Home Blog Page 1341

Premašen plan prozvodnje električne energije u BiH

news-2015-april-epbih_2016_491200945

U JP „Elektroprivreda BiH“ zaključno sa 17. decembrom 2016. godine proizvedeno je 6.913 GWh električne energije, što je za 5,44 odsto više u odnosu na isti period prošle godine i 1,85 odsto u odnosu na planiranu proizvodnju u 2016. godini.

Ukupna proizvodnja električne energije u termoelektranama u odnosu na prošlu godinu, premašena je za 8,26 odsto i veća je od plana za 2,38 odsto.

U TE „Kakanj“ ostvarena proizvodnja veća je u odnosu na 2015. godinu za 11,34 odsto, dok je proizvodnja u TE „Tuzla“ u odnosu na prošlu godinu veće za 6,5 odsto, a u odnosu na plan 4,42 odsto.

Usled loših hidroloških prilika u „Hidroelektranama na Neretvi“ ostvarena proizvodnja neznatno je manja od planirane u 2016. godini.

izvor: energetika.ba

Sandra Jovićević

Održana radionica o EE u Sarajevu

news-2015-april-energetska_efikasnost_668230043

U Sarajevu u Bosni i Hercegovini 22. decembra 2016. godine održana je radionica „Energetska efikasnost u kantonima i jedinicama lokalne samouprave u Federaciji Bosne i Hercegovine – šansa za održivi razvoj“.

U okviru radionice bilo je reči o energetskoj efikasnosti u cilju zaštite životne sredine, a predstavnici opština podelili su svoja iskustva kada je reč o ovoj oblasti.

Radionicu je organizovala Efekt mreža za ekološko prihvatljivu energiju u BiH zajedno sa Centrom za razvoj i podršku Tuzla.

izvor: energetika.ba

Sandra Jovićević

Agencija Standard & Poor’s o rejtingu HEP-a

hepAgencija Standard & Poor’s (S&P) je izveštajem od 21. decembra 2016. potvrdila dugoročni kreditni rejting Hrvatske elektroprivrede (BB) i povećala izglede kretanja ocene rejtinga s negativnih na stabilne.

Zbog metodologije i kriterijuma koje S&P koristi pri ocenjivanju HEP-a, povećanje je usledilo nakon rasta prognoze rejtinga za Republiku Hrvatsku, što je prvi pozitivni pomak za rejting hrvatske države u posljednjih devet godina, koji je ostvaren usled bržeg rasta privredei konsolidacije javnih finansija u odnosu na očekivanu.

„Veoma smo zadovoljni povećanjem izgleda kretanja ocene rejtinga HEP-a od strane agencije Standard & Poor’s, što je nakon povećanja ocene kreditnog rejtinga od pre dva meseca, još jedna potvrda aktivnog korporativnog upravljanja finansijskim položajem i ukupnim poslovanjem u HEP grupi. Ovime smo zaključili izuzetno uspešnu poslovnu godinu u kojoj smo, između ostalog, zadržali udeo u prodaji električne energije na domaćem tržištu od čak 85 posto, a u Sloveniji osvojili 12,5 posto tržišta u poslovnom segmentu“, izjavio je Tomislav Rosandić, član Uprave Hrvatske elektroprivrede d.d.

Izvor: hep.hr

V.V.

Potrošnja prirodnog gasa u Kantonu Sarajevo i FBIH

logoKako BH-Gas javlja,  potrošnja gasa u Kantonu Sarajevo, a prema potrošnji za prvih 20 dana u mesecu decembru iznosiće 25 miliona kubika gasa, što će biti najveća decembarska mesečna potrošnja gasa u KS za zadnjih 5 godina.

Istovremeno, u toku jučerašnjeg dana Federaciji BIH je isporučeno cca 1,2 miliona kubika gasa, a što je omogućeno novim aneksom ugovora koji je BH-Gas/Energoinvest potpisao sa mađarskim transporterom FGSZ-om, a koji je u prethodnom periodu ograničavao transport gasa na 1,05 miliona kubika gasa dnevno. Ovim je prestala praksa da se u FBiH odnosno KS umesto prirodnog gasa koristi mazut.

Ujedno BH Gas napominje da je kapacitet gasovoda u BiH 1,8 miliona kubika gasa dnevno, od čega sama Federacija BiH evidentno koristi gotovo 70% kapaciteta ili 1,2 miliona kubika gasa iako je zima tek počela.

Takođe, naglašava se da je ovom nivou potrošnje gasa u Kantonu Sarajevo doprinela i snižena cena gasa, čime su ostali energenti postali nekonkurentni, sa svim prednostima čistog energenta koji prirodni gas podrazumeva.

Izvor: bh-gas.ba

Vesna Vukajlović

Prelaskom na gas smanjila bi se emisija gasova iz rafinerije

slide4-940x350Na sedmom sastanku Radne grupe grupe za praćenje stanja vazduha na teritoriji opština Bosanski Brod i Slavonski Brod, rečeno je da bi se prelaskom na gas postigli značajni rezultati u smanjenju emisija iz kotlova brodske Rafinerije nafte, a time i poboljšao kvalitet zraka na ovom području.

Na sastanku, koji je održan u Bosanskom Brodu, razgovaralo se, između ostalog, o obnavljanju ekološke dozvole za Rafineriju nafte Bosanski Brod, izvještaju o sprovedenim i planiranim merama i aktivnostima u skladu s ekološkom dozvolom u toj rafineriji, kvalitetu vazduha na ovom području (za period juli – decembar), mogućnost realizacije projekta gasifikacije Rafinerije nafte Bosanski Brod, kao i o drugim temama od značaja za kvalitet vazduha i životnu sredinu i zdravlje stanovništva.

U okviru prezentacija o kvalitetu zraka na ovom području za period juli – decembar 2016. godine, izvršenih od nadležnih hidrometeoroloških zavoda Republike Srpske i Republike Hrvatske, konstatovano  je da je, u periodu od 2012. godine, uočena tendencija pada vrednosti pojedinih zagađivača (PM2, 5 i H2S), što je rezultat i primenjenih mera iz ekološke dozvole u Rafineriji nafte Bosanski Brod, tvrdi se u saopštenju Ministarstava za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju RS-a.

Izvor: energetika.ba

Vesna Vukajlović

 

U Beogradu prikupljeno 7 hiljada tona otpada za reciklažu

%d0%bf%d1%80%d0%b5%d1%83%d0%b7%d0%b8%d0%bc%d0%b0%d1%9a%d0%b5

U Beogradu je tokom prošle godine prikupljeno oko 7 hiljada tona otpada za reciklažu sa oko 80 lokacija gde se nalaze kontejneri.

Direktor JKP „Gradska čistoća“ gospodin Miroslav Bogdanović izjavio je da je u prethodnom periodu postavljeno i 29 kontejnera za reciklažu tekstila, što je novina u Srbiji. Kako je istakao, odjek građana je dobar, tako da će se akcija postavljanja kontejnera za reciklažu tekstila proširiti.

Profesor Mašinskog fakulteta u Beogradu gospodin Aleksandar Jović naveo je da se od recikliranog tekstila prave izolacioni materijali kod nas, dok se u svetu prave i novi odevni predmeti.

izvor: rts.rs

foto: blic.rs

Sandra Jovićević

U toku realizacija projekta „Banatsko sunce za sve“

solarna-energija-paneli-solarni-zelena-sunce_660x330U pančevačkom naselju Kotež u toku je postavljanje solarnih panela koji će se koristiti za zagrevanje sanitarne vode.

Tehnički direktor JKP „Grejanje“ gospodin Zoran Božanić izjavio je za RTV da je reč o projektu „Banatsko sunce za sve“ u okviru koga će biti postavljeno 260 solarnih panela na površini od oko 900 metara kvadratnih.

Direktor JKP „Grejanje“ gospođa Sandra Božić istakla je da se ovaj pilot projekat realizuje u saradnji sa rumunskom opštinom Lugoš, a sredstva za njegovu realizaciju obezbedila je Evropska unija u iznosu od 900 hiljada evra. Očekuje se da će projekat doprineti uštedi potrošnje gasa za grejanje sanitarne vode, a gubitak u ovom sektoru bi trebalo da se smanji za 49 odsto.

Prvi rezultati projekta očekuju se na proleće 2017. godine.

izvor: rtv.rs

Sandra Jovićević

Srbija neće imati problema sa snabdevanjem gasom tokom zime

22-12-16

Ministar rudarstva i energetike Srbije gospodin Aleksandar Antić na konferenciji „Energetska sigurnost“ koja je održana 22. decembra 2016. godine izjavio je da će veliki dužnici gasa i struje od 1. januara 2017. godine biti isklјučivani tzv. mač sistemom.

Kako je istakao, JP „Srbijagas“ dobilo je precizne instrukcije u skladu sa Uredbom Vlade Srbije da za buduće isporuke veliki potrošači gasa, koji taj energent pre svega koriste kao sirovinu, dostavlјaju garanciju ili plate isporuku gasa unapred. On je dodao da će isto pravilo važiti i za potrošače struje, ali da je efikasnost naplate tog energenta preko 95 odsto, pa je i manje problema.

Gospodin Antić je izjavio i da se ne očekuje da će Srbija tokom zime imati problema sa snabdevanjem gasom, a dodao je i da su pripremlјeni scenariji za eventualne nepredviđene situacije.

Istakao je da u skladištu gasa u Banatskom Dvoru trenutno ima 412 miliona kubnih metara uskladištenog gasa i da su obezbeđene rezerve ostalih energenata, kako bi njima mogla da se izvrši supstitucija gasa ukoliko bude potrebe. Prema njegovim ocenama, snabdevanje gasom u predstojećem zimskom periodu biće rešeno u trouglu Rusija-Ukrajina-Evropska komisija, jer je interes jednih da prodaju, drugih da transportuju, a Evrope sigurno snabdevanje.

Antić je naveo da su u toku finalni razgovori sa „Gaspromom o proširenju skladišta „Banatski dvor“, čiji je trenutno kapacitet 450 miliona metara kubnih i da on očekuje da će u narednim nedelјama biti doneta odluka kako će se raditi proširenje. On je podsetio da je skladište „Banatski dvor“ u vlasništvu 51 odsto „Gasproma“, a 49 odsto u vlasništvu „Srbijagasa“ i da je u tom odnosu trenutna popunjenost tog skladišta, odnosno da je u oko 220 miliona kubnih metara gasa u ruskom vlasništvu. Godišnja taksa za sladištenje, kako je naveo je oko 30 dolara za 1.000 kubnih metara, pa su procene da su godišnji prihodi „Banatskog dvora“ oko 13 miliona dolara.

On je dodao i da je nesporno da je ruski gas budućnost snabdevanja Evrope, ali da je potrebno da Srbija ima i neke druge alternative i ventile. Prema njegovim rečima interkonekcija sa Bugarskom potpuno je izvesna i očekuje se da će Memorandum o tome vrlo brzo biti potpisan.

Antić je kazao i da Vlada Srbije čini sve da unapredi ukupnu energetsku stabilnost i da je već dosta toga urađeno, podsetivši da se posle više godina gradi novi termoblok snage 350 MW u Kostolcu i da se očekuje izgradnja još dva vetroparka. Novi objekti koji se grade, investicije u postojeće kako bi im se produžio radni vek, povećanje kapaciteta, investicije u obnovlјive izvore i rad u skladu sa najvišim standardima je naše opredelјenje za budućnost i u funkciji energetske stabilnosti. Dodao je i da Srbija trenutno ima obezbeđene rezerve za 12 dana nafte i gasa, a radi se na tome da nafte i naftnih derivata do 2023. godine u rezervama bude za 60 dana.

izvor: mre.gov.rs

Sandra Jovićević

Za gasovod „Turski tok” potrebno preko 11,4 milijardi evra

news-2015-april-turski_tok_15_509256672

Trošak investicije za izgradnju dve cevi u offshore sekciji gasovoda „Turski tok“ procenjen je na 7 milijardi evra, navedeno je u pratećem materijalu predloga za ratifikaciju rusko-turskog sporazuma o njegovoj izgradnji.

Za projektovanje i izgradnju ove sekcije gasovoda zadužena je ruska strana, dok će turska strana voditi njeno spajanje na turski gasni sistem.

Offshore sekcija preko Crnog mora od Rusije do Turske biće duga 910 km, a kopnena sekcija u Turskoj 180 km, dok se ukupni trošak celog projekta procenjuje na 11,4 milijardi evra, prenose mediji.

izvor: energetika.ba

U planu izgradnja fotonaponskih elektrana na krovovima

ns-sajamKako danasnji Blic prenosi, generalni direktor Novosadskog sajma Slobodan Cvetković je saopštio da je to preduzeće u odnosu na prošlu godinu povećalo prihode za 10 odsto te da očekuje da će prihod premašiti 544 miliona dinara dok će dobit samog sajma u 2016. godini iznositi oko 43 miliona dinara.

Govoreći o ostalim uspesima o posećenosti manifestacija i finansijskom uspehu u 2016., Cvetković je najavio da se u 2017. godini priprema 16 sajmova koji će biti održani u 12 termina te da od marta 2017. Tada će Sajam isplatiti poslednju ratu kredita za izgradnju Master centra, pa kako kaže dolazi period investicija.

– Od Ministarstva rudarstva i energetike očekuje se dozvola za izgradnju dve fotonaponske elektrane snage 500kW na krovovima Hale 1 i Hale „Master“. Realizacijom tog projekta Novosadski sajam bi imao najveću fotonaponsku elektranu u Srbiji, od koje bi godišnje prihodovao oko 200.000 evra – saopštio je Cvetković.

On je istakao da je veoma bitan i projekat supstitucije postojećeg toplotnog izvora od JKP „Novosadska toplana“ na prirodni gas sa izgradnjom energane na gas i priključka na gasnu mrežu. Na taj način troškovi zagrevanja bi na godišnjem nivou bili umanjeni 50 odsto.

Izvor: blic.rs

V.Vukajlović

Za siguran transport nafte neophodni produktovodi

thKako Tanjug izveštava sa današnje konferencije Balkan magazina, izvršni direktor za investicije i razvoj javnog preduzeća Transnafta Nebojša Lemajić, izjavio je da se 65 odsto nafte i naftnih derivata u Srbiji prevozi cisternama. To je nesigurno i ekološki neprihvatljivo i da je neophodno izgraditi produktovode.

Na stručnoj konferenciji “Energetska sigurnost”, koju su organizovali Elektroprivreda Srbije (EPS) i portal Balkanmagazin, a pod pokroviteljstvom Ministarstva energetike, Lemajić je kazao da je neophodno da Srbija izgradi produktovode za transport tih energenata, jer su oni 40 puta pouzdaniji od njihovog transporta želežnicom, a 100 puta pouzdaniji od transporta cisternama.

Lemajić je najavio da je u planu da polovinom naredne godine bude završen produktovod pravca Pančevo-Smederevo, a zatim u sledećoj fazi da se radi na pravcu Pančevo-Niš, kao i da se od 2020-2021. radi na pravcu Pančevo-Novi Sad.

Prema njegovim rečima, produktovodi su cevovodni sistemi koji rade 24 časa 365 dana u godini i izuzetno su pouzdani, ali i ekološki prihvatljivi.

Produktovodi su, kako je naglasio, budućnost Srbije kada je reč o sigurnom snabdevanju naftnim derivatima, jer ih imaju i ostale zemlje u regionu.

Lemajić je naveo da je Transnafta krenula u izgradnju skladišta za sirovu naftu kapaciteta 20.000 kubnih metara i da bi ono trebalo da bude gotovo u junu naredne godine.

On je kazao da je potpisan ugovor i sa Vojskom Srbije o preuzimanju pet skladišta koja njima nisu potrebna i da je plan da ona budu dovedena u operativno stanje kako bi naftni derivati mogli da se čuvaju u njima.

Prema Lemajićevim rečima, Transnafta sada raspolaže sa 45.000 kubnih metara skladišnih kapaciteta za obavezne rezerve naftnih derivata.

Plan je, kako je istakao, da ti skladišni kapaciteti u narednoj godina budu od 130.000 do 145.000 kubnih metara, a u narednih pet godina da dostignu kapacitet od 200.000 kubnih metara.

Lemajić je naveo podatak da izgradnja novih skladišnih kapaciteta košta oko 150 do 200 dolara po kubnom metru, dok će osposobljavanje skladišta preuzetih od Vojske Srbije koštati mnogo manje, oko 55 do 60 dolara po metru kubnom.

Ministar rudarstva i energetike Aleksandar Antić kazao je da Srbija trenutno raspolaže rezervama nafte i gasa za 12 dana, a da je u planu da te rezerve do 2023. budu za 60 dana.

Izvor: tanjug.rs

V.V.

Podgorica dobila solarne klupe

d25929bbee0065732ae5a9749edcce3b

U Podgorici u Crnoj Gori postavljene su solarne klupe.

Menadžer Glavnog grada gospodin Dragutin Đeković je istakao da solarna klupa označava početak razvoja Podgorice kao pametnog grada, te da je ovo tek prvi korak razvoja grada u tom pravcu.

Generalni direktor za klimatske promjene u Ministarstvu održivog razvoja i turizma gospodin Srđan Mugoša istakao je da je ovakav projekat dobar primer podrške održivim vidovima saobraćaja i smanjenju zagađenja vazduha.

Pametne klupe tipa Strawberry su postavljene uz podršku projekta „Razvoj niskokarbonskog turizma u Crnoj Gori“ koji realizuju UNDP i Ministarstvo održivog razvoja i turizma iz sredstava Globalnog fonda za životnu sredinu.

izvor: vijesti.me

Sandra Jovićević

Rudnik uglja „Gračanica“ premašio planove proizvodnje

news-2012-september-ugalj_okolis_655739576

Predstavnici Rudnika uglja „Gračanica“ u Bosni i Hercegovini saopštili su da je ovo preduzeće premašilo planove proizvodnje za 2016. godinu u svim segmentima.

Kako je navedeno, plan otkrivke premašen je za 24,97 odsto, a proizvodnja uglja za 20,63 odsto, dok je prodaja uglja premašena za 19, 82 odsto.

Rečeno je da će u narednom periodu dotrajale mašine biti zamenjene novima, kao i da je ove godine učinjen značajan pomak na ovom planu.

izvor: energetika.ba

Sandra Jovićević

Puštena u rad trafostanica u opštini Bužim u BiH

buzim_transformatorska_stanica_841548266

U opštini Bužim u Bosni i Hercegovini puštena je u rad trafostanica „Bužim“.

Generalni direktor „Elektroprenosa BiH“ gospodin Mato Žarić ovom prilikom je izjavio da se kroz analizu postojećeg stanja došlo do zaključka da se povećao broj potrošača i da bi se omogućilo stabilno napajanje električnom energijom bila je neophodna izgradnja nove transformatorske stanice koja može zadovoljiti potrebe povećane potrošnje konzuma opštine Bužim.

Vrednost investicije iznosi 3,5 miliona KM, a njenom realizacijom obezbediće se priključivanje novih visokonaponskih dalekovoda, kontinuirano i sigurno napajanje električnom energijom područja opštine Bužim, kao i stvoriti neophodni uslovi za dalji razvoj privrede.

izvor: energetika.ba

Sandra Jovićević

Izveštaj EEA o tokovima podataka

eionet_2016_cdda_prtrEvropska agencija za životnu sredinu (EEA) je objavila prvi izveštaj o prioritetnim tokovima podataka prema novom sistemu bodovanja za 2016. godinu. Ovim izveštajem se daje ocena nivoa dostavljanja podataka o stanju životne sredine za sve zemlje članice i saradnice EEA.

Prema ovom izveštaju, Republika Srbija se za indikator “Zaštićena područja”, sa 4 boda, nalazi među 6 najbolje ocenjenih zemalja, od 39 zemalja Evrope. Izveštavanje po indikatoru “Zaštićena područja” pripremaju stručnjaci Agencije za zaštitu životne sredine Republike Srbije i Zavoda za zaštitu prirode Srbije.

Izveštavanje prema indikatoru “Registar ispuštanja i prenosa zagađujućih supstanci” (E-PRTR) pokazuje da je 31 zemlja od 33 ocenjena sa 4 boda, među kojima je i Republika Srbija. Izveštavanje po indikatoru E-PRTR priprema Agencija za zaštitu životne sredine Republike Srbije.

Izvor: sepa.gov.rs

V.V.

Zabranjeno bušenje nafte u vodama Atlantika i Arktika

56095c5b-4a04-461c-9a30-753a0a0a0a64-nafta-previewOdlazeći američki predsednik Barak Obama je trajno zabranio bušenje nafte i gasa u velikim područjima Arktika i Atlantskog okeana, prenosi britanski javni servis Bi-Bi-Si.

Ovakva odluka je, kako je saopšteno iz Bele kuće, doneta zarad snažne i održive ekonomije Arktika i ekosistema, i zbog izloženosti tog regiona izlivanju nafte.

Kanadski zvaničnici su se, takođe, obavezali na slične mere u svojim vodama Arktika, ali će njihove mere biti predmet procene na svakih pet godina.

Obamina odluka se bazira na zakonu iz 1953. godine koji dozvoljava predsedniku da zabrani eksploataciju podvodnih resursa na neograničen rok, prenosi naš Tanjug

Izvor:tanjug.rs

Vesna Vukajlović