Home Blog Page 124

Gradski menadžer: Razmotrićemo predlog o poskupljenju grejanja

Foto-ilustracija: Pixabay (ri)
Foto-ilustracija: Pixabay (analogicus)

„Beogradske elektrane“ su donele odluku o poskupljenju cene grejanja kaže Miroslava Čučković, gradski menadžer i dodaje da će se nadležni o tome uskoro izjasniti.

On je gostujući u Beogradskoj hronici RTS-a izjavio su „Beogradske elektrane“ na nadzornom odboru 25. jula donele odluku o poskupljenju.

“Odluka je zasnovana na činjenici da su poskupeli struja i gas, poskupeo je i repromaterijal za obnovu toplovoda širom Beograda. Taj iznos je jednocifren i on je šest odsto. Njihov zahtev je od 1. septembra da bude povećanje cene. Mi ćemo se o tome izjasniti u najskorijem periodu, ali mislimo da je taj zahtev opravdan i prosečna cena bi u tom slučaju za jedan prosečan stan u Beogradu od 60 kvadrata skočila 458 dinara mesečno“, dodaje Čučković.

Dodaje da nijedno preduzeće nije tražilo povećanje cene osim „Beogradskih elektrana“. Kako je istakao najvažnije je da „sačekamo ovu grejnu sezonu spremni“.

Prema njegovim rečima kapaciteti su puni, te i da je prethodna sezona donela uštede, zbog blage zime.

Energetski portal

EU: Koliko izdvajaju države za istraživanje i razvoj

Photo: Pixabay
Foto-ilustracija: Unsplash (dstudio-bcn)

Ukupna podrška iz budžeta za istraživanje i razvoj u EU u 2022. iznosila je 117.368 miliona evra, što je 0,74 odsto BDP-a. Ovo je bilo povećanje od 5,4 odsto u odnosu na izdvojen novac 2021. godine – 111.393 miliona evra.

Ukoliko uporedimo sa 2012. godinom, to je povećanje od 49,2 odsto s obzirom na izdvojenih 78.656 miliona evra deset godina ranije, podaci su statistike GBARD (Government Budget Allocation for Research and Development) koju je objavio Eurostat.

U poređenju sa 2012. kada je 178,5 € izdvajano u proseku po osobi, izdvajanja iz budžeta vlade za istraživanje i razvoj na nivou EU iznosila su 262,7 € 2022. godine, što je povećanje od 47,2 odsto. Luksemburg je imao najveća izdvajanja (661,6 evra po osobi), a zatim slede Nemačka (517,6 evra) i Danska (529,1 evra).

S druge strane, Letonija – 49,6 evra, Bugarska – 27,3 evra i Rumunija – 17,6 evra, imale su najniža izdvajanja iz budžeta za istraživanje i razvoj po osobi u EU.

Pročitajte još:

Sve zemlje EU povećale su svoja budžetska izdvajanja za istraživanje i razvoj između 2012. i 2022. godine. Zemlje sa najvećim procentualnim dobitkom bile su Grčka (129 odsto sa 66,0 evra na 151,2 evra) i Letonija (208 odsto sa 16,1 evra po osobi u 2012. na 49,6 evra u 2022). U istom periodu, Švedska je zabeležila najmanji procentualni rast (4 odsto sa 377,7 evra na 391,6 evra).

Ukoliko pogledamo države van EU, Švajcarska, Island i Norveška imale su najviši stopu ulaganja po glavi stanovnika, u poređenju i sa ostalima.

Energetski portal

Priroda na udaru: Stručnjaci primorani da odobre izgradnju brane koja ugrožava prirodu

Foto-ilustracija: Unsplash (Ryan Lara)
Photo-ullustration: Pixabay

U klisuri reke Ribnice, kod Mionice, žive mnoge zaštićene vrste – ptice, sove, ribe i slepi miševi. Ipak, na ovom mestu država planira izgradnju brane koja će ih sve ugroziti. CINS otkriva kako su stručnjaci za prirodu bili primorani da odobre gradnju.

Kada se skrene sa glavnog puta koji vodi ka Divčibarama od mioničkog sela Brežđe, nastavi se nekih pet minuta nizbrdo. Put je krivudav, a okolo je zeleno prostranstvo livada i šuma. Tako se dolazi do klisure reke Ribnice.

Reč je o planinskoj reci, koja je uglavnom plitka, ali zna da napravi i velike probleme kada su obilne kiše pa se reka izlije. Tada su ugrožena ne samo okolna mesta, nego i kolubarski kraj jer se Ribnica uliva u Kolubaru.

Klisura je okružena šumovitim brdima, a njenu tišinu „kvare“ jedino zvuci ptica i insekata iz nepokošene trave. I reka što žubori.

U njoj se kupaju deca čija je kuća 30 metara dalje. Njihov otac, Branko Urošević, nosi nadimak po njoj – svi ga zovu Bane Reka.

„Ja sam rođen ovde. Pradeda mi je došao ovde. Ovde je nekad bila vodenica, ali pradeda se doselio početkom tridesetih“, pokazuje Branko svoj mali raj – domaćinstvo staro skoro sto godina.

Međutim, pitanje je koliko će dugo još moći tu da bude.

Foto-ilustracija: Pixabay (Couleur)

Još dok je bio dete, osamdesetih godina prošlog veka, govorilo se da će država izgraditi branu na Ribnici i potopiti deo klisure. Tako bi se svaki sledeći put prilikom velikih kiša voda skupljala u veštačkom jezeru i ne bi plavila okolna mesta.

Ipak, godinama nakon toga Branko ništa nije čuo o ovim planovima. Tačnije do pre tri, četiri godine. Tada su mu, kako kaže, prvo upali neki geometri da mere, pa je onda došao neki čovek iz Opštine i rekao da mere za branu. Zvali su ih i da u Opštini vide plan šta će se otprilike potapati. Ali te priče se pojavljuju, pa nestanu.

Kaže da se zbog njih svaki put štrecne, ali se trudi da o gradnji brane i mogućem iseljenju ne razmišlja.

Ono što Branko ne zna je da se oko brane već vodila velika bitka. I da je priroda izgubila.

Pročitajte još:

Brana ugrožava prirodu

Geograf Sava Simić je 2016. godine radio u Zavodu za zaštitu prirode Srbije kada se na njegovom stolu našao projekat izgradnje brane na Ribnici i pravljenje veštačkog jezera.

Pred njim je bila odluka – da li da odobri dokument koji određuje na koji način će se graditi brana i jezero, takozvani Plan detaljne regulacije ili da ga odbije. Ako ga odbije, brana ne bi mogla da se gradi na tom mestu.

Foto-ilustracija: Pixabay

Međutim, ova odluka nije bila laka.

Namena brane nije loša, ali na mestu klisure Ribnice se nalaze brojne zaštićene vrste životinja.

U plitkoj vodi love ptice vodenkos, vodomar, potočna i bela pliska. Svoj plen u obližnjim pećinama pronalazi velika ušara, krupna vrsta sove koja naseljava i klisure. U pećinama borave slepi miševi, a u reci živi balkanski vijun – mala, duguljasta riba. Sve ove životinje su zaštićene kako bi se sprečilo njihovo izumiranje.

Simić je želeo da konsultuje druge kolege iz Zavoda, ukupno njih petoro.

Nakon toga je doneo odluku – nije bio za gradnju brane na tom mestu. Smatrao je da bi ona imala „višestruki negativan uticaj na ukupne prirodne vrednosti klisure (doline) reke Ribnice“.

Međutim, odluku je uskoro morao da promeni.

Iz dokumentacije do koje je došao CINS vidi se da je na to bio primoran.

Preokret

Na Simićevu odluku se žalila Opština Mionica koja je navela da im je Zavod još 2006. godine odobrio Prostorni plan u kojem je, između ostalog, planirana i izgradnja ovog veštačkog jezera.

Dušan Mijović tadašnji načelnik Odeljenja za geodiverzitet i Simićev nadređeni, smatrao je da je njihova žalba opravdana.

Foto-ilustracija: Unsplash (Dylan Luder)

Simić nije želeo da pristane na ovo. Zajedno sa timom stručnjaka, s kojima se ranije konsultovao, smatrao je da je doneta pravilna odluka. Od te 2006. godine do trenutka kada je on odlučivao je prošlo deset godina. U tom periodu je jedan deo klisure postao deo mreže ekološki značajnih područja.

Rok za odgovor na žalbu je isticao. Mijović je urgirao da Simić preinači odluku u naredna dva dana.

Iako mu je gradnja brane i jezera bila neprihvatljiva, Simić je istog dana doneo novo rešenje kojim je omogućena njihova izgradnja. Iz njegove beleške, u kojoj opisuje pritiske, vidi se da je mišljenje stručnjaka u ovom slučaju zanemareno:

„Utisak je da se niti jedan argument koji je doveo do ovog preokreta nije ticao aspekta zaštite prirode, odnosno stručnog rada i argumenata saradnika Zavoda“.

Rastko Ajtić, jedan od kolega sa kojima se Simić konsultovao, sada docent Univerziteta u Kragujevcu, za CINS kaže da je u ovom slučaju struka pobeđena. Objašnjava da je još za vreme ledenog doba u klisuri Ribnici, zbog specifičnih uslova, omogućila da se očuvaju razne vrste biljaka i životinja. Zbog toga se na nju gleda kao na rasadnik za ugrožene vrste i smatra se neprikosnovenom za očuvanje:

„Ako se držimo zakona i osnovnih bioloških principa tu ne treba ništa raditi“.

Zbog svega ovoga je razočaran:

„Radili ste nešto i pitate se zašto ste to radili i ono osnovno pitanje ’zašto sam se ja to školovao’“.

Sava Simić nije odgovorio na mejl koji smo mu poslali, dok njegovi bivši saradnici nisu želeli da nam daju njegov broj telefona. Do Dušana Mijovića smo pokušavali da dođemo preko ljudi iz Zavoda za zaštitu prirode, kao i njegovih saradnika iz Nacionalnog parka Đerdap, međutim niko od njih nije hteo da nam da njegov broj. Kontaktirali smo ga i preko Fejsbuka, ali nam na poruku nije odgovorio.

Iz Zavoda za zaštitu prirode kažu da je odluka doneta u skladu sa zakonom. S druge strane, nisu želeli da komentarišu Mijovićevo insistiranje da Simić promeni odluku s obzirom obojica više nisu zaposleni u toj instituciji.

Ceo tekst pročitajte OVDE

Izvor: CINS

Srbija prepoznaje važnost očuvanja prirodne baštine

Foto-ilustracija: Wikipedia (Una Marinkovic)
Foto: Wikipedia (Milorad Dimić MD)

U Gadžinom Hanu otvoren je naučni seminar posvećen Suvoj planini, jednom od najdragocenijih prirodnih resursa naše zemlje.

Tom prilikom, ministar bez portfelja u Vladi zadužen za koordinaciju aktivnosti i mera u odnosima sa dijasporom, Đorđe Milićević, rekao je da je ovaj seminar prilika da se dublje razume važnost očuvanja ovog područja i nauči kako da pravilno balansiramo između turističke aktivnosti i zaštite prirode.

,,Suva planina nam pruža priliku da pokažemo kako možemo harmonično koegzistirati sa prirodom, negujući je dok istovremeno omogućavamo održiv razvoj zajednice’’, rekao je Milićević.

On je istakao da Vlada Srbije prepoznaje važnost očuvanja prirodne baštine, kao i stvaranje održivih turističkih destinacija, te stoga ulaže napore u izgradnju infrastrukture koja će omogućiti posetiocima da uživaju u prirodnim lepotama, ali isto tako i da je ne naruše.

Pročitajte još:

Ovaj predeo krase planinski vrhovi Trem čija nadmorska visina iznosi 1810 metara, zatim Mosor usponom od 985 metara nadmorne visine i Sokolov kamen od 1525 metara nadmorske visine.

Njeni posetioci mogu da uživaju u pešačkim turama, koje ipak nisu preporučljive za one koji nisu u dobroj kondiciji. Takve staze jesu Bojanine vode – Trem čija je dužina 15 kilometara, zatim Bojanine vode – Sokolov kamen – Trem dužine 21 kilometar i Kosmovac – Pasarelo – Preslap čija dužina iznosi 19,5 kilometara.

Izuzetno bogata šumama i ostalim biodiverzitetom, ona predstavlja zaštićeno područje. Specijalni rezervat prirode Suva planina dom je raznolikim vrstama, među kolima su surog orao, divlja svinja, vuk, srna i jelen. Kada je reč o flori i bogatstvu šuma, na ovom području nalaze se šume hrasta lužnjaka, šume vrbe i topole kao i šume smrče, a treba istaći i Pančićevu kandilku.

Energetski portal

Poplavni talas iz regiona stiže u Srbiju za četiri dana, imamo vremena da reagujemo

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Unsplash (Max LaRochelle)

Dramatične slike poplava stižu iz Slovenije, dok u Hrvatskoj reke beleže rekordne vodostaje. Klimatolog Vladimir Đurđević rekao je za RTS da će talas visokog vodostaja stići u naredna četiri dana u Srbiju. Sava je velika reka, poplavni talas dugo putuje, imamo vremena da reagujemo, napomenuo je Đurđević. Nivo Save u Beogradu porašće za dva metra, ali smo daleko od nivoa koji se smatra pripremom za odbranu od poplava, rekao je Đurđević.

Još se sanira šteta, popravljaju polupani prozori, rasklanjaju oborena stabla, raščišćava blato i mulj posle nevremenena, koje je proteklog vikenda protutnjalo našom zemljom, i juče posle podne novim pljuskovima praćenim vetrom. Reke u Hrvatskoj beleže rekordne vodostaje.

Gostujući u Jutarnjem programu RTS-a, klimatolog Vladimir Đurđević rekao je da će talas visokog vodostaja stići u Srbiju u naredna četiri dana.

„Mislim da će nivo Save u Beogradu porasti za dva metra, ali smo daleko od nivoa koji se smatraju pripremom za odbranu od poplava, od redovne i vanredne odbrane od poplava“, kaže on.

Dodaje da imamo dovoljno prostora u rečnom koritu da primimo i više vode nego što će doći za četiri dana. „Kad će biti vrh talasa visokog vodostaja je pitanje, ali će u narednih šest-sedam dana da se smiri situacija“, napominje klimatolog.

Pročitajte još:

Foto-ilustracija: Unsplash (Johannes Plenio)

Objašnjava da Sava na svom toku ima više retenzija, odnosno mesta gde može voda da se ispusti, neki put planski, a neki put to priroda sama radi.

Te retenzije mogu da prikupe veliku količinu vode i da smanje poplavni talas u trenutku kada dođe do Beograda ili kada bude kod Šapca i Sremske Mitrovice.

„Nije situacija toliko kritična da budemo posebno zabrinuti, treba pratiti neuobičajene situacije ili stanja“, podvukao je Đurđević.

Prema njegovim rečima, Sava je velika reka, taj talas dugo putuje. „Imamo vremena da reagujemo ako se nešto slučajno promeni. Možemo biti sigurni da ništa strašno neće da se desi“, zaključio je Đurđević.

Narednih dana bez padavina u regionu

Narednih pet-šest dana u celom regionu skoro da neće biti padavina. „Danas se recimo u Srbiji očekuje nešto padavina na samom jugu zemlje“, navodi on.

„Tako da u tom smislu opet možemo biti sigurni da ovo što je trenutno stanje u Savi, neće biti pogoršano nekim dodatnim padavinama u regionu. U tom smislu i ta informacija nam ide na ruku da nećemo potencijalno ući u neke rizične situacije“, istakao je Đurđević.

Danas svedočimo ekstremnim događajima

Mnoge je iznenadila ta količina vode koja se izlila i zadržala na površini.

„U Sloveniji ne bacaju smeće u rečna korita što se često kod nas pominje kao razlog poplava. Verovatno isto dobro drže rečna korita, šišaju stalno travu. Ali ipak su im se desile ovakve poplave“, ukazao je Đurđević.

„To nam samo pokazuje koliko je klima promenjena. Jednostavno klimatski uslovi su se toliko promenili da ovi ekstremi koji se danas dešavaju su bili skoro potpuno nemogući u prošlosti“, dodaje on.

Tako da mi svedočimo danas ekstremnim događajima koji su za prošlost bili nezamislivi, napominje Đurđević.

Moramo menjati način odbrane od poplava

Foto-ilustracija: Pixabay

„Ako ste pre 50 godina imali kuću koja se nalazila van plavne zone, ona se više danas ne nalazi van plavne zone. Zato što danaske kiše mogu da budu jače i plavna zona može da bude veća. Tako da bujična poplava može da odnese kuće i objekte sa veće površine nego što je to pre bilo. Tako da je jednostavno promena klimatskih uslova dovela do toga da je veća površina oko reke danas u riziku od poplava nego što je bila u prošlosti“, objasnio je klimatolog.

Smatra da moramo da menjamo našu infrastrukturu i način odbrane od poplava da se ovakve stvari ne bi dešavale, što nije lak zadatak.

U narednih 30 godina videćemo dodatne klimatske promene. Tako da neće samo prvi red kuća da bude ugrožen nego će biti ugrožen i drugi red, rekao je Đurđević.

Kako da se ponašamo u rizičnim uslovima

Svaki put kad se malo više naoblači, ljudi se malo uplaše šta će da se desi, ali u tom smislu, kako kaže Đurđević, treba da naučimo kako da se ponašamo u rizičnim uslovima.

Prema njegovim rečima, jedan od tih delova novog ponašanja jeste malo detaljnije praćenje vremenske prognoze.

Hidrometeorološki zavod ima redovne izveštaje i najave upozorenja, gde može da se vidi koji delovi Srbije su ugroženi u kom trenutku. Neke od tih upozorenja mogu da se daju nekoliko dana unapred, nekad mora da se prati prognoza iz sat po sat.

Đurđević kaže da aplikacije mogu da budu korisne, ali potrebna je nadogradnja tog sistema za rane najave upozorenja gde bi ljudi automatski dobijali poruke na mobilnim telefonima – znači ne bi dobijali SMS poruke svi, samo recimo, oni prema kojima se oblak kreće.

Izvor: RTS

Novi Pazar i Mojkovac dobijaju 2.000 kanti za razdvajanje otpada

Foto-ilustracija: Freepik (rawpixel.com)
Foto-ilustracija: Freepik (rawpixel.com)

Novi Pazar i Mojkovac uskoro će dobiti dodatnih 2.000 kanti za razdvajanje ambalažnog otpada i presu za otpad koji se reciklira, kako bi se smanjile količine otpada koje završavaju na lokalnim deponijama. Mere očuvanja zaštite životne sredine podržala je Evropska unija, a opštinama će u uspostavljanju primarne selekcije pomoći NALED putem novog dvogodišnjeg projekta ,,BEST Saradnja u upravljanju otpadom – Do održive životne sredine“.

Projekat se, uz podršku Evropske unije, sprovodi u partnerstvu sa Centrom za ekotoksikološka ispitivanja, opštinom Mojkovac i JKP „Gradska čistoća“ Novi Pazar, a na unapređenju sistema radiće se i u opštinama Kolašin, Bijelo Polje i Tutin. Sve lokalne samouprave dobiće stručnu podršku u razvijanju planova upravljanja otpadom koje su u obavezi da imaju, mapa puta za cirkularnu ekonomiju i akcionih mera za javno-komunalna preduzeća. Fokus će biti i na kampanjama podizanja svesti među građanima o pravilnom razdvajanju otpada u domaćinstvima.

Pročitajte još:

Kako je primarna selekcija tek u začetku u ovim krajevima, partneri na projektu će raditi na razvijanju tzv. sistema dve kante, u kojem je jedna kanta namenjena za mešoviti otpad, dok je druga predviđena za reciklabilni ambalažni otpad, poput PET ambalaže, aluminijumskih limenki i papira. Nakon što nove kante stignu u Mojkovac i Novi Pazar, predstavnici JKP-a i opština proći će i kroz niz obuka na kojima će naučiti kako se pravilno prikuplja i tretira otpad.

Foto: EP

,,Očekujemo da će „pojačanje“ na ulicama Novog Pazara i Mojkovca stići u prvoj polovini naredne godine, nakon sprovedenih nabavki koje nas očekuju u poslednjem kvartalu. Dosad je formirana operativna radna grupa projekta čiji su članovi predstavnici opština, jkp-ova, organizacija civilnog društva i dva privatna operatera za upravljanje otpadom (poslovne jedinice), a trenutno radimo i na uvođenju eksperata za zaštitu životne sredine i upravljanja otpadom. Oni će imati važan zadatak izrade analize trenutnog stanja u opštinama gde se projekat sprovodi, kako bismo kasnije mogli da merimo efekte naših aktivnosti’’, kaže Direktor za održivi razvoj u NALED-u Slobodan Krstović.

Cilj je da do 2025. novi sistem razdvajanja otpada obuhvati 1.000 domaćinstava i deset poslovnih centara, a da se procenat prikupljanja unapredi za 20 odsto u Novom Pazaru, gde se trenutno pravilno tretira samo 1,6 odsto ukupnog reciklabilnog otpada. U Mojkovcu je ovaj procenat i dalje na nuli, zbog čega je cilj da se za dve godine sakupi 396 tona i preda na reciklažu.

Srbija i Crna Gora su se u procesu pristupanja Evropskoj uniji obavezale da će uskladiti nacionalno zakonodavstvo sa regulativom Evropske unije i ispuniti zahteve poglavlja 27 koje se odnosi na zaštitu životne sredine.

Početkom prošle godine u Srbiji je usvojen Program upravljanja otpadom 2022-2031 čiji je glavni cilj da sistem upravljanja otpadom krene da se odvija u skladu sa EU propisima, a ključnu ulogu u njemu imaju lokalne samouprave. Do kraja 2029. u Srbiji treba da se uspostavi odvojeno prikupljanje papira, metala, stakla i tekstila, poveća stopa reciklaže i očiste divlje deponije.

Sa sličnim izazovima suočene su i institucije u Crnoj Gori, gde na lokalnom i nacionalnom nivou oko polovina komunalnog otpada završava na nesanitarnim deponijama, zbog nedostatka kanti za odlaganje.

Izvor: NALED

Usvojene uredbe o programu pomoći građanima za saniranje štete usled elementarnih nepogoda

Foto-ilustracija: Freepik (freepik)
Foto: EP

Vlada Republike Srbije usvojila je Uredbu o utvrđivanju državnog programa pomoći i obnove oštećenih porodičnih stambenih objekata u svojini građana usled dejstva jakog olujnog vetra, grada i kiše u toku jula 2023. godine, kojom su opredeljena sredstva za isplatu državne pomoći.

Srbiju je između 19. i 22. jula pogodilo više olujno-grmljavinskih nepogoda praćenih jakim pljuskovima, olujnim udarima vetra na momente i orkanske jačine, kao i krupnim gradom veličine od dva do pet, lokalno i preko pet centimetara prečnika.

Nevreme je izazvalo velika oštećenja na porodičnim stambenim objektima, a ovom uredbom obezbeđena je bespovratna novčana pomoć za saniranje štete za oko 11.000 porodičnih stambenih objekata u svojini građana, kako je do sada utvrđeno na osnovu izveštaja jedinica lokalne samouprave.

Ova uredba stupiće na snagu i pre zakonom utvrđenog roka kako bi se građanima čiji su objekti oštećeni, u što kraćem roku, pružila neophodna pomoć i obezbedili osnovni uslovi za funkcionisanje života i rada na pogođenim područjima, navodi se u saopštenju.

Članovi Vlade usvojili su i Uredbu o utvrđivanju državnog programa pomoći i obnove porušenih porodičnih stambenih objekata u svojini građana usled dejstva jakog olujnog vetra, grada i kiše u toku jula 2023. godine, i njome su su takođe opredeljena sredstva za saniranje štete na deset porušenih porodičnih stambenih objekata u svojini građana.

To su objekti koji su svrstani u šestu kategoriju oštećenja, u skladu sa Uputstvom o jedinstvenoj metodologiji za procenu štete od elementarnih nepogoda, a prema do sada preliminarno prikupljenim podacima.

Pročitajte još:

Stanje elementarne nepogode zbog nevremena koje je pogodilo zemlju proglašeno je na teritoriji 28 jedinica lokalne samouprave.

Ova uredba, kao i prethodna, stupiće na snagu pre zakonom utvrđenog roka kako bi se građanima čiji su objekti porušeni, u što kraćem roku, pružila neophodna pomoć i obezbedili osnovni uslovi za funkcionisanje života i rada na tim područjima.

Na sednici je usvojen Zaključak o saglasnosti da se radi sprečavanja širenja, suzbijanja i iskorenjivanja zarazne bolesti Afričke kuge svinja angažuju Ministarstvo odbrane, Vojska Srbije i Ministarstvo unutrašnjih poslova, kako bi pružili pomoć Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede u primeni i sprovođenju naloženih mera za suzbijanje i iskorenjivanje ove zaraze.

Postojanje zaraze je do 3. avgusta potvrđeno u više od 1.600 gazdinstava u ukupno 38 opština, odnosno 13 upravnih okruga u Srbiji.

Energetski portal

Afrička kuga svinja potvrđena na više od 1.300 gazdinstava

Foto ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Unsplash (Phil Hearing)

Afrička kuga svinja je virusna bolest sa kojom se, pored Srbije bori već neko vreme i region i pojedine države Evropske unije.

Uprava za veterinu, preko veterinarskih organizacija na terenu, prati zdravstveno stanje i sprovodi stalni nadzor na celoj teritoriji Srbije.

Danas je u Srbiji izvršeno više od 322.000 aktivnih nadzora.

Na teritoriji 38 opština u okviru 14 upravnih okruga, potvrđeno je na 1.343 gazdinstava 1.715 slučajeva afričke kuge kod domaćih svinja, od čega je 1.176 uginulih, navodi se u saopštenju Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede.

Pročitajte još:

Na gazdinstvima gde su bile zaražene svinje, izvršena je eutanazija preko 20.000 svinja i dezinfekcija gazdinstva.

Afrička kuga je u 2023. godini potvrđena kod 352 divlje svinje na teritoriji 25 opština u osam upravnih okruga.

Energetski portal

Usvojeni Evropski standardi izveštavanja o održivosti: Korak unazad ili prekretnica za 50.000 kompanija?

Foto-ilustracija: Freepik (freepik)
Foto-ilustracija: Freepik (freepik)

Evropska komisija usvojila je Evropske standarde izveštavanja o održivosti (ESRS) koji se odnose na kompanije podložne Direktivi o izveštavanju o korporativnoj održivosti EU. Novi standardi, koji se odnose na 50.000 kompanija u odnosu na dosadašnjih 12.000, stupaju na snagu 2024. godine.

Mada su najavljeni kao prekretnica u korporativnom ekološkom i fiskalnom planiranju, novi standardi su za mnoge korak unazad. Umesto da standardi pojednostave ESG izveštavanje, zapravo su ga dodatno zakomplikovali i učinili podložnim raznovrsnim tumačenjima, upozoravaju kritičari.

Namera uvođenja ESRS izveštavanja bila je da standardizuje način na koje kompanije izveštavaju o održivosti i da omogući investitorima, građanima i potrošačima da vide na koji način poslovanje kompanija utiče na životnu sredinu i društvo.

Međutim, izveštavanje o određenim pitanjima, pa i onim u vezi sa klimom, biće dobrovoljno umesto obavezno, što znači da će kompanija sama donositi procenu da li određeni indikator utiče na njeno poslovanje pre nego što saopšti određene podatke.

Evropski forum za održivo finansiranje (Eurosif) upozorio je da ova sloboda ostavlja kompanijama prostor da potpuno izostave određene aspekte iz svog izveštaja.

Pročitajte još:

,,Žao nam je što zahtevi investitora da se ključni ESG (ekološki, društveni i upravljački) pokazatelji zadrže kao obavezni nisu uslišeni. Investitorima su potrebna specifična korporativna izveštavanja kako bi usmerili kapital u skladu s EU zakonodavstvom o klimatskim promenama i ciljevima Zelenog sporazuma, kao i da bi pripremili svoja sopstvena izveštavanja vezana za održivost’’, istakla je Aleksandra Palinska, izvršna direktorka Eurosifa.

Evropska komisija je u pokušaju da ublaži zabrinutost investitora istakla da informacije moraju biti otkrivene ako su značajne i da sam proces procene značajnosti podleže eksternom osiguranju.

,,Ako kompanija zaključi da klimatske promene nisu značajna tema i stoga ne izveštava u skladu sa tim standardom, mora pružiti detaljno objašnjenje zaključaka svog postupka procene značajnosti u vezi sa klimatskim promenama. Ovaj zahtev odražava činjenicu da klimatske promene imaju sveobuhvatne i sistematske posledice na celokupnu ekonomiju’’, saopštila je Evropska komisija.

Mejrid Mekginis, evropska komesarka za finansijske usluge, finansijsku stabilnost i kapitalne tržišta, opisala je nove standarde kao ambiciozan i važan alat koji podržava širi cilj EU o održivom finansiranju.

,,Oni postižu pravi balans između smanjenja opterećenja za kompanije koje izveštavaju, omogućavajući im da pokažu napore koje ulažu u ostvarivanju ciljeva Zelenog sporazuma i da imaju pristup održivom finansiranju’’, rekla je komesarka.

Određena izveštavanja biće postupno uvođena

Foto-ilustracija: Freepik (jcomp)

Mirjam Volfrum, direktorka za politički angažman za Evropu u CDP-u, naglasila je da dugo očekivano usvajanje ESRS označava početak “nove ere ekološke odgovornosti” za poslovanje i finansijsko planiranje.

,,Sada kada je oko 50.000 kompanija obavezno da izveštava o održivosti, ovi standardi su ključni korak ka uspostavljanju visokokvalitetnog izveštavanja o životnoj sredini kao norme u poslovanju’’, rekla je ona.

Međutim, dodala je da su tokom usvajanja napravljeni kompromisi kako bi se osiguralo uspešno usvajanje, što znači da će sva izveštavanja, uključujući ona koja se odnose na klimu, biti predmet procene samih kompanija. Takođe, određena izveštavanja, uključujući emisije opsega 3 i sva izveštavanja o biodiverzitetu, biće postupno uvođena.

,,Razumevanje zašto kompanije ne obraćaju pažnju na određene teme biće od suštinskog značaja kako bi se osigurala uporediva i značajna informacija za investitore, revizore i regulatorna tela’’, rekla je ona.

Usvojeni novi standard dolazi samo nekoliko nedelja nakon što je skoro 100 menadžera imovinom, banaka, fondova i drugih finansijskih institucija pozvalo Evropsku komisiju da izmeni svoja pravila o izveštavanju o ekologiji, društvenoj odgovornosti i upravljanju (ESG), upozoravajući da nisu dovoljno snažna u svetlu rastućih ekoloških rizika.

ESRS standardi prvo obavezuju sva preduzeća registrovana na berzi sa preko 500 zaposlenih. Oni će morati 2025. godine da dostave izveštaje za 2024. godinu. Od 2025. godine, obaveza stupa na snagu za ostala velika preduzeća, od 2026. godine za mala i srednja preduzeća.

Izvor: Centar za promociju cirkularne ekonomije

Vlada Crne Gore daje zemljište u zakup za gradnju vetroelektrane

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay (Pexels)

Ministarstvo finansija raspisalo je javni poziv za davanje u dugoročni zakup, na period od 30 godina, zemljišta u državnoj svojini, radi izgradnje vetroelektrane u Opštini Šavnik.

Zemljište na katastarskoj opštini Malinsko, koje se sastoji od dve parcele – ukupne površine 635,3 hiljade metara kvadratnih, daje se u zakup radi projektovanja, izgradnje, eksploatacije i održavanja vetroelektrane, snage 6,6 megavata (MW) pojedinačno po vetrogeneratoru.

Rok za podnošenje prijava je 15. avgust do 13 sati, dok će se javno usmeno nadmetanje održati 17. avgusta u 11 sati u prostorijiama ministarstva.

Početna cena zakupa nepokretnosti na godišnjem nivou iznosi 176,4 hiljade evra. Cena zakupa na godišnjem nivou koriguje se za iznos odgovarajuće godišnje stope inflacije utvrđene u Crnoj Gori.

Pročitajte još:

Photo-illustration: Pixabay

Pravo da učestvuju na javnom nadmetanju imaju svi domaći i strani pojedinci i kompanije, kao i konzorcijumi, ako su kupili aukcijsku dokumentaciju, uplatili depozit u iznosu od pet odsto od iznosa početne cene zakupnine, potpisali nacrt ugovora i registrovali se kao učesnici na aukciji.

Pored navedenih uslova, učesnik mora da ispunjava i kvalifikacione uslove, odnosno da ima iskustvo u oblasti projektovanja ili izgradnje vetroelektrana, i dokaže da je u poslednje dve poslovne godine, pojedinačno po godinama, ostvario pozitivan finansijski rezultat.

Kvalifikacioni uslovi moraju biti ispunjeni kumulativno. Ispunjenost uslova ocenjivaće se prilikom podnošenja prijava učesnika.

Izvor: RTCG

Otvoren konkurs za podršku razvoja inovacija za 2023. godinu

Foto-ilustracija: Unsplash (javier-miranda)
Foto-ilustracija: Pixabay

Konkurs Grada Beograda za dodelu sredstava za razvoj inovacija i ideja otvoren je za startap timove i kompanije. Na raspolaganju je do dva miliona dinara za razvoj inovativne ideje u Naučno-tehnološkom parku Beograd (NTP Beograd).

Podnosioci prijave imaju rok do 15. septembra da se prijave za dodelu sredstava.

Pravo na dodelu sredstava imaju startap timovi i mikroprivredna društva (ne starija od tri godine u trenutku podnošenja prijave) koja su registrovana i  imaju sedište na teritoriji Beograda, navodi se na sajtu NTP-a Beograd.

Ukupna vrednost opredeljenih sredstava na konkursu je 10 miliona dinara, u maksimalom iznosu do dva miliona dinara po korisniku za razvoj inovativne ideje, u periodu od najviše 12 meseci.

Više informacija o uslovima učešća i prijavi, kao i tekst javnog konkursa nalaze se na LINKU.

Energetski portal

Čepovi na flašama zadaju probleme – kako pomiriti humane ciljeve i ekološke poteze

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay (ds_30)

Odnedavno su i u Srbiji na plastičnim flašama vode, soka, jogurta čepovi koje ne možete lako da odvojite od pakovanja. Razlozi su ekološke prirode. Međutim, nije sada samo teže piti iz boce. Veći problem imate ako sakupljate čepove za akciju „Čep za hendikep“.

Čepovi na plastičnim flašama su odnedavno fiksirani za flaše, što pravi „problem“ za udruženje „Čep za hendikep“.“Šta je problem, to je ovaj čep koji se odvrne i on je fiksiran, i onda kad ga odvrnete drži se na drugom zupcu i onda je to problem koji se stvara pod znacima navoda. Međutim, ako ima imalo volje, on se lako skine tako da je to u stvari demonstrativni problem ljudi koji traže razlog da odustanu od takve priče kao što je čep za hendikep. Postoji opravdani strah da će opasti količine sakupljenih čepova koji će doći do nas“, rekao je Zoran Martinov, osnivač udruženja „Čep za hendikep“.

Za 10 godina, koliko postoji akcija čep za hendikep, obezbeđeno je više od 120 raznih ortopedskih pomagala. U Srbiji je postavljeno više od 9.000 kutija za sakupljanje čepova. U proseku, 10 odsto stanara jedne zgrade aktivno učestvuje u ovoj akciji, a kada bi se taj procenat popeo na 50, više sigurno ne bi bilo nikoga na listi čekanja za pomagala.

Pročitajte još:

Za 11 godina više od dva miliona tona ambalaže završilo na deponijama i u prirodi

Foto-ilustracija: Unsplash (Jonathan Chang)

Oni koji su uveli pravila da se čepovi ne odvajaju lako od ambalaže imaju argumente ekološke prirode. Nije da brojke nisu i na njihovoj strani. Podaci Agencije za zaštitu životne sredine pokazuju da je od 2010. do 2021. godine više od 2 miliona tona ambalaže završilo u prirodi, rekama i na deponijama.

„Treba aktivno raditi na uvođenju depozitnog sistema pre svega kroz izmene i dopune zakona o ambalažnom otpadu. Na taj način ćemo omogućiti da na najefikasniji način rešimo preko 90 odsto ambalaže od napitaka koja je i najčešća plastična ambalaža koja se sreće u prirodi“, navela je Milica Lukić, istraživač na Geografskom fakultetu u Beogradu.

Plastične flaše zauzimaju čak 32 odsto prostora na deponijama, a period njihovog raspadanja je oko 100 godina. Dakle, nisu evropski propisi i razmišljanja ekologa bez osnova.

Kako onda pomiriti njihove argumente i ciljeve akcije koja je pomogla mnogim ljudima u nevolji. Ipak, postoji način. Treba podizati svesti o tome da se plastične flašice ne bacaju gde god je zgodno, a uz malo truda i sada čep može da se odvoji od ambalaže i odloži u kutiju za tu namenu. Mislite o tome.

Izvor: RTS

Veliki potencijal za razvoj rudarskog sektora značajan za energetsku stabilnost Srbije

Foto-ilustracija: Pixabay (stafichukanatoly)
Foto-ilustracija: Pixabay (stafichukanatoly)

Srbija ima ogromne potencijale za dalji razvoj rudarskog sektora, a pre svega kada je reč o sirovinama koje se koriste u delu proizvodnje komponenti za elektro i automobilsku industriju.

Značaj ovog sektora ogleda se u svakodnevnim doprinosima energetskoj stabilnosti i ubrzanom ekonomskom napretku naše zemlje, rekla je ministarka rudarstva i energetike Dubravka Đedović povodom Dana rudara koji je obeležen 6. avgusta.

Tom prilikom, ministarka se zahvalila svim rudarima, zaposlenima u rudarskoj industriji i njihovim saradnicima i istakla da će država raditi na poboljšanju uslova rada i bezbednosti kada je reč o sektoru rudarstva.

Pročitajte još:

Prema njenim rečima, broj zaposlenih u sektoru rudarstva je u stalnom porastu i trenutno je više od 30.000 radnika direktno angažovano u rudarskoj proizvodnji. Stalni trend rasta proizvodnje, pre svega u delu metaličnih sirovina, uticao je na rast učešća rudarskog sektora u BDP-u, koji je na kraju 2022. godine dostigao nivo od 2,4 odsto.

,,U poslednjih deset godina u rudarski sektor je investirano preko 4,3 milijarde evra uglavnom stranih investicija. Ukupna proizvodnja rude svih mineralnih sirovina prošle godine je bila više od 100 miliona tona, od čega se najveći deo se odnosi na eksploataciju uglja. Porast proizvodnje, zaposlenosti i učešća u BDP-u dodatno ukazuje na trend porasta ekonomskih kretanja u sektoru rudarstva, koji se ogleda u rastu poslovnih prihoda i indirektnim uticajem na budžet Srbije kroz poreze i naknade za korišćenje javnih dobara’’, rekla je ministarka Đedović.

Ministar unutrašnje i spoljne trgovine Tomislav Momirović, potvrdio je reči ministarke rekavši da je pored investicija od 4,3 milijarde evra u rudarski sektor, u oblast geološkog istraživanja investirano preko 700 miliona evra, dok je rast sektora rudarstva u 2022. godini, u odnosu na 2021. godinu, 22,6 odsto.

Energetski portal

Sezona superćelijskih oluja: zašto se one dešavaju, i da li su krivac klimatske promene?

Foto-ilustracija: Freepik (freepik)
Photo-illustration: Pixabay

Evropljani će mesec jul pamtiti po razornim olujama koje su, pogotovo u njegovoj drugoj polovini, protutnjale i načinile ogromne štete prvenstveno u poljoprivredi, na infrastrukturi, automobilima, čupale drveće pa čak i odnosile ljudske živote.

Oluja koja se razvila 13. jula u Sloveniji trajala je preko 12 časova, zahvatila pet zemalja (između ostalog i Srbiju) i prešla put dug između 1200 i 1500 km. Ovu oluju svrstavamo u jednu od najduže živećih oluja praćenih u Evropi, piše za Klima101 Darko Savić, stručnjak za oluje sa Fizičkog fakulteta u Beogradu.

Još jedan rekord je oboren 24. jula kada je oluja pogodila italijanski grad Azzano Decimo u kojem je pronađeno zrno grada čiji je potvrđen prečnik bio čak 19 cm. Ovo je novi evropski rekord, a inače jako blizu svetskom rekordu (20,3 cm).

Ove oluje, za koje poslednjih dana možemo da čujemo da su superćelijske, nisu zaobišle ni Srbiju. Državni sektor za vanredne situacije, osiguravajuće kuće i pojedinci radiće nedeljama kako bi sanirali štete, a nečiji sezonski ili čak višegodišnji rad u poljoprivredi bio je uništen u roku od svega par desetina minuta pri prolasku jedne superćelijske oluje.

Pročitajte još:

Topao i nestabilan vazduh pun vodene pare je „gorivo” za superćelijske oluje

Superćelijske oluje predstavljaju poseban tip dugoživećeg olujnog oblaka koji zbog svoje specifične dinamike, a iz njenog naziva možemo i naslutiti, daje posebno intenzivne produkte kao što su jaki pljuskovi kiše, olujne vetrove, velika zrna grada, električna pražnjenja čak i tornada.

U južnom delu Evrope, a samim tim i u našim krajevima, duže vreme postojali su uslovi za formiranje ovih oluja kao što su veoma topao i nestabilan vazduh pun vodene pare koja predstavlja „gorivo” za oluje. Superćelijski oblaci su posebno zanimljivi zato što od svih tipova oluja oni su sposobni da najefikasnije troše ovo „gorivo”. Zbog toga su prethodnih nedelja ove oluje oborile i neke rekorde.

S obzirom na složenost klimatskog sistema i haotičnu prirodu olujnih oblaka, još uvek ne postoji konačan odgovor na pitanje uticaja klimatskih promena.

Problem se pre svega ogleda u činjenici da numerički modeli koji se koriste da simuliraju klimu i dalje koriste prostornu rezoluciju od nekoliko do par desetina kilometara, tako da olujni oblaci čije su horizontalne dimenzije reda veličine 10 km ne mogu eksplicitno da se simuliraju u klimatskim modelima. Trenutna aktuelnost u klimatologiji su modeli koji su sposobni za ovaj posao i koji bi trebalo u budućnosti da nam daju konkretniji odgovor na ovo pitanje.

Aktuelna tema istraživanja je – da li će klimatske promene izazvati češće oluje ovog tipa?

Foto-Ilustracija: Pixabay (Aliya_99)

Međutim, ono što sada zasigurno možemo da kažemo je sledeće: planeta se zagreva, a za svaki jedan stepen Celzijusa u vazduhu će u proseku biti sedam odsto više vodene pare. To znači da će oblaci imati više „goriva” da potencijano načine štete. Kakav će biti režim ovih pojava u budućnosti, u smislu, da li će ih će se češće pojavljivati ili će biti intenzivnije ne možemo još uvek definitivno da kažemo.

Važno je razumeti da male promene u srednjoj vrednosti kao što je povećanje srednje temperature za jedan stepen, što je granica koju smo već prešli, izazivaju velike promene u ekstremnim vrednostima. Ovakvim epizodama se bavi teorija ekstrema u okviru statistike i predstavlja nauku za sebe. To i jeste osnovna odlika klimatskih promena, iako se neće „mnogo” toga promeniti u prosečnim vrednostima, značajno će se promeniti ono što se odlikuje ekstremnim pojavama.

Ekstremne vrednosti koje se ogledaju u toplotnim talasima i ekstremnim situacijama, kao što su epizode tropskih noći, već su pripisane klimatskim promenama tako da možemo očekivati u budućnosti slično kada su u pitanju i oluje, a naučni rezultati već pokazuju rastući trend kada su u pitanju udari vetra, veličina grada i električna pražnjenja.

Superćelijske oluje nastaju usled specifičnih kretanja vazduha i vodene pare

Zamislite da ste dobili izazov da što brže ispraznite flašu sa vodom. Ako flašu samo okrenete naopako voda će periodično teći, pa neće teći, pa će teći itd. Oni koji znaju za trik zarotiraće vodu u flaši na način da se u njoj napravi vrtlog tako da vodu koja teče napolje istovremeno zamenjuje vazduh koji teče u flašu. Drugi metod se pokazuje znatno bržim tako da zaključujemo da je i efikasniji.

Photo-Ilustration: Pixabay (pictures101)

Sličnu analogiju možemo primeniti i na posmatranje različitih vrsta oluja. Recept za formiranje bilo kog tipa oluja je praktično isti. Prvo, potrebno je da se vazduh u prizemlju jako zagreje, što je svakako bio slučaj prethodnih nedelja, a znamo da je topao vazduh ređi od hladnog, tako da takav zagrejani vazduh teži da se kreće naviše i za njega kažemo da je postao nestabilan.

Drugo, ako u tom vazduhu ima i dovoljno „goriva” odnosno vodene pare, postoje uslovi za stvaranje oluje. Naime, termodinamika nam kaže da svaki put kada se vodena para kondezuje u vodu ili kada se voda zaledi oslobadja se toplota, a to su procesi koji se svakako dešavaju u oblacima, tako da razvoj oluje dobija dodatni impuls.

Pitanje koje se postavlja je da li oluja može energiju, koju ima na raspolaganju, efikasno da iskoristi da proizvede sve one štetne produkte koje smo ranije pomenuli? Upravo odgovorom na ovo pitanje pravimo razliku između jednoćelijske, višećelijske i superćelijske oluje.

Kod jednoćelijske oluje razvoj se odvija na sledeći način: pojavljuje se uzlazna struja, u njoj se stvaraju kapljice vode i kristalići leda, a zatim u nekom trenutku u istoj oblasti se pojavljuje silazna struja sa padavinama koja slabi već postojeću uzlaznu struju. Na ovaj način oluja prekida sopstveni razvoj i gasi se. Ceo životni vek ovakvog oblaka je oko sat vremena. Višećelijske oluje se sastoje od većeg broja pojedinačnih ćelija koje se mogu orjentisati jedna u odnosu na drugu tako da efikasnije troše raspoloživu energiju i samim tim da traju duže.

Superćelijske oluje imaju jednu osobinu koju druge oluje nemaju. To je jako skretanje vetra sa visinom. U tom slučaju formira se takva struktura da su uzlazna struja, koja rotira, i silazna struja prostorno razdvojene. Takva struktura omogućava neprekidan dovod „goriva”, tj. vodene pare, odozdo i izlučivanje padavina u silaznoj struji na drugom mestu, a da se ova dva procesa međusobno ne suprotstavljaju. Oluje koje se formiraju na ovaj način mogu da žive jako dugo (više časova), da nanesu ogromnu štetu, a energija koju imaju je reda veličine jedne atomske bombe.

Ceo tekst pročitajte ovde

Izvor: Klima101

PROMENE U OBLASTI OIE VODE KA STABILNOM ELEKTROENERGETSKOM SISTEMU

Foto-ilustracija: Unsplash (Arteum Ro)
Foto: ljubaznošću Radeta Mrdaka

Dugoočekivani Zakon o izmenama i dopunama Zakona o korišćenju obnovljivih izvora energije rešava pitanje brojnih zahteva za priključenje novih solarnih i vetroelektrana bez ugrožavanja sigurnosti rada elektroenergetskog sistema.

Rade Mrdak, savetnik ministarke rudarstva i energetike za zelenu energiju, objašnjava kako će izmene pomoći u dostizanju cilja od 1.000 MW za vetroelektrane i 300 MW za solarne elektrane u narednim godinama, i da li će domaćinstva imati sada veću korist od uvedenog ograničenja snage solarnih elektrana.

Šta nam donose usvojene izmene Zakona o korišćenju obnovljivih izvora energije?

Nove izmene Zakona o korišćenju OIE donele su nam unapređenje regulatornog okvira u ovoj oblasti i izmenama su definisana pravila koja treba da reše 20 GW zahteva za priključenja vetroelektrana i solarnih elektrana na mrežu. Radi se o kapacitetu koji za tri puta premašuje ukupan instalirani kapacitet svih elektrana u Srbiji koje su građene decenijama. Bez izmena zakona operatori sistema bi se pravno obavezali da priključe kapacitete koji se ne mogu integrisati u sistem, što bi bio ozbiljan finansijski i tehnički problem za naše operatore da nam osiguraju siguran i pouzdan rad sistema. Zato smo predvideli mogućnost da ukoliko operator prenosnog sistema u transparentnoj i javnoj proceduri, a uz saglasnost nezavisne Agencije za energetiku RS, proceni da nema fizički dostupan kapacitet za integraciju elektrana na OIE, da privremeno primeni meru odlaganja njihovog priključenja. Ipak, od ovog pravila postoje izuzeci. Ne primenjuje se na one koji su već stekli određena prava u postupku priključenja, a takvih projekata je oko 5 GW, kao i na one investitore koji ne žele odlaganje priključenja, ali su spremni da sami ili preko drugog učesnika na tržištu obezbede dodatni kapacitet za balansiranje. U praksi ti dodatni kapaciteti biće baterijska skladišta.

Druge izmene odnose se na rešavanja pitanja balansne odgovornosti za proizvođače koje koriste OIE. Sada garantovani snabdevač neće preuzimati za sve proizvođače balansnu odgovornost, već samo za one koji su stekli podsticaje, i to privremeno, dok ne zaživi unutardnevno tržište, bilo kroz domaću berzu, bilo kroz spajanje sa evropskim jedinstvenim tržištem. Komercijalni projekti će morati komercijalno da reše balansnu odgovornost.

Na kraju, doneli smo nove izmene u materiji kupaca-proizvođača tako što smo postavili granicu u pogledu maksimalnog kapaciteta za domaćinstva i komercijalne kupce u skladu sa evropskom praksom. Kupci-proizvođači biće samo oni krajnji kupci koji instaliraju solarne panele do 10,8 kW, kad je reč o domaćinstvima, odnosno do 150 kW za ostale kategorije krajnjih kupaca. Na ovaj način koncept kupca-proizvođača smo usmerili ka malim kupcima koji treba da pokupe benefite od ovog modela. Veliki potrošači treba da budu aktivni kupci sa većim odgovornostima.

U FOKUSU:

Zašto je Predlogom izmena Zakona uvedeno ograničenje za prozjumere i da li će to uticati na građane da odustanu od koncepta kupac-proizvođač?

Foto-ilustracija: Unsplash (michael-fortsch)

Izmenama Zakona o korišćenju obnovljivih izvora energije limit za kupce-proizvođače je 10,8 kW, tako da smo ovim rešenjem obuhvatili 97 odsto domaćinstava koja uglavnom instaliraju solarne panele do 10 kW. Smisao ove granice je da pomogne građanima da uravnoteže proizvodnju iz solarnih panela sa svojom potrošnjom i da ih demotiviše da se greju na struju iz mreže u crvenoj tarifi u zimskom periodu koja se još uvek dominantno dobija iz uglja, čime se mogu poništiti pozitivni efekti od instalacije solarnih panela. Verujemo da građani neće odustati od kupca-proizvođača, jer će isplativost solarnih panela biti sve veća.

Kada će biti uvedena podzakonska akta koja će definisati prava i obaveze aktivnog kupca?

Ministarstvo rudarstva i energetike priprema izmene Zakona o energetici u okviru kojih će se naći i odredbe o aktivnim kupcima. Želimo da uredimo to pitanje na adekvatan način i da omogućimo industriji da kroz taj novi koncept valorizuje sve benefite od mogućnosti samosnabdevanja kroz vlastitu proizvodnju. Ukoliko po planu usvojimo izmene Zakona o energetici do kraja godine, verujemo da ćemo do juna 2024. godine imati sva podzakonska akta spremna za primenu koncepta aktivnog kupca.

Intervju vodila: Milica Radičević

Intervju u celosti pročitajte u Magazinu Energetskog portala OBNOVLJIVI IZVORI ENERGIJE

Javni poziv za solarnu fotonaponsku elektranu kao kupac-proizvođač

Foto-ilustracija: Pixabay (torstensimon)
Foto-ilustracija: Pixabay (fabersam)

Zajedničko sprovođenje pilot projekta solarne fotonaponske elektrane – „Promocija obnovljivih izvora energije i energetske efikasnosti u Srbiji“, biće finansirano od strane nemačkog Saveznog ministarstva za ekonomsku saradnju i razvoj (BMZ), a sprovodiće GIZ.

U cilju poboljšanja razvoja solarnih fotonaponskih projekata u kompanijama, dokazivanja koristi od generisanja električne energije za sopstvene potrebe i prihvatanja tehnologije i pristupa kupac-proizvođač, GIZ podržava pilot projekte solarnih elektrana za dokazivanje tehničke i finansijske izvodljivosti modela kupca-proizvođača. Svrha pilot projekta je analiza postojećih procedura za dobijanje statusa kupca-proizvođača u Srbiji, dokumentovanje iskustava prilikom ugradnje solarne elektrane, doprinos unapređenju i modernizaciji procedura i koraka za proizvodnju električne energije za sopstvene potrebe, navodi se u Javnom pozivu.

Pilot projekat će biti realizovan u saradnji sa privatnim partnerom/kompanijom i su-finansiran od strane GIZ projekta u iznosu do 25.000 EUR.

Na osnovu unapred definisanih kriterijuma, GIZ projektni tim će izabrati partnera za pilot projekat solarne fotonaponske elektrane.

Vremenski okvir za realizaciju projekta je septembar 2023. – april 2024. godine. Biće realizovan samo jedan pilot projekat.

Zainteresovane kompanije mogu poslati svoje predloge projekata zajedno sa drugim dokumentima najkasnije do 20. avgusta 2023. godine do 23:59h

Za više informacija pogledajte OVDE.

Energetski portal