Home Blog Page 51

Šta donosi novi zakon za obnovu kopna i mora EU

Foto-ilustracija: Unsplash (Marcin Jozwiak)
Foto-ilustracija: Pixabay (strikers)

Evropski parlament usvojio je novi zakon kojim se pred Evropsku uniju postavlja cilj da se obnovi najmanje 20 odsto kopnenih i morskih površina na njenoj teritoriji do 2030. godine, kao i svi ekosistemi kojima je potrebna obnova do 2050. godine.

Obnovom degradiranih ekosistema, doprineće se postizanju klimatskih ciljeva i zaštiti biodiverziteta, kao i poboljšanju sigurnosti hrane.

Kako bi se ostvarili svi ciljevi Evropske unije, države članice treba da to učine za najmanje 30 odsto staništa koja su obuhvaćena novim zakonom, kao što su šume, travnjaci, močvare, reke i druga, do 2030. godine. Dalje, ovaj broj treba da se poveća na 60 odsto do 2030. godine i 90 odsto do 2050. godine.

Stav Parlamenta jeste da države članice do 2030. godine prioritet treba da daju prirodnim lokalitetima koji su zaštićeni zakonodavstvom Evropske unije, takozvana mreža Natura 2000. Ova područja sačinjavaju najvrednija, ali i najugroženija staništa, kao biljne i životinjske vrste, a ima ih preko 27.000.

Pročitajte još:

Još jedna obaveza koja se postavlja pred zemlje Evropske unije, jeste da usvoje nacionalne planove obnove sa detaljima, o tome na koji način planiraju da ostvare postavljene ciljeve.

Foto-ilustracija: Unsplash (yulian-alexeyev)

Posmatrajući pojedinačne ekosisteme, poboljšanje biodiverziteta u poljoprivrednim ekosistemima zahtevaće ostvarenje napretka u dva od tri pokazatelja. Prvi jeste indeks leptira na livadama, odnosno praćenje povećanja ove populacije. Variranje u njihovoj brojnosti može da ukaže na promene i zdravlje ekosistema livada. Drugi pokazatelj jeste udeo poljoprivrednog zemljišta sa karakteristikama pejzaža visokog diverziteta, odnosno raznolikosti. Na kraju, treba uzeti u obzir i zalihe organskog ugljenika u mineralnom zemljištu.

Značaj močvarnih područja je širok, a takođe važnu ulogu imaju u smanjenu emisija u sektru poljoprivrede. Zbog toga članice Evropske unije moraju da do 2030. godine obnove najmanje 30 odsto isušenih močvarnih područja. Do 2040. godine, potrebno je da se ovaj broj poveća na 40 odsto, a do 2050. na 50 odsto.

Kada je reč o drugim ekosistemima, zakon nalaže sadnju tri milijarde stabala, zatim obnovu najmanje 25.000 kilometara reka u reke slobodnog toka, kao i da se obezbedi da nema neto gubitka u ukupnoj nacionalnoj površini urbanih zelenih površina i urbanih drvoreda.

Pre nego što stupi na snagu, Zakon treba da bude usvojen i od strane Saveta.

Energetski portal

Klimatolog Đurđević: Iako je samo jedan, taj jedan stepen je „krivac“ za obaranje toplotnih rekorda

Foto-ilustracija: Freepik (jannoon028)
Foto-ilustracija: Freepik (user6702303)

Februar je na putu da obori mnoge toplotne rekorde. Globalno zagrevanje izazvano ljudskim faktorom i El Ninjo podižu temperature na kopnu i okeanima. Čovečanstvo je na putu da doživi najtopliji februar u istoriji, posle rekordnog januara, decembra, novembra, oktobra, septembra, avgusta, jula, juna i maja, kažu naučnici sa Berklija.

Klimatolog Vladimir Đurđević kaže za RTS da svedočimo redovnom obaranju temperaturnih rekorda.

„Trenutno, prosečna temperatura za ovaj februar je oko 10 stepeni, to je jedno sedam stepeni iznad proseka, tako da će ovaj februar prosečno, biti viši po temperaturi i od prosečnog marta“, rekao je klimatolog Vladimir Đurđević. Podsetio je na rekorde i na prošlu godinu koja je bila najtoplija godina u Srbiji i u Beogradu, od kada se vrše merenja. Prošle godine, imali smo i najtopliju jesen, a moguće je da će tekuća zima takođe biti među najtoplijim.

„Imaćemo najtopliju zimu ove godine i nije u pitanju samo Srbija. U pitanju je cela planeta. Gde god pogledamo, obaraju se toplotni rekordi sve češće“, dodao je Đurđević.

„Svedočimo onome što je predviđeno pre oko 40 godina, a to je da će ljudi uspeti da zagreju planetu, tako da, uspeli smo da je zagrejemo i moramo da se na neki način naviknemo na sve češće ovakve vesti i spiskove oborenih rekorda širom sveta“, rekao je gost RTS-a.

Kaže da je cela planeta značajno toplija nego što je bila u prošlosti, i da je u proseku toplija za oko jedan stepen u odnosu na kraj 19. veka.

Pročitajte još:

„Taj jedan stepen doprinosi da imamo planetu išaranu tim rekordima i da se u mnogim delovima sveta konstantno obaraju ti rekordi po pitanju različitih meteoroloških i klimatskih parametara“, objasnio je, i dodao da je zagrevanje planete ubrzano poslednjih decenija, i da i dalje, svake godine dosprinosimo sve većem prisustvu ugljen-dioksida, što je jedan od osnovnih razloga.

„Ugljen-dioksid je promenio hemijski sastav naše atmosfere i u pitanju je drugi najvažniji gas sa efektom staklene bašte, koji tom efektu doprinosi sa 25 do 30 odsto, tako da je to kao da ste dodali još jedan prekrivač oko planete, koji čuva toplotu a ugljen-dioksida je danas 50 odsto više nego pre početka Industrijske revolucije“, izjavio je dr Đurđević.

Spas u „zelenoj energiji“

Foto-ilustracija: Pixabay (Janusz Walczak)

Naglasio je da je jedini način da se unos ugljen-dioksida smanji – oslanjanje na obnovljive izvore energije, energije sunca, vetra, vode…koji su, kako je rekao, sve ekonomski isplativiji.

„Sve zemlje su dogovorile da će ići tim putem pošto su potpisale Pariski sporazum, koji predviđa da globalno zagrevanje zaustavimo na toj granici od dva stepena“, rekao je dr Đurđević, i naglasio da su aktuelni rekordi upozorenje da idemo trenutno pogrešnim putem.

Govoreći o ledenim pokrivačima, profesor Đurđević je rekao da su okeani sve topliji i da je zato, naravno, manje leda. Kaže da je u proseku danas 40 odsto manje leda na Severnom polu, nego što ga je bilo u prošlosti, dok je na Južnom polu, odnosno Antarktiku, ta dinamika bila malo drugačija, ali da se tamo svakako glečeri ulivaju sa kopna u okean usled klimatskih promena. Sve to dovodi, kako dodaje, do porasta nivoa globalnog okeana.

Ove zime je bilo ekstrema kada govorimo i o temperaturama u minusu, na primer, u Mongoliji je zima bila oštrija nego ikada sa temperaturom od minus 50 stepeni, podaci kažu da je zbog veoma niskih temperatura uginulo čak dva miliona životinja.

„Klima je postala malo varijabilnija, malo neuobičajenija i skače iz vrlo hladnih vremenskih situacija u vrlo tople, zato što globalno zagrevanje donosi i promene u vazdušnim masama koje cirkulišu preko severne hemisfere i jednostavno, pošto se pol zagreva brže od tropskih širina, a razlika u toj temperaturi je ta koja određuje kako će se vazdušne mase premeštati, one se drugačije premeštaju i onda se često desi da se na nekom području iz vrlo potlog, naglo pređe u hladno vreme sa vrlo niskim temperaturama uz veliki priliv hladnog vazduha, sa Severnog pola, ali to su oblasti ograničene, sa relativno manjom površinom“, objasnio je klimatolog Vladimir Đurđević.

Kaže da takvi slučajevi umeju da zbune, ali da je globalno, zagrevanje planete daleko veći problem, iz objašnjenje da toplija klima znači da je ona i nestabilnija, i da može uzrokovati brze i nagle prelaske vremenskih uslova.

Izvor: RTS

Kako sateliti i veštačka inteligencija mogu da smanje emisije metana?

Foto-ilustracija: Pixabay (StockSnap)
Foto-ilustracija: Unsplash (Amelia Bates)

Iako je naizgled u borbi protiv klimatske krize najveći deo pažnje usmeren na smanjenje emisija ugljen-dioksida, posebno je prošlogodišnja Konferencija UN o klimatskim promenama pokazala da postoji problem kojem je potrebno posvetiti se možda i još više. Reč je o emisijama metana – gasu koji snažnije od ugljen-dioksida utiče na stvaranje efekta staklene bašte. Procena Međunarodne agencije za energetiku (IEA) govori da je metan koji proizvede čovek, odgovoran za oko 30 odsto porasta globalne temperature koji se odvija poslednjih godina. Države širom sveta uhvatile su se ukoštac sa ovim gasom, donoseći različite obaveze, kazne i preporuke, ali ostaje teško uvideti u kojoj meri se one primenjuju. Ovde u pomoć uskaču tri igrača – satelit, algoritmi i veštačka inteligencija.

Udruženim snagama, kompanija Gugl (eng. Google) i Fond za zaštitu životne sredine (eng. Environmental Defense Fund), osmisli su način kako pomenuta tri igrača mogu da dopinesu smanjenju emisija metana. Novi satelit Fonda za zaštitu životne sredine koji je poneo naziv MethaneSAT, lociraće i meriti emisije iz naftnih i gasnih operacija širom planete, zato što ove industrije predstavljaju drugi najveći izvor emisija metana koje su izazvane delovanjem čoveka, nakon poljoprivrede. Iako postoje već sateliti koji prate globalne emisije metana, ovaj satelit značajno je unapređen tako da sa mnogo većom preciznošću može da zabeleži konkretne lokacije sa kojih dolazi do ispuštanja ovih emisija. Kako se navodi, satelit će orbitirati 15 puta dnevno oko Zemlje i to na visini od preko 350 milja.

Kakva je uloga Gugla?

Gugl mape (eng. Google maps), možda nam je i najpoznatija internet usluga koju nudi ova kompanija, kada je reč o nekim podacima i ilustracijama dobijenim zahvaljujući satelitima. Gugl ert (eng. Google Earth), mogao bi da se podvede kao naprednija forma mapa, koja nudi 3D prikaz naše planete, uz dodatne interesantne mogućnosti. Možete otputovati na mnogobrojne lokacije na našoj planeti i pomoću opcije ’’čikica’’ spustiti se u određenu ulicu, pa se i kretati po njoj i tako videti stvarno zabeležene snimke. Uzdizanjem naprednih mogućnosti ovakvih internet usluga, dolazimo do one koja predstavlja odgovor na pitanje kakvu ulogu ima Gugl – reč je o Goole Earth Engine platformi za praćenje životne sredine na planetarnom nivou.

Zamisao Fonda za zaštitu životne sredine jeste da podaci koji se prikupe pomoću satelita, budu dostupni zainteresovanim stranama širom sveta kako bi se ubrzali napori za smanjenje metana u naftnoj i gasnoj industriji. Dostupnost, vizuelizacija i dodatne pogodnosti upravo će biti moguće zahvaljujući platformi o kojoj je malopre bilo reči. Ona na jednom mestu pruža mnoštvo geoprostornih podataka i alata za njihovu analizu – kako satelitskih snimaka, tako i pisanih konkretnih podataka. Kada se informacije prikupljene satelitom MethaneSAT ubace na ovu platformu, korisnici će njih moći da kombinuju i sa drugim skupovima podataka vezanim za životnu sredinu i analiziraju pomoću raznih alata. Kako bi se sve ovo sprovelo o delo, potrebne su računarske mogućnosti za brzu i bezbednu obradu velikog broja podataka, što ponovo omogućava Guglov oblak, odnosno Google Cloud.

Lansiranje satelita trebalo bi da se realizuje već u mesecu pred nama. Zahvaljujući satelitima, čovečanstvo je ostvarilo mnoge prednosti, a hoće li ovakav način mapiranja lokacija iz kojih dolaze emisije metana zaista pomoći da se iste umanje, ostaje da vidimo.

Katarina Vuinac

Razvojne mogućnosti prirode u Srbiji

Foto-ilustracija: Unsplash (Filip Zrnzević)
Foto: WWF

Forum ekonomskih politika – Razvojne mogućnosti prirode u Srbiji, održan je u Privrednoj komori Srbije (PKS), a domaćin je bila organizacija za zaštitu prirode – World Wide Fund for Nature – WWF Adria, uz podršku PKS, a u okviru projekta “Bezbedna priroda i klima”. U oblasti zaštite životne sredine razgovaralo se u okviru tri panel diskusije u vezi sa zaštićenim područjima, klimatskim promenama i zaštitom voda.

Na forumu su  učestvovali stručnjaci, predstavnici lokalnih samouprava, Komore, WWF, kao i prošlogodišnji korisnici WWF malih grantova, koji su predstavili rezultate svojih projekata i izneli preporuke za unapređenje javnih politika iz oblasti zaštite životne sredine u Srbiji. Posle svakog panela formulisani su zaključci koji će, zajedno sa zaključcima predstojeća dva foruma, biti upućeni nadležnim institucijama, u cilju doprinosa pozitivnom unapređenju relevantnog zakonodavnog okvira. 

Sara Pavkov, državna sekretarka Ministarstva zaštite životne sredine na otvaranju skupa je rekla da se razvojne mogućnosti prirode u našoj zemlji iz godine u godinu povećavaju, i da Ministarstvo čini sve da reši goruće probleme i unapredi stanje u ovoj oblasti, kao i da vrlo cene rad civilnog društva i prestavnike nevladinog sektora. Ona je istakla da u Srbiji ima 473 zaštićena područja na 765.000 hektara, odnosno 8,6 odsto površine zemlje, a ako računamo Beljanicu i Staru Planinu taj procenat je i 9, 1 odsto. Izvori sufinansiranja su u porastu: od 2020 godine kada je za zaštićena područja bilo izdvojeno 229 miliona dinara do toga da je Vlada Srbije donela Uredbu o korišćenju subvencija za zaštićena prirodna dobra od nacionalnog interesa u 2024. godini u ukupnom iznosu od 500 miliona dinara, što je za 145 miliona dinara više nego prošle godine za iste namene. To je najveći iznos do sada, a za 40 odsto je veći u odnosu na prošlu godinu. 

,,Pored toga, prošle godine smo prvi put doneli Uredbu da se pomogne lokalnim samoupravama da realizuju infrastrukturne projekte u funkciji održivog razvoja za koju je u ovoj godini opredeljeno 100 miliona dinara i uskoro će samouprave dobiti pozive da implementiraju šta je značajno za zaštitu prirode. Ove godine Pravilnikom o finansiranju zaštićenih područja prvi put je određen procenat za finansiranje javnih dobara. U zakonu je donešena novina o oslobađanju plaćanja naknada za aktivnosti koje pozitivno doprinose zaštićenim područjima“, rekla je Pavkov.

Pročitajte još:

Foto: WWF

Za pošumljavanje u ovoj godini je izdvojeno 200 miliona dinara, kako bi se nadomestili gubici izazvani olujom u 2023. godini, a Ministarstvo je intenziviralo i međunarodnu saradnju i sjajno je ocenjeno za izveštavanje i sprovođenje mera za Ramsarska područja. 

,,Državni organi žele da učine sve da buduće generacije pamte ove godine kroz dobro zakonodavstvo za trajno očuvanje prirode“, rekla je Pavkov.

Projekat ,,Bezbedna priroda i klima” se realizuje uz podršku Evropske unije u Srbiji.

Antoan Avinjon, projektni menadžer Delegacije Evropske unije u Srbiji je rekao da je Evropski parlament usvojio Zakon o obnovi prirode koji podrazumeva da EU mora da obnovi najmanje 20 odsto kopnenih i morskih područja do 2030. godine i sve narušene ekosisteme do 2050. Ovaj zakon bi trebalo da pomogne da države članice obnove degradirane ekosisteme, doprinese postizanju klimatskih i biodiverzitetskih ciljeva EU i poboljša sigurnost hrane. Više od 80 odsto evropskih staništa je u lošem stanju. Zakon je i odgovor na očekivanja građana u vezi sa zaštitom i obnavljanjem biodiverziteta, pejzaža i okeana. 

,,Da bi postigli ciljeve EU, države članice moraju da obnove najmanje 30 odsto staništa, obuhvaćenih novim zakonom (od šuma, travnjaka i močvara do reka, jezera), iz lošeg u dobro stanje do 2030. godine, povećavajući taj procenat na 60 odsto do 2040. i na 90 odsto do 2050. godine. Države će takođe morati da usvoje nacionalne planove obnove sa detaljima o tome kako nameravaju da postignu ove ciljeve. Zakon predviđa da ciljevi za poljoprivredne ekosisteme mogu biti suspendovani u izuzetnim okolnostima ako ozbiljno smanje zemljište potrebno za dovoljnu proizvodnju hrane za potrošnju u EU. Zakon je veoma značajan, jer se prelazi sa zaštite i očuvanja prirode na njeno obnavljanje. Novi zakon će pomoći da ispunimo mnoge međunarodne ekološke obaveze“, rekao je Avinjon.

WWF Adria i PKS potpisali su prošle godine memorandum o saradnji s ciljem da unaprede delovanje u privrednom i nevladinom sektoru, uvedu održivo poslovanje u svakodnevnu praksu poslovanja i podignu nivo zaštite prirode na viši nivo.  To je korak ka daljem unapređenju delovanja.

Mihailo Vesović, direktor sektora za strateške analize PKS je na otvaranju istakao da je saradnja između PKS-a i WWF Adrije važan korak u približavanju pojmova “zaštita životne sredine” i “privreda” i otvara vrata sistematskom pristupu za sve privredne grane Srbije. Dok WWF ima veoma korisna znanja i alate za samoprocenu preduzeća i korporacija, PKS ima pristup i način sektoru čije poslovanje je moguće organizovati tako da bude održivo i u korist prirode i ljudi. 

,,Koordinacija i partnerstvo za zaštitu životne sredine mogu da pomognu da sredstva koja daje EU imaju jači efekat. Privredni interes je zelena transformacija, a to privreda neće moći da ostvari ako ne ispuni zelene kriterijume, a bez toga nećemo moći u EU i ovo za nas predstavlja poslovni interes. Potrebna je koordinacija svih nadležnih ministarstava, a da bi postigli dobre rezultate neophodna je koordinacija i sa privrednim subjektima. Održivost je u kompanijama sada važna tema . PKS će podržati sve nevladine i druge organizacije koje će iskoristiti sve što im je na raspolaganju za zašitu prirode. Bitno je da se današnje teme više čuju u javnosti, a u tome pomaže i organizacija ovakvog skupa“, rekao je Vesović.

Foto: WWF

Organizacija foruma nastala je sa idejom okupljanja u kojem će se razgovarati o razvojnim mogućnosti i unapređenju zaštite prirode i životne sredine. Razlog okupljanja je projekat u okviru kojeg je uloženo do sada 250 miliona evra za male grantove 

Petra Boić Petrač, direktor komunikacija i donacija u WWF Adria je na otvaranju rekla da je budžet dupliran, a PKS kao pratner će pomoći da se priroda u Srbiji očuva.

U diskusijama o kojima se razgovaralo zaključeno da je praksa u lokalnim samoupravama, kada je reč o zaključenim područjima prilično šarolika. Postoje primeri dobre prakse, ali i oni u kojima se zaštićena područja loše štite i gde organizacije u opštinama i ne znaju da su upravljači. 

Aleksandra Ugarković iz WWF Adria je rekla da je u diskusijama zaključeno da svi zajedno moraju da izaberu kvalitetne upravljače koji će znati da održe zaštićena područja. Važni su i finansijeri i jača pravna regulative, koja će pomoći da se svi zahtevi, kao i zahtevi korporacija usklade. 

Učesnici skupa su saglasni da mora da se radi na ublažavanju klimatskih promena, a veliki broj organizacija čiji predstavnici su bili prisutni, smatra to izrazito važnim i imaju projekte koji mogu da pomognu kako da se to reši, imajući u vidu da je veliki broj sektora koji treba da se uključi. 

„Kada je reč o vodama postoje dva problema, jedan je neprepoznavanje potreba lokalnih samouprava vezanih za vode, a drugi nedostatak resursa, i zbog toga ćemo morati da razgovaramo i pregovaramo na nacionalnom, ali međunarodnom nivou, da se ljudski resursi koji će biti uključeni u rad na rešavanju ovih pitanja udvostruče. Ponuđena su rešenja regionalnog rešavanja problema koji će uticati na vode i biodiverzitet„, rekla je Ugarković.

Organizacije civilnog društva su sve više informisane i vrlo organizovane za delovanje, a to je šansa da svi zajedno mogu bolje da deluju u pravcu intenzivnije zaštite prirodne sredine u Srbiji. 

Mirjana Vujadinović Tomevski 

Zrenjanin Nacionalna prestonica kulture 2025. godine

Foto: Wikipedia/Alexzr88
Foto: Grad Zrenjanin

Radna grupa za pripremu i sprovođenje programa „Prestonica kulture Srbije” donela je odluku o tome da Zrenjanin bude Nacionalna prestonica kulture 2025. godine.

Na osnovu pristiglih prijava, Radna grupa je ocenila da je prijava Grada Zrenjanina dobro osmišljena i da pokazuje koherentnost umetničke i dizajnerske vizije projekta utemeljenog na lokalnoj specifičnosti.

Kako se navodi u obrazloženju Radne grupe, Zrenjanin svojom kandidaturom predstavljenom pod umetničkim konceptom „Meandri grada – tokovi kulture”, sa idejom prožimanja grada, stvaralaca i publike, ima i detaljno objašnjene strategije, programe i kapacitete grada.

Program, koji nudi više od 50 novih umetničkih projekata, sastoji se iz četiri celine: „Banatsko izobilje­” – usmereno ka multikulturalnosti i tradiciji ovog kraja, „Arhiotipija” – posvećena arhitektonskom nasleđu grada uključujući i Dragišu Brašovana, „Ambasada kulture” – okrenuta ka međunarodnoj saradnji i edukaciji i LOKUS – posvećen urbanoj kulturi.

Pročitajte još:

Takođe, navedeno je da Zrenjanin kandiduje ukupno 10 infrastrukturnih projekata u kulturi, od kojih se izdvajaju: prenamena Srpske zadružne banke u Kuću stvaralaštva sa galerijom za savremenu umetnost, obnova Narodnog pozorišta i Amfiteatra na otvorenom, otvaranje studija za kreativne industrije Lokus, obnova Trga, manje intervencije u javnom prostoru (urbani džepovi), uređenje kuće Slavka Županskog i uređenje kutka za decu i mlade u Muzeju.

Na Javni poziv za iskazivanje interesovanja za učešće u programu Prestonica kulture Srbije 2025., koji je bio otvoren od 15. novembra 2023. do 14. januara 2024. godine, pristiglo je osam prijava.

Početak realizacije projekta Zrenjanin – Nacionalna prestonica kulture Srbije, planiran je za 21. mart 2025. godine, dodaje se u saopštenju.

Energetski portal

Izgradnjom podmorskog kabla do prenosa zelene energije iz Egipta u Grčku

Foto-ilustracija: Unsplash (American Public Power Association)
Foto-ilustracija: Pixabay (fabersam)

Kako bi se omogućila proizvodnja i prenos zelene enerije do zemalja Evropske unije, potrebna je realizacija projekta elektroenergetske interkonekcije Egipat-Grčka (GREGY), koji treba da poveže ove dve zemlje podmorskim kablom dužine 950 kilometara.

O upoznavanju sa ovim projektom, ali i saradnji Srbije i Grčke u oblasti obnovljivih izvora energije, kao i snadbevanju prirodnim gasom, razgovarali su Dubravka Đedović Handanović, ministarka rudarstva i energetike i Dimitris Kopeluzos, predsednik grčke Kopeluzos grupe (Copelouzos).

Tom prilikom, Kopeluzos je rekao da projekat GREGY predviđa ukupno 9,5 GW vetroelektrana i solarnih elektrana na teritoriji Egipta i podmorskog kabla od 3.000 megavata koji će omogućiti prenos proizvedene zelene energije iz Egipta u Grčku, i dalje do drugih evropskih zemalja.

Na sastanku kojem je prisustvovao i Kostis Sifnaios, direktor grčke kompanije „Gastrejd’’ (Gastrade), razgovarano je i o planovima Srbije za diversifikaciju snabdevanja prirodnim gasom, koje uključuje i korišćenje terminala za tečni prirodni gas (LNG) u Aleksanropolisu, koji bi na proleće trebalo da postane operativan.

Pročitajte još:

Prema rečima ministarke, Srbija je prihvatila viziju Evropske unije u oblasti energetike i klime, a našim strateškim dokumentima određen je put naše zemlje u energetskoj tranziciji, koji treba da obezbedi ravnotežu između interesa za energetskom sigurnošću i nezavisnošću i za smanjenje emisije štetnih gasova, kroz povećanje učešća obnovljivih izvora energije u energetskom miksu.

Kako je istakla, cilj Srbije jeste da do 2030. godine ima 45 odsto učešća OIE u proizvodnji električne energije, što podrazumeva značajne investicije u nove proizvodne kapacitete.

Takođe, dodala je da se, imajući u vidu centralni položaj Srbije i poziciju tranzitne zemlje, aktivno radi na povezivanju sa susedima i u oblasti snabdevanja prirodnim gasom i u prenosu električne energije, a sa pažnjom se prate svi projekte koji imaju za cilj povećanje energetske sigurnosti i diversifikaciju snabdevanja u Jugoistočnoj Evropi.

Energetski portal

Japanske trešnje obogatile Novi Sad

Foto-ilustracija: Unsplash (arno-smit)
Foto-ilustracija: Unsplash (Stefan Kostić)

Grad Novi Sad nastavlja sa sadnjom mladih stabala i ozelenjavanjem, pre svega, kroz inicijativu „Sadimo sada za budućnost Novog Sada“ – akciji koja je deo plana da se do 2027. godine zasadi ukupno 6000 sadnica na javnim zelenim površinama širom grada.

Tokom nevremena uništeno je preko 3000 stabala, a plan je da se u narednih pet godina zasadi duplo više novih.

Ovog puta, akcija je sprovođena duž Bulevara Mihajla Pupina i u Dunavskom parku. Iako se inače uglavnom biraju sadnice crnog bora, koprivića i kelreuterije, zbog sposobnosti da poboljšaju kvalitet vazduha, pruže hlad i podrže biološku raznovrsnost, sada je poseban fokus stavljen na sadnju 18 novih stabala japanske ukrasne trešnje.

PROČITAJTE JOŠ:

Danijela Andrić, pomoćnica direktora JKP „Gradsko zelenilo“, istakla je da ovo preduzeće vodi akciju intenzivne sadnje tokom perioda mirovanja vegetacije, koja je započela u novembru 2023. godine i trajaće do kraja marta. Osim sadnje novih biljaka, u toku je i presađivanje odraslih stabala iz starog Rasadnika na Futoškom putu na različite lokacije u gradu, što doprinosi i kvalitetu zelenih prostora u Novom Sadu, navodi se na sajtu Grada Novog Sada.

Ove aktivnosti deo su šireg Plana rekonstrukcije javnih zelenih površina na teritoriji Grada Novog Sada za period 2023-2027, koji ima za cilj ne samo sanaciju i rekonstrukciju oštećenih zelenih površina, već i doprinosi ekološkoj održivosti i poboljšanju kvaliteta života građana.

Energetski portal

U Nemačku stigli električni automobili iz Kine

Foto-ilustracija: Unsplash (p-l)
Foto-ilustracija: Unsplash (michael-fortsch)

Električni automobili postaju sve prisutniji na tržištu Evropske unije, a Kina se pozicionira kao jedan od vrlo važnih aktera za budućnost kada je u pitanju ova promena. Dok neki ekonomisti upozoravaju na određene dugoročne posledice, drugi analitičari ovakvu dinamiku razvoja smatraju pozitivnom. U svakom slučaju, već neko vreme predviđanja su da bi zapadni deo Evrope mogao da bude preplavljen kineskim proizvođačima automobila, prvenstveno zbog njihovih pristupačnih i konkurentskih cena. 

Naime, jedna od prepreka da Kina još ranije krene u pohod na evropsko tržište bio je nedostatak velikih transportnih brodova, koje je zemlja, usled velike koncentracije na sopstveno i azijsko tržište, iznajmljivala kada je u pitanju morski transport. Najveći kineski izvoznik električnih automobila jeste kompanija „BYD“, a kako je nedavno preneo RTS, upravo oni su obezbedili osam transportnih brodova za naredne dve godine kako bi izvozili automobile.

Kako to više nije prepreka, u jednu morsku luku na severozapadu Nemačke stigao je brod natovaren pretežno električnim automobilima, uprkos brodskom saobraćaju koji je u trenutnoj geopolitičkoj situaciji otežan. Automobili će se osim Nemačke, naći i na tržištima još nekih zemalja u Evropi. Najinteresantnije kod ovog proizvođača električnih automobila jeste cena, s obzirom da će neki modeli njihovih novih automobila koštati oko 10.000 evra, što je velika razlika u odnosu na evropske proizvođače. 

Pročitajte još:

Foto-ilustracija: Freepik (bearfotos)

Kako ova kompanija dobija subvncije u svojoj zemlji, EU je pre nekoliko meseci pokrenula zvaničnu istragu o subvencijama koje je Kina davala svojim proizvođačima električnih vozila, što bi moglo dovesti do uvođenja kaznenih dažbina na uvoz kineskih električnih vozila, zbog čega ni cene ni izvoz ne bi ostali isti.

Prema Evropskoj komisiji, cene kineskih električnih automobila su generalno oko 20 odsto niže od onih koji se proizvode u EU. Štaviše, projekcije pokazuju da bi do 2025. Kina mogla imati 15 odsto udela u prodaji električnih vozila unutar EU, navodi DPA.

Evropska komisija je pokrenula istragu kako bi procenila da li treba uvesti kaznene tarife kako bi se zaštitili proizvođači iz EU od jeftinijih kineskih uvoza električnih vozila, za koje se kaže da koriste državne subvencije, međutim, kako nemačka automobilska industrija veliki deo sopstvenog izvoza vrši na istoku, i kako je međunarodna trgovina vrlo zamršena, pitanje je kakvi će potezi biti povučeni..

Uprkos ovim izazovima, kineski proizvođači automobila nastavljaju da se šire na evropsko tržište, koristeći svoje tehnološke inovacije i konkurentne cene da privuku kupce. 

Energetski portal

Belgija postaje prva evropska država koja priznaje “ekocid” kao međunarodni zločin – Kazna do 20 godina zatvora

Foto-ilustracija: Freepik (freepik)
Foto-ilustracija: Pixabay

Belgijski Savezni parlament je prošle nedelje glasao u korist novog krivičnog zakonika koji, prvi put u Evropi, uključuje priznanje zločina “ekocida” na nacionalnom i međunarodnom nivou. To znači da će ekocid biti uključen u krivični zakonik, kao što su već zločini protiv čovečnosti i genocid.

Na nacionalnom nivou, novi zločin ekocida, usmeren na sprečavanje i kažnjavanje onoga što se smatra “najtežim slučajevima ekološkog propadanja”, poput obimnih izlivanja nafte, primenjivaće se na pojedince na najvišim položajima odlučivanja, kao i na korporacije. Kazna za pojedince može uključivati ​​do 20 godina zatvora, dok bi korporacije mogle biti suočene s kaznama do 1,6 miliona evra.

Unutar belgijske federalne monarhije, domaće zakonodavstvo o okolini uglavnom je odgovornost triju regionalnih vlada Flamanske, Valonije i Brisela. Područje primene novog zakona ograničeno je na područja unutar nadležnosti savezne vlasti, uključujući Severno more i upravljanje nuklearnim otpadom.

Ograničeni domaći opseg novog predloga nije razlog za odbacivanje značaja razvoja, kaže Patricija Vilok, direktorka belgijskog ogranka pokreta Stop ekocidu. Ona je podsetila da je prošlog novembra Evropska unija postigla sporazum o uključivanju nove kaznene odredbe u nedavno revidiranu direktivu o ekološkim zločinima, koja cilja ‘slučajeve uporedive s ekocidom’.

,,Sada je svih 27 članica zaduženo za usklađivanje svojih domaćih krivičnih zakonika s ovom ažuriranom direktivom, proces koji će se proširiti na tri regije Belgije. Očekujemo da će ovaj napor značajno smanjiti bilo kakve razlike između saveznih i regionalnih zakona o ekološkim zločinima. Budući da Belgija predsedava Evropskom unijom, ova direktiva bi trebalo da podstakne regije da odigraju svoju ulogu u području njihove nadležnosti“, istakla je Vilok.

Ona je naglasila da je Belgija sada na čelu globalnog razgovora o kriminalizaciji najtežih šteta prirodi i mora da nastavi sa zagovaranjem priznanja ekocida pred Međunarodnim kaznenim sudom, uz genocid.

,,Kako bi se potpuno zaštitila priroda, nužno je da oni koji bi namerno uništili velike delove prirodnog sveta, uzrokujući pritom neizrecivu ljudsku štetu, budu kriminalizovani. Nastavićemo sa borbom da iskorenimo ekocid iz Belgije i sveta.“

Pročitajte još:

Peti međunarodni zločin

Dodatno, Belgija je postala prva evropska država koja priznaje ekocid kao međunarodni zločin, temeljen na konsenzusnoj definiciji predloženoj 2021. godine od Stručnog panela (IEP) koji je sazvala fondacija Stop ekocidu.

Zemlja već priznaje genocid, zločine protiv čovečnosti, ratne zločine i zločin agresije, a sada svom kaznenom zakonu dodaje dodaje peti zločin u međunarodnom pravu: ekocid.

Photo-illustration: Unsplash (Tim Mossholder)

Zadovoljan je i Semjuel Kogolati, član Saveznog parlamenta iz Zelene stranke, koji je igrao značajnu ulogu u zagovaranju uključivanja ekocida u novi krivični zakon.

,,Nakon četiri godine borbe u Parlamentu i civilnom društvu, naš krivični zakonik konačno dolazi u pomoć planeti: najteži napadi na okolinu uskoro će biti kriminalizovani. Naša mobilizacija donosi plodove! Pošaljimo snažan signal međunarodnoj zajednici: belgijski parlament priznaje peti ‘međunarodni zločin’ nakon ratnih zločina, zločina agresije, zločina protiv čovečnosti i genocida“, istakao je poslanik.

Inače, u novembru, Evropska unija postala je prvo međunarodno telo koje kriminalizuje ekološke štete “uporedive s ekocidom”.

Zakonodavci su se složili oko ažuriranja direktive o ekološkim zločinima EU koja kažnjava najozbiljnije slučajeve uništavanja ekosistema, uključujući gubitak staništa i ilegalnu seču šuma, s strožim kaznama.

Zakonodavci se nisu složili s proširenjem ovih obaveza na prekršaje počinjene izvan granica EU u ime evropskih kompanija, ali ostavljena je mogućnost državama članicama da urade upravo to.

Izvor: Cirkularna ekonomija

Niskokarbonska ekonomija dugoročni prioritet energetske politike

Foto: Shutterstock
Foto: ustupio Fedor Rosocha

Teritoriju male države u srcu Evrope – Slovačke Republike sa oko 5,5 miliona stanovnika više od 40 odsto pokrivaju šume, a po površini je sedma najpošumljenija zemlja u Evropske unije. Slovačka ima upečatljive planinske pejzaže sa mnogo raznovrsnih prirodnih lepota i između Tatri i Dunava smenjuju se visoki planinski vrhovi sa dubokim dolinama, prostrane šume isprepletane livadama i pašnjacima, a brzi potoci ulivaju se u mirne reke. Prirodnu sliku upotpunjuje veoma raznovrsna flora i fauna, koju određuje geografski položaj. Ambasador Slovačke Republike u Srbiji Fedor Rosocha, govori nam o izazovima u oblasti zaštite životne sredine, klimatskih promena sa kojima se u ovoj zemlji suočavaju. Saznajemo koliko energije proizvode iz obnovljivih izvora energije (OIE), kako smanjuju karbonski otisak, čuvaju biodiverzitet, koliki su napredak ostvarili u proizvodnji električnih automobila, kao i kakvu podršku pružaju Srbiji u oblasti zaštite životne sredine.

Brze tehnološke promene i energetska kriza donose nesigurnosti u oblasti zaštite životne sredine i borbe protiv klimatskih promena. Kako se Slovačka suočava sa novim izazovima i koje su najvažnije strategije doprinele da se stabilno suočite sa tokovima u oblasti zaštite životne sredine?

– Problemi životne sredine sve više utiču na privredu, zapošljavanje, kao i kvalitet života stanovnika. Pored toga, kao i čitav svet, i Slovačka je pogođena klimatskim promenama sa vidljivim uticajima, koji će se u budućnosti ozbiljno manifestovati u vidu ekoloških, ekonomskih i zdravstvenih problema. Najveći ekološki izazovi u Slovačkoj su pitanja upravljanja otpadom, kvaliteta vazduha i zaštite staništa i vrsta, uglavnom u šumskim, livadskim i močvarnim ekosistemima. Strateški dokument Envirostrategija 2030 definiše viziju do 2030. godine, uzimajući u obzir moguće i željene buduće razvoje, identifikuje osnovne sistemske probleme, postavlja ciljeve, predlaže mere za poboljšanje postojećeg stanja i sadrži osnovne indikatore rezultata koji će omogućiti proveru postignutih rezultata. Cilj je postizanje boljeg kvaliteta životne sredine i održive cirkularne ekonomije, zasnovane na doslednoj zaštiti komponenti životne sredine i korišćenju što manjeg broja neobnovljivih prirodnih resursa i opasnih materija, što će dovesti do poboljšanja zdravlja stanovništva.

U FOKUSU:

Koliko Slovačka godišnje investira u zaštitu životne sredine, iz kojih sredstava i fondova regulišete ovu oblast?

– Učešće ukupnih troškova zaštite životne sredine u BDP-u dostiže približno 1,5 odsto. Osnovan je Fond za životnu sredinu, preko kojeg država aktivno podržava finansijska ulaganja u zaštitu životne sredine na principima održivog razvoja. Fond je u nadležnosti Ministarstva životne sredine i prvenstveno daje subvencije opštinama, npr. za izgradnju postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda, kanalizacije ili sistema za vodosnabdevanje ili projekte za rešavanje klimatskih promena. Među najaktuelnijim projektima kojima se pruža podrška je iskorišćavanje bio-otpada. U periodu 2007–2020. Fond za zaštitu životne sredine je utrošio 723 miliona evra, što predstavlja devet odsto ukupnih rashoda Slovačke za ovu oblast. Više od 40 odsto podrške utrošeno je na izgradnju i modernizaciju vodovodne infrastrukture.

Koliko ste odmakli u realizaciji planova da smanjite emisiju ugljen-dioksida i koji su dalji planovi u tom smeru? Koliko energije proizvodite iz obnovljivih izvora energije na godišnjem nivou?

Foto: Shutterstock

– Među zemljama Evropske unije Slovačka je jedan od lidera u smanjenju karbonskog otiska, a emisije gasova staklene bašte su u periodu između 1990. i 2021. godine skoro prepolovljene. To je postignuto jednim delom zbog zatvaranja mnogih industrijskih preduzeća koja su bila veliki zagađivači, a takođe i zbog povećanja energetske efikasnosti u celoj privredi i uvođenja strožeg nacionalnog zakonodavstva. Uspostavljanje konkurentne niskokarbonske ekonomije je dugoročni prioritet energetske politike Slovačke. Ključ za postizanje niskokarbonske ekonomije je optimalno korišćenje OIE, nuklearne energije, dekarbonizovanih gasova i inovativnih tehnologija koje će doprineti efikasnom korišćenju izvora energije. U 2021. godini Slovačka je prijavila udeo energije iz OIE na nivou od 17,4 odsto. Proizvodnja električne energije iz obnovljivih izvora iznosila je 7.241 GWh. Najveći udeo imale su hidroelektrane (62,9 odsto), a sledilo je drvo sa učešćem od 18,3 odsto. Solarni fotonaponski sistemi predstavljali su 9,3 odsto, a biogas 6,7 odsto. Učešće iskoristljivosti energije otpada iznosilo je 2,8 odsto. Geotermalna energija je još jedna pogodna opcija za povećanje udela OIE u ukupnom energetskom paketu. Na nekim lokacijama se razvija nekoliko projekata geotermalnih elektrana.

Najveća reka koja prolazi kroz Slovačku je Dunav, jedan od glavnih simbola. Koliko ulažete u očuvanje i zaštitu Dunava? Kako ste regulisali gradnju malih hidroelektrana (MHE) u smislu dugoročnih posledica na životnu sredinu?

– Dunav je važna međunarodna reka koja povezuje mnoge narode i stvara jedinstveno prirodno nasleđe sa nizom organizama zavisnih od vode. Snabdeva kvalitetnom vodom Žitno ostrvo, naš najveći podzemni rezervoar za vodu, koja se koristi za piće. Dunav se ubraja među najvrednije i najugroženije prirodne baštine u Evropi. Zbog toga je izuzetno važno posvetiti pažnju zaštiti i obnavljanju dunavske prirode, očuvanju biodiverziteta, a istovremeno ekonomski koristiti Dunav, u skladu sa evropskim strategijama. Male hidroelektrane su relativno jednostavne, tehnički nezahtevne energetske strukture. Ipak, one se povezuju i sa ozbiljnim ekološkim i socio-ekonomskim uticajima, što uglavnom direktno zavisi od lokacije i tipa hidroelektrane. Naravno, cilj je da se hidroenergetski potencijal vodotoka iskoristi sa minimalnim negativnim uticajem na ekološko stanje vodenih organizama i ekosistema zavisnih od vode. Trenutno je iskorišćeni hidroenergetski potencijal Slovačke na nivou od 57,5 odsto.

Intervju vodila: Mirjana Vujadinović Tomevski

Intervju u celosti pročitajte u Magazinu Energetskog portala ODGOVORNO POSLOVANJE

U korak s energetskom tranzicijom – Ekspanzija solarnih elektrana u Hercegovini

Foto-ilustracija: Unsplash (jovana-askrabic)
Foto-ilustracija: Pixabay

Da solarne elektrane mnogi u Srpskoj gledaju kao energetsku budućnost dokaz su postrojenja koja se grade na sve strane. Najviše izgrađenih solarnih elektrana je na jugu Srpske, a prema podacima iz Elektroprivrede u Hercegovini do sada je sagrađeno oko 245 ovih postrojenja.

Direktor direkcije za poslove operatora sistema podsticaja u ERS – u, Bojan Šapurić ističe da je sunčana Hercegovina sve interesantnija investitorima. Dodaje da jedina kočnica u ovoj oblasti može biti postojeća mreža.

„Sve zavisi od kapaciteta na priključak za distributivnu mrežu. Trenutno je velika popunjenost na distributivnoj mreži do maksimuma prihvaljivosti samog sistema. Najveći broj elektrana imamo na teritoriji opštine Bileća, Nevesinje i teritoriji grada Trebinja. Svakodnevno stižu pisma namere i zahtevi za izgradnju i proširenje kapaciteta. Najavljena je i izgradnja velikog solarnog parka na prostoru Zubačkog platoa gde je planirano 146 megavata u prvoj fazi. Pripremni radovi su predviđeni za početak prolećne sezone. Ta elektrana bi u perspektivi trebala da u svom sastavu ima i još svoje dve elektre dva puta po 54 megavata što bi u ukupnom zbiru dalo skoro 350 gigavat časova električne energije. Govorimo o snazi koja bi mogla da snabdijeva cijelu Hercegovinu“, kaže Šapurić i dodaje da ovako velike elektrane idu na mrežu Elektroprenosa.

Da postoji izražen interes za ulaganja u obnovljive izvore energije, posebno u energiju sunca, potvrđuju i iz kompanije ETMAH kojima su baš solarne elektrane uža specijalnost.

„Nama se obraćaju potencijalni investitori, koji žele fotonaponska postrojenja za potrebe osnovnog biznisa, radi uštede energije i prelaska na čistiju tehnologiju u procesima, kao i za proizvodnju i prodaju električne energije. Razvili smo kompletnu uslugu, po principu “ključ u ruke”, koja značajno olakšava prelazak na korišćenje energije iz obnovljivih izvora. Kombinovanjem nekoliko najvažnijih elemenata, a to su pre svega kvalitetno projektovanje i izvođenje, zatim premium oprema i sopstvena proizvodnja komponenti za elektrane, a posebno stručna podrška investitorima u svima fazma procesa do elektrane u stalnom radu, daju rezultate. Investitori prepoznaju kvalitet i zajednički sa našim stručnim timovima učestvuju u realizaciji najboljih rješenja“, kaže Mirela Zrnić, saradnik u službi marketinga kompanije ETMAH.

Zrnićeva ističe i važnost pravilnog odabira opreme kako bi elektrane radile dugi niz godina u punom kapacitetu.

„U tom smislu razvijamo najbolja rešenja. Uspostavili smo dostupan servis, lokalni lager rezervnih i zamenskih komponenti, što osigurava adekvatno održavanje elektrana u realnom vremenu. Kada se u fotonaponska postrojenja ugradi oprema premium kvaliteta, potreba za ovim uslugama je mala, ali je važno da postoji i da elektrane nesmetano mogu da rade dugi niz godina“, ističe Zrnić.

Pročitajte još:

Solarne elektrane se grade i zato što se brzo isplate

Isplativost solarnih elektrana je oko 7 godina, a njen životni vek je 25 godina. S druge strane, rok gradnje sa svim projektima, revizijom projekta i dozvolama koje su potrebne da jedna elektrana bude priključena na distributivnu mrežu je oko godinu dana.

Ekspanzija izgradnje, Hercegovina

Foto-ilustracija: Unsplash (laurynas-zizys)

Ekspanzija izgradnje fotonaponskih postrojenja traje već duže vreme. Iz ETMAKS – a kažu da je interes izražen i da se povećava.

„Područje Hercegovine jeste izuzetno pogodno u smislu prirodnih predispozicija, kao i infrastrukture neophodne za realizaciju ovih projekata. Ujedno, važno je napomenuti da upravo ova ekspanzija otvara nova radna mesta u industriji, da se zapošljavaju radnici sa lokalnih područja i da se može očekivati značajan rast kapaciteta i u narednom periodu. Ako posmatramo izdvojeno naše započete projekte i njihovu realizaciju, već sada su projekcije značajnog povećanja broja radnika, posebno sa područja Hercegovine. Nova radna mesta, zasnovana na održivom razvoju su jedan od izuzetno važnih benefita ekspanzije solarne industrije na našim područjima, pogotovo jer možemo očekivati značajan porast broja novih radnih mesta u narednom periodu. Pri tom ova industrija zapošljava radnike različitih profila, inžinjere, tehničare, montere, ali i druge,“ dodaje Zrnić.

O SOLARIMA I NA SET – u

Energetska tranzicija i budućnost, teme su o kojima će se pričati i na petom po redu Samitu energetike koji će se u Trebinju održati od 20. do 22. marta.

„ETMAX ima izuzetno dobru, dugogodišnju saradnju sa Samitom energetike Trebinje, a SET je sigurno jedan od najvažnijih događaja u oblasti energetike na Zapadnom Balkanu.

Teme, sagovornici, adresiranje novih pravaca razvoja, kao i izazova, doprinose da svi učesnici dobiju jasan uvid u značaj energetike u strateškom smislu, kao i važnost povezivanja stručne javnosti na ovakvom dešavanju. SET je od početka organizovan na način da predstavlja platformu za povezivanje, razmenu mišljenja, predstavljanje dostignuća i okuplja značajan broj eminentnih stručnjaka, naučnika i donosilaca odluka iz oblasti energetike, privrede i industrije. Prepoznatljivost SET-a je i u konceptu koji svake godine donosi najvažnije teme iz oblasti energetike, doprinosi uspostavljanju novih saradnji i budućih projekata, u svim oblastima energetike“, kaže Zrnićeva.

Ove godine govoriće se o brojnim temama, a iz oblasti obnovljivh izvora svakako je interesantno istaći teme vezane za realizaciju projekata u oblasti OIE, energetske tranzicije, razvoju sektora, mehanizmu prozjumera i energetskih zajednica, upravljanju fotonaponskim elektranama, ali i brojnim drugim temama.

„Znajući koliko je energetika važna za naš, kao i regionalni i razvoj uopšte, verujemo da će SET svake godine ići korak napred, ukazujući na razvojne promene i prateći njihovu realizaciju“ zaključuje Zrnić.

Izvor: SET Trebinje

UK zainteresovano za saradnju sa Srbijom u oblasti energetike

Foto-ilustracija: Pixabay (falco)
Foto-ilustracija: Unsplash (Lucas Cetti)

O mogućnostima za saradnju na finansiranju projekata u oblasti energetike u Srbiji, Dubravka Đedović Handanović, ministarka rudarstva i energetike, razgovarala je sa Timom Ridom, izvršnim direktorom UK Export Finance, agenceje Vlade Ujedinjenog Kraljevstva koja okuplja više stotina kompanija iz sektora bankarstva i finansijskih usluga.

Glavna tema sastanka bila je mogućnost finansiranja projekata izgradnje reverzibilnih hidroelektrana, solarnih elektrana i skladišta energije.

Tom prilikom, ministarka je istakla da su reverzibilne hidroelektrane Bistrica i Đerdap 3 među prioritetnim projektima koji treba da obezbede nesmetanu integraciju velikih kapaciteta iz obnovljivih izvora energije, što je ključno za ubrzanu energetsku tranziciju Srbije.

Kako je dodala, uporedo sa izradom neophodnih studija i tehničke dokumentacije, razgovara se sa svim partnerima zainteresovanim za učešće u finansiranju ovih projekta kako bi bilo obezbeđeno da realizacija ovog velikog projekta bude maksimalno efikasna.

Pročitajte još:

Ona je navela da se do kraja decenije očekuje 2.000 novih zelenih megavata na mreži, među kojima je izgradnja samobalansirajućih solarnih elektrana kapaciteta jedan gigavat.

,,Planirane investicije su, prema Polaznim osnovama plana razvoja energetske infrastrukture do 2028. godine sa projekcijama do 2030. godine, u energetski sektor u narednih 10 godina približno 15 milijardi evra i da bismo ih realizovali potrebni su nam pouzdani partneri’’, precizirala je ministarka.

Foto-ilustracija: Unsplash (nuno-marques)

Predstavnici UK Export Finance upoznali su ministarku sa prednostima saradnje i finansiranja koje ova agencija nudi i istakli da Ujedinjeno Kraljevstvo ima zaokružen lanac vrednosti kojim mogu da podrže energetsku tranziciju u Srbiji, kao i iskustvo i dobru saradnju sa našom zemljom na velikim infrastrukturnim projektima u prethodnim godinama.

Ministarka je podsetila na to da je prošle godine potpisan Memorandum o razumevanju između vlada Srbije i Ujedinjenog Kraljevstva, koji daje osnov za produbljivanje saradnje u oblasti obnovljivih izvora energije, ali i energetske efikasnosti, vodoničnih tehnologija i diverzifikacije snabdevanja energentima.

Napomenula je i da, imajući u vidu rast robne razmene između dve zemlje u poslednjih 10 godina, posebno rast izvoza, kao i značajno prisustvo britanskih investitora u Srbiji, veruje da je proces energetske tranzicije prilika da i u ovoj oblasti vidimo veće prisustvo kompanija iz Ujedinjenog Kraljevstva.

Energetski portal

Domaća preduzeća sve više traže čistu energiju, kupovina od proizvođača donosi obostranu korist

Foto-ilustracija: Freepik (pvproductions)
Foto-ilustracija: Unsplash (Nikola Johnny Mirkovic)

Prošle godine evropske berze struje su se stabilizovale i prosečna veleprodajna cena megavat sata kretala se oko 110 evra. Srpska preduzeća sve više traže čistu energiju i zainteresovana su da je kupuju direktno od proizvođača po još povoljnijoj ceni.

Na evropskom tržištu električne energije, takozvani „pi-pi-ej“ ugovori (Power Purchase Agreement – PPA) su već praksa. Prednost je što proizvođače obnovljive energije direktno povezuju sa velikim kupcima, uz dugoročno obostranu korist.

Direktor srpske berze električne energije „Sepeks“ Miloš Mladenović kaže da se kroz potpisivanje PPA ugovora sa relevantnim partnerom dobija stabilnost cene na period od pet i više godina.

“Sa druge strane, proizvođačima obnovljive energije donosi siguran plasman na tržište, to jest sigurnost cene na strani prodaje, koje banke traže kako bi finansirale projekat“, dodaje Mladenović.

Privrednici smatraju da takvo ugovaranje donosi ne samo realniju cenu struje na tržištu, već garantuje i snabdevanje zelenom energijom.

Pročitajte još:

Ivan Komatina, direktor kompanije „Kntango“ iz Rudnika kod Gornjeg Milanovca, kaže da su zainteresovani za kupovinu zelenih megavata, zato što su ušli u proces dobijanja sertifikata CO2 otiska.

“Mi smo izvoznici, kupovinom zelene energije značajno smo smanjili taksu na CO2 koja se očekuje od 2025. godine u Evropskoj uniji“, navodi Komatina.

Cena struje na tržištu pada od decembra

Foto-ilustracija: Pixabay (markusspiske)

Protekla energetska kriza pokazala je ranjivost evropskog tržišta električne energije.

Diktira ga ponuda i tražnja, geopolitičke, a posebno vremenske prilike koje su doprinele i stabilizaciji cene struje.

Dejan Stojčevski iz „Sepeksa“ ističe da je retko da se tokom januara smanjuje cena, koja je u padu konstantno od decembra.

„Ako gledamo ovu tendenciju, tek će da pada u martu, aprilu, kada dođu vode, sunce i bolje vreme, manji konzum“, dodaje Stojčevski.

Miloš Mladenović dodaje da je trend na tržištu fjučersa da neće biti nekih poremećaja i da će cena biti na nivou između 70 i 90 evra po megavat satu.

Direktnim ugovaranjem snabdevanja, proizvođači iz obnovljivih izvora energije i srpska industrija postaju ne samo aktivni učesnici na tržištu, već i u zelenoj tranziciji naše zemlje.

Izvor: RTS

Švedska ukida zabranu kopanja urana

Foto-ilustracija: Unsplash (Jonathan Brinkhorst)
Foto-ilustracija: Pixabay

U Švedskoj je u toku razmatranje ukidanja zabrane iskopavanja urana, zbog čega će se izvršiti istraga, koja će biti sprovedena od strane Ministarstva klime i privrede, u cilju utvrđivanja promena koje su potrebne kada je reč o zakonu koji se tiče ekstrakcije urana. 

Kako u zemlji postoji zabrana iskopavanja urana, zbog odluke koja je na snazi nepunih šest godina, sada je cilj utvrditi i ispitati način na koji će se ova odredba izmeniti, s obzirom da se smatra nepotrebnom. Trebalo bi jasno ograničiti u koje svrhe se kopanje vrši i pod kojim uslovima, i da li dopustiti rudarenje urana samo kada se radi o nuklearnoj aktivnosti, međutim zvaničnici u svakom slučaju smatraju da sveopšta zabrana više ne služi. 

Pročitajte još:

Foto-ilustracija: Unsplash (Mick De Paola)

Uran često dolazi zajedno sa drugim metalima, u stenama, vodi, zemljištu, a svi ti minerali potrebni su kako bi se stvarala tehnologija koja može proizvoditi energiju bez štetnih emisija, i kako bi se koncept klimatski neutralne Evrope ostvario. Zbog važeće zabrane, uran se otklanja kao otpad, a moguće je iskoristiti ga.

Uran se koristi kao gorivo za nuklearne elektrane zbog svoje sposobnosti da oslobodi veliku količinu energije, a s obzirom da Švedska ima šest nuklearnih reaktora koji daju oko jednu trećinu svoje električne energije, zemlja mora da uvozi većinu svog nuklearnog goriva, iako poseduje sopstvene rezerve, navodi World Nuclear News.

Nacrt zakona koji omogućava da Švedska, pored postojećih, izgradi još dva nuklearna reaktora na drugim lokacijama do 2035. godine govori o potrebi i značaju nuklearnog goriva za budućnost energetskog sektora ove skandinavske države.

Energetski portal

Da li će EU postati kineska kanta za reciklažu? Plastičan otpad je do nedavno odlazio u Kinu – sada je suprotno

Foto-ilustracija: Freepik (frimufilms)
Foto-ilustracija: Freepik (freepik)

Ne tako davno, EU je, kao i veći deo zapadnog sveta, izvozila značajnu količinu svog plastičnog otpada u Aziju, pre svega u Kinu. Kinezima je trebalo nekoliko godina da shvate ekološki i društveni uticaj svetske kante za smeće. Shodno tome, 2017. Kina je zatvorila svoja vrata za uvoz plastičnog otpada. Ironično, samo nekoliko godina kasnije, EU bi mogla postati kineska kanta za smeće, pišu u svojoj kolumni za Euractiv.com Loran Vejar, službenik za politiku hemijskog recikliranja plastike u gorivo u Zero Waste Europe, a Džoan Mark Simon je direktor-osnivač Zero Waste Europe.

U tekućim pregovorima u vezi sa Uredbom o ambalaži i ambalažnom otpadu, EU razmatra definisanje plastičnog otpada nakon potrošnje kao „plastični otpad stavljen na tržište države članice ili treće zemlje“. Takva definicija je ključna kako bi se odredilo da li ciljevi za reciklirani sadržaj plastične ambalaže treba da budu ispunjeni otpadom koji potiče iz EU ili iz drugih delova sveta.

Dok zdrav razum i ekološka logika daju prioritet bliskosti i principima predostrožnosti, ono što zabrinjava je da neki moćni akteri tvrde da je ograničavanje recikliranog sadržaja na evropski otpad ograničavajuće za određene lance snabdevanja i da je u suprotnosti sa trgovinskim sporazumima. Iz perspektive slobodne trgovine, EU bi mogla da nastavi da dozvoljava da reciklirana plastika iz inostranstva ulazi u EU, ali ekolozi imaju pravo da pitaju: „Sigurno ovo ne bi trebalo da se računa kao ispunjenje obaveze o recikliranom sadržaju?“.

Pročitajte još:

Trenutno, reciklirani sadržaj napravljen u Evropi ne može se takmičiti sa recikliranim sadržajem koji nije iz EU. Ovo je delimično zbog većih troškova reciklaže u Evropi, ali uglavnom zato što je malo dokaza da je strana reciklirana plastika zapravo recikliranog porekla, a ne mešavina recikliranog i devičanskog sadržaja, što je jeftinije od recikliranog.

Foto-ilustracija: Freepik (rawpixel.com)

Trenutni sistem verifikacije, koji se oslanja na samoprijavu proizvođača, u najboljem slučaju je nedovoljan. Činjenica koja otkriva kvalitet kineskog recikliranog sadržaja je da sama Kina ne dozvoljava upotrebu reciklirane plastike za predmete koji su u kontaktu sa hranom… ali u Evropi verujemo onome što kažu, a ne onome što rade.

Još jedan zabrinjavajući faktor je neviđeni rast kapaciteta petrohemijske industrije u SAD-u, Bliskom Istoku, Aziji i Africi. Većinski deo ovih petrohemijskih proizvoda odlazi na novu plastiku, a ovaj višak snižava cene devičanske plastike, čineći recikliranje plastike relativno skupljim. Recikliranje plastike u Evropi može imati održiv poslovni model samo ako reciklirani sadržaj u novim proizvodima potiče iz evropskog plastičnog otpada. Dozvoljavanje nefer konkurencije iz inostranstva kako bi se ispunili ciljevi EU o recikliranom sadržaju neće samo uništiti evropsku industriju recikliranja plastike i ugroziti zdravlje Evropljana, već će takođe podrivati agendu o cirkularnoj ekonomiji i obaveze o klimatskoj neutralnosti Evrope, povećavajući sagorevanje i emisiju ugljenika.

EU bi trebalo da prioritetno radi na zatvaranju kruga u Evropi, i iz tog razloga samo evropski post-konzumirani plastični otpad treba da se računa kao ispunjenje ciljeva za reciklirani sadržaj. Iz istog razloga prema kojem ne bi trebalo tretirati ostatak sveta kao našu kantu za smeće; ne bi trebalo ni da pretvorimo EU u tuđu kantu za reciklažu.

Izvor: EURACTIV.rs

Kako Francuska podstiče smanjenje otpada i cirkularnu ekonomiju

Foto-ilustracija: Freepik (kstudio)
Foto-ilustracija: Unsplash (Jace & Afsoon)

Januar 2024. godine, doneo je za građane Francuske nove mere koje imaju za cilj smanjenje otpada podsticanjem, između ostalog, i cirkularne ekonomije, ali i poboljšanje kvaliteta vazduha. Niz mera iz različitih oblasti objavilo je francusko Ministarstvo za ekološku tranziciju i teritorijalnu koheziju.

Kako bi se produžio životni vek električne i elektronske opreme, potrošačima će dodatno biti smanjena cena popravke. Bonus za popravku predstavlja iznos koji se direktno odbija sa računa potrošača kada ovakvu opremu odnose kod ovlašćenog servisera na popravku, a od ove godine bonus je veći. Za određenih pet uređaja koji se svakodnevno koriste iznos bonusa biće udvostručen, dok će se i na veliki broj drugih proizvoda ostvariti povećanje od pet odsto. Pored toga, preko 20 novih uređaja postaje kvalifikovano za bonuse. Osim ovih, uvedene su i druge novine za bonus.

Iskorišćene gume za vozila moći će besplatno da se odlože kod distributera. Do sada je ovo bilo moguće samo uz montažu novih guma. Uvođenjem ovakve mere smanjiće se njihovo odlaganje u prirodu i na deponije.

Pročitajte još:

Veliki distributeri građevinskih proizvoda i materijala, dužni su da bez naknade preuzmu sav građevinski otpad koji donesu zanatlije i pojedinci, ali pod uslovom da otpad bude sortiran. Međutim, od ove godine će matalni, drveni i plastični otpad moći da se donosi i kao mešan.

Još jedna važna mera jeste sortiranje biootpada. Naime, postojaće osvojeni sistem za sakupljanje ovakvog otpada po principu od vrata do vrata. Pored toga tu su i sistemi odvojenog prikupljanja na mestima dobrovoljnog odlaganja, kao i uređaji koji omogućavaju lokalno upravljanje biootpadom. Deo građana koji ne bude u ovoj godini obuhvaćen ovom merom, pružiće se drugi vid pomoći – finansijska, informativna, kao i razmena najboljih praksi sa zajednicama.

Na kraju, zabrana uništavanja neprehrambenih proizvoda koji nisu prodati stupa u potpunosti na snagu. Još 2022. godine je u Francuskoj uvedena ova mera, ali se odnosila samo na određene proizvode kao što su električni i elektronski, zatim baterije, tekst, proizvodi za higijenu i negu dece i drugi. Od ove godine, zabrana se proširuje na sve neprodate neprehrambene proizvode.

Energetski portal