Home Blog Page 125

Srbija i Republika Srpska intenzivno rade na saobraćajnom povezivanju

Foto-ilustracija: Unsplash (constantin andrei)
Foto-ilustracija: Unsplash (Florian Steciuk)

Do kraja godine, Srbija će završiti svoju deonicu auto-puta od Sremske Rače do Kuzmina, dok će u Rači biti uspostavljen integrisani granični prelaz, koji će u rad biti pušten 2025. godine.

Prema rečima ministra građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture Gorana Vesića i ministra saobraćaja i veza Republike Srpske Nedeljka Čubrilovića, Srbija i Republika Srpska nikada nisu imale bolju saradnju kada je reč o saobraćajnoj povezanosti, budući da Srbija gradi dva auto-puta i dve brze saobraćajnice prema Republici Srpskoj.

Postoje četiri saobraćajne veze između Srbije i Republike Srpse i to deonica auto-puta Sremska Rača–Kuzmin, dužine 18 kilometara, kao i most preko Save, koji je potpuno završen.

Pročitajte još:

Takođe, gradi se i auto-put Ruma–Šabac, te se nastavlja sa brzom saobraćajnicom do Loznice, sa dva kraka prema Srpskoj, preko Badovinaca i Šepka kod Zvornika, što je još jedna veza sa BiH i Republikom Srpskom.

Foto-ilustracija: Unsplash (G R Mottez)

Ministar Vesić je podsetio na to da se završava auto-put do Požege, odakle će se jednim auto-putem ići prema Dugoj Poljani i Crnoj Gori, dok će drugi auto-put voditi prema Kotromanu, odnosno Višegradu.

Čubrilović je naglasio da su infrastrukturni projekti izuzetno važni za regionalno povezivanje.

Prema njegovim rečima, izgradnja auto-puta Beograd–Sarajevo je kapitalan projekat, koji će pomoći unapređenju putne infrastrukture i komunikacije, ali i privrednog razvoja.

Pored pomenutog, radiće se i na rekonstrukciji železničke pruge Beograd–Ruma–Zvornik–Doboj–Sarajevo, što će biti zajednički projekat železnica Srbije, Republike Srpske i Federacije BiH.

Ministri su razgovarali i o unapređenju saradnje u oblasti vazdušnog saobraćaja i mogućnosti povećanja broja letova na relaciji Beograd–Banjaluka.

Kako su naglasili, intenzivno se sprovode sve aktivnosti i procedure na realizaciji projekta izgradnje aerodroma u Trebinju kao objekta od strateškog značaja za RS i Srbiju, te da se za naredne korake čeka odluka sa nivoa BiH – potpisivanje memoranduma o razumevanju na izgradnji aerodroma između Saveta ministara BiH i Vlade Srbije.

Takođe, razmatrano je i unapređenje saradnje Auto-moto saveza Republike Srpske i Auto-moto saveza Srbije, odnosno unapređenje pružanja pomoći na putu i prevencije bezbednosti saobraćaja.

Energetski portal

U Beču prvi put reciklirani beton za izgradnju javne zgrade

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Grad Beč napravio je još jedan veliki korak ka cirkularnoj ekonomiji i zaštiti životne sredine, izgradnjom prve javne zgrade od  recikliranog betona. Ovaj projekat pruža „drugi život“ građevinskom otpadu.

Beč kao metropola, poznat je po svojoj posvećenosti očuvanju prirode, a kroz ovaj građevinski projekat, želi da poveća svest o značaju reciklaže i pokazati da se reciklirani beton može koristiti kao alternativa običnom betonu.

Nova zgrada, koja će biti završena sredinom 2024. godine,  biće radno mesto 250 zaposlenih u odseku za upravljanje otpadom, čistoćom i voznim parkom u Beču. Proslava postavljanja poslednjeg dela konstrukcije održana je početkom avgusta, prenosi City of Vienna.

Pročitajte još:

Zgrada će imati ozelenjenu fasadu, solarne panele na krovu, dvanaest punjača električnih vozila i ventilacijski sistem s povratom topline. Takođe će se koristiti ekološki prihvatljive metode za snabdevanje toplom vodom. Recikliranim betonom štede se prirodni resursi.

Ovaj pionirski projekat ne samo da služi kao inspiracija za građevinske firme koje su skeptične prema upotrebi recikliranog betona, nego postavlja i novi standard u građevinarstvu. Beč se ponovno dokazuje kao lider u održivom razvoju, te pokazuje put prema budućnosti bez otpada.

Energetski portal

Brza pruga Novi Sad-Subotica trebalo bi da bude završena do kraja 2024.

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Radovi na izgradnji brze pruge Novi Sad-Subotica za brzinu od 200 kilometara na sat su u toku, a projekat bi trebalo da bude završen do kraja 2024. godine iako je ugovoreni rok za završetak radova do kraja avgusta 2025. godine.

Kako se navodi iz preduzeća Infrastruktura železnice Srbije, do sredine jula položeno je oko 15 kilometara brze pruge na deonici Novi Sad-Sajlovo-Rumenka.

U tom periodu, iz Kine je stiglo 216 komada šina, a družina svake iznosi po 50 metara, ukupne težine oko 650 tona.

Pročitajte još:

,,U proteklih godinu dana urađeno je 76 odsto radova na donjem stroju, 67 odsto radova na izgradnji mostova, propusta i podvožnjaka, a duž čitave trase izvode se radovi na izgradnji kontaktne mreže, telekomunikacija, signalizacije, staničnih zgrada i drugih objekata. Do sada su izvedeni radovi u vrednosti od skoro četrdesetak odsto ukupne vrednosti posla’’, kažu iz preduzeća.

Pruga Novi Sad-Subotica duga je 108 kilometara i to je treća deonica pruge za velike brzine od 200 km/sat kroz Srbiju, od Beograda do državne granice sa Mađarskom.

Vrednost ugovora je 1,16 milijardi dolara.

Energetski portal

SEE ENERGY 2023, regionalna energetska konferencija – oktobar, Novi Sad

Foto: SERBIO
Foto: SERBIO

Dvodnevna regionalna energetska konferencija sa izložbom, SEE ENERGY- Connect & Supply 2023, održaće se 2. i 3. oktobra 2023. godine u hotelu „Sheraton“ u Novom Sadu.

Konferencija sa izložbom, u organizaciji Nacionalne asocijacije za biomasu „SERBIO“,  obuhvatiće širok spektar tema uključujući dekarbonizaciju u privredi i saobraćaju, strategiju naftne industrije u energetskoj tranziciji, skladištenje i tržište električne energije, finansiranje OIE projekata i zeleno kreditiranje, kao i tehnologije i uslove implementacije toplotnih pumpi.

Očekuje nas dinamičan program sa panelima, prezentacijama i diskusijama koje će okupiti vodeće stručnjake, investitore, predstavnike industrije, donosioce odluka, proizvođače tehnologija, konsultantske kuće, državne i finansijske institucije..

Celokupan program možete pogledati na sajtu konferencije SEE ENERGY 2023.

Registracija bez kotizacije

Svi zainteresovani mogu besplatno pratiti konferenciju uz direktno fizičko prisustvo ili putem ZOOM online aplikacije, uz obaveznu registraciju na sajtu organizatora REGISTRACIJA

Energetski Portal je generalni medijski sponzor ovog događaju.

Izvor: SERBIO

Poremećaj šumskih ekosistema od sredine prošlog veka

Photo-illustration: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Između 1950. i 2019. godine, primetan je porast poremećaja šumskih ekosistema, otkriva jedna studija. Šteta od potkornjaka, požara i drugih izvora uznemiravanja ugrožava ciljeve politike za očuvanje biodiverziteta i životne sredine.

Klimatske promene pojačavale su poremećaje, koji ugrožavaju osnovne usluge ekosistema kao što su apsorbovanje ugljenika i obezbeđivanje životnih staništa.

Baza podataka pokriva 34 evropske zemlje, uključujući Srbiju, Estoniju, Letoniju, Litvaniju, Slovačku i Češku, gde su nekada podaci bili teže dostupni, navodi se na sajtu Evropske komisije.

Istraživači su otkrili da je većinu štete prouzrokovao vetar, čak 46 odsto, pri čemu su stope poremećaja vetra bile visoke 1990-ih i 2000-ih. Požar je prouzrokovao 24 odsto ukupne štete drveća, ali je njegov uticaj značajno porastao od 1990-ih, uprkos boljim protivpožarnim strategijama.

Pročitajte još:

Foto-ilustracija: Pixabay (stux)

Potkornjaci su značajno doprineli ovom trendu, čineći 17 odsto poremećaja. Klimatske promene omogućile su im bolje uslove, zbog čega ih ima u većem broju. Potkornjaci su inače vrsta insekata koja napada drveće, dok im neke vrste, naročito mlađa stabla, pružaju otpor smolom ili svojim sokovima. Oni buše rupe u kori drveta, šire se, i mogu prekinuti protok i širenje vode i hranljivih materija neophodnih drvetu. Drugi poremećaji su takođe doprineli, mraz, grad, suša, sa značajnim porastom 1980-ih, i ukupnom nanetom štetom od osam odsto.

Prema ovom istraživanju, čije je zaključke objavila Evropska komisije, u proseku su gubici drveta rasli za 845.000 m3 godišnje. Ako bismo posmatrali poslednje dve decenije, oko 80.000.000 m3 bila je oštećena količina po godini.

Istraživači sugerišu da ljudi zaduženi za šume i kreatori politike treba da stave inovativne mere prilagođavanja i tvrde da je praćenja šuma jako važno, naročito u doba klimatskih promena.

Energetski portal

Demanti Ministarstva rudarstva i energetike

Foto-ilustracija: Pixabay (fabersam)

Ministarstvo rudarstva i energetike objavilo je demanti povodom netačnih navoda u medijima u vezi sa Javnim pozivom za izbor strateškog partnera za izgradnju solarnih elektrana sa baterijskim sistemima za skladištenje električne energije ukupne instalisane snage 1 GW. Tekst prenosimo u celosti.

Povodom netačnih navoda u medijima u vezi sa Javnim pozivom za izbor strateškog partnera za izgradnju solarnih elektrana sa baterijskim sistemima za skladištenje električne energije ukupne instalisane snage 1 GW koje je Ministarstvo rudarstva i energetike, na predlog Radne grupe Vlade RS raspisalo dana 28.07.2023. godine, Ministarstvo rudarstva i energetike ukazuje na sledeće

U odnosu na navode medija da je raspisivanje Javnog poziva za strateškog partnera  „brutalno izigravanje postupka javne nabavke“ ukazujemo da je institut strateškog partnera i postupak za izbor strateškog partnera uređen Zakonom o korišćenju obnovljivih izvora energije, kojim je propisana obavezna primena načela postupka izbora strateškog partnera koji su istovetni načelima iz postupka javne nabavke, a da je Vlada Republike Srbije Odlukom o sprovođenju postupka, Uredbom i Javnim pozivom definisala uslove i kriterijume za odabir strateškog partnera jednake onima koji se zahtevaju u svakoj Javnoj nabavci.

Svi privredni subjekti koji smatraju da im je ovim postupkom ugroženo neko pravo, mogu u svakom momentu pokrenuti upravni spor, što je daleko veća odgovornost Naručioca u konkretnom slučaju, jer bi donošenjem neispravne odluke bio u obavezi da plaća velike odštetne zahteve.

Kada je u pitanju obaveza prethodnog informativnog obaveštenja najave nabavke, Vlada je donela Odluku o sprovođenju postupka izbora strateškog partnera sa svim elementima i kriterijumima za izbor, a koja je 5. maja 2023. godine objavljena u Sl. glasniku. Odnosno, sve relevantne informacije o kriterijumima i postupku izbora strateškog partnera su javnosti dostupne od 5.maja 2023.

Pored ove odluke, Vlada je usvojila u skladu sa Zakonom o korišćenju obnovljivih izvora energije i Uredbu kojom se bliže uređuje postupak izbora strateškog partnera i koja je doneta na Vladi 13. jula 2023. godine, a u „Sl. glasniku“ objavljena je dana 14. jula 2023. godine. Nakon stupanja Uredbe na snagu, Ministarstvo je konačno objavilo i Javni poziv na srpskom i engleskom koji je objavljen u „Sl. glasniku“ kao i i na sajtu Ministarstva 28. jula 2023. godine.

Sve navedeno govori u prilog činjenici da Ministarstvo nije tek tako „usred leta“ raspisalo Javni poziv, već da je sa sadržinom ovog upoznala sve potencijalne ponuđače još u maju 2023. godine, dodajući na to i 54 dana od objavljivanja Javnog poziva do podnošenja ponude.

Pogrešno je tumačena i sama sadržina Javnog poziva, s obzirom na to da se navodi da Javni poziv definiše „oštre uslove“ koji se traže prilikom izbora strateškog partnera, kao i da je Naručilac kao referencu tražio izvršenje značajnih radova na izgradnji energetskih objekata snage 25.000 MW (ali ne u izgradnji solarnih panela). Ovo govori u prilog tvrdnji da je Ministarstvo rudarstva i energetike propisanim uslovima omogućilo daleko veću konkurenciju.

Ministarstvo rudarstva i energetike je sprovelo ispitivanje tržišta na osnovu koga je utvrđeno da postoji ograničeni broj izgrađenih solarnih elektrana kapaciteta koji odgovara predmetu ovog projekta. Imajući to u vidu, a sa ciljem omogućavanja konkurencije, formulisan je zahtev od 25.000 MW svih vrsta energetskih objekata, a kako bi obezbedili da potencijalni ponuđači imaju iskustvo u realizaciji projekta solarnih elektrana dodati su specifični zahtevi da je ponuđač uspešno realizovao najmanje jedan ugovor iste ili slične prirode, na osnovu koga su razvijene i izgrađene solarne fotonaponske elektrane ukupne instalisane snage najmanje 300 MW.

Što se tiče uslova kadrovskog i finansijskog kapaciteta, strateški partner treba da ima određen broj zaposlenih, jer brojem ukupno zaposlenih lica dokazuje svoju sposobnost, ozbiljnost i relevantnost za poveravanje ovog važnog projekta od strane Vlade RS, koji treba da utiče na promenu profila elektroenergetskog portfolia EPS-a u smislu značajnijeg učešća obnovljivih izvora energije u istom.

Zbog umanjenja rizika povezanih sa predmetom nabavke u ovom Javnom pozivu, a u skladu i sa Zakonom o javnim nabavkama, određen je finansijski kriterijum, koji za tako važne projekte može biti iznad dvostruke procenjene vrednosti Javne nabavke.

Cena projekta će biti predmet pregovora sa izabranim strateškim partnerom, kada će se konačno utvrditi njegova realna vrednost i obezbediti finansiranje za potrebe realizacije projekta. Ovaj projekat definisan je u Polaznim osnovama plana razvoja energetske infrastrukture i mera energetske efikasnosti za period do 2028. sa projekcijama do 2030. godine, koji je Vlada RS usvojila u junu tekuće godine, kao i nacrtom Integrisanog nacionalnog energetskog i klimatskog plana Republike Srbije za period do 2030. sa vizijom do 2050. godine. Ono što se iz Javnog poziva, Uredbe i Odluke o sprovođenju postupka može jasno zaključiti jeste da se projekat realizuje po sistemu „ključ u ruke“. U pitanju je tehnološki zahtevan projekat, koji obuhvata isporuku najsavremenije tehnologije iz oblasti fotonaponskih, solarnih elektrana na svetskom tržištu. Ovo uključuje ugradnju najmodernijih solarnih panela sa najnižim stepenom degradacije, solarne trakere kako bi se postigla maksimalna efikasnost u proizvodnji električne energije iz sunca, kao i baterijska skladišta koja treba da predstavljaju poslednju reč tehnologije u ovoj oblasti, a koja treba da pruže uslugu balansiranja u širem kontekstu. U skladu sa ciljevima energetske tranzicije, neophodna je izgradnja novih proizvodnih kapaciteta iz obnovljivih izvora energije za potrebe građana i privrede, a ovaj projekat treba da obezbedi proizvodnju električne energije iz obnovljivih izvora energije u velikom delu Republike Srbije. Imajući u vidu značaj projekta za naš elektroenergetski sistem i razvoj zelene energije u Republici Srbiji, Ministarstvo rudarstva i energetike očekuje konkurenciju u realizaciji ovog Javnog poziva.

Izvor: Ministarstvo rudarstva i energetike

Na pomolu rekonstrukcija HE Bistrica

Photo-ilustration: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay (PIRO4D)

Evropska komisija je odobrila 8,44 miliona evra bespovratne pomoći u oblasti energetike. Sredstva će biti iskorišćena za finansiranje rekonstrukcije HE Bistrica i izradu Studije izvodljivosti sa Procenom uticaja na životnu sredinu za projekat Centralno-balkanskog koridora.

Sredstva su odobreno posredstvom Investicionog okvira za Zapadni Balkan (WBIF), a realizacija ovih projekata dovešće do povećanja kapaciteta iz OIE, ali i prenosnih kapaciteta, zbog čega će Srbija postati energetsko čvorište evropskog elektroenergetskog sistema, nalazi se u saopštenju Ministarstva rudarstva i energetike.

EPS-u je odobreno 7,722,671 miliona evra investicionog granta za projekat rekonstrukcije HE Bistrica. 

Pročitajte još:

„Zamenom opreme na HE Bistrica, koja je izgrađena pre više od 60 godina, produžiće se njen životni vek što će doprineti sigurnosti snabdevanja, povećanju udela proizvodnje iz OIE, kao i smanjenju emisija gasova sa efektom staklene bašte. Za ovaj projekat urađena je projektno-tehnička i prostorna dokumentacija i pribavljene su dozvole za izgradnju, a početak radova planiran je u drugoj polovini naredne godine“, rekla je ministarka rudarstva i energetike Dubrava Đedović.

Što se tiče pomenute Studije izvodljivosti za projekat Centralno-balkanskog koridora sa Procenom uticaja na životnu sredinu, opredeljeno je 724,482 evra, a korisnik sredstava je EMS.

Energetski portal

 

Objavljene nove cene goriva

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay (planet_fox)

Nove najviše maloprodajne cene derivata nafte za period od 15 časova 4. avgusta 2023. godine do 11. avgusta 2023. godine iznosiće:

EVRO DIZEL, u iznosu 195,00 dinara za jedan litar i

EVRO PREMIJUM BMB 95 u iznosu 186,00 dinara za jedan litar.

Takođe, u skladu sa članom 3 stav 5 navedene uredbe, obaveštavaju se privredni subjekti koji obavljaju delatnost trgovine motornim i drugim gorivima na stanicama za snabdevanje prevoznih sredstava da su dužni da utvrđene maloprodajne cene derivata nafte primene odmah po objavljivanju na zvaničnoj internet stranici Ministarstva turizma i omladine.

U cilju sprečavanja većih poremećaja i očuvanja životnog standarda stanovništva, Vlada je usvojila Uredbu o izmeni Uredbe o ograničenju visine cena derivata nafte koja će važiti do 31. jula 2023. godine.

Energetski portal

Kako sprečiti gubitke u sistemima prenosa električne energije – rešenje dolazi iz Novog Sada

Foto-ilustracija: Pixabay (Wayne Jackson)
Foto: Schneider Electric

Vlada Srbije u junu je sa kompanijom Schneider Electric potpisala ugovor o unapređenju i modernizaciji elektroenergetskog sistema. Ugovor, između ostalog, predviđa da softver ADMS, koji se proizvodi u Srbiji, bude primenjen i u našoj zemlji, kako bi se optimizovao rad distributivnog sistema i sprečili gubici.

Softver ADMS već se primenjuje u više od 80 elektrodistribucija širom sveta i obuhvata oko 400 miliona korisnika. Rezultat je „srpske pameti“, odnosno rada stručnjaka okupljenih u Razvojnom centru Schneider Electric u Novom Sadu, a sada će konačno biti primenjen i u Srbiji.

Ksenija Karić, generalna direktorka Schneider Electric za Srbiju i Crnu Goru, kaže za RTS da je ADMS u energetici priznat kao najbolji softver na svetu koji upravlja elektrodistributivnom mrežom.

Zadatak tog softvera je da na optimizovan, efikasan i pouzdan način prenese električnu energiju do krajnjeg korisnika.

„Prvi smo strateški partner Republike Srbije i „Elektrodistribucije Srbije“, pre svega sledeće četiri godine, na implementaciji softvera koji treba da na pouzdan i efikasan način prenese električnu energiju, da automatizujemo sve procese, da smanjimo gubitke na mreži“, objašnjava Karićeva.

Pročitajte još:

Napominje da će ovaj projekat obuhvatiti i mikromreže, odnosno sve parkove za prozvodnju obnovljive energije.

Razvojni centar u Novom Sadu okuplja više od 900 inženjera elektrotehnike, energetike i IT stručnjaka.

Pored toga, u habu Schneider Electric postoji i Centar za mlade talente. Za deset godina, održano je oko 5.000 sati nastave za 6.000 dece.

„Dajemo besplatne časove matematike i programiranja, apsolutno svojoj deci u Srbiji, već od ranog doba – od petog razreda do početka fakulteta ih pripremamo za dalje tehničko obrazovanje“, ističe Ksenija Karić i navodi da zainteresovani mogu da se prijave putem sajta Centra za mlade talente, kako bi dobili mentora i, kasnije, ukoliko žele stipendiju.

Karićeva napominje da, uprkos pričama o krizi u IKT industriji i masovnim otpuštanjima, u ovoj kompaniji neće biti izmena. Schneider Electric je, čak, doneo odluku da u Srbiji razvija i neke nove biznise, tako da očekuju rast od pet do deset odsto svake godine.

Izvor: RTS

Lazarevac: počeli radovi na čišćenju osam divljih deponija

Foto: Ministarstvo zaštite životne sredine
Foto: Ministarstvo zaštite životne sredine

U opštini Lazarevac, na inicijativu građana, počeli su radovi na čišćenju osam divljih deponija. Akcija se izvodi uz podršku Ministarstva zaštite životne sredine, a početku radova u naseljima Veliki Crljeni i Šopići, priusustvovao je sekretar Ministarstva Aleksandar Dujanović.

Prema njegovim rečima, ono što predstoji jeste očuvanje jednom očišćene lokacije.

,,Zamoliću predsednika opštine da lokalne inspekcije pojačano kontrolišu, ali i da kažnjavaju neodgovorne pojedince koji odlažu otpad na nepropisan način. Ministarstvo svake godine uz konkurs za uklanjanje deponija, obezbeđuje i sredstva za postavljanje video nadzora na očišćenim lokacijama, upravo kako bi se sprečila ova loša praksa pojedinaca“, rekao je Dujanović.

Pročitajte još:

Kako je dodao, ove godine će, uz podršku Ministarstva, biti uklonjeno oko 170 divljih deponija u 30 lokalnih samouprava. Kada se završi akcija, rezultat će biti oko 900 uklonjenih smetlišta širom Srbije tokom tri godine.

Čišćenje smetlišta je važan, ali ne i jedini zeleni projekat koji Ministarstvo sprovodi u Lazarevcu, rekao je sekretar i dodao da je od prošle godine, zahvaljujući javnom konkursu Ministarstva za projekte pošumljavanja, gradski park u Lazarevcu postao bogatiji za skoro 900 novih sadnica, dok će ove godine kroz isti konkurs, biti omogućeno ozelenjavanje gotovo čitavog hektara površine u gradskom naselju Treća mesna zajednica.

Energetski portal

Novi plan za 2. deonicu autoputa Niš-Merdare: Dodat još jedan most, tunel Lalinac biće dug 275 metara

Foto-ilustracija: Unsplash (kimi lee)
Foto-ilustracija: Unsplash (Daniel Jerez)

Ministarstvo građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture oglasilo je javnu prezentaciju urbanističkog projekta za izgradnju 2 deonice autoputa Niš-Beloljin (Sektor 1, od Merošine do Pločnika (Beloljin)), koji je deo autoputa E-80 od Niša do Merdara.

Podsetimo, prva deonica ovog Sektora 1 autoputa, duga 5,5 km, puštena je u saobraćaj krajem jula.

Urbanistički projekat za drugu deonicu, odnosno konkretno za mostove i tunel koji su planirani njoj, izradio je Hidroprojekat Saobraćaj doo, koji je uzradio i idejno rešenje za navedenu deonicu, na zahtev investitora, Koridora Srbije.

Planirano je da se mostovi sa desne strane izvode u prvoj fazi izvođenja, a sa leve u drugoj fazi izvođenja projekta

Cilj urbanističkog projekta je, kako se navodi, detaljnija razrada projektnih rešenja i utvrđivanja pozicija i dužina putnih objekata u odnosu na izvorno idejno rešenje.

Deonica je duga oko 8,6 km (od km 5+670 do km 14+300).

Granicom urbanističkog projekta obuhvaćen je deo teritorije KO Baličevac i KO Arbanasce, na teritoriji Opštine Merošina, u površini od oko 28,76 ha.

Deonica će imati najmanje četiri trake širine od po najmanje 3,75 m, i projektovana je za brzinu do 130 km/h (zavisno od konfiguracije terena najmanje 100 km/h).

Pročitajte još:

Most M3

Projektovana dužina mosta M3 u okviru planskih dokumenata je bila 70 m. Projektovana dužina levog i desnog mosta je 633.96 m od km 8+455.01 do km 9+088.97.

Most prelazi preko Lepajskog potoka, zbog čega je predviđena njegova regulacija na km 8+502. Na ovoj lokaciji projektovana trasa autoputa preseca pod oštrim uglom Lepajski potok, pa su stubovi mostovskog objekta u koliziji sa prirodnim koritom. Planirano je izmeštanje korita potoka na dužini od 279.57 m.

Most M4

Ovaj most nije predviđen planskim dokumentima i lokacijskim uslovima, a projektovan je daljom razradom projektne dokumentacije.

Dužina levog i desnog mosta je 384.82 m, od km 10+792.18 do km 11+177.00.

Tunel Lalinac

Lalinac je brdo iznad sela Arbanasce. Projektovana dužina tunela u okviru planskih dokumenata i lokacijskih uslova je bila 225 m na jedinstvenoj osovini gde su leva i desna cev spojene.

Planirano je da se ovaj tunel izgradi kompletno sa obe cevi u prvoj fazi izgradnje. Početak i kraj ovog tunela se nalaze na stacionaži km 11+600.00 i km 11+875.00. Dužina tunela je 275 m.

Tunel Lalinac će se sastojati od dve spojene tunelske cevi pri čemu će se u prvoj fazi eksploatacije za saobraćaj koristiti samo jedna (saobraćaj u oba smera u desnoj cevi).

Most M5

Foto-ilustracija: Pixabay

U predhodnim planskim dokumentima bili su projektovani potputnjak na km 13+732 i u nastavku most M5.

U novoj projektnoj dokumentaciji potputnjak je spojen sa mostom M5 u jednu celinu.

Projektovana dužina mosta M5 je 558.85 m koja je ista i za levi i desni most.

Početak mosta je na stacionaži od km 13+721.15, a kraj na stacionaži km 14+280.00, neposredno pre kraja deonice 2.

Planirane su i u devijacije dva lokalna puta i regulacije reke i potoka.

U planu je devijacija lokalnog puta koji povezuje naselja Jug Bogdanovac i Arbanasce, na km 13+744,83, koja je pomerena za desetak metara unared u odnosu na prethodno rešenje kako ne bi bila u koliziji sa mostom sa druge leve strane autoputa.

Druga je devijacija poljskog puta ispod mosta na km 14+089.68, takođe desetak metara u odnosno na prethodno idejno rešenje, ali unazad, opet da bi se izbegla kolizija sa mostom druge leve strane autoputa.

Predviđena je i regulacija Jugbogdanovačke, bujičnog vodotoka koji je leva pritoka reke Toplice, na km 14+058 trase. Projektovana trasa autoputa se nalazi u plavnoj zoni Jugbogdanovačke reke. Postojeće korito ovog vodotoka trasa projektovanog autoputa preseca na lokaciji gde je predviđen dugačak mostovski objekat sa 17 raspona.

Takođe je u koliziji sa projektovanom trasom autoputa i postojeća trasa korita Suvog potoka (desne pritoke Jugbogdanovačke reke), na lokaciji gde je predviđen već pomenuti mostovski objekat sa 17 raspona. Jedan stub proj

Paralelno sa autoputem je projektovana trasa devijaciektovanog mosta je u koritu potoka, pa se predviđa zatrpavanje, na km 14+251.je lokalnog puta koji preseca osovinu regulisanog korita Suvog potoka na km 0+101.5 po lokalnoj stacionaži i na lokaciji ovog ukrštaja je predviđen cevasti propust.

Kako je ranije bilo najavljeno, deonica Niš-Pločnik u okviru autoputa Niš-Merdare imaće šest tunela, 12 mostova i veliki broj nadvožnjaka, podvožnjaka i vijaduktova, zbog čega je podeljena na četiri poddeonice.

Nakon deonice 2 Sektora 1 autoputa sledi deonica 3 od Prokuplja Istok do Prokuplja Zapad duga 12,8 km, dok če poslednja deonica od Prokuplja Zapad do Beloljina biti duga 5,6 km. Ukupna dužina trase deonice Niš –Beloljin je 37.4 km.

Podsetimo, Koridori Srbije su nedavno raspisali tender za izradu projekta za građevinsku dozvolu za gradnju autoputa Niš-Merdare, deonica od Merošine do Beloljina, a javni poziv je produžen do 11. avgusta.

Finansiranje projekta za ceo Sektor 1 u iznosu od 225,6 miliona evra obezbeđen je kroz Investicioni grant WBIF u iznosu od 40,6 miliona evra i zajam od EBRD i EIB u iznosu od 185 miliona evra.

Ukupna dužina autoputa Niš-Merdare je 77 kilometara, a na njemu je predviđeno da se izgradi 88 mostova, sedam denivelisanih raskrsnica i 35 tunela.

Autoput E-80 Niš-Merdare je saobraćajnica od visokog prioriteta za Srbiju, jer će povezati jug Srbije i Prištinu i postaće deo putne mreže koja preko Tirane vodi do Drača.

Time će se Srbija povezati sa lukama na Jadranskom moru, a reč je o prioritetnom infrastrukturnom projektu koji omogućava ekonomski i socijalni razvoj zemlje, kao i jače povezivanje čitavog regiona.

Izvor: eKapija

Niška Toplana menja toplovode na 11 lokacija za skoro 140 miliona dinara

Foto-ilustracija: Wikipedia (DjordjeMarkovic)
Foto: pixabay.com

Na spisku deonica toplovoda koje Toplana rekonstruiše ovog leta u okviru ovog KfW5 programa je 11 lokacija, a navode da su na četiri već završeni radovi, u toku su na dve lokacije u centru Niša, a ostalih pet planirano je tokom avgusta i septembra.

Trenutno je aktuelna rekonstrukcija infrastrukturnog toplovoda na Trgu Pavla Stojkovića, duž Ulice Borivoja Gojkovića, preko dela Ulice Nikole Pašića, a iz Toplane navode da ta ivesticija košta 17.843.633,50 dinara po projektu, a da je rok za završetak 9. avgust.

Građani su danima pitali zašto je centar Niša raskopan, a nadležni objasnili da menjaju toplovod u Milojka Lešjanina, od Milorada Veljkovića Špaje do Davidove, a prema podacima koje su dostavili radovi su počeli 13. jula i krajnji rok je 27. avgust.

Gde će sve menjati toplovode do kraja sepembra?

Ovih dana počinju rekonstrukcije toplovoda na još pet lokacija, najavljuju iz Toplane, a prvo će početi u Vardarskoj i Ulici Petra Vučinića.

,,Infrastrukturni i priključni toplovodi za stambene objekte u Ulici Vardarskoj br. 7, 11, 11a, 11b, 11c i Petra Vučinića br. 16a – radovi nisu izvedeni, po planu bi trebalo biti izvedeni od 03.08.2023.-04.09.2023. godine, vrednost investicije po projektu je 5.269.699,86 dinara’’, navode iz Toplane.

Radnici će sredinom meseca biti i na Trgu kralja Aleksandra.

Pročitajte još:

,,Infrastrukturni toplovod na delu Trga kralja Aleksandra ujedinitelja od lokomotive do šahte ispred Pravnog fakulteta – radovi treba da se izvedu, rok za izvođenje radova 14.08.-14.09.2023. godine, a vrednost investicije po projektu je 4.913.148,65 dinara’’, navode iz Toplane.

Potom bi radovi trebalo da počnu i u Ulici Svetozara Markovića i potraju do kraja septembra.

,,Infrastrukturni toplovod u Ulici Svetozar Marković od raskrsnice sa Drvarskom ulicom do šahte ispred objekta 24 u Nišu – radovi još nisu krenuli, po planu bi trebalo biti izvedeni od 20.08.2023. – 30.09.2023. godine, a vrednost investicije po projektu je 7.590.142,15 dinara’’, navode iz Toplane.u

Krajem avgusta planirani su radovi i Blagoja Parovića i Branka Krsmanovića, kao i na još jednoj lokaciji na Bulevaru Nemanjića.

Infrastrukturni toplovod i tipski toplovodni priključci (priključni toplovodi) za stambene objekte u Ulici Blagoja Parovića br. 16 i br. 18, i Ulici Branka Krsmanovića br. 6 i 8 – radovi nisu još uvek izvedeni, početak radova se planira krajem avgusta u zavisnosti realizacije i dinamike prethodno navedenih toplovoda, a vrednost investicije po projektu 6.685.966,00 din.

Infrastrukturni toplo vod i tipski toplovodni priključci (priključni toplovodi) za stambene objekte u Ulici Blagoja Parovića br. 2-12 i stambene objekte na Bul. Nemanjića br. 17-23 u Nišu – radovi nisu još uvek izvedeni, početak radova se planira krajem avgusta u zavisnosti realizacije i dinamike prethodno navedenih toplovoda, a vrednost investicije po projektu 10.384.807,00 din.

U planu i rekonstrukcija glavne toplane „Krivi vir“

Foto-ilustracija: Wikipedia (Alxadj)

Početkom juna završeni su radovi u kompleksu Sportskog centra „Čair“ – infrastrukturni toplovod od šahte za odvajanje za halu do priključka za salu tehnike i tipski toplovodni priključci za bazen, a ta investicija koštala je 23.425.982,94 dinara.

Do kraja juna su radnici bili u Ulici Vojvode Tankosića gde su rekonstruisali infrstrukturni toplovod i tipske toplovodne priključke, a to je plaćeno 12.792.062,90 dinara.

Radovi su takođe okončani na Bulevaru Nemanjića i u Žarka Đurića.

,,Infrastrukturni toplovod na Bulevaru Nemanjića, od šahte k.2.43 na Bulevaru Nemanjića do stambenog objekata broj 2 u ulici Romanijskoj, sa tipskim toplovodnim priključcima za stambene objekte na Bulevaru Nemanjića od broja 59 do broja 67, u Nišu – radovi su završeni, trajali su do 21.06.2023. godine, a vrednost investicije po projektu je 12.883.179,70din. Infrastrukturni toplovod kroz Ulicu Žarka Đurića i priključni toplovodi za stambene objekte na Bul.Nemanjića od br.80-98 – radovi su završeni osim asfaltiranja, rok za izvođenje radova je 13.08.2023. godine, vrednost investicije po projektu 22.105.759,31 dinara’’, navode iz Toplane.

Rekonstrukcija toplovoda na svim pomenutim lokacijama ukupno košta 138.856.981 dinara, a izvode se u okviru projekta rehabilitacije sistema daljinskog grejanja u Srbiji Nemačke razvojne banke KfW5, u kome niška Toplana ponovo učestvuje.

Direktor Predrag Milačić kaže da je takođe planirana i rekonstrukcija glavne toplane „Krivi vir“.

,,Taj tender je još u toku, ali moguće je da će i za to ove godine početi radovi, a što se tiče rekonstrukcije toplovoda očekujemo da se sve završi ove godine’’, kaže Milačić.

Još jedna lokacija na kojoj je zbog izmene toplovoda usporen saobraćaj je u Vojvode Mišića, preko puta Vatrogasnog doma i Doma zdravlja, a to Toplana radi iz sopstevnih sredstava i rok za završetak je 7. septembar.

Izvor: Južne vesti

Od kojeg datuma uzimamo kredit od planete Zemlje za život?

Foto-ilustracija: Freepik (freepik)
Foto-ilustracija: Freepik (master1305)

Potrošačko društvo neretko se oslanja na banke, kao na izvor finansija za zadovoljenje beskrajnih želja, mada sve češće i osnovnih životnih potreba, kada za to ne može da obezbedi sopstveni novac radom. Ko je trenutno u potrazi za stanom, prati vesti o povećanju kamatnih stopa stambenih kredita, a da problem bude veći – stanovi su u prethodnih nekoliko godina poskupeli i za više od 50 odsto. Iznad svake finansijske banke stoji jedna kod koje se svake sekunde zadužuje celo čovečanstvo – Banka planeta Zemlja. I ona funkcioniše po malo drugačijem principu. Bez nje ne možemo, jer ona nam ne omogućava osnovne životne potrebe, već osnovne uslove za život. Kako se zadužujemo kod nje? Za razliku od drugih, ova banka nudi nam sredstva bez naplate, sve dok su nam zaista potrebna za zadovoljenje osnovnih uslova za život. Ipak, kada prekoračimo tu granicu, sredstva počinju da se naplaćuju i to uz kamatnu stopu koja je tu da nas upozori, a ako ne izmirimo dug na vreme, odlazi u tolike visine da je teško da ga uhvatimo i izborimo se sa njime.

Pojašnjenje pojmova: Banka planeta Zemlja – priroda; životna sredina, Osnovni uslovi za život – biodiverzitet, vazduh, voda, zemljište, toplota…, Kamata: požari, suše, poplave, zagađen vazduh, gubitak biodiverziteta, nesigurnost hrane

Dan ekološkog duga

Naša planeta nema neiscrpne izvore koje nam nudi. Zaokruženo na godišnjem nivou, postoji određena količina za svaki resurs – koliko možemo da ga iscrpimo kako bismo ga imali i u narednoj godini. Datum u godini u kojem prekoračimo tu granicu označava se kao Dan ekološkog duga i od tog trenutka živimo na kredit na račun planete i njene prirode.

Citiraću u nastavku WWF, koji je u jednoj rečenici objasnio šta predstavlja ta granica.

,,To se događa zato što emitujemo više ugljen-dioksida u atmosferu nego što naši okeani i šume mogu da apsorbuju, iscrpljujemo zalihe ribe brže nego što one mogu da se obnove i sečemo šume neplanski i pre nego što mogu ponovo da izrastu’’.

Kako se izračunava Dan?

Naizgled jednostavna računica izgleda ovako – biokapacitet planete, zapravo količina ekoloških resursa koje Zemlja može da generiše tokom jedne godine, deli se sa ekološkim otiskom čovečanstva, odnosno njegovim potrebama za tu godinu, a zatim se dobijeni rezultat pomnoži sa 365, što predstavlja broj dana u godini.

Foto-ilustracija: Freepik (atlascompany)

Ovo ipak zahteva posedovanje velikog broja podataka, a računicu nam dostavlja Global Footprint Network. Ove godine premašili smo skoro polovinu puta, što ću objasniti kasnije, ali za sada treba da kažem da je prema podacima objavljenim na sajtu WWF-a, u 2023. godini Dan ekološkog duga na globalnom niovu stigao 2. avgusta. Lokalnije, Srbija je u dug prema prirodi zakoračila ranije – 8. jula. I države našeg regiona pozicionirale su se slično, pa je Slovenija to učinila 18. aprila, Crna Gora 17. maja, Hrvatska i BiH 29. maja, a Severna Makedonija 6. jula.

Zašto sam rekla da smo premašili skoro polovinu puta? Prema mojem shvatanju, godina u kojoj ovaj Dan bude obeležen 1. januara, značiće ekološku katastrofu kojoj nema povratka. U utopističkim uslovima ovaj Dan ne bi trebalo da postoji uopšte, a u pogodnim za siguran opstanak života na planeti, trebalo bi da se obeleži krajem decembra, zato što bi to značilo da smo bez duga uspeli da prođemo gotovo celu godinu. I ako pogledamo šire, zapazićemo da se za različite ekološke probleme kaže – u prethodnih pola veka došlo je do značajnih promena. Takve zaključke potvrđuje i ovaj Dan. Naime, 70ih godina u dug prema prirodi čovečanstvo je ulazilo krajem godine (novembar, decembar), 2000ih se granica spustila na septembar, dok se danas približavamo julu.

Ukoliko želite da izračunate sopstveni ekološki ostisak, Global Footprint Network je na svom sajtu objavio onlajn kalkulator, kojem možete da pristupite ovde.

Globalni cilj mora da postane da svake naredne godine ovaj Dan što kasnije dočekamo, a kako objašnjava WWF, ukoliko povećamo samo dobijanje električne energije iz niskougljeničnih izvora na 75 odsto na globalnom nivou, Dan ekološkog duga pomerio bi se za skoro mesec dana unapred.

Možda mi i naši najbliži zajedno ne možemo da učinimo pomeranje datuma za nekoliko meseci, ali i sa doprinosom  od nekoliko milisekundi, učinićemo dobru stvar. Zbog toga ću sada preko onlajn kalkulatora pokušati da izračunam svoj ekološki otisak, uvideti kako mogu da ga umanjim, a naredne godine proveriti koliko sam doprinela smanjenu duga.

Katarina Vuinac

Solarna Stara – postavljeni paneli na Staroj planini

Foto-ilustracija: Pixabay (schropferoval)
Foto-ilustracija: Unsplash (Milica Spasojević)

Krajem jula postavljeni su solarni paneli prvih zadružnih solarnih elektrana u Srbiji, u staroplaninskim selima Temska i Dojkinci! Solarna Stara predstavlja pionirski poduhvat u polju obnovljivih izvora energije kojim je Energetska zadruga Elektropionir uspostavila saradnju sa mesnim zajednicama Temska i Dojkinci i Upravom grada Pirota i pri tom udružila građane kroz donacijsku kampanju.

Posle potpisivanja ugovora o dugoročnoj saradnji sa gradom Pirotom i mesnim zajednicama na Staroj planini – prvog ove vrste u Srbiji – Elektropionir je u maju dobio Uslove za projektovanje i priključenje dve elektrane proizvodne snage od po 5kW (6kW u solarnim panelima). A zatim je pribavljanje građevinske dozvole polovinom jula omogućilo da se približimo cilju. Sada, sa ponosom, možemo da kažemo da su elektrane na krovu Mesne zajednice u selu Temska i krovu Doma kulture u selu Dojkinci izgrađene!

Da bi prve zadružne elektrane bile puštene u rad, pred energetskom zadrugom su još dva koraka. Najpre je potrebno da Elektrodistribucija odobri i izgradi priključak za elektrane i da se nakon toga izabere i potpiše ugovor sa snabdevačem, koji će otkupljivati prve zadružne kilovat sate.

Pročitajte još:

Projektom Solarna Stara Energetska zadruga Elektropionir želi da pokaže da svi građani mogu biti pokretači promene ka održivoj energiji i da to nije pozicija rezervisana isključivo za velike investitore.

Foto-ilustracija: Pixabay (Bru-nO)

U proteklih godinu dana projekat Solarna Stara je zapaženo predstavljen na nekoliko međunarodnih konferencija i godišnjem skupu evropske krovne organizacije energetskih zadruga REScoop, čiji je Elektropionir jedina članica iz Srbije.

“Za prve zadružne solarne elektrane odabrali smo upravo staroplaninski kraj zato što je odlučnošću i upornošću meštana lokalnih sela, i uz podršku koju su dobili širom Srbije, uspeo da zaustavi izgradnju malih hidroelektrana, čiji se način gradnje i eksploatacije nisu pokazali održivi. Suprotno tome, energija dobijena od sunca je svima dostupna i čista!”

Solarna Stara pruža model i drugim selima, gradovima i inicijativama u Srbiji da zajedničkim snagama podstaknu razvoj lokalnih zajednica i prelazak na upotrebu energije budućnosti, energije iz obnovljivih izvora.

Izvor: Energetska zadruga Elektropionir

Počeli radovi na obnovi tradicionalnih kuća i pivnica u Negotinskoj Krajini

Foto: GIZ (Mina Stefanović Smedovac)
Foto: GIZ

U negotinskim selima Rajcu, Rogljevu i Smedovcu, kao i u istoimenim vinarskim pivnicama u jeku je obnova jednog broja privatnih kuća i vinarskih zdanja koje kroz projekat „EU za kulturno nasleđe i turizam“ finansira Evropska unija, a sprovodi nemački GIZ. Kroz javni poziv ukupno je odobreno 39 projekata, a predviđeni budžet je oko pola miliona evra.

Jedan od dobitnika bespovratnih sredstava, Dragan Nikolić, vlasnik je jedne je od najvećih građevina u kompleksu smedovačkih podruma izgrađenih oko 1921. godine. Kuća je sagrađena na dva sprata sa vinskim podrumom u donjem delu i velikom salom na spratu, koja će ubuduće služiti za različita okupljanja. Ovaj projekat doprineće lepšem izgledu celokupne okoline i očuvanju kompleksa smedovačkih vinskih podruma.

„Krenuo sam sa radovima, kada se pojavila akcija evropskih fondova i GIZ-a koji su mi pomogli da ubrzam adaptaciju. Uradili smo krov i narednih dana treba da dođu majstori da počnu sa malterisanjem“, kaže Nikolić.

Foto: GIZ (Mina Stefanović)

Ivan Stojanović, koji je nasledio pivnicu sagrađenu krajem XIX veka u Rajačkim Pivnicama, planira da se, nakon rekonstrukcije, bavi turizmom. Pivnica je do sada služila kao porodična vikendica, a podrum bio zapušten i neupotrebljiv. Sada cela pivnica dobija novu namenu, da postane turistički smeštajni objekat.

„Podrum nije služio ničemu, vreme smo uglavnom provodili na spratu. Međutim, vremenom smo shvatili da to ima potencijala da bude turistički iskorišćeno, da možemo da mu promenimo namenu, kako bi u budućnosti ta pimnica postala samoodrživa, da počne sama da zarađuje novac“, navodi Stojanović.

Verica Crnogorac iz Smedovca je sredstvima EU završila je obnovu kuće svojih roditelja, sagrađenu 1934. godine: „Urađena je adaptacija krova, kompletna fasada, dupli prozori sa žaluzinama, vrata….“

Foto: GIZ (Ivan Stojanović)

Turistički potencijal tri jedinstvena vinska sela i pivnica koje su proglašene kulturnim dobrom od velikog značaja i predložena za prijem na zvaničnu listu UNESCO-a, privlači sve veći broj posetilaca, što ljubitelja kvalitetnih autohtonih sorti vina, ljubitelja tradicionalne arhitekture, ali i na festivalima koje organizuju lokalna građanska udruženja, takođe uz podršku projekta. Pivnice se obnavljaju pod budnim okom republičkog i regionalnog Zavoda za zaštitu spomenika kulture i prema njihovim standardima i propisima. Zahvaljujući višegodišnjoj uspešnoj saradnji EU i GIZ sa Minstarstvom turizma i omladine i lokalnim samoupravama, projekat „EU za kulturno nasleđe i turizam“ nastoji da podigne kvalitet i raznovrsnost turističke ponude istočne Srbije, što će omogućiti veći finansijski i ekonomski potencijal turističkih delatnika, kao i stvaranje novih radnih mesta.

Foto: GIZ

„Naš projekat je prepoznao šta Istočna Srbija i Donje Podunavlje nude i mi, koliko je to moguće, želimo da pružimo podršku i turističku i kulturnu ponudu podignemo na jedan viši nivo. Za nas je izuzetno bitna finansijska podrška iz fondova EU koju posredstvom javnih poziva za bespovratna sredstva pružamo seoskim turističkim domaćinstvima i malim turističkim radnicima, kao što je slučaj u Rajcu, Rogljevu i Smedovcu. Uz intervencije na kulturnim dobrima kao što su tvrđava Fetislam u Kladovu, zatim izgradnja Centra za posetioce na Feliks Romulijani i arheološkim radovima u kompleksu tvrđave Golubac, ovom regionu želimo da pomognemo da postane bitna turistička destinacija i još atraktivnija za domaće i strane posetioce“, ističe Aleksander Bec iz GIZ, vođa projekta „EU za kulturno nasleđe i turizam“.

Izvor: GIZ

Za podsticanje ženskog preduzetništva namenjeno 600 miliona dinara

Photo-illustration: Pixabay (20926038)
Foto-ilustracija: Unsplash ( Cowomen)

Vlada Republike Srbije usvojila je Uredbu o utvrđivanju Programa podsticanja razvoja preduzetništva kroz finansijsku podršku za žensko preduzetništvo u 2023. godini, sa ciljem jačanja ženskog preduzetništva, povećanja broja privrednih subjekata i daljeg podsticanja zapošljavanja.

Za podsticanje ženskog preduzetništva namenjeno 600 miliona dinara bespovratnih sredstava, program predstavlja kombinaciju bespovratnih sredstava iz budžeta i povoljnih kredita Fonda za razvoj.

Kroz ovaj Program biće podržane sve žene preduzetnice bez obzira na godinu osnivanja njihovih biznisa, a njima se omogućava da dođu do finansijskih sredstava za poslovanje pod povoljnim uslovima. Na taj način se dalje poboljšava položaj žena na tržištu rada, jača njihov preduzetnički duh i one se ekonomski osnažuju.

Pročitajte još:

Sredstva opredeljena programom namenjena su za finansijsku podršku novoosnovanim i postojećim preduzetnicama, kao i mikro i malim privrednim društvima, koja su registrovana u Agenciji za privredne registre, a čiji je osnivač i zakonski zastupnik žena.

U privrednom društvu koje ime više osnivača, minimalni udeo koji mora biti u vlasništvu jedne ili više žena je 50 odsto i jedan od zakonskih zastupnika mora biti žena.

Javni poziv, uputstvo o načinu sprovođenja programa, konkursna dokumentacija kao i informacija o uslovima kredita kod Fonda za razvoj, biće objavljeni na internet sajtu Ministarstva privrede, Fonda za razvoj i Portalu preduzetništva.

Energetski portal