Home Blog Page 1340

Goražde dobija još jednu solarnu elektranu

solarni-paneli ecologic.rs

U Goraždu u Bosni i Hercegovini u toku je izgradnja solarne elektrane snage 800kW.

Investitor elektrane gospodin Azem Bujak u intervjuu za Klix.ba istakao je da je završena jedna trećina građevinsko-zanatskih radova. On je dodao da je vrednost investicije preko 1,5 miliona evra, a da se završetak radova očekuje sredinom 2016. godine. Kako je istakao, elektrana bi trebalo da proizvodi oko 1GWh električne energije godišnje, dok se povraćaj investicije očekuje za 7 do 8 godina.

Inače, gospodin Azem Bujak u avgustu 2015. godine pustio je u rad još jednu solarnu elektranu u Goraždu. Snaga elektrane iznosi 150kW, a vrednost je oko 250 hiljada evra. Električna energija koju proizvodi ova solarna elektrana predaje se „Elektroprivredi Bosne i Hercegovine“, a dovoljna je da se snabdeva oko 75 domaćinstava. Povraćaj investicije očekuje se za sedam godina.

Sandra Jovićević

foto: ecology.rs

Održan Dijalog o klimatskim promenama u Bosni i Hercegovini

dijalog klima europa.ba

U Sarajevu u Bosni i Hercegovini od 5. do 6. novembra 2015. godine održan je Dijalog o klimatskim promenama.

Šef Delegacije Evropske unije u Bosni i Hercegovini gospodin Lars Gunar Vigemark izjavio je novinarima de je jedan od glavnih ciljeva u sledećem periodu zadržati porast temperature ispod dva stepena Celzijusa. Kako je istakao, Evropska unija je jedan od lidera kada je reč o borbi protiv klimatskih promena, ali potrebno je uključivanje i drugih zemalja kao što su SAD, Kina i Rusija. On je dodao da se u Bosni i Hercegovini najviše koristi ugalj, tako da je potrebno okretanje čistijim tehnologijama.

Ministar spoljne trgovine i ekonomskih odnosa Bosne i Hercegovine gospodin Mirko Šarović istakao je da će Bosna i Hercegovina dati značajan doprinos predstojećoj konferenciji u Parizu COP 21. Takođe je dodao da je pripremljen prvi i drugi nacionalni izveštaj, kao i da je u toku izrada trećeg izveštaja o klimatskim promenama i smanjenju emisije gasova sa efektom staklene bašte. Podsetio je da je na Savetu ministara prošao ključni izveštaj i da Bosna i Hercegovina ima u planu da doprinese smanjenju emisija za dva odsto.

Ambasador Švedske u Bosni i Hercegovini gospodin Fredrik Šiler izjavio je da globalno zagrevanje predstavlja izazov na globalnom, nacionalnom i lokalnom nivou i da je potrebno pronaći zajedničko rešenje. On je istakao da je Švedska za 23 godine smanjila emisiju gasova sa efektom staklene bašte za 22 odsto i da je među prvima izbacila upotrebu fosilnih goriva.

Konferenciju Dijalog o klimatskim promenama u Bosni i Hercegovini organizovali su Delegacija Evropske unije specijalni predstavnik Evropske unije u Bosni i Hercegovini, Ambasada Kraljevine Švedske, Ambasada Nemačke, Ambasada Holandije i Nemačka organizacija za međunarodnu saradnju (GIZ).

Sandra Jovićević

foto: europa.ba

Republika Srpska reguliše energetsku efikasnost u zgradarstvu

srebrenka golic novosti rs

Ministar za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju Republike Srpske gospođa Srebrenka Golić izjavila je za Srnu da će od 1. januara 2016. godine na snagu stupiti tri pravilnika kojima će preciznije biti regulisana energetska efikasnost u zgradarstvu.

Gospođa Golić je istakla da je reč o Pravilniku o vršenju energetskog pregleda zgrada i izdavanju energetskog sertifikata, Pravilniku o metodologiji za izračunavanje energetskih karakteristika zgrada i Pravilniku o minimalnim zahtevima za energetske karakteristike zgrada, kao i da su pravilnici doneseni na osnovu Zakona o uređenju prostora i građenju.

Kako je dodala, nakon 1. januara 2016. godine u Republici Srpskoj svaka nova zgrada mora posedovati energetski sertifikat kako bi mogla dobiti upotrebnu dozvolu. Gospođa Golić je navela i da će uskoro početi program stručnog usavršavanja za lica koja vrše energetski pregled zgrada, kao i da je u toku izrada odgovarajućeg softvera za izračunavanje energetskih karakteristika zgrada.

Istakla je da je cilj Republike Srpske obezbediti uštedu u potrošnji energije u zgradama smanjenjem ukupne potrebe za energijom, povećati iskorišćenje obnovljivih izvora energije i smanjiti emisiju gasova sa efektom staklene bašte.

Sandra Jovićević

foto: novosti.rs

Izgradnja magistralnog vodovoda u Subotici biće završena 2017. godine

ruma.rs vodovod

Predstavnici JKP „Vodovod i kanalizacija“ iz Subotice izjavili su za Tanjug da će građevinski radovi na polaganju i montaži cevi za vodovodnu i kolektorsku mrežu biti završeni do februara 2016. godine.

Šef radne jedinice gospodin Goran Mijatović u izjavi za Tanjug istakao je da radove izvodi kompanija „Graditelj NS“ iz Novog Sada, kao i da je veoma zadovoljan dinamikom radova i njihovim kvalitetom.

Podsetimo, izgradnja dve deonice magistralnog vodovoda u Subotici započeta je u aprilu 2015. godine. Prva sekcija obuhvata izgradnju Kolektora 2, Kolektora 7 i Centralnog magistralnog vodovoda; druga izgradnju vodovoda u Lošinjskoj ulici i povezanog kraka, a treća izgradnju fabrike vode „Vodozahvat 2“. Krajem 2017. godine trebalo da budu završeni svi projekti koji se tiču magistralnog vodovoda u Subotici.

Vrednost ovog projekta iznosi oko 25 miliona evra, a najvećim delom se finansira uz pomoć Evropske banke za obnovu i razvoj (EBRD). Projekat je veoma značajan jer će poboljšati uslove u distributivnom sistemu vodovodne mreže Subotice.

Sandra Jovićević

foto: ruma.rs

RB „Kolubara“ proizveo 23,1 miliona tona uglja

eko-ugalj_izvor tent_rs

RB „Kolubara“ izdao je saopštenje u kome je navedeno da je od početka 2015. godine do sada proizvedeno 23,1 miliona tona uglja na kopovima ovog basena.

Kako je istaknuto, najveća količina uglja iskopana je na Polju D, čak 10,1 milion tona. Na kopu „Tamnava-Zapadno polje“ proizvedeno je 23 odsto više uglja nego što je planirano, odnosno 9,3 miliona tona uglja. Na kopu Polje B proizvedeno je 935 hiljada tona, dok je na kopu „Veliki Crljeni“ proizvedeno je 2,9 miliona tona uglja, saopšteno je iz RB „Kolubara“.

U saopštenju je istaknuto da je na kolubarskim kopovima dnevna proizvodnja u prethodnom periodu bila u proseku oko 88400 tona uglja.

Sandra Jovićević

foto: tent.rs

Uskoro puštanje u rad vetroparka u Kuli

Photo: EP

vetrogenerator

Opština Kula saopštila je da će 12. novembra 2015. godine kompanija „MK Fintel Wind“ pustiti u rad svoj vetropark u Kuli.

Podsetimo, izgradnja vetroparka u Kuli započeta je u februaru ove godine. Sredinom oktobra 2015. godine delovi za vetrogeneratore transportovani su iz Apatina u Kulu. Vetrogeneratore je proizvela danska kompanija „Vestas“.Planirana instalisana snaga će biti 9,9MW, a visina prva tri vetrogeneratora iznosiće 178 metara. Vetrogeneratori će proizvoditi oko 27 miliona kWh električne energije, što je dovoljno za napajanje energijom oko 8 hiljada domaćinstava.

Investitor je kompanija „MK Fintel Wind“, a vrednost vetroparka iznosi oko 15 miliona evra.

Sandra Jovićević

foto: energetskiportal.rs

Puštena u rad viseća solarna elektrana „Sinerot“

sinerot virovitica.info

U sredu 4. novembra 2015. godine u Medincima u Virovitičko-podravskoj županiji puštena je u rad viseća solarna elektrana „Sinerot“.

Župan Virovitičko-podravske županije gospodin Tomislav Tolušić izjavio je da je ova solarna elektrana jedinstven projekat kombinacije iskorišćenja obnovljivih izvora energije ipoljoprivrede. On je istakao i da je Virovitičko-podravska županija u saradnji sa Razvojnom agencijom VIDRA izdvojila sredstva za izgradnju 10 solarnih elektrana koje će biti postavljene na vaspitno-obrazovne ustanove, kao i za izgradnju 200 solarnih sušara za duvan.

Podsetimo, 6. jula 2015. godine u Slatini počela je izgradnja viseće solarne elektrane „Sinerot“. Snaga ove elektrane iznosi 500kW, a fotonaponski paneli postavljeni su na stubove visine 4 metra sa razmakom od 8 metara. Zemljište na kojem je elektrana postavljena koristiće se za uzgajanje povrća, a električna energija iz solarne elektrane biće upotrebljena za navodnjavanje ovih kultura. Višak električne energije će se predavati obrazovnim ustanovama u ovoj županiji. Osim toga, elektrana će služiti i kao pokazni školski objekat, a poljoprivredna površina će biti ustupljena srednjoj školi u Slatini.

Vrednost ovog postrojenja iznosi preko 850 hiljada evra, od čega je Virovitičko-podravska županija obezbedila oko 170 hiljada evra, a Fond za zaštitu životne sredine obezbedio je ostatak. Partneri na ovom projektu su srednja škola iz Slatine, Poljoprivredni fakultet u Osijeku i Razvojna agencija VIDRA, dok je nosilac projekta Virovitičko-podravska županija.

Sandra Jovićević

foto: virovitica.info

Ponovna izrada Studije izvodljivosti postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda u Nišu

voda preciscavanje gradjevinarstvo.rs

Gradonačelnik Niša gospodin Zoran Perišić izjavio je da će Studija izvodljivosti za postrojenje za prečišćavanje otpadnih voda u Nišu biti ponovo izrađena.

Gospodin Perišić je istakao da će izrada studije koštati oko 120 hiljada evra, a biće finansirana uz pomoć donatorske pomoći Švedske agencije za razvoj (SIDA). Kako je dodao, u planu je da studija izvodljivosti bude završena do 2016. godine, nakon čega bi bila izrađena projektna dokumentacija, dok bi novac za izgradnju postrojenja bio obezbeđen iz evropskih fondova 2017. godine. Očekuje se da će za realizaciju projekta biti obezbeđeno između 40 i 70 miliona evra bespovratne pomoći.

On je podsetio da je 2012. godine izrađena studija izvodljivosti za ovaj projekat koja je podrazumevala model javno-privatnog partnerstva, ali da se od realizacije projekta po ovom modelu odustalo jer bi previše koštao.

Sandra Jovićević

foto: gradjevinarstvo.rs

Održana konferencija o zelenoj ekonomiji

zelena ekonomija eko minpolj

U četvrtak 5. novembra 2015. godine u Ambasadi Francuske održana je konferencija „Zelena ekonomija u Srbiji – izvori i mogućnosti“.

Menadžer grada Beograda gospodin Goran Vesić izjavio je da su najveći projekti u Beogradu vezani za ekologiju. Kako je istakao, završen je pretkvalifikacioni tender za odabir kompanije za posao u javno-privatnom partnerstvu sa gradom Beogradom, a strateški partner biće izabran tokom 2016. godine. Dodao je da se sledeće godine očekuje raspisivanje tendera za javno-privatno partnerstvo za pet fabrika za preradu otpadnih voda čija je vrednost između 500 i 700 miliona evra. Kako je naveo, trenutno u Beogradu postoji više od 100 direktnih ispusta u Savu i preko 130 direktnih ispusta u Dunav, a čak trećina grada nema kanalizaciju, tako da je procedura za izgradnju ovakvih fabrika ubrzana.

Gospodin Vesić je podsetio da je na poslednjoj Sednici Skupštine grada usvojen Plan za klimatske promene i Akcioni plan adaptacije na klimatske promene, a dodao je da se do kraja sledeće godine očekuje raspisivanje tendera za projekat javne rasvete u Beogradu.

Državni sekretar Ministarstva poljoprivrede i zaštite životne sredine gospođa Stana Božović izjavila je da koncept zelene ekonomije nudi rešenja koja podstiču razvoj, društvenu jednakost i rešavanje neodložnih pitanja životne sredine, ali da istovremeno podržava otvaranje novih radnih mesta i smanjenje nezaposlenosti.

Ambasador Francuske u Srbiji gospođa Kristin Moro istakla je da je zelena ekonomija buduća generacija ekonomije. Ona je dodala da su 1122 francuske kompanije potpisale Deklaraciju o zelenoj ekonomiji.

Konferencija je organizovana sa kancelarijom UNDP ( Program Ujedinjenih nacija za razvoj) u saradnji sa Francusko-srpskom privrednom i industrijskom komorom, Privrednom komorom Srbije i Privrednom komorom Zelene Srbije.

Sandra Jovićević

foto: eko.minpolj.gov.rs

Republika Srbija postala član Foruma energetskih lidera

cslflogo cslforum.org

Ministar rudarstva i energetike Republike Srbije gospodin Aleksandar Antić izjavio je na konferenciji za novinare u Beogradu 5. novembra 2015. godine da je Republika Srbija postala članica Foruma energetskih lidera (Carbon Sequestration Leadership Forum – CSLF).

Gospodin Antić je istakao da će članstvo u ovom forumu doprineti efikasnijem iskorišćenju fosilnih goriva, pre svega uglja, u Republici Srbiji. Dodao je da Srbija ima 10 milijardi tona uglja i da je od najvećeg interesa obezbediti tehnologiju kojom će građani i dalje moći da koriste tako dobijenu energiju. Rekao je da će Republika Srbija uz pomoć ove organizacije moći da iskoristi tehnologije za skladištenje ugljen dioksida iz uglja, a koji će u budućnosti postati značajan resurs.

Najavio je i da će u Beogradu od 11. do 12. novembra 2015. godine biti održani skupovi o metodama korišćenja fosilnih goriva koje ne ugrožavaju životnu sredinu.

Inače, Forum energetskih lidera čini 24 države i Evropska unija. Forum predstavlja međunarodnu inicijativu protiv klimatskih promena na ministarskom nivou, a usmeren je na razvoj isplativih tehnologija za izdvajanje ugljen dioksida i njegovo skladištenje.

Sandra Jovićević

foto: cslforum.org

Usvojen Nacrt Zakona o rudarstvu i geološkim istraživanjima

Aleksandar-Antic-ministar

Ministar rudarstva i energetike Republike Srbije gospodin Aleksandar Antić saopštio je da je Vlada Republike Srbije na sednici održanoj 5. novembra 2015. godine usvojila Nacrt Zakona o rudarstvu i geološkim istraživanjima.

Gospodin Antić je istakao da će zakon omogućiti nove investicije u oblast rudarstva, kao i da će ovaj zakon biti jedan od najmodernijih zakona u ovom delu Evrope. Naveo je i da se očekuje da bude usvojen u Parlamentu do kraja 2015. godine.

Državni sekretar Ministarstva rudarstva i energetike gospođa Mirjana Filipović dodala je da su u novom Zakonom o rudarstvu i geološkim istraživanjima ispravljeni nedostaci iz prethodnog zakona, kao i da investitori imaju više prostora da ulažu u oblast rudarstva. Kako je istakla, Zakonom je skraćeno donošenje različitih vrsta dozvola, a prepoznate su i strateške sirovine za Srbiju. Osim toga, predviđena je i mogućnost plaćanja naknade za rudne rente na rate.

Sandra Jovićević

foto: mre.gov.rs

Održan skup „Degradacija i zaštita zemljišta“ u Beogradu

degradacija zemljista eko minpolj

U četvrtak 5. novembra 2015. godine na Šumarskom fakultetu u Beogradu održan je skup „Degradacija i zaštita zemljišta“.

Državni sekretar Ministarstva poljoprivrede i zaštite životne sredine gospođa Stana Božović izjavila je da Organizacija za hranu i poljoprivredu Ujedinjenih nacija (FAO) procenila da je trećina svog zemljišta degradirana erozijom, salinizacijom, kiselim kišama, kao i drugim vidovima zagađenja koje se javlja kao posledica neadekvatnog načina korišćenja i upravljanja zemljištem. Kako je istakla, ako se ništa ne preduzme po ovom pitanju 2050. godine će količina obradivog zemljišta po stanovniku planete iznositi samo četvrti deo u odnosu na 1960. godinu.

Direktor Agencije za zaštitu životne sredine gospodin Filip Radović dodao je da je neophodno održavanje prirodnih funkcija zemljišta, adekvatno upravljanje, zaštita i zakonska regulativa pre svega zbog ublažavanja klimatskih promena i zaštite ekoloških funkcija zemljišta.

Skup je organizovan povodom obeležavanja međunarodne godine zemljišta i 95 godina proučavanja zemljišta na Šumarskom fakultetu u Beogradu, a ima za cilj da istakne značaj zemljišta i njegovih funkcija za opstanak čovečanstva.

Stručni skup „Degradacija i zaštita zemljišta“ organizovali su Šumarski fakultet i Agencija za zaštitu životne sredine Republike Srbije.

Sandra Jovićević

foto: eko.minpolj.gov.rs

Izgradnja MHE „Medna“ teče po planu

Foto: EP

mhe

Ministar industrije, energetike i rudarstva Republike Srpske gospodin Petar Đokić obišao je radove na izgradnji MHE „Medna“ na reci Sani u opštini Mrkonjić grad.

Gospodin Đokić je ovom prilikom izjavio za novinsku agenciju SRNA da radovi na izgradnji male hidroelektrane teku prema planu, kao i da je do sada izgrađen put za lokalno stanovništvo i poboljšano snabdevanje električnom energijom i vodom. Istakao je da je ukupna instalisana snaga MHE „Medna“ 5,2MW, dok je vrednost investicije oko 20 miliona evra. Na realizaciji projekta angažovane su i domaće kompanije, a očekuje se da će izgradnjom ovog energetskog objekta biti poboljšan bilans Republike Srpske kada je reč o proizvodnji električne energije. Investitor je kompanija „LSB elektrane“ iz Banjaluke.

Gospodin Đokić je istakao i da je trenutno u fazi izgradnje 14 malih hidroelektrana, dok je 14 već izgrađeno u prethodnom periodu.

Sandra Jovićević

foto: energetskiportal.rs

Održan skup o implementaciji Direktive o industrijskim emisijama

direktiva ekourb.vojvodina.gov.rs

U ponedeljak 2. novembra 2015. godine održan je skup posvećen izradi Specifičnog plana implementacije Direktive o industrijskim emisijama u Skupštini AP Vojvodine.

Pokrajinski sekretar za urbanizam, graditeljstvo i zaštitu životne sredine gospodin Slobodan Puzović izjavio je da je specifičnost implementacije Direktive o integrisanom sprečavanju i kontroli zagađenja životne sredine kao i Direktive o industrijskim emisijama u tome što na dan kada Republika Srbija pristupi Evropskoj uniji sve industrije moraju imati odgovarajuću integrisanu dozvolu za upravljanje i rad. Kako je istakao, sve aktivnosti moraju se usaglasiti sa Direktivom o industrijskim emisijama i najbolje dostupnim tehnikama (BAT) koje propisuje ova Direktiva kako bi se ispunili odgovarajući standardi u pogledu dostizanja graničnih vrednosti emisija u zemlju, vodu i vazduh u pogledu energetske efikasnosti i pravilnog upravljanja otpadom koji nastaje u tim industrijama. On je dodao da na teritoriji Srbije postoji 200 kompanija – operatera, ali da samo njih 17 ima integrisanu dozvolu za rad.

Gospodin Puzović istakao je da je potrebno sprečiti zagađenje životne sredine, pre svega ispuštanjem otpadnih voda. Naveo je da je izgradnja prečistača otpadnih voda veoma skupa, tako da pokrajinska administracija traži da se što pre uspostavi ekološki fond na nivou Republike čime bi se pomoglo izgradnji prečistača i filtera.

Vođa IPA projekta gospodin Rikardo Kvarđato izjavio je da se usklađivanje sa evropskim direktivama odnosi na primenu najboljih dostupnih tehnika i dostizanja graničnih vrednosti emisija povezanih sa istim.

Predstavnik Ministarstva poljoprivrede i zaštite životne sredine gospođa Nada Lukačević istakla je da su za dobijanje prelaznih rokova potrebni jaki argumenti. Kako je dodala, ako država ne ispoštuje takve rokove moraće da plaća penale za neispunjavanje dogovorenih obaveza.

Izrada Specifičnog plana implementacije Direktive o industrijskim emisijama realizuje se uz pomoć IPA projekta „Sprovođenje zakona u oblasti industrijskog zagađenja, sprečavanje hemijskih udesa i sprovođenje EMAS sistema“.

Sandra Jovićević

foto: ekourb.vojvodina.gov.rs

Raspisan javni poziv za učešće u programu „Za čistije i zelenije škole u Vojvodini“

Foto: ekourb.vojvodina.gov.rs

za cistije i zelenije skole u vojvodini

Pokrajinski sekretarijat za obrazovanje, propise, upravu i nacionalne manjine – nacionalne zajednice i Pokrajinski sekretarijat za urbanizam, graditeljstvo i zaštitu životne sredine u saradnji sa „Pokretom gorana Vojvodine“ raspisali su javni poziv za prijavu i učešće u realizaciji programa „Za čistije i zelenije škole u Vojvodini“ za 2015/2016 godinu.

Kako je navedeno u javnom pozivu, cilj programa je podizanje svesti i lične odgovornosti za brigu o životnoj sredini, kao i podsticanje aktivnosti koje će doprineti negovanju i očuvanju čistijeg i zelenijeg ambijenta u predškolskim ustanovama, osnovnim i srednjim školama i lokalnim samoupravama.

Sve ustanove koje se uključe u pomenuti program moraju da snime početno stanje, naprave plan aktivnosti za period od 15. novembra 2015. godine do 15. maja 2016. godine, prate realizaciju i ostvarivanje planiranih aktivnosti.

Zainteresovane ustanove mogu se prijaviti elektronskim putem do 15. novembra 2015. godine.

Više informacija možete pogledati na sledećem linku.

foto: ekourb.vojvodina.gov.rs

Potrebno ulaganje preko milijardu evra u Poglavlje 27 u Crnoj Gori

Foto: Pixabay
Foto: Pixabay

U sredu 4. novembra 2015. godine u Podgorici u Crnoj Gori održana je javna debata o Poglavlju 27.

Generalni direktor za životnu sredinu i klimatske promene u Ministarstvu održivog razvoja i turizma Crne gore gospođa Ivana Vojinović istakla je da je Poglavlje 27 veoma zahtevno, kao i da se u njegovu implementaciju očekuju ulaganja od preko milijardu evra. Kako je izjavila, četiri najzahtevnije oblasti iz ovog poglavlja u kojima postoji najveće zaostajanje i potreba za izgradnjom infrastrukture su oblast upravljanja otpadom, klimatske promene, oblast zaštite životne sredine i kvalitet voda.

Glavni pregovarač gospodin Aleksandar Andrija Pejović dodao je da je Poglavlje 27 jedno od najzahtevnijih, između ostalog i zbog toga što je potreban značajni administrativni kapacitet kako bi se sprovodili zakoni Evropske unije. Naveo je da Crna Gora ima na raspolaganju i pretpristupnu pomoć Evropske unije za zaštitu životne sredine, ali da ona nije dovoljna, tako da će Crna Gora najveći deo sredstava morati da izdvoji iz sopstvenih resursa.

Državni sekretar Ministarstva održivog razvoja i turizma gospođa Daliborka Pejović izjavila je da je jedan od najvećih problema sistem decentralizacije, dok je ozbiljan izazov stanje administrativnih i kadrovskih kapaciteta na lokalnom nivou.

Predstavnik Delegacije Evropske unije u Crnoj Gori gospodin Andre Lis istakao je da je potrebno postaviti strateške ciljeve za Poglavlje 27. Naveo je da je heophodno uspostaviti i mrežu zaštićenih oblasti Natura 2000, uključujući i zaštitu obalnog područja.

Ambasador Velike Britanije u Podgorici gospodin Ian Viting dodao je da je potrebno postići balans između visokih ekoloških standarda i ekonomskog razvoja.

Sandra Jovićević