta „Tvrđava Smederevo“.

Ako se ostvare mere predviđene Programom zaštite vazduha do 2030. godine, kako stoji u tom dokumentu, broj slučajeva prevremene smrti usled izlaganja povećanim koncentracijama PM2,5 čestica, 2030. godine će se smanjiti na oko 7.400 slučajeva. Za to je neophodna edukacija, primena čistih tehnologija, podizanje svesti i poštovanje zakona.

Izvor: RTS

U januaru se otvara tender za projektovanje brze saobraćajnice Kraljevo-Novi Pazar

Foto-ilustracija: Unsplash (Florian Steciuk)
Foto-ilustracija: Unsplash (G R Mottez)

Tender za projektovanje brze saobraćajnice Kraljevo – Novi Pazar u dužini od 103 kilometara, biće otvoren 10. januara, rekao je ministar građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture Goran Vesić.

Prema njegovim rečima saobraćajnica Kraljevo – Ušće – Raška – Novi Pazar je važna saobraćajnica, a jedan deo će ići i prema Kosovskoj Mitrovici, u dužini od oko 12 kilometara. Njenom izgradnjom, ceo taj kraj Srbije izlaziće na auto-put ,,Miloš Veliki’’, rekao je ministar i dodao da se trenutno u zemlji gradi 222 kilometara autoputevima i brzih saobraćajnica.

Ministar je istakao i da je u njegovom resoru i realizacija projekta “Čista Srbija”, čija je vrednost 3,5 milijardi evra, u okviru kojeg će cela Srbija biti pokrivena izgradnjom kanalizacije.

Pročitajte još:

Samo kroz taj projekat u Srbiji se već radi na 16 lokacija, a u 2023. startovaće radovi i na još 21 opštini. Projektom će ukupno biti obuhvaćeno 65 gradova, radiće se na 89 lokacija, a 2,3 miliona ljudi dobiće kanalizaciju.

Photo-illustration: Pixabay

On je dodao da će između juna i septembra naredne godine početi da se gradi fabrika za prečišćavanje otpadnih voda u Velikom Selu, najveća investicija, koja u prvoj fazi košta nešto manje od 300 miliona evra, a u drugoj između 400-600 miliona evra.

Prema njegovim rečima, svake godine u Beogradu “sipamo” u Savu i Dunav fekalija u zapremini od 60.000 olimpijskih bazena, što je svojevrsni zločin prema našim rekama, zbog čega će u Beogradu biti izgrađeno pet fabrika za prečišćavanje voda.

Najveća će biti u Velikom Selu, zahvaljujući kojoj je od 100 direktnih izliva kanalizacije, biti ukinuto čak 80.

“Završen je projekat za izgradnju fabrike za preradu otpadnih voda u Batajnici, razgovaramo sa EU da oni preuzmu taj projekat. Rade se i dve manje fabrike, jedna u Obrenovcu, druga u Ostružnici, i poslednja, za koju je nadležna lokalna samouprava, u Vinči. To su fabrike koje bi učinile da Beograd jednom zauvek dobije kanalizaciju”, rekao je Vesić.

Ministar je rekao i da je Republika, odnosno Ministarstvo nadležno za projekat beogradskog čvora, odnosno BG voza.

“Ja sam na tome insistirao dok sam bio u gradu, da se razvija beogradski čvor, jer gradska železnica znači da možete da koristite sve što imate od saobraćajne infrastrukture. To je projekat koji vredi 1,5 milijardi evra, a prvi deo ćemo početi da radimo prugom koju sada projektujemo, između Zemuna i aerodroma ‘Nikola Tesla’”, rekao je Vesić.

Biće prošireni kapaciteti prema Mladenovcu i Lazarevcu, a pruga će se u budućnosti nastaviti od Surčina do Obrenovca, što znači da će biti gradskom železnicom biti povezane sve prigradske opštine.

Prema njegovim rečima projekat metroa se sprovodi predviđenom dinamikom, privodi  se kraju nasipanje na Makiškom polju, a naredne godine biće potpisani ugovori o izgradnji depoa, kao i o izgradnji prve linije, i kreće projektovanje stanica.

Energetski portal

Gruzija je prva ugovorna strana koja koristi elektronski registar za garancije porekla za OIE

Foto: Pexels (Jem Sanchez)
Foto-ilustracija: Pixabay (LCEC)

Gruzijski državni elektrosistem postao je prvo telo koje je izdalo i potpisalo sporazum sa pružaocem usluga o pokretanju nacionalnog elektronskog registra za garancije porekla energije iz obnovljivih izvora. Garancije porekla omogućavaju potrošačima da izaberu poreklo svoje energije i na taj način ih osnažuju da doprinesu energetskoj tranziciji. Oni su takođe ključni za omogućavanje korporativnih ugovora o kupovini električne energije, navodi se na sajtu Energy Community.

Direktor Lorkovski je rekao: „Želeo bih da čestitam Gruziji što je bila prva ugovorna strana koja je potpisala sporazum sa pružaocem usluga Grexel i ohrabrio druge da slede njen primer. Posebno u vreme krize, moramo da iskoristimo sve raspoložive mehanizme za povećanje obnovljivih izvora energije.”

Pročitajte još:

„Želeli bismo da se zahvalimo Sekretarijatu Energetske zajednice na njihovoj izuzetnoj podršci da se elektronski registar za garancije porekla pokrene, kao i celom timu iz Grexel-a. Radujemo se što ćemo početi da izdajemo garancije porekla u skladu sa standardima EU i, nadamo se uskoro, trgovinu garancijama porekla sa drugim ugovornim stranama i državama članicama EU, rekao je gospodin Zviad Gachechiladze, član odbora direktora Gruzijskog državnog elektrosistema.

U okviru regionalnog projekta koji sprovodi Sekretarijat Energetske zajednice od januara do jula 2022. godine, kreirani su elektronski registri za garancije porekla za Albaniju, dva entiteta u Bosni i Hercegovini, Gruziju, Kosovo*, Severnu Makedoniju, Moldaviju, Crnu Goru i Ukrajinu. Svih devet registara je spremno za rad nakon potpisivanja direktnih sporazuma između organa ugovornih strana koji ih izdaju i pružaoca usluga Grexel. Nakon što dve ili više ugovornih strana potpišu sporazum, moći će da trguju garancijama porekla kroz regionalni sistem koji je uspostavio pružalac usluga.

Rok za potpisivanje ugovora je jun 2023. godine. Pružalac usluga će držati nacionalne registre i sve konfiguracije u stanju pripravnosti do ovog datuma.

Energetski portal

ŽELEZNIČKI PARK U NOVOM SADU BIĆE BOGATIJI ZA 50 NOVIH SADNICA

Foto-ilustracija: Unsplash (Azgan Mjeshtri)
Foto-ilustracija: Unsplash (Noah Buscher)

U okviru akcije „Za šumu u tvom kraju“ u Železničkom parku u Novom Sadu biće posađeno 50 sadnica drveća. Ovu akciju je pokrenulo „DDOR osiguranje“ sa cilјem ozelenjavanja urbanih sredina, a u planu je da širom Srbije bude posađeno 500 stabala.

“Novi Sad je prvi grad u kom počinje realizacija ove akcije. Mi svake godine izdvajamo značajna sredstva za očuvanje i unapređenje zelenila na javnim površinama, a ovakvi gestovi kompanija, poput „DDOR“, koje posluju u našem gradu su veoma korisni i poželјni. Još 2020. godine pokrenuli smo akciju pod nazivom „Oživimo parkove“. Ova akcija i dalјe je aktuelna i Grad konstantno radi na unapređenju postojećih parkovskih površina, kao i na stvaranju novih”, rekao je Milan Đurić, gradonačelnik Novog Sada, navodi se na sajtu grada.

Pročitajte još:

Prema rečima člana Izvršnog odbora „DDOR osiguranja“ Gorana Ivanovića, građani su imali mogućnost da glasaju za gradove u kojima će akcija biti realizovana, nominovano je oko 150 opština, a Grad Novi Sad je među prvih deset sa najviše dobijenih glasova.

Akcija „Za šumu u tvom kraju“ započeće svoj novi ciklus u 2023. godini i podrazumeva, pored završetka akcije započete u 2022. godini i odvajanje sredstava od svake ugovorene „DDOR“ eko-polise za sadnju stabala u narednoj godini.

Energetski portal