
Predsednik Odbora za zaštitu životne sredine gospodin Branislav Blažić otvorio je prvo u nizu javno slušanje koje će imati za cilj identifikovanje problema u oblasti upravljanja otpadom u Republici Srbiji. Ideja je da se nakon definisanja problema, uvede serija rešenja koja bi do sredine naredne godine dovela do seta novih zakona kojima se uređuje sistem zaštite životne sredine i koji bi doveo do boljeg pozicioniranja Republike Srbije kada je u pitanju otvaranje Poglavlja 27.
Predstavnici resornog ministarstva, Privredne komore Srbije i nevladinih organizacija izneli su probleme sa kojima se susreću kada su u pitanju kontrolisanje otpada, reciklaža, saniranje deponija, čišćenje zagađenih područja, finansiranje Zelenog fonda, restruktuiranje komunalnih preduzeća i podizanje svesti u društvu o značaju zaštite životne sredine. Na skupu je rečeno da su izmene i dopune Zakona o upravljanju otpadom i Zakona o zaštiti životne sredine donete zbog potrebe za usklađivanjem zakona sa propisima o dodeli državne pomoći i usaglašavanja sa relevantnim propisima Evropske unije, ali da se moraju izraditi novi zakoni kojima bi se otklonili izazovi sa kojima se susreće Republika Srbija u sistemu zaštite životne sredine. Sistemski tokovi otpada i različite vrste otpada koje se ne odvajaju i pomešani se odlažu na deponiju dovode do poskupljenja sortiranja i recikliranja, ali i onemogućuje kontrolu protoka na deponijama. Divlje deponije i komunalni otpad sa opasnim materijama i njihovo uništavanje ne odgovara ekološkim standardima, što dovodi do kontamiranja eko sistema, rečeno je na javnom slušanju.
Sledeće javno slušanje zakazano je za narednu nedelju.
izvor: parlament.gov.rs
Sandra Jovićević




U periodu januar-septembar 2016. godine Javno preduzeće Srbijagas ostvarilo je poslovni dobitak u iznosu od 9,9 milijardi dinara i pozitivan finansijski rezultat u vidu neto dobiti u iznosu od 359,7 miliona dinara. Pozitivna kretanja u realizaciji kako finansijskih prihoda tako i rashoda u navedenom periodu rezultirali su ostvarenjem dobiti iz finansiranja u iznosu od 1,7 milijardi dinara.





Sredstvima Evropske unije i Vlade Švajcarske, preko razvojnog programa Evropski PROGRES, u okolini Novog Pazara radi se na izgradnji pet novih mini brana, i na pošumljavanju 50 hektara zemlje. Radove na Kruševačkoj i Cvrnjskoj reci obišao je gradonačelnik Novog Pazara Nihat Biševac sa saradnicima, kako bi se detaljnije upoznao sa radovima koji se istovremeno izvode na pet lokacija.
Na konferenciji za medije koja je povodom uspešnog završetka projekta „Unapređenje sistema javne rasvete“ održana nedavno u velikoj sali SO Negotin medijima su se obratili Jovan Milovanović, predsednik Opštine Negotin, Ursula Loubli, direktorka Švajcarske razvojne agencije SDC i Aleksander Grunauer, vođa projekta Nemačke agencije za međunarodnu saradnju GIZ.
Ekološka sekcija Osnovne škole „Nikodije Stojanović Tatko“ u Prokuplju i ovu, kao i svaku prethodnu godinu započela je akcijom sakupljanja starog papira. Sredstava koja su ovom akcijom sakupili namenili su kupovini mikroskopa za kabinet biologije, ali nagrađivanju najuspešnijeg odeljenja i najaktivnijih učenika.


Sajam i konferencija zelene gradnje (Green building expo) biće održani u Beogradu od sutra do 4. novembra, a okupiće oko 50 izlagača i više od 3.000 stručnjaka iz te oblasti, najavljeno je na konferenciji za novinare.
Agencija za zaštitu životne sredine je učestvovala na 5. Evropskom kongresu o zemljištu Eurosoil 2016 koji je održan u Istanbulu, Turska u periodu 16. -21. oktobra.






Potpredsednik Privredne komore Srbije Miroslav Miletić je na otvaranju Evropskog ekonomskog dunavskog foruma pod nazivom „Pametni gradovi“ koji po prvi put organizuje PKS u saradnji sa Austrijskim ekonomskim senatom, izjavio da 80 odsto evropskog stanovništva živi u urbanim sredinama, a na globalnom nivou procenjuje se da će do 2050. godine u gradovima živeti sedam milijardi ljudi, što će, kako kaže, doneti brojne izazove, kao što su zakrčenost saobraćajnica, zagađenost vazduha, visoka cena energije. Prema njegovim rečima, koncept “Smart Cities” integriše IKT, energetiku i transportni sektor u inovativnom rešavanju navedenih problema velikih gradova kako bi se postigla veća mobilnost građana, uštedela energija, a u isto vreme i održao prirodni kapital.