Home Blog Page 132

Izgradnja održive budućnosti Zapadnog Balkana

Foto: Grad Mostar
Foto: Grad Mostar

Poslovni skup pod nazivom FESTIVAL ,,POWER OF SUSTAINABILITY 2023“ koji će se održati u Mostaru u periodu 21-22. septembra 2023. godine, predstavlja nastavak aktivnosti sa ciljem poslovnog umrežavanja u organizaciji Foreign Investors Council (Veća/Saveti stranih investitora) u Bosni i Hercegovini i Tehnološkog parka ,,Intera“ a pod pokroviteljstvom Grada Mostara, Ministarstva okoliša i turizma Federacije Bosne i Hercegovine i Ministarstva vanjske trgovine i ekonomskih odnosa Bosne i Hercegovine.

Ovogodišnje druženje imaće za cilj da okupi najvažnije aktere iz regije Zapadnog Balkana čiji su rad i aktivnosti institucija i organizacija iz kojih dolaze usmereni na jačanje saradnje sa svim zemljama u regiji, u svrhu povezivanja regionalne poslovne zajednice i promovisanja našeg regiona kao jedinstvene investicione i turističke destinacije.

Ovo će biti prvi po redu poslovni događaj ove vrste koji će se održati u Bosni i Hercegovini pod nazivom:

,,Izgradnja održive budućnosti Zapadnog Balkana“

pod motom:

Stvaranje održive zajednice kroz dijalog!

Polazna osnova ka zelenoj i digitalnoj tranziciji.

U prijatnoj atmosferi Hercegovine, a uz raznovrstan program, učesnici će tokom dvodnevnog druženja moći čuti veoma zanimljive govornike iz regije Zapadnog Balkana (Albanije, Bosne i Hercegovine, Kosova, Sjeverne Makedonije, Crne Gore i Srbije). Konferencija će okupiti učesnike iz poslovnog i političkog života regiona, te predstavnike međunarodne zajednice, organizacija, i poslovnih udruženja i komora.

Na konferenciji ćemo se baviti i veoma aktuelnim temama, poput zelene agende Zapadnog Balkana (promocija inicijativa za investicije u obnovljive izvore energije, uloga regulatora i zakonodavaca, iskustva privatnih investitora, način finansiranja projekata i povrata investicije, itd.), modela cirkularne ekonomije vezanim za upravljanje otpadom, te uspešnih primera kompanija vezano za obnavljanje i zaštite životne sredine, smanjenje zagađenja, kao poštovanje međunarodnih standarda i praksi, temama vezanim za elektromobilnost i budućnost transporta i smanjenja emisije CO2, kao i temom vezanom za održivi razvoj turizma u BiH i regiji. 

Verujemo da će bogat i sadržajan oficijelni program praćen brojnim druženjima koje uključuju obilazak prirodnih lepota u okolini Mostara „Power of Sustainability Festival 2023“ označiti odličnom platformom za razmenu najboljih poslovnih praksi, ali i za umrežavanje sa ključnim pojedincima iz zemalja Zapadnog Balkana. Mogućnosti za poslovne razgovore i povezivanja, biće omogućene kroz sastanke i brojne zajedničke aktivnosti, te neformalna druženja.

„Power of Sustainability Festival 2023“ izdvaja se od drugih sličnih događaja ne samo po važnosti tema i sadržaja, već predstavlja i jedinstvenu interaktivnu platformu za razmenu iskustava i mišljenja, kao i mesto susreta za poslovno umrežavanje renomiranih stručnjaka i eminentnih imena sa poslovne, društvene i političke scene regiona.

Ključne teme:

INVESTICIJE U ZELENU ENERGIJU – solarna i vetro energija, energija iz geotermalnih izvora

PRIMENA CIRKULARNE EKONOMIJE – menadžment otpada i njegovo energetsko iskorištavanje, obnavljanje prirodnih resursa

E-MOBILNOST – dekarbonizacija transportnog sektora s ciljem stvaranja čišće, zdravije i pristupačnije budućnosti

ODRŽIVOST U TURIZMU – ekološki, ekonomski i socio-kulturni aspekti razvoja turizma

Izvor: POWER OF SUSTAINABILITY FESTIVAL

Doneta uredba o načinu i uslovima za priključenje nelegalnih objekata na infrastrukturne mreže

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Unsplash (American Public Power Association)

Uredba o načinu, uslovima i postupku za privremeno priključenje na elektroenergetsku mrežu, gasnu mrežu i/ili mrežu daljinskog grejanja, vodovod i kanalizaciju nezakonito izgrađenih objekata, koja propisuje načine, uslove i postupke za to priključenje, usvojena je na sednici Vlade.

Uredbom je predviđeno da priključak za struju, vodu, kanalizaciju ili grejanje mogu da dobiju samo vlasnici kuća i stanova i članovi njihovih domaćinstava, koji su izgradnjom, odnosno kupovinom, trajno rešavali svoje stambeno pitanje i koji u njima žive i ova mogućnost se ne odnosi na poslovne objekte, niti na investitore koji su nelegalno gradili i objekte nisu priključili na komunalno infrastrukturu.

Pročitajte još:

Ovo priključenje je privremenog karaktera i ne utiče na utvrđivanje pravnog statusa objekta koji se priključuje na infrastrukturu.

Uredbom je propisano da vlasnik može da podnese zahtev za privremeno priključenje na sve infrastrukturne mreže koje su utvrđene ovim dokumentom ili na samo neku od njih, o čemu će se izjasniti u zahtevu za privremeno priključenje koje bude podnosio. Priključenje je moguće samo za jedan objekat, odnosno jedan stan istog vlasnika.

Građani koji žive u nelegalnim objektima moći će u roku od 30 dana, počevši od 15. septembra 2023. godine, da podnesu prijave za priključenje na struju, grejanje, vodu i kanalizaciju putem formulara koji će biti dostavljen opštinama.

Energetski portal

Zelena tranzicija i energetika veliki resurs za razvoj čitavog regiona

Foto-ilustracija: Pixabay (fabersam)
Foto: Emilija Jovanović

Srbija i ekonomije Zapadnog Balkana imaju veliki rudni potencijal i od strateške važnosti je da budu na mapi evropskih partnera, kao i da ovaj region postane deo jedinstvenog evropskog tržišta. O ovim važnim temama razgovarali su Dubravka Đedović, ministarka rudarstva i energetike i Marko Čadež, predsednik Privredne komore Srbije (PKS).

Đedović je naglasila da je energetska tranzicija zadatak svih nas i da je neophodna tesna saradnja države i privrede kako bi se odgovorilo na sve izazove koje ovaj proces donosi.

„Vrata Ministarstva uvek su otvorena za predloge i inicijative koje dolaze od privrede, jer verujem da je kvalitet naše saradnje presudan da bi naša privreda ojačala kapacitete kroz ispunjavanje evropskih standarda koji se tiču energetike i zaštite životne sredine. Ministarstvo i PKS treba da rade partnerski na promociji potencijala Srbije u energetici i rudarstvu, s obzirom na energetske potencijale i kritične mineralne sirovine kojima raspolažemo, a za koje već postoji značajno interesovanje investitora, pre svega iz zemalja Evropske unije. U procesu energetske tranzicije biće potrebne značajne investicije kako bismo postigli i veću energetsku sigurnost i prelazili na čistije izvore energije, pri čemu je važno i da se ispunjavanje evropskih standarda koji se tiču energetike i zaštite životne sredine ne odrazi negativno na konkurentnost naše privrede“, kaže ministarka, navodi se u saopštenju.

Pročitajte još:

Čadež je ukazao da Srbija i Zapadni Balkan imaju veliki potencijal kad je reč o kritičnim mineralnim sirovinama i da je od strateške važnosti da budu na mapi evropskih partnera, kao i da region postane deo jedinstvenog evropskog tržišta. Krajem avgusta, kako je najavljeno, očekuje se dolazak Rantum Capitala, investicionog fonda sa sedištem u Nemačkoj i organizacija konferencije na kojoj će biti predstavljeni potencijali i primeri dobre prakse domaćeg energetskog sektora.

On je iskoristio priliku i upoznao ministarku o planu PKS-a da organizuje Zelenu akademiju na temu cirkularne ekonomije, Mehanizma za prekogranično prilagođavanje ugljenika (CBAM), energetske efikasnosti, zelenog finansiranja i standarda koje će biti namenjene privrednicima kako bi zadržali konkurentnost i ispratili intenzivne promene u zakonodavstvu i poslovnom ambijentu Evropske unije u kontekstu zelene transformacije.

Takođe je bilo reči i o sistemu za trgovinu emisijama ugljenika u regionu Zapadnog Balkana, po uzoru na mehanizme koji već postoje u EU, gde bi kroz analize u budućnosti na evropskom i nacionalnom nivou trebalo da se dođe do modela koji bi bio primenjiv u zemljama regiona.

Energetski portal

Budućnost vode? Projekcije do 2050. godine

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Jedna četvrtina svetske populacije svake godine suočava sa izuzetno visokim nivoom nedostatka vode, često koristeći skoro svu dostupnu vodu. Najmanje polovina ljudi na svetu, što je skoro četiri milijarde ljudi, živi na mestima sa vrlo malo vode najmanje mesec dana svake godine, podaci su koje donosi Svetski institut za resurse.

Stanovništvo raste iz godine u godinu, temperature su sve više, zalihe vode sve manje, usled globalnog zagrevanja i suša, a od 1960. godine potražnja za vodom se više nego udvostručila. Osim porasta stanovništva i klimatskih promena, veći je i ekonomski rast, sve je više kompanija i preduzeća kojima je potrebna voda.

Pročitajte još:

Photo-illustration: Unsplash (Ninno JackJr)

Svetski institut za rezerve je na osnovu skale (koja se kreće od ektremnog opterećenja do niskog) ukazao na to koliko je visoko opterećenje vodenih resursa u preko 160 zemalja sveta, i ustanovilo 25 zemalja koje su pod najvećim pritiskom. Kada skala dođe do ektremnog nivoa opterećenja resursa koje neka zemlja poseduje, to znači da najmanje 80 odsto vodosnabdevanja zemlja već koristi.

Najugroženije zemlje na popisu, njih 25 koje su se našle u prvoj kategoriji ekstremnog rizika i opterećenja su: Bahrein, Kipar, Kuvajt, Liban, Oman, Katar, UAE, SA, Izrael, Egipat, Libija, Jemen, Bocvana, Iran, Jordan, Čile, San Marino, Belgija, Grčka, Tunis, Namibija, JAR, Irak, Indija i Sirija.

Srbija se na ovom popisu našla u 4. kategoriji, niže-srednjeg opterećenja (10-20 odsto iskorišćenosti), odnosno na 96. mestu.

Na Bliskom istoku i u Severnoj Africi 83 odsto stanovništva živi u oblastima sa veoma visokim vodenim opterećenjem, dok u Južnoj Aziji tako živi 74 odsto stanovništva. Do 2050. godine, predviđa se još milijardu ljudi koji će živeti u oblastima sa izuzetno visokim rizikom nedostatka vode, predviđa institut. 

Foto: Unsplash/Steve Huntington

Očekivanja su da će se količina vode koja se koristi u podsaharskoj Africi povećati za 163 odsto do 2050. godine, što je četiri puta brže od stope promena u Latinskoj Americi. 

Voda koja se koristi u međunarodnoj trgovini iz zemalja sa nižim srednjim dohotkom u zemlje sa visokim dohotkom sve više će doprinositi nestašici vode u zemljama sa niskim i nižim srednjim prihodima.

Održivo upravljanje vodom može smanjiti rizik od kriza i obezbediti dugoročnu sigurnost. Da bi se pospešilo održivo korišćenje, neophodno je investirati u infrastrukturu, edukovati građane o važnosti štednje vode, i uspostaviti efikasne vodopravne politike. Takođe, saradnja između zemalja može pomoći u razmeni najboljih praksi i resursa. U budućnosti, pravilna upotreba vode neće biti samo pitanje očuvanja, već i opstanka.

Energetski portal

Brdo ugljene prašine preko noći niklo kod Smedereva

Foto-ilustracija: Unsplash (Trung Nguyen)
Foto-ilustracija: Unsplash (Gerold Hinzen)

U selu Vranovo kod Smedereva, za kratko vreme, nastalo je veliko skladište ugljene prašine. Skladište se od pojedinih kuća nalazi na svega 10 metara, pa se meštani žale da vetar nanosi prašinu na kuće i ugrožava im zdravlje. Od nadležnih traže da se skladište što pre ukloni.

Zagađenje vazduha i zemljišta u Vranovu svakodnevna je tema. Divlje deponije, skladišta prašine, prvo je što se vidi kada se uđe u ovo smederevsko selo. Novo iznenađenje za meštane je bilo, kada je, kako kažu, preko noći niklo brdo ugljene prašine.

„To su navukli taj ugalj, odakle i šta je, to je za kratko vreme navučeno. Sad su bile ove oluje i kiše, to je isparenje i gušenje. Ja sam, da vam kažem iskreno, srčani bolesnik, meni to smeta, i ovo vreme, a kamo li ta prašina i sve ostalo“, kaže Dragoslav Milenković iz Vranova.

I drugi meštani kažu da u mestu ne može da se diše, prašina pada i na veš, a prozore zbog dece ne otvaraju.

Prema saznanjima lokalnog pokreta „Tvrđava“, skladište i otpad su u privatnom vlasništvu. Kako kažu, prvobitno je ova gomila skladištena u selu Zabrežje kod Obrenovca početkom jula, ali je nakon protesta meštana i intervencije republičkih inspekcijskih organa, zbog ugrožavanja životne sredine, ona izmeštena.

Pročitajte još:

Foto-ilustracija: Pixabay

„Rešenjem inspekcije je to izmešteno, kod nas. Znači, ispostavlja se da je Smederevo nekako sigurna kuća za svaki otpad u ovoj zemlji. Sa jedne strane, mi pričamo o šljaci, koja je baš tu, odmah preko puta, koja je industrijsko zagađenje. I odmah tu pored, sada imamo i neku ugljenu prašinu, neki ugalj, za koji ne znamo ni odakle potiče ni da li je opasan po zdravlje, jer pričamo o zdravlju građana, to je ključno“, rekao je Nikola Krstić iz pokreta „Tvrđava“.

Prema njegovim rečima, odmah su apelovali na građane da nadležni izađu na teren i da utvrde da li je reč o opasnom otpadu.

„To mora da se izmesti odatle, ne interesuje nas odakle tu, ko je vlasnik toga, ono što mi želimo je da se to izmesti odatle na adekvatno mesto, van naseljenog mesta“, rekao je Krstić.

Meštani najavljuju organizovano okupljanje, ukoliko se otpad uskoro ne izmesti.

„Mi imamo deponije sa svih strana, ali to sa ugljem, to je katastrofa. Mi smo spremni da preuzmemo neku akciju, dogovaramo se ovako, znamo da je bila inspekcija, ne znamo šta su doneli, treba da dođe republički, bio je ovaj opštinski. Ako se ne stopira to i ne iseli iz Vranova, izaći ćemo najverovatnije na ulicu“, kaže Novica Vasić iz Vranova.

Građani su i ovoga puta ostali uskraćeni za zvanično saopštenje nadležnih. U telefonskom razgovoru, iz gradske uprave su nam potvrdili da je inspekcijski nadzor u toku i da će problem biti rešen. Nije precizirano kada.

Izvor: RTS

Izložba povodom 75 godina rada Zavoda za zaštitu prirode Srbije

Foto: Ministarstvo zaštite životne sredine
Foto: Ministarstvo zaštite životne sredine

Multimedijalnom tematskom izložbom o prirodnoj baštini naše zemlje i njenoj institucionalnoj zaštiti, koja je svečano otvorena u galeriji SANU, obeležava se jubilej − 75 godina rada Zavoda za zaštitu prirode Srbije.

Izložbu su otvorili upravnik galerije SANU i akademik Zoran Petrović, direktorka Zavoda Marina Šibalić i državna sekretarka Ministarstva zaštite životne sredine Sara Pavkov.

,,Teritorija naše zemlje nesumnjivo spada u jedan od najznačajnijih uporišta biodiverziteta u ovom delu Evrope i zbog toga je izuzetno značajno da se aktivno bavimo njenom zaštitom“, istakla je Pavkov.

Kroz interaktivni pristup izložba prikazuje jedinstvene predeone vrednosti, kao i biodiverzitet i geodiverzitet prirodne baštine naše zemlje, u formi video prezentacija povezanih za geografskim prikazima zaštićenih područja i vrsta.

Direktorka Zavoda Marina Šibalić ukazala je na značaj rada Zavoda u proučavanju i očuvanju prirodnih bogatstava Srbije.

Izložba je otvorena za posetioce do 2. septembra.

Energetski portal

EU donosi nova pravila o održivim baterijama

Foto-ilustracija: Unsplash (Frank Wang)
Foto-ilustracija: Unsplash (kumpan-electric)

Uredba o baterijama je set novih pravila u Evropi čiji  je cilj da se smanji ugljenični otisak baterija, koristi manje toksičnih hemikalija i zahteva manje sirovina izvan EU. Uredba je prvi deo evropskog zakona koji sagledava ceo životni ciklus proizvoda, uključujući odakle dolazi, kako je napravljen, kako se koristi i kako se reciklira.

Baterije su ključno sredstvo za zelenu promenu, podržavaju održivi transport i pomažu svetu da postane klimatski neutralan do 2050. godine. Počevši od 2025. godine, Uredba će postepeno dodavati zahteve za izveštavanje, klase performansi i maksimalna ograničenja ugljičnog otiska električnih automobila, lakih prevoznih sredstava i industrijskih baterija za raznoliku upotrebu. Uredba će obezbediti da baterije koje se prodaju na jedinstvenom tržištu EU mogu imati samo minimalnu potrebnu količinu opasnih hemikalija, a sprovodiće se redovno praćenje zabrinjavajućih supstanci koje se koriste u baterijama, navodi se na sajtu Evropske komisije.

Pročitajte još:

Foto-ilustracija: Unsplash (Vlad Tchompalov)

Nov zakon zahteva od kompanija da pronađu, izbegavaju i bave se društvenim i ekološkim rizicima u vezi sa kupovinom, preradom i prodajom sirovina kao što su litijum, kobalt, nikl i prirodni grafit. Fokus će sada biti na tome kako se zakon koristi u državama članicama i pisanju podzakonskih akata koji daju konkretnija pravila.Ovo će osigurati da se vredni materijali povrate i vrate na tržište kada dođu do kraja svog korisnog veka trajanja.

Direktiva o baterijama, koja se kontroliše na nivou EU od 2006. godine, ažurirana je u decembru 2020. zbog promena u ekonomiji, tehnologiji, tržištima i korišćenju baterija. Očekuje se da će broj ljudi kojima su potrebne baterije brzo rasti, pri čemu bi EU potencijalno mogla da ispuni 17 odsto tog rasta.

Počevši od 2025. godine, postojaće fazno uvođenje standarda za efikasnost reciklaže.

Energetski portal

Narod odlučuje da li će se u Ekvadoru nastaviti eksploatacija nafte

Foto-ilustracija: Freepik (wirestock)
Foto-ilustracija: Freepik (wirestock)

Prvi put narod Ekvadora dobio je priliku da na referendumu odluči o tome da li će se u Nacionalnom parku Jasuni u području gde se spajaju Amazon, Andi i Ekvator, nastaviti sa vađenjem nafte od strane naftnih kompanija ili će biti prekinuto.

Nakon prebrojanih 90 odsto glasačnih listića, oko 60 odsto dalo je podršku zaustavljanju bušenja, odnosno oko 40 odsto je podržalo nastavak, pišu svetski mediji.

Ispod površine ovog zemljišta nalaze se najveće rezerve nafte u Ekvadoru, zbog čega treba doneti odluku da li je vrednije zaštititi ekositeme koji su već degradirani, a koji su ključni u borbi protiv klimatskih promena ili su važnije dobiti od iskopavanja ovog resursa.

Pročitajte još:

Nacionalni park Jasuni proglašen je za najraznovrsnije mesto na planeti kada je reč o biodiverzitetu. Podaci pokazuju da na samo jednom hektaru šume u ovom predelu ima preko 600 različitih vrsta drveća, a ukupne procene su na preko 2.000 različitih vrsta. Određeno drveće dostiže visinu i do 50 metara.

Tu je dom pronašlo preko 250 vrsta riba i 600 vrsta ptica, kao i preko 100.000 različitih vrsta insekata po hektaru pronašlo, a treba pomenuti da su to učinile i mnoge endemske vrste, među kojima je preko 40 vrsta kičmenjaka i preko 200 biljnih vrsta.

Ovo područje nastanjuje 12 vrsta majmuna, među kojima se posebno ističe najmanja vrsta majmuna na svetu, koja je velika atrakcija za turiste.

Fauna je toliko raznovrsna da se ovde nalaze kako jaguari, pume i papagaji, tako i rižičasti delfini, morske krave, ali i anakonda.

Energetski portal

Apel građanima da ne pale travu i nisko rastinje na otvorenom prostoru

Photo-illustration: Pixabay
Photo-illustration: Pixabay

Sektor za vanredne situacije Ministarstva unutrašnjih poslova apelovao je na građane da ne pale travu i nisko rastinje na otvorenim područjima, u šumi i po obodima šuma, zbog opasnosti širenja požara koji može da ugrozi živote građana i nanese veliku materijalnu štetu.

Načelnik Operativnog centra Sektora za vanredne situacije MUP-a Milan Kocić upozorio je na to da se požari na otvorenom vrlo brzo šire, naglasivši da je loženje vatre u blizini šuma, kao i spaljivanje strnih useva, trave i niskog rastinja strogo zabranjeno Zakonom o zaštiti od požara, kao i da za takvo činjenje postoje adekvatne novčane kazne.

On je istakao da je, prema najavama Republičkog hidrometeorološkog zavoda, pred nama period veoma toplog i suvog vremena koje pogoduje nastanku i razvoju požara na otvorenom prostoru.

,,Ovi požari se veoma brzo šire, mogu biti opasni po zdravlje i živote naših građana, a takođe mogu i da prouzrokuju veliku materijalnu štetu’’, poručio je Kocić.

Prema njegovim rečima, inspekcijske službe Sektora za vanredne situacije i drugih linija rada Ministarstva unutrašnjih poslova će u ovom periodu pojačati inspekcijski nadzor, kako bi sprečili nastanak ovih požara.

Na periferiji Niša juče je izbio požar, a vatrogasne ekipe su na terenu gasile rastinje koje je gorelo, pišu Južne vesti.

Zbog ovakvih situacija, načelnik je poručio građanima da, ukoliko primete ovakve požare, odmah obaveste najbližu vatrogasno-spasilačku jedinicu na broj 193.

Energetski portal

U narednom periodu odjava afričke kuge svinja na području 10 opština

Foto-ilustracija: Unsplash (Christina Warner)
Foto-ilustracija: Unsplash (Pascal Debrunner)

U Vladi Republike Srbije je održana sednica Operativnog štaba za sprečavanje, suzbijanje i iskorenjivanje zarazne bolesti afričke kuge svinja (AKS) kojoj su pored predstavnika Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede prisustvovali i predstavnici struke, policije, vojske i svih drugih relevantnih institucija.

Operativni štab, na kome je predsedavala ministarka poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Jelena Tanasković, diskutovao je o merama i zaključcima donetim na prethodnoj sednici, trenutnoj situaciji na terenu kao i o narednim koracima koji će biti sprovedeni u cilju suzbijanja ove bolesti.

Na sednici su izneti najnoviji podaci prema kojima je do sada ukupno na 1.860 gazdinstava na teritoriji 45 opština, u 14 upravnih okruga (Pčinjski, Braničevski, Pomoravski, Podunavski, Moravički, Južnobanatski, Borski, Srednjebanatski, Zaječarski, Sremski, Šumadijski, Južnobački, Mačvanski i Grad Beograd) potvrđeno 2.236 slučaja AKS kod domaćih svinja, od čega je 2.181 uginulih svinja, navodi se u saopštenju.

U zaraženim gazdinstvima izvršena je eutanazija 30.045 svinja sa neškodljivim uklanjanjem i dezinfekcijom gazdinstva.

Pročitajte još:

“Na osnovu sprovedenog nadzora i dijagnostičkih ispitivanja na Afričku kugu svinja, a u skladu sa zakonskim propisima, stečeni su uslovi da se bolest tokom ove nedelje odjavi na području 10 opština u 28 žarišta”, dalje se navodi.

Prema poslednjem izveštaju iznetom na sednici Štaba, potvrđeno je prisustvo AKS na velikoj farmi, ali zahvaljujući brzoj intervenciji nadležnih službi na terenu preduzete su sve mere. Od ukupno 20.000 svinja na farmi, u svim objektima i sobama u kojima je utvrđen virus hitno je eutanazirano 796 grla, a uginule su 302 svinje.

Biosigurnosne mere na farmi su na visokom stepenu, a unutrašnja organizacija poslova i radne snage je odvojena za svaki objekat pojedinačno čime se smanjuje mogućnost prenošenja virusa unutar farme.

Svi prisutni članovi Operativnog štaba su izneli svoj stav o trenutnom stanju i svako iz svog domena je predložio potencijalne korake za dalje unapređenje prevencije bolesti.

Energetski portal

Kakvi su izgledi globalnog tržišta električne energije

Foto-ilustracija: Unsplash (Murat Onder)
Foto-ilustracija: Pixabay (AJS1)

Najnoviji izveštaj o tržištu električne energije predviđa da će globalna potražnja za električnom energijom usporiti ove godine zbog globalne energetske krize i usporavanja ekonomije.

Izveštaj Međunarodne agencije za energiju predviđa pad potrošnje energije od dva odsto u SAD-u, tri odsto u Japanu i tri odsto u EU. Ukupna potražnja za električnom energijom mogla bi da padne na najniži nivo u poslednjih 20 godina, međutim, već sledeće godine moglo bi da dođe do snažnog skoka.

Očekuje se da će potrošnja energije u EU pasti na nivoe koji nisu viđeni od 2002. prvenstveno zbog naprednih ekonomija koje se trenutno bore sa promenama na energetskom i ekonomskom tržištu.

Pročitajte još:

Foto-ilustracija: Pixabay (wilkernet)

Takođe, potražnja za energijom širom sveta ove godine porašće za nešto manje od dva odsto, ali ako se svetska ekonomija poboljša, rast potražnje će se ponovo povećati 2024. dostižući 3,3 odsto. Porast globalne potražnje za električnom energijom povezan je sa različitim procesima, pre svega elektrifikacijom, ali i zbog ekonomija u razvoju. Pod tim se pre svega misli na kinesku potražnju, i potražnju Indije, gde se očekuju znatno više cifre od proseka koji je imala ranijih godina.

Količina energije proizvedene iz fosilnih goriva smanjiće se u naredne dve godine, i očekuje se da će električna energija proistekla iz ovih izvora znatno opasti.

Preduzeća u EU koja koriste mnogo energije još se nisu oporavila od pada proizvodnje u prošloj godini, pri čemu je skoro dve trećine neto smanjenja potrošnje električne energije u 2022. došlo od preduzeća koja su koristila mnogo energije i morala da se nosi sa većim cenama energenata.

Energetski portal

Novi infrastrukturni projekti unapređuju pristup Zlatiboru

Foto-ilustracija: Unsplash (Gorana B)
Foto-ilustracija: Unsplash (Alex Kalinin)

Zlatibor, jedna od najposećenijih planinskih destinacija u Srbiji, uskoro će dobiti obilaznicu koja će olakšati pristup planini, ali će i omogućiti lakši prolaz za one koji se ne zaustavljaju u ovom turističkom centru. Tokom poslednje posete gradilištu, ministar građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture istakao je da je trenutno u izgradnji 1,6 km obilaznice koja će biti povezana s auto-putem Požega – Kotroman. Nakon ovog dela, planirana je izgradnja još jednog kilometra.

Ove godine, Vlada Srbije je izdvojila 450 miliona dinara za ovaj projekat, a sredstva ulaže i opština Čajetina. Kada obilaznica bude gotova, saobraćaj bi trebalo da bude efikasniji i za preusmeravanje, ali će se poboljšati i kvalitet vazduha, te zaštita životne sredine u regiji.

Pročitajte još:

Foto-ilustracija: Pixabay

Osim obilaznice, planirana je rekonstrukcija 15 km magistralnog puta prema Crnoj Gori, od Čajetine do Borove glave, počevši ove jeseni, saopšteno je na sajtu resornog ministarstva.

U saradnji s opštinama Čajetina i Priboj, ministarstvo planira uspostavljanje gondole između Tornika i Pribojske banje, koja će povezati turističke atrakcije i doprineti jedinstvenoj turističkoj ponudi regije.

Ministar je najavio gradnju brze saobraćajnice od Nove Varoši do Duge poljane koja će dodatno povezati ovu oblast s budućim auto-putem ka Crnoj Gori, ističući značaj zajedničkog rada državei lokalnih samouprava na ovim projektima.

Energetski portal

Poziv evropskim kompanijama sa cirkularnim rešenjima za zaustavljanje gubitka biodiverziteta

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Unsplash (David Marcu)

Finski Inovacioni fond Sitra raspisao je poziv za evropske kompanije sa rešenjima za zaustavljanje gubitka biodiverziteta koristeći principe cirkularne ekonomije. Prijave će biti otvorene do 30. septembra 2023. godine i vrše se preko onlajn formulara, koji je dostupan ovde.

Izabrane kompanije naći će se na novoj listi, čija je svrha da pruži praktične primere na koji način problem gubitka biodiverziteta može da se reši pomoću kružnih rešenja kompanje, koje istovremeno uključuje uspešno poslovanje.

Nakon što se lista bude formirala, biće objavljena na Svetskom forumu cirkularne ekonomije (WCEF).

Pročitajte još:

Kompanije koje se budu našle na listi, dobiće priliku da predstave svoju priču međunarodnoj publici na Svetskom forumu cirkularne ekonomije 2024. godine, a pored toga, biće među prvima koji će dobiti priliku da pokažu kako kružna rešenja mogu da se koriste za generisanje poslova, rešavanje problema kupaca, uključujući istovremeno ubražavanje gubitka biodiverziteta. Na kraju, naučiće da prepoznaju i saopšte na koji način njihova kružna rešenja mogu da poboljšaju biodiverzitet.

Za prijavu se traže kompanije koje imaju najveći uticaj na prirodu, posebno one koje se bave proizvodnjom hrane i tekstila, kao i one u sektorima poljoprivrede, građevinarstva i šumarstva, navodi se na zvaničnom sajtu Finskog Inovacionog fond Sitra.

Više o kriterijumima izbora pročitajte ovde

Energetski portal

U PKS počeo drugi ciklus obuka za energetsku efikasnost u stambenim zgradama

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Unsplash (darya-jum)

Ekspertskom obukom trenera, u Privrednoj komori Srbije započeo je drugi ciklus treninga  na temu  „Uloga upravnika i lokalne zajednice u programu energetske sanacije stambenih zgrada’’, koji su namenjeni  profesionalnim upravnicima zgrada. Obuke realizuje Privredna komora Srbije u saradnji sa Američkom agencijom za međunarodni razvoj (USAID) u okviru USAID-ovog projekta „Bolja energija’’.

„Ekspertska obuka trenera obuhvata pripremu projekta iz oblasti energetske efikasnosti i obnovljivih izvora energije u zgradarstvu. Polaznici će kroz ovaj ciklus obuka steći nova znanja o korišćenju softverskih alata za razvoj projekata energetske efikasnosti (EE), nabavkama, finansijskim alatima i analizama, kao i izradi studija slučaja za primenu obnovljivih izvora energije u stambenim zgradama, pripremi i realizaciji projekata u ovoj oblasti“, kaže Ivana Kovačević, rukovodilac Centra za edukaciju Privredne komore Srbije.

Pročitajte još:

Ističe da je prethodne obuke završilo oko 400 profesionalnih upravnika, opštinskih energetskih menadžera i službenika lokalnih samouprava zaduženih za stambena pitanja, kao i da će u ovom ciklusu obuka, posebna pažnja biti posvećena rodnoj ravnopravnosti i socijalnoj inkluziji.

Aleksandra Stanivuković, vođa tima za energetsku efikasnost pri USAID-ovom projektu „Bolja energija“ kaže da je ovaj projekat usmeren na poboljšanje energetske efikasnosti u višestambenim zgradama na opštinskom nivou, kao i na povećanje korišćenja energije iz obnovljivih izvora u Srbiji. Ističe da je odziv i zainteresovanost polaznika za prvi krug obuka bio iznad očekivanja, kao i da se nada nastavku saradnje i novim aktivnostima na projektu.

Drugi krug obuka biće realizovan od 5. do 14. septembra u Beogradu, Somboru, Novom Sadu, Zaječaru, Nišu, Kragujevcu i Užicu.

Izvor: PKS

Uspešno sprovedene aukcije za vetroelektrane

Photo-illustration: Pixabay (makunin)
Foto-ilustracija: Unsplash (Arteum Ro)

Srbija će tokom petnaestogodišnjeg važenja ugovora pobednika aukcije za vetroelektrane prihodovati između 240 i 600 miliona evra samo na osnovu razlike između ostvarene i tržišne cene električne energije, saopštilo je Ministarstvo rudarstva i energetike.

Prosečna cena ostvarena na aukciji za vetar iznosi približno 68 evra po megavat-času, dok je trenutna tržišna cena električne energije oko 110 evra po megavat-času.

S obzirom na to da pobednici na aukciji plaćaju državi razliku između tržišne i ponuđene cene, prema svim kredibilnim dugoročnim projekcijama cena električne energije, Srbija će samo po tom osnovu prihodovati između 240 i čak 600 miliona evra u narednih 15 godina. Prema trenutnim projekcijama, 2026. godine to će iznositi oko 60 miliona evra.

Pročitajte još:

Pobednici na aukciji obavezuju se da ulože više od milijardu evra u različite delove Srbije u naredne dve do tri godine, što je izuzetno važno za građevinsku industriju i razvoj opština u kojima će se projekti realizovati, odnosno za celokupnu srpsku ekonomiju.

Aukcije Ministarstva rudarstva i eneretike su najveće aukcije sprovedene u ovom regionu do sada, a rađene su po modelu koji je primenjen u Nemačkoj i Velikoj Britaniji, gde je najviše zelenih kapaciteta izgrađeno u poslednjih 10 godina.

Pobednici na aukcijama su kompanije iz Izraela, Kine, SAD, UAE, Finske, od kojih su neke kotirane na svetskim berzama, ali i Srbije.

Ovo su prve aukcije u okviru Trogodišnjeg plana sistema podsticaja, koji je usvojila Vlada Srbije, a koji predviđa dodelu tržišnih premija za 1.300 megavati za proizvođače iz obnovljivih izvora energije u naredne tri godine.

Energetski portal

Uklanja se opasan otpad iz fabrike „Viskoza“ u Loznici, najveći deo biće odvezen u zemlje EU

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Unsplash (Ilja Nedilko)

Ministarstvo zaštite životne sredine počelo je u junu uklanjanja opasnog otpada iz fabrike „Viskoza“ u Loznici, a sa ciljem da se u tom gradu reše višedecenijski ekološki problem. Građane najviše raduje činjenica da će odavde konačno biti odvezena voda kontaminirana ugljen disulfidom, izuzetnom opasnom i zapaljivom materijom zbog koje je bilo brojnih problema i po živote ljude i po životnu sredinu.

Procenjuje se da je u krugu nekadašnje „Viskoze“ u Loznici više od 2.000 tona opasnog otpada. Najveći deo pronađen je u objektima u zatvorenom, a manji se nalazi na nekoliko lokacija na otvorenom u krugu fabrike. Ceo proces uklanjanje opasnog otpada iz „Viskoze“ započet je početkom juna po nalogu Ministarstvo zaštite životne sredine.

Najpre se radilo na uređenju terena, s obzirom na to da su svi objekti, pogoni, nekadašnje fabrike u potpunim ruševinama, a da je ceo prostor obrastao u visoku travu.

Proces uklanjanje opasnog otpada sprovode timovi obučenih ljudi koji poštuju najviše standarde bezbednosti kako bi ceo ovaj proces bio u potpunosti bezbedan i po ljude i po zaštitu životne sredine.

Pročitajte još:

Otpad se smešta u specijalizovane kanistere, a potom odvozi u skladišta gde će biti zbrinut do njegovog konačno uništenja i uklanjanja. Najveći deo otpada, kažu nadležni, biće odvezen u zemlje Evropske unije, a deo će ostati u našoj zemlju.

Građane Loznice, najviše raduje podatak da će odavde biti odvezena i voda koja je kontaminirana ugljen disulfidom, izuzetnom opasnom i zapaljivom materijom zbog koje je bilo brojnih problema.

„Značajno je iz razloga bezbednosti i zdravlja ljudi svakako, jer ovo je jedan istorijski problem, istorijski otpad koji je već godinama već na ovom prostoru. Sumporna kiselina, ugljen disulfid, natrijum hlorid, cink sulfat, to su samo neki od opasnih materija koje poseduju, a poseduje ih ‘Viskoza’ još“, kaže Miroslav Mijatović iz Udruženja građana „Pakt“.

Proces uklanjanja opasnog otpada iz kruga nekadašnje „Viskoze“ trebao bi da bude završen u naredna četiri meseci, ali nadležni kažu, da će se prevashodno voditi računa o zaštiti zdravlja ljudi i životne sredine.

Izvor: RTS