Home Blog Page 119

Kad jezera postanu pustinje: Ljudski doprinos globalnoj vodenoj krizi

Foto-ilustracija: Unsplash (ben-pattinson)
Foto-ilustracija: Unsplash (branislav-knappek)

Jezera – jedan od važnijih prirodnih resursa, igraju ključnu ulogu u životima ljudi širom sveta. Vodeni ekosistemi nisu samo izvor pitke vode, već podržavaju poljoprivredu, proizvodnju električne energije, rekreaciju, transport i brojne druge ljudske aktivnosti. Jezera služe kao prirodni rezervoari koji sakupljaju, čuvaju i oslobađaju vodu, pomažući u očuvanju ravnoteže u vodnom ciklusu. Pored toga, bogatstvo biodiverziteta čini ih ne samo ekološki vrednim, već i važnim za ljudsku ishranu i ekonomiju. S obzirom na sve ove uloge, očuvanje jezera i njihovih ekosistema, postaje imperativ za održivu budućnost čovečanstva.

Jedna studija posmatrala je 2.000 najvećih jezera na planeti, pratila je njihova stanja i pomeranja. Prema sprovedenoj studiji Univerziteta Kolorado Bolder, u 53 odsto najvećih jezera primećen je veliki pad nivoa vode u poslednjih 30 godina, a kao jedan od važnijih uzroka navode se klimatske promene. Zanimljivo poređenje jeste da je u periodu od 1992. godine do 2020. godine izgubljena količina vode koja se potrošila u SAD-u za celu 2015. godinu.

Dakle, više od polovine gubitaka vode, studija je pripisala ljudskim aktivnostima i klimatskim promenama. Nemoguće je osvrnuti se na sve primere koji mogu potvrditi tezu da mnoga jezera presušuju i imaju sve manje kapacitete zbog posrednih i neposrednih ljudskih faktora, ali možemo navesti neke od najpoznatijih primera.

Jezero Čad čiji basen dele četiri zemlje, Nigerija, Niger, Kamerun i Čad, ima neverovatan  ekonomski značaj, jer vodom snabdeva desetine miliona ljudi. Prema podacima, ovo jezero je 1963. godine imalo površinu veću od 22.000 km², dok se 2008. to svelo na 2.500km². Velike promene desile su se i sa Velikim slanim jezerom, najviše zbog padavina. Mar Čikita, jedno od najvećih prirodnih slanih jezera na svetu, smanjuje se usled korišćenja vode za navodnjavanje i pod uticajem suše.

Pročitajte još:

Foto-ilustracija: Unsplash (emiel-molenaar)

Pored dve velike pustinje Karakuma i Kizilkuma koje se nalaze u regiji gde je nekada bilo jedno od četiri najvećih jezera – Aralsko jezero, danas umesto vodene površine postoji 50.000 km² nove pustinje – Aralkum. Jezero je imalo veliki značaj za lokalnu klimu i njeno ublažavanje, ali je proizvodnja pamuka dovela do velikih problema. Da, Uzbekistan je 1988. postao najveći izvoznik pamuka u svetu, ali danas ima novu pustinju. Reke koje su dovodile vodu do jezera, služile su ekonomskoj svrsi, a ogromne količine vode odvođene su na plantaže, dok se jezero smanjivalo za 20cm po godini, a potom i po 60cm. Zapremina jezera je od tada smanjena za 80 odsto, a povećan salinitet ugrozio je floru i faunu. Ovo je jedan od primera ljudskih aktivnosti koje dovode do uništavanja jezera, i primer kako najveće jezera za relativno kratak period mogu postati pustinja.

Jezero Mid je, s druge strane, u problemu zbog posledica klimatskih promena i pratećih suša. Od njegovog rezrvoara zavisi na desetine miliona ljudi, ali su zabeleženi rekordno niski nivoi jezera pre godinu dana. Njegov rezervoar pao je na manje od trećine svojih kapaciteta.

Posledice globalnog zagrevanja potvrđene su i u Boliviji, kada je drugo jezero po veličini u ovoj zemlji, pod nazivom Poopo, presušilo i ostavilo samo pesak iza sebe.

Arktička jezera su takođe u problemu. Poznato je da se taj prostor brže zagreva od ostatka, međutim, topljenje leda ne dovodi do povećanja nivoa jezera, već suprotno.

U našoj zemlji, naročito po Vojvodini, manja jezera su takođe ugrožena. Prošle godine je jezero Majdan ostalo je bez vode, a mnoge životinje bez staništa.

Milica Vučković

Vodonik – snaga koja pokreće nemačku energetsku transformaciju

Foto-ilustracija: Unsplash (terry-vlisidis)
Foto-Ilustracija (akitada31)

Zeleni vodonik je potencijalni veliki akter u revoluciji u energetskom sektoru širom sveta, a Nemačka je na čelu ove tranzicije. Zahvaljujući svojim mnogim prednostima, poput sposobnosti da hemijske procese učini klimatski neutralnim, čistog sagorevanja, kao i lakog skladištenja i transporta, zeleni vodonik postaje ključna komponenta zaštite klime i energetske bezbednosti.

Prepoznavajući ove prednosti, Savezna vlada Nemačke nedavno je predstavila svoju ambicioznu Nacionalnu strategiju za vodonikU okviru ove strategije, ključni prioritet jeste razvoj infrastrukture. U planu je izgradnja mreže cevovoda za vodonik duge preko 1.800 kilometara do 2027/28. godine. Međutim, ambicije se ne zaustavljaju tu – dodatnih 4.500 kilometara cevovoda će biti izgrađeno širom Evrope, čime će se Nemačka pozicionirati kao važan čvor vodonične energije na kontinentu, navodi se u saopštenju Savezne vlade.

Pročitajte još:

Osim infrastrukture, vlasti su usmerene na identifikaciju najvažnijih tačaka za distribuciju subvencija za nove elektrane na vodonik, posebno u sektoru električne energije i industrije. 

Foto-ilustracija: Unsplash (Francisco Fernandes)

Vodonikova energija ne samo da će pružiti čistiju alternativu u proizvodnji čelika, zamenjujući ugalj, već će omogućiti nekim hemijskim procesima da postanu klimatski prihvatljivi kroz upotrebu zelenog vodonika.

U cilju postizanja klimatske neutralnosti do 2045. godine, Nemačka vidi vodonik kao ključnu komponentu u teškim komercijalnim vozilima, kao i u vazdušnom i pomorskom saobraćaju.

Baš je jedna nemačka kompanija – proizvođač postrojenja za elektrolizu – Thissenkrupp Nucera, ostvarila velike poslove sa Saudijskom Arabijom. Kompanija je saopštila da je u drugom kvartalu udvostručilka promet, pre svega zbog prodaje pogona za elektrolizu i proizvodnju vodonika SA. U drugom tromesečju napravila je prodaju od 187,5 miliona evra, naspram 98,7 miliona prošle godine, navodi dpa. Svoj pogon za proizvodnju uređaja za elektrolizu u julu izveo na berzu, očekujući snažan rast zbog potencijala prodaje vodonika, a zemlje sa mnongo sunčanih dana, poput Saudijske Arabije, mogu da proizvode takozvani zeleni vodonik, dobijen strujom iz obnovljivih izvora.

Energetski portal

Nemačka uveliko ispunila zahteve EU za električne punjače

Foto-ilustracija: Freepik (user6702303)
Foto-ilustracija: Unsplash (CHUTTERSNAP)

U Nemačkoj je i ove godine nastavljen trend porasta električnih vozila, o čemu svedoče podaci da je u prvoj polovini 2023. godine registrovano više od 220.000 električnih automobila, što je povećanje od 30 odsto u odnosu na isti period prošle godine, navodi se na sajtu Nemačkog udruženja energetike i vodoprivrede (BDEW).

Povećanje broja vozila, zahteva i unapređenje prateće infrastrukture, odnosno punjača. Kako se navodi iz Udruženja, u ovoj državi ima više nego dovoljno javnih stanica za napajanje električnih vozila.

Preciznije, od 1. jula tekuće godine, korisnicima je na raspolaganju 100.838 javnih punjača sa ukupno 4,5 gigavata instaliranog kapaciteta punjenja.

Pročitajte još:

U Nemačkoj je već instaliran duplo veći kapacitet punjenja nego što su zahtevi Evropske unije, što potvrđuju podaci da su punjači u proseku bili zauzeti 11,6 odsto vremena. Kako se navodi na sajtu BDEW, čak i u toku dana, između 9 i 20 časova, prosečna popunjenost nije prelazila 20 odsto.

U odnosu na 2019. godinu, kapacitet punjenja vozila i stanica se utrostručio.

Punjači više ne mogu da budu izgovor kao prepreka za dostizanje klimatskih ciljeva, zbog čega strategija od 15 miliona električnih automobila do 2030. godine, treba da se usmeri direktno na vozila.

Istraživanja BDEW-a pokazuju da visoke cene vozila i vremenski period njihove isporuke i dalje predstavljaju problem za potencijalne korisnike.

Energetski portal

Potpuno novi električni MINI

Foto: Delta Motors
Foto: Delta Motors

MINI Countryman treće generacije u najsvežijem izdanju donosi niz inovacija, viši nivo udobnosti, kao i posebne oblike zabave. Po prvi put ovaj MINI-jev model pojavljuje se i u električnim verzijama, iza čega stoji i namera brenda MINI da do 2030. godine postane brend sa svim potpuno električnim modelima.

Potpuno električni MINI Countryman dostupan je u dve verzije. MINI Countryman E sa snagom od 150 kV/204ks i obrtnim momentom od 250 Nm nudi domet od 462km (WLTP standard). Ova verzija ubrzava od 0 do 100 km/h za 8,6 sekundi i dostiže maksimalnu brzinu od 170 km/h. Takođe, u ponudi je i potpuno električni MINI Countryman SE ALL4 sa 230kV/313ks i 494Nm i dometom od 433km (WLTP standard). Njegovo ubrzanje od 0 do 100 km/h iznosi 5,6 sekundi, a maksimalna brzina je 180 km/h.

Foto: Delta Motors

Po prvi put, MINI Countryman nudi i poluautomatsku vožnju pri brzinama do 60 km/h. Do ove brzine vozač može da skloni ruke sa volana pod uslovom da nastavi pažljivo da prati saobraćaj. Vozač mora biti spreman da aktivno upravlja i koči u svakom trenutku. Ova funkcija se nadograđuje na druge sisteme asistencije vozaču, preuzimajući i uzdužno i bočno vođenje unutar trenutne trake.

Dodatno, potpuno električni MINI Countryman pruža mogućnost izračunavanja najefikasnije rute sa optimizovanim punjenjem nakon unošenja odredišta, što uključuje unapređeno upravljanje rekuperacijom, čime se povećava domet vozila.

Novi, potpuno električni MINI Cooper pete generacije predstavlja spoj prepoznatljive tradicije i aktuelnih inovacija, čime MINI jasno sledi svoju strategiju da do 2030. godine postane brend sa svim potpuno električnim modelima, a dostupan je u dve varijante: Cooper E, kao i Cooper SE (snažnija verzija).

Foto: Delta Motors

MINI Cooper E poseduje električni motor od 135 kV/184ks i generiše obrtni moment od 290Nm. Ova verzija od 0 do 100 km/h ubrzava za 7,3 sekunde, a domet po WLTP ciklusu isnosi 305km. S druge strane, MINI Cooper SE ima snagu od 160 kV/218ks uz maksimalni obrtni moment od 330 Nm. Njegovo ubrzanje od 0 do 100km/h iznosi 6,7 sekundi, dok je domet 402km po WLTP standardu.

Green Mode opcija optimizuje efikasnost pogona, orijentišući elektromotor ka maksimalnom dometu na osnovu različitih parametara. Unapređeno upravljanje rekuperacijom u novom MINI Cooper-u usmerava višak energije u bateriju, čime se povećava domet.

Zahvaljujući 12 ultrazvučnih senzora i četiri kamere za surround pogled, vozilo može jasnije da identifikuje moguća parking mesta, pa čak može i da samostalno pokrene manevre parkiranja sa ograničenim prostorom. Pored toga, proces regularnog ručnog parkiranja može se preneti na Parking Assistant Plus u bilo kom trenutku. Režim istraživanja nudi praktično rešenje omogućavajući da se novi MINI Cooper jednostavno parkira pomoću pametnog telefona, ako je prostor sa strane previše ograničen za ulazak.

Inovativna opcija MINI Digital Key Plus donosi personalizovano iskustvo u vozilu, pretvarajući pametni telefon u ključ, što omogućava automatsko otvaranje i zatvaranje vozila.

Izvor: Delta Motors

Zdraviji vazduh uz rehabilitaciju sistema daljinskog grejanja u gradovima Srbije

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Stari, neefikasni i zastareli grejni sistemi često koriste tehnologije koje proizvode visoke količine ugljen-dioksida, sumpor-dioksida i drugih štetnih emisija. Ovi gasovi osim čestica koje proizvode, mogu izazvati ozbiljne zdravstvene probleme.

Upravo iz tog razloga, projekti koji se fokusiraju na modernizaciju i unapređenje sistema za daljinsko grejanje postaju esencijalni. Kroz implementaciju savremenih tehnologija, ne samo da postižemo energetsku efikasnost, već i direktno doprinosimo očuvanju našeg životnog okruženja

U novoj etapi programa za unapređenje daljinskog grejanja u Srbiji, postignut je važan korak ka boljoj zaštiti životne sredine i kvaliteta vazduha. Danas su, kao deo pete faze saradnje između Ministarstva rudarstva i energetike i nemačke razvojne banke KfW, potpisani ugovori za započinjanje radova u Nišu, Leskovcu i Negotinu, saopšteno je na sajtu Ministarstva rudarstva i energetike.

PROČITAJTE JOŠ:

Foto: Pixabay

Ova inicijativa predstavlja deo dugogodišnje saradnje sa nemačkim partnerima kojom se cilja na modernizaciju grejnih sistema u mnogim delovima Srbije. Dosadašnje četiri faze ovog projekta unaprediles su sisteme daljinskog grejanja u 22 toplane, sa ukupnim ulaganjem od 130 miliona evra. Novih 32 miliona evra će se uložiti u petu fazu, koja će smanjiti emisiju štetnih gasova u sedam gradova i opština, saopštila je pomoćnica ministarke.

U ovoj etapi, planira se rehabilitacija kapaciteta proizvodnje toplotne energije u Nišu, zatim zamena zastarelog kotla u Leskovcu novim efikasnijim kotlom, kao i uvođenje novih kapaciteta u Negotinu.

Rudiger Hartman, direktor KfW kancelarije u Beogradu, naglasio je kako će ovi radovi osigurati efikasnije i pouzdanije grejne sisteme, smanjujući emisije i čineći pozitivne korake za životnu sredinu. Takođe je izrazio optimizam o budućim projektima koji će uključivati obnovljive izvore energije poput biomase i solarne energije.

Energetski portal

Počelo uklanjanje nelegalne deponije u Petrovaradinu

Foto: Grad Novi Sad
Foto: Grad Novi Sad

U okviru projekta unapređenja životne sredine počelo je uklanjanje divlje deponije u naselju Petrovaradin. 

Prema rečima Mire Radenović, članica Gradskog veća za imovinu i imovinsko-pravne poslove, zaštitu životne sredine, održivi razvoj i energetsku efikasnost, za realizaciju ovog projekta Ministarstvo zaštite životne sredine izdvojilo je pet miliona dinara, dok je Grad izdvojio 4,7 miliona dinara, što govori o tome da je “uklanjanje deponija skup posao”. 

“Zato svi kao građani moramo biti dovoljno svesni da svoj otpad ne odlažemo na neadekvatana mesta, nego da ga odnesemo na deponiju. Ovakvih i sličnih deponija je svake godine sve manje, zahvaljujući predanom radu JKP „Čistoća“”, rekla je Mira Radenović, navodi se na sajtu grada.

Državna sekretarka Ministarstva zaštite životne sredine Sara Pavkov je naglasila da su za uklanjanje divlje deponije obezbeđena sredstva putem konkursa Ministarstva zaštite životne sredine.

Pročitajte još:

“U okviru ovog projekta će na na kraju 2023. godine biti uklonjeno više od 900 ovakvih i sličnih divljih deponija na teritoriji Republike Srbije. Za prethodne dve i po godine uložena su značajna sredstva, ne samo za projekte uklanjanje divljih deponija, nego i za projekte pošumljavanja i zamene individualnih ložišta ekološki prihvatljivijim energentima za koje je izdvojeno više od 26 miliona dinara”, istakla je Pavkov.

Direktor JKP „Čistoća“ Donald Božić je istakao da će nelegаlna deponija u Petrovaradinu biti u potpunosti uklonjena u narednih 14 dana. Prema njegovim rečima JKP „Čistoća“ svakodnevno radi na uklanjanju malih deponija. 

“Apelujemo na građane da otpad odlažu na mesta predviđena za to. Odlaganje otpada na gradsku deponiju je besplatno i to je svakako najjednostavniji način odlaganja otpada”, kaže on.

Božić je dodao da postoji i opcija iznajmljivanja kontejnera na 24 časa koja košta 2.400 dinara, a namenjena je onima koji renoviraju nešto u svom domu ili žele da izbace krupni otpad iz domaćinstva.

Energetski portal

Vetar -veliki igrač na polju obnovljivih izvora SAD-a

Foto: Pexels (Kindel Media)
Foto-ilustracija: Unsplash (Milada Vigerova)

U revolucionarnom razvoju obnovljive energije, Sjedinjene Države su sada instalirale više od 144.000 megavata snage vetra. Samo prošle godine je u industriju vetra uloženo 12 milijardi dolara. Rast je posledica tehnološkog napretka u vetroturbinama, rastuće domaće proizvodnje i konkurentnih cena.

Mnogo pre moderne primene, ljudska civilizacija je koristila energiju vetra hiljadama godina, u početku za drobljenje žitarica i pumpanje vode. Danas su vetroturbine veoma složene mašine koje se sastoje od do 8.000 pojedinačnih delova. Dosežu do visina većih od Kipa slobode. Ovo povećanje obima je takođe dovelo do turbina većeg kapaciteta, objašnjeno je na sajtu Ministarstva energetike SAD-a.

Sa više od 500 proizvodnih pogona vezanih za vetar širom Sjedinjenih Država, industrija ima značajnu domaću proizvodnu bazu.

Pročitajte još:

Foto-ilustracija: Unsplash (Priscilla Du Preez)

Geografska rasprostranjenost energije vetra u ovoj zemlji je takođe vredna pažnje. Instalacije za vetar u komunalnim razmerama postoje u 42 države, a distribuirana energija vetra se prostire na svih 50 država. Projekti vetroelektrane na moru, posebno oni u blizini gusto naseljenih obalnih područja, predstavljaju značajnu priliku za rast, sa nekoliko projekata koji već rade na obalama Virdžinije.

Ekonomski faktori su takođe povoljni za energiju vetra, sa ugovorenim cenama u poslednjih nekoliko godina u rasponu od 1,5-4 centa po kilovat-satu, navedeno je u okviru istog izveštaja. Ove povoljne cene učinile su energiju vetra ključnim faktorom u američkoj energetskoj mreži. Godine 2022. energija vetra je činila više od 10 odsto ukupne proizvodnje električne energije u zemlji, a u 12 država je snabdevala preko 20 odsto potreba za električnom energijom, a Ajova i Južna Dakota su proizvodile više od polovine svoje električne energije iz vetra.

Energetski portal

Ima li nade za srpske reke

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Unsplash (Dylan Luder)

Po podacima Agencije za zaštitu životne sredine, utvrđeno je najlošije stanje u rekama i kanalima u Vojvodini. U većinu reka u Srbiji se izlivaju komunalne i industrijske otpadne vode. Voda je najčistija u malim vodotocima brdsko-planinskih oblasti u istočnoj, jugoistočnoj i zapadnoj Srbiji, a najčistije reke ugrožene su minihidroelektranama.

Ujedinjene nacije su 2010. godine proglasile pravo na vodu kao osnovno ljudsko pravo. Meštani sela Dadinca uspeli su višemesečnim barikadama da spreče protivzakonitu izgradnju treće minihidrocentrale na Rupskoj reci i sačuvaju vodu koja im je neophodna za život.

„Dadince nema svoje vodosnabdevanje. Ljudi se snabdevaju vodom iz bunara, na svim mestima gde su sagrađene elektrane došlo je do presušivanja korita reke i okolnih izvora. Time je ne samo vodosnabdevanje nego i cela egzistencija naroda u tom području bi bila ugrožena“, naglašava dr Miloš Nikolić iz inicijative „Bitka za Vlasinu“.

Izmenjeni su Zakon o zaštiti prirode i Zakon o korišćenju obnovljivih izvora energije i načelno je zabranjena gradnja u zaštićenim područjima, osim ako se ne proceni da je to u javnom interesu.

„Neophodno je da se izmene propisi vezani za zakon o proceni uticaja na životnu sredinu, strateškoj proceni uticaja na životnu sredinu na način da svi projekti na našim rekama zahtevaju procenu uticaja koja bi nam onda rekla da li vredi graditi takve projekte“, navodi Žaklina Živković iz inicijative „Pravo na vodu“.

PROČITAJTE JOŠ:

Foto-ilustracija: Unsplash (Vishal Banik)

„Rade se samo ako su instalisane snage iznad dva megavata, inače se redovno ne rade čak i kada ih ima više na jednom slivu, ili jednom vodotoku. Na taj način je potpuno devastiran sliv Pčinje na kojoj je izgrađeno osam mini-hidroelektrana, iako ta reka protiče kroz zaštićeno prirodno dobro. Navešću primer Vlasine na kojoj je uzgrađeno 10 hidroelektrana u nizu. Ova reka je duga 70 kilometara, a 31 kilometar protiče kroz cevi i to je razlog zbog čega je neophodno da se uvek rade procene uticaja bez obzira na instalisanu snagu“, naglašava Strahinja Macić iz Organizacije za političku ekologiju.

Po direktivi Evropskog parlamenta i Saveta, voda nije komercijalni proizvod kao drugi, već nasleđe koje mora biti štićeno, branjeno i tretirano kao takvo. I ako se koristi za potrebe industrije, poljoprivrede, dobijanje energije i u druge svrhe, mora da se koristi na način da se ne zagađuje i da se sačuva i za buduće generacije.

„Na nivou Evropske unije doneta je kompleksna zakonska regulativa o zaštiti reka tom centralnom direktivom o vodama koja zaista već pokazuje rezultate i možemo reći da u velikom broju zemalja dolazi do poboljšanja kvaliteta vode. Smanjuje se ta emisija zagađenja drastično u pojedinim područjima”, kaže Goran Sekulić iz Međunarodne organizacije za zaštitu prirode.

„Moguće je, naravno videti čistije reke i u Srbiji. Potrebno je u potpunosti poštovati zakone i primeniti najbolje standarde i prakse koje možete pronaći u Evropskoj uniji i svetu. Ranije smo i u Francuskoj viđale flaše na obalama reka, ali danas su reke čistije. Promenila se svest ljudi o tome i shvatili su da je to njihova priroda koju žele da zaštite. Takođe postoje i strogi propisi“, ističe Antoan Aavinjon, programski menadžer za životnu sredinu i klimatske promene Delegacije EU u Srbiji.

Po istraživanju koje je sprovela Organizacija za političku ekologiju Polekol 97,8 odsto stanovništva smatra da treba zaštititi vodu ustavno i zakonski kao javno dobro i pijaću vodu kao ljudsko pravo. Pored toga 62 odsto ispitanika misli da Srbija neadekvatno štiti svoje vodne resurse.

Izvor: RTS

Alternativa plastičnim slamčicama – papirne, od nerđajućeg čelika ili nijedne?

Foto-ilustracija: Freepik (freepik)
Foto-ilustracija: Freepik (freepik)

Plastika je postavljena na prvo mesto najnepoželjnijeg materijala za proizvode jednokratne upotrebe, u šta nije teško poverovati. Kada se pronađe alternativno rešenje odmah mu se pripiše epitet – ekološki prihvatljivo, zeleno, održivo i tako dalje. Možda bi ispravnije bilo reći ekološki prihvatljivije, zelenije, održivije, kako bi se izbeglo zeleno pranje (eng. greenwashing). Ipak, neke nove studije pokazuju da čak ne bi bilo ispravno ni tako reći, jer iako materijali ne sadrže sve zagađivače koje ima plastika, imaju neke druge nimalo dobre za životnu sredinu.

Belgijski istraživači testirali su 39 marki slamčica, kako bi utvrdili prisustvo grupe sintetičkih hemijskih jedinjenja koja su poznata kao per- i polifluoroalkilne supstance (PFAS). Ove supstance pronađene su u najvećem broju testiranih slamčica i to najčešće, verovali ili ne, u onim koje su napravljene od papira i bambusa. I dok su proizvodi od bambusa prekriveni nalepnicama – ECO, GREEN, NATURE i slično, uz svetski priznate ekološke sertifikate, ova studija želela je da pokaže da, makar kada je reč o ovom proizvodu, nije baš u potpunosti tako.

PFAS inače predstavljaju hemikalije koje u prirodi mogu da ostanu i nekoliko hiljada godina, zbog čega dospevaju i u vodu, vazduh, zemljište ali i u krv ljudi i životinja.

U pomenutih 39 marki slamčica svrstani su sledeći materijali – papir, bambus, staklo, nerđajući čelik i plastika. Kod čak 90 odsto ispitanih brendova pronađena je ova hemikalija. Kada je reč o bambusu, otkriveno je u četiri od pet brendova (80 odsto), dok je kod plastičnih u dva od pet (40 odsto). Jedino kod nerđajućeg čelika ni u jednoj od pet marki slamčica nije pronađen PFAS.

Zabrinjavajuće je da su otkrivene trihlorosirćetna i trifluorometansulfonska kiselina, koje se veoma lako rastvaraju u vodi, zbog čega može da dođe do njihovog curenja iz slamčica u piće.

Istraživači ne mogu sa sigurnošću i dalje da kažu da li su proizvođači dodavali PFAS u slamčice ili je njihovo prisustvo uzrokovano kontaminacijom – odnosno da su dospele kroz biljne materijale koji su uzgajani u zagađenom zemljištu, ali i kroz vodu koja se koristi u procesu proizvodnje. Ipak, kako se papir ne bi rastvorio u vodi odmah, potrebni su dodatni premazi koji mogu da sadrže upravo ove hemikalije.

Bilo kako bilo, s obzirom na to da u slamčicama od nerđajućeg čelika nisu pronađene PFAS, možda papirne ipak ne treba da budu alternativan izbor plastičnim. Iako su manje loše za životnu sredinu, prvenstveno što ih je lakše reciklirati, i dalje predstavljaju proizvod za jednokratnu upotrebu i postaju otpad.

Zeleno pranje izuzetno je prisutno u marketingu, zbog čega je potrebno da uvek pažljivo istražimo proizvod pre nego što pazarimo zeleno.

Katarina Vuinac

Manifestacioni turizam u Srbiji: Kako domaći događaji privlače turiste

Foto-ilustracija: Unsplash (Dimitrije Milenković)
Foto-ilustracija: Unsplash (Lazar Gugleta)

Manifestacioni turizam jedna je od ključnih tačaka privlačenja turista u Srbiji. Sa događajima kao što su Exit, Nišvil, Beer fest i Sabor trubača, Srbija je domaćin stotinama hiljada gostiju, beležeći između 700.000 do miliona posetilaca u godini.

Najveća frekvencija poseta zabeležena je tokom letnjih meseci, posebno od juna do avgusta, kada se beleži i do 40 odsto ukupnog turističkog prometa u državi. 

Stranih turista u periodu od prva četiri meseca iznosio je 514.691, što je povećanje od čak 40,6 odsto, dok je broj noćenja iznosio 1.564.265, što je povećanje od 32,7 odsto u odnosu na 2022. godinu. U Novom Sadu je, primera radi, za prvih pet meseci ove godine boravilo više od 88.000 turista, koji su ostvarili blizu 226.000 noćenja u ovom periodu. To je rast u odnosu na prošlu, ujedno rekordnu godinu, za oko 18 odsto u dolascima i 15,9 odsto u noćenjima turista. Vredno je reći da je tek nakon ovih brojki, usledio Exit, kada su registrovani smeštajni kapaciteti bili skoro pa popunjeni.

Pročitajte još:

Državni sekretar za turizam, istakao je koliko manifestacioni turizam doprinosi promociji Srbije na svetskoj turističkoj mapi. Pored lokalnih vlasti, podrška dolazi i od ministarstva. Ove godine je, primera radi, uloženo preko dva miliona evra u ovaj sektor, dok je Autonomna Pokrajina Vojvodina doprinela sa dodatnih 800.000 evra, navodi se na sajtu Ministarstva turizma i omladine.

Foto-Ilustracija: Pixabay (stevanaksentijevic)

Infrastruktura igra ključnu ulogu u održavanju ovakvih događaja. Na primer, Guča je prethodno imala problema sa smeštajem učesnika, ali to je rešeno izgradnjom Doma trubača. Ovaj objekat sada može služiti i za druge turističke aktivnosti izvan dana manifestacije.

Strani turizam u Srbiji je u konstantnom rastu. Posmatrajući leto, beležimo povećanje noćenja stranih turista za 21 odsto u odnosu na prethodnu godinu. Većina posetilaca dolazi iz regiona, zemalja EU i Rusije. Posebno je zanimljiv porast kineskih turista za čak 350 odsto, a i turisti iz Bugarske i Rumunije su se povećali za oko 90 odsto.

Kroz sve ove inicijative i događaje, Srbija se sve više pozicionira kao atraktivna destinacija za domaće i strane turiste, koristeći manifestacioni turizam kao jedan od svojih glavnih aduta, mada je važno naglasiti da je Srbija interesantna i po mnogim drugim aktivnostima i gostoljubivosti.

Energetski portal

ODRŽIVOST KAO IMPERATIV: OTP banka predstavila Izveštaj o održivom poslovanju

Foto: OTP banka
Foto: Nikola Živić

OTP banka predstavila je javnosti svoj Izveštaj o održivom poslovanju za 2022. godinu koji objedinjuje rezultate ostvarene u oblasti korporativne odgovornosti i uticaja na društvo i prirodno okruženje. Predstavljeni izveštaj urađen je u skladu sa najrasprostranjenijom metodologijom Global Reporting Initiative (GRI), definisanim stubovima ESG strategije i OTP banke Srbija, kao i matične OTP Grupe, potpisnice Principa za odgovorno bankarstvo Ujedinjenih nacija koji predstavljaju jedinstveni okvir za održivo poslovanje finansijskog sektora, razvijen kroz partnerstvo između banaka širom sveta. Svoje prioritete u oblasti održivog poslovanja Banka je identifikovala  u skladu sa globalnim i lokalnim prilikama, izazovima i trendovima, kao i očekivanjima svih zainteresovanih strana. Aktivnosti realizovane u 2022. direktno doprinose ostvarenju devet Ciljeva održivog razvoja Ujedinjenih nacija (2,3,5,7,8,9,12,13,16).

Tokom prethodne godine OTP banka pozicionirala se kao predvodnik „zelene“ tranzicije, a veliki broj projekata i pokrenutih inicijativa prepoznate su i nagrađene od strane stručne i šire zajednice, uključujući i od Srpske asocijacije menadžera za Društveno odgovornu kompaniju godine.

Prilikom predstavljanja Izveštaja, Milena Mićanović, direktorka za komunikacije i odnose sa javnošću OTP banke, istakla je da je održivost u samim temeljima ukupnog poslovanja OTP banke i da će naredne godine proteći u znaku ispunjenja ambicioznih ciljeva.

„Nastojanje OTP banke kao jedne od vodećih finansijskih institucija i lidera u kreditiranju privrede i stanovništva je da aktivno učestvuje u izgradnji održive budućnosti i bude primer odgovornog poslovanja. Verujem da smo realizacijom brojnih projekata i inicijativa iz sfera zaštite životne sredine, kulture, književnosti, sporta, preduzetništva i filantropije dokazali snažnu posvećenost i stratešku usmerenost ka ispunjenju Ciljeva održivog razvoja, delujući na osnovu naših ESG i CSR strategija. Zajedno sa matičnom OTP Grupom imamo za cilj da budemo regionalni lider u finansiranju održivog i postepenog prelaska na niskougljeničnu ekonomiju. Transparentnost i merljivost su sastavni deo naših aktivnosti i ujedno osnova za kontinuirani razvoj. Naš Izveštaj o održivosti je u skladu sa međunarodnim priznatim GRI (Global Reporting Initiative) standardima i sadrži detaljan pregled nefinansijskih učinaka banke, što reflektuje integrisanost održivosti u sve aspekte poslovanja, i u skladu je sa regulatornim zahtevima u vezi sa nefinansijskim izveštavanjem“, izjavila je Mićanović.

Pročitajte još:

Brojne ekološke inicijative

OTP banka kontinuirano implementira inovativne načine za ostvarenje energetske efikasnosti. Tako je, na primer, na krovu centralne zgrade izgrađena solarna elektrana, pa proizvedena električna energija ide direktno u sistem snabdevanja EPS-a. Sve ekspoziture povezane su na sistem koji omogućuje da se rasveta svuda gasi istovremeno, a Banka ima i zaključen ugovor o potpunom snabdevanju električnom energijom iz obnovljivih izvora (100 odsto ZelEPS).

Foto: OTP banka

Jedna od najznačajnijih inicijativa OTP banke u 2022. godini je i projekat Generator ZERØ namenjen mikro, malim, srednjim preduzećima, startap kompanijama i neformalnim timovima, kao i organizacijama civilnog društva koje žele da svojim inovativnim idejama doprinesu smanjenju karbonskog otiska. Prepoznajući važnost borbe protiv klimatskih promena i kako bi podigla svest građana o važnosti zaštite životne sredine, OTP je prva i jedina banka u Srbiji koja se 2022. godine, po drugi put, priključila globalnoj inicijativi Priceless Planet Coalition kompanije Mastercard s ciljem da se u narednim godinama posadi 100 miliona stabala širom sveta. U 2023. godini banka je nastavila sa razvojem novih inicijativa i pokrenula u partnerstvu sa ekološkim Udruženjem „Supernatural“ OTP VILLAGE, urbani pčelinjak i rasadnik sa 12 vrsta medonosnog bilja kojima OTP banka pruža podršku ekološkom aktivizmu i daje svoj doprinos uvećanju biodiverziteta u želji da ukaže na ključnu ulogu pčela za očuvanje našeg celokupnog ekosistema.

Podrška sportu, kulturi i ranjivim grupama

Kad je reč o odgovornosti prema zajednici, OTP banka je u godini za nama realizovala treće izdanje projekta Generator dobrih dela kojim doprinosi osnaživanju malih domaćih brendova i inkluzije u našem društvu, organizovanjem sajmova i pružanjem medijske promocije. Izlagači prodajom svojih proizvoda podržavaju ekološke projekte ili ugrožene grupe, među kojima su žrtve porodičnog nasilja, osobe sa smetnjama  u razvoju, socijalno ugrožena deca ili žene iz raseljenih područja.

Kultura je oblast koja je i u protekloj godini bila jedan od prioriteta u segmentu društvene odgovornosti Banke, što se videlo kroz saradnju sa dugogodišnjim partnerom – Galerijom Matice srpske. Ova čuvena institucija obeležila je 175 godina od osnivanja, a zahvaljujući OTP banci otvorena je velika monografska izložba posvećena stvaralaštvu jednog od najznačajnijih srpskih slikara, Uroša Predića. Takođe, Izdavačka kuća Booka je uz podršku Banke sprovela prvi nagradni Konkurs za najbolji, originalni i neobjavljeni roman na srpskom jeziku.

Pored kulture, OTP banka ulaže i u sport – više od 20 godina je najveći sponzor Olimpijskog komiteta Srbije, što se pokazalo kao pravi primer plodonosne saradnje između biznis sektora i institucija sporta. Tokom 2022, Banka je promovisala sport u lokalnim zajednicama kroz događaj „Olimpijski trening sa OTP bankom“, koji se uspešno organizuju više od 10 godina. Takođe, dugogodišnji je sponzor Rukometnog saveza Srbije i pruža podršku, kako muškim, tako i ženskim reprezentativnim timovima, a tokom prošle godine fokus je bio na plasmanu seniorske reprezentacije na Olimpijske igre u Parizu 2024. godine.

Posvećenost zaposlenima

Kako prepoznaje ulogu zaposlenih kao ključnu u svom razvoju, OTP banka kontinuirano unapređuje i redizajnira HR procese. Tako je prošle godine kreirala format „INNOVATION Challenge“ – izazov kroz koji kolege imaju priliku da uče kako da razvijaju ideje kroz različite metodologije i time generišu nove ideje, a u kom je učestvovalo 1.180 zaposlenih. Upravo 2022. Banka je dobila ,,Employer Partner” sertifikat, prestižno HR priznanje konsultantske kuće ,,Selectio”, koji potvrđuje kontinuirano ulaganje, modernizaciju i unapređenje iskustva zaposlenih.

Klijent u fokusu

OTP banka je pionirski na našem tržištu osmislila sistem za kontinuirano praćenje zadovoljstva svojih klijenata pa je tako 2022. godine dobila povratne informacije od oko 100.000 klijenata. Na taj način je korisničko iskustvo stavljeno u fokus ukupnog poslovanja čime je Banka pokazala posvećenost izgradnji zadovoljne baze klijenata. Na osnovu komentara klijenata Banka je sprovela brojne izmene, unapređenja i digitalizaciju najfrekventnijih proizvoda i usluga.

Podrška za ekonomski manje razvijene regione

Snažna podrška Banke za MSP sektor realizovana je kroz potpisivanje ugovora sa Evropskom bankom za obnovu i razvoj (EBRD) o zajmu u iznosu od 25 miliona evra za dalje kreditiranje malih i srednjih preduzeća (MSP) u Srbiji, pre svega za preduzeća koja posluju u ekonomski manje razvijenim delovima zemlje.

Ceo Izveštaj OTP banke Srbija o održivom poslovanju (2022.) nalazi se na linku.

Konsolidovani Izveštaj OTP Grupe (2022.) možete preuzeti na LINKU.

Izvor: OTP banka

Očekuje se veliki broj prijava za priključenje na komunalnu infrastrukturu

Foto-ilustracija: Unsplash (C Dustin)
Foto-ilustracija: Pixabay

Nadlažni očekuju da samo u Beogradu približno 50.000 nelegalnih objekata dobije priključak za struju, vodu ili grejanje, čime će građani koji žive u takvim objektima ostvariti svoja ljudska prava.

Goran Vesić, ministar građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture podsetio je na to da 15. septembra počinje rok od 30 dana za sve koji žive u nelegalno izgrađenim objektima da se prijave za privremeno priključenje na elektroenergetsku, gasnu mrežu i/ili mrežu daljinskog grejanja, vodovod i kanalizaciju.

On je napomenuo da je rok od 15. septembra do 15. oktobra, isključivo predviđen za prijave, odnosno da to ne znači da će građani u tom periodu dobiti priključak, jer dinamika priključivanja zavisi od kapaciteta samih preduzeća, tehničkih karakteristika objekta i drugo.

Građani će, kako je objasnio, podnositi prijavu u opštinama u kojima žive, pri čemu treba da prilože kupoprodajni ili ugovor o poklonu, a ukoliko to ne poseduju, mogu da prilože izjavu overenu kod notara da u tom objektu žive sa porodicom.

Pročitajte još:

Građani sa potvrdom iz opštine odlaze u nadležna preduzeća sa kojima sklapaju ugovore i plaćaju priključak po regularnoj ceni, naveo je Vesić i posebno naglasio da se ova mogućnost ne odnosi na investitore, niti na poslovne objekte.

Ministar je pozvao sve opštine da se dobro pripreme za proces prijave građana, da otvore posebne šaltere, angažuju dodatne ljude kako bi se zahtevi brže rešavali, kao i mobilne timove koji će na terenu pomagati građanima da popune formulare.

“Mi ćemo uskoro poslati uputstvo lokalnim samoupravama kako bi jasno znale šta su njihovi zadaci, kao i priručnik za građane u kojem će biti objašnjena cela procedura”, objašnjava Ministar.

Prema njegovim rečima sada postoji mogućnost i da stambene zajednice od osam ili deset stanova mogu da podnesu zahtev za priključak za celu zgradu.

Energetski portal

,,Limenka Teatar Fest 2023’’ u Somboru

Foto: Grad Sombor
Foto: Grad Sombor

U Somboru je otvoren drugi po redu ,,Limenka Teatar Fest 2023’’, a nastao je sa idejom da spoji pozorište za decu i ekologiju budeći svest najmlađih o važnosti očuvanja životne sredine, pod sloganom „Deca imaju pravo da rastu zdravo“.

Grad Sombor je prepoznao važnost ovakvog sadržaja kao metode edukacije naših najmlađih sugrađana o zaštiti životne sredine i reciklaži, i postao prijatelj Festivala.

Organizatori Festivala koji će trajati do 3. septembra su „Limenka Teatar Fest 2023“ i Narodno pozorište Sombor.

Ulaznice za festivalske predstave ne mogu se kupiti novcem! Da bi se gledala predstava, gledalac mora da sakupi i donese pet limenki, za koje potom dobija jedan alu-coin, prvu ekološku valutu na svetu, načinjenu od aluminijuma, kojom može da kupi ulaznicu.

Pročitajte još:

Ukoliko tokom dana sakupi i više od pet limenki, može dobiti još alu-coina, za koje može da kupi nešto od školskih potrepština na „Limenkica bazaru“. Tu se za alu-coine mogu kupiti eko olovke, blokčići od recikliranog papira, zanimljive knjige odštampane takođe na eko papiru i mnoge druge stvari.

Repertoarom je zakazano sedam predstava iz šest zemalja (Bosne i Hercegovine, Mađarske, Hrvatske, Bugarske, Srbije i dalekog Perua).

Festival je otpočeo karnevalskom povorkom u kojoj su učestvovala talentovana deca, glumci, pevači, folkloraši, sportisti, balerine, tamburaši, pa čak i mali pčelari. U uvodnoj povorci mogle su se videti i fascinantne lutke koje su doneli umetnici iz Segedina. Umetnička povorka je krenula od zgrade Županije, koju su pratili i predstavnici Grada. Učesnici karnevala su uveseljavali prolaznike ulicom Kralja Petra I sve do Narodnog pozorišta Sombor, mesta otvaranja Festivala.

Energetski portal

Dok se svet bori sa klimatskim promenama, subvencije za fosilna goriva obaraju rekorde

Foto-ilustracija: Pexels
Foto-ilustracija: Pixabay

Države širom sveta prošle godine, kao i ove, su se suočavale sa različitim ekstremnim klimatskim nepogodama, a apeli stručnih lica za što ozbiljnije shvatanje situacije i preduzimanje akcija u vezi sa ograničavanjem globalnog zagrevanja na 1,5 stepeni Celzijusa pristižu svakodnevno.

Istovremeno, subvencije od strane vlada za fosilna goriva, prošle godine dostigle su rekordni nivo od sedam biliona dolara (eng. seven trillion dollars). Kao razlog ističe se porast cena energije usled dešavanja u Ukrajini, ali i ekonomski oporavak od pandemije, navodi se na sajtu Međunarodnog monetarnog fonda (MMF).

Subvencije za naftu, ugalj i prirodni gas jesu ekvivalentno sedam odsto globalnog bruto domaćeg proizvoda, a prema podacima MFF-a, vlade godišnje na obrazovanje troše 4,3 odsto globalnog prihoda, što je manje nego kada je reč o fosilnim gorivima.

Pročitajte još:

U poređenju sa periodom od pre dve godine, subvencije su porasle za dva biliona dolara.

Podaci MMF-a pokazuju da Kina, Rusija, SAD, EU i Indija najviše subvencionišu fosilna goriva.

Kako se dalje navodi, predviđa se da će subvencije nastaviti da rastu u zemljama u razvoju koje imaju tendenciju za razvoj elektrana, fabrika i vozila koja se oslanjaju na veće zagađivače, zato što će se povećati i potrošnja fosilnih goriva.

Ukidanjem subvencija i uvođenjem korektivnih poreza, cene goriva bi porasle, čime bi se kompanije i domaćinstva podstakli da vode računa o potrošnji. Sve ovo dovelo bi do značajnog smanjenja emisija ugljen-dioksida, kvalitetnijeg vazduha i poboljšanja zdravlja ljudi i prirode.

Energetski portal

Odluka EU o ugradnji reciklirane plastike u automobile podelila javnost

Foto-ilustracija: Unsplash (Parker Gibbs)
Foto-ilustracija: Pixabay

Kako bi osigurala da se više njih reciklira, Evropska komisija je u julu predložila novi zakon koji pokriva dizajn vozila i tretman na kraju životnog veka, fokusirajući se na poboljšanje recikliranja i ponovne upotrebe materijala.

Predlog Evropske komisije, da se u nove automobile ugradi najmanje 25 odsto reciklirane plastike, naišao je na pohvale svih revnosnih građana koji recikliraju, ali i skepticizam proizvođača automobila i industrije plastike.

Plastika je svuda, kaže se, što važi i za automobilski sektor.

Po zapremini, 50 odsto današnjih automobila je napravljeno od plastike, prema EuRIC, Evropskom udruženju industrije za reciklažu. To uključuje kontrolne table, branike, ručke, dugmad, kućišta, plafonske tkanine, sedišta i sigurnosne pojaseve, vazdušne jastuke, tepihe, itd., navodi grupa u radu.

Pošto je plastika lagana i doprinosi efikasnosti goriva, potražnja za tim materijalom u automobilskom sektoru je tokom godina stalno rasla. Danas, prosečan automobil sadrži između 150 i 200 kg plastike, kaže EuRIC.

Kako bi osigurala da se više njih reciklira, Evropska komisija je u julu predložila novi zakon koji pokriva dizajn vozila i tretman na kraju životnog veka, fokusirajući se na poboljšanje recikliranja i ponovne upotrebe materijala.

Pročitajte još:

Jedan od ključnih ciljeva je da 25 odsto plastike koja se koristi u novim automobilima potiče od recikliranih materijala, od kojih četvrtina mora da potiče od vozila na kraju radnog veka. Sve u svemu, 30 odsto plastike iz otpadnih automobila trebalo bi da se reciklira, što je povećanje sa oko 19 odsto danas, navodi Komisija u svom predloženom novom propisu.

EuRIC je pozdravio ovaj potez, rekavši u saopštenju da su „ovi ciljevi apsolutno potrebni za prelazak na kružnu ekonomiju za plastiku u automobilskom sektoru“.

Auto industrija oprezna

Foto-ilustracija: Unsplash (Ameer Basheer)

Proizvođači automobila su, sa svoje strane, oprezni prema predlozima Komisije.

Proizvođači automobila ponekad mogu dodati karbonska vlakna u plastiku kako bi poboljšali njihovu robusnost, što ih čini „izazovnim za recikliranje“, kaže ACEA, udruženje proizvođača automobila u EU.

Tehnologije za reciklažu možda još nisu dostupne da bi se omogućila reciklaža na tržišnim razmerama, istakla je grupa.

„Iako se evropski proizvođači automobila ne protive ciljevima recikliranog sadržaja za plastiku, oni moraju biti realni i tehnički izvodljivi“, rekao je ACEA EURACTIV-u upozoravajući na „potencijalne zamke ako ciljevi nisu izvodljivi“.

Ovu zabrinutost izražava i „Plastics Europe“, trgovinsko udruženje, koje kaže da visokokvalitetni polimeri koji se koriste u automobilima „mogu biti veoma teški za recikliranje“.

Prema njihovim istraživanjima, cilj od 25 odsto recikliranog sadržaja koji je predložila Komisija može se ispuniti samo kombinacijom mehaničke reciklaže i inovativnih tehnologija kao što je hemijsko recikliranje, za šta će biti potrebna velika ulaganja.

„Hitno nam je potreban okvir politike koji omogućava. Industriji je potrebno zeleno svetlo za ulaganje u hemijsku reciklažu i ravnotežu mase“, kažu u saopštenju.

EuRIC, sa svoje strane, kaže da je industrija reciklaže spremna da odgovori na izazov.

Foto-ilustracija: Pixabay

„Najsavremenije tehnologije koje rade u industrijskom obimu spremne su da pretvore otpad od automobilske plastike u recikliranu plastiku koja se može ponovo koristiti u automobilskoj industriji ili u drugim aplikacijama“, kažu iz udruženja.

„Ciljevi recikliranja koje je predložila Komisija biće promena igre kako bi se privukla potražnja za recikliranom plastikom i podstakla ulaganja u zelene industrijske lance vrednosti“, rekao je Alehandro Navazas, naučni i politički savetnik u EuRIC-u.

Evropska komisija takođe veruje da će nova pravila dati neophodnu šansu industriji reciklaže.

„Očekuje se da će obavezni ciljevi za recikliranu plastiku povećati konkurentnost demontažera, jer su oni primarni dobavljači ovih delova i plastičnog otpada namenjenog za reciklažu“, navodi se u memorandumu izvršne vlasti EU.

Sve u svemu, nove cirkularne obaveze u automobilskom sektoru, kao što je ugradnja reciklirane plastike u nove automobile, dovešće do skromnog povećanja cena, za koje se procenjuje da će biti manje od 40 evra za potrošača koji kupuje novo vozilo, procenjuje Komisija.

Izvor: EURACTIV

Više električne energije u Crnoj Gori iz obnovljivih izvora energije

Foto: EPCG
Foto: EPCG

Elektroprivreda Crne Gore (EPCG) ušla je u snažan investicioni ciklus u oblasti obnovljivih izvora energije i ulaganja u brojne nove projekte zelene energije. Jedan od takvih je i projekat Solari, kojim je započeta proizvodnja solarne energije realizacijom Solari 3000+ i Solari 500 +, a završene su i prijave za novi projekat Solari 5000+. Pozitivni efekti projekta su višestruki i već vidljivi i sa finansijskog aspekta za domaćinstva, privredu, fizička lica i EPCG, i sa aspekta očekivanja međunarodne zajednice u cilju smanjenja emisije štetnih gasova i povećanja korišćenja obnovljivih izvora energije. 

O prednostima ulaganja u solarnu energiju, unapređenju infrastrukture, izgradnji vetroporakova, kao i o poslovanju TE Pljevlja razgovarali smo sa Nikolom Rovčaninom, izvršnim direktorom EPCG. 

Koji je cilj projekta Solari, a koje koristi za krajnjeg kupca?

– Korisniku projekta Solari se pruža mogućnost da instalira odgovarajući fotonaponski sistem, otplaćujući ga u jednakim mesečnim iznosima u visini svog prosečnog mesečnog računa za električnu energiju. Maksimalni period otplate investicije je 10 godina. Korisnici koji poseduju obračunsko brojilo sa merenjem snage (tzv. maksigraf) i žele instalaciju fotonaponskog sistema, pored mesečnog iznosa za otplatu fotonaponskog sistema, zadržavaju obavezu mesečnog izmirivanja stavke „Angažovanje mrežnog kapaciteta“, što će u konačnom mesečnom iznosu biti u ravni prosečnog mesečnog računa za električnu energiju. Instaliranjem fotonaponskog sistema, krajnji korisnik postaje tzv. kupac-proizvođač, koji svoje potrebe za energijom podmiruje iz sopstvenog izvora, a eventualni višak/manjak električne energije u određenom momentu predaje/preuzima kroz distributivnu mrežu, što se finansijski saldira na nivou godine. Korisnici otplaćuju sistem u jednakim mesečnim ratama kroz kreditni aranžman koji obezbeđuje EPCG. Na ovaj način korisnik u projektu postaje vlasnik male solarne elektrane, koja je kapacitetom predviđena da približno (ili u potpunosti) zadovoljava njegove potrebe za električnom energijom. Kompanija EPCG Solar gradnja obučila je timove koji su na usluzi potrošačima da efikasno dođu do faze da sami proizvode električnu energiju i postanu prozjumeri. 

U FOKUSU:

Koliko se koristi sunčeva energija i kakva je motivacija? 

Foto: EPCG

– Poseban izazov predstavlja i mogućnost kadrovskog odgovora tržišta na brzu energetsku tranziciju. EPCG je problem nedostatka radne snage prepoznala, a potom i osetila na svojoj koži. Pokretanje projekta Solari 3000+ i Solari 500 + aktuelizovao je ovu pretnju, ali bili smo spremni za nju, jer smo je predvideli. Pravovremeno smo planirali obuke, radili na usavršavanju zaposlenih i mislim da danas u kompaniji EPCG Solar gradnja imamo značajan broj jako dobrih i spremnih monterskih ekipa da odgovore ozbiljnim izazovima kada je u pitanju instalacija fotonaponskih sistema, bilo da se oni montiraju na krovovima objekata, bilo na zemlji. Tačno je da novi objekti otvaraju nova radna mesta, i to je ono što vidimo kao šansu u našoj kompaniji, ali ne samo kao kompanijsku već i širu sliku u smislu društvene odgovornosti. Smatram da država mora da se uključi i da, kako kroz svoje školske programe, tako i programe prekvalifikacije i dokvalifikacije radne snage, omogući ljudima učenje, usvajanje novih veština i usavršavanje.

Da li je potrebno unaprediti postojeću infrastrukturu kako bi se doprinelo daljoj upotrebi obnovljivih izvora energije u Crnoj Gori? 

– Svakako da je neophodno unaprediti već postojeću elektroenergetsku infrastrukturu u Crnoj Gori kako bi ona bila spremna da podrži brojne nove izvore zelene energije. Postoji izvesna zabrinutost kada se čuju mišljenja oko mogućih problema u prenosnom sistemu kojim trenutno raspolažemo. Ipak, mislim da ćemo prevazići te probleme i da će se, paralelno sa realizacijom planiranih projekata, prenosni sistem razvijati i biti spreman da infrastrukturno podrži sve novopriključene proizvodne objekte. EPCG je uspela da prebrodi energetsku krizu ne zaustavljajući investicioni ciklus, već održavajući stabilnost energetskog sistema, bez restrikcija, kao i ne povećavajući cene struje. 

U kojoj fazi je projekat izgradnje vetroparka GVOZD na Krnovu? Koji su planovi? 

Foto: Pexels (Jem Sanchez)

– Kada govorimo o vetroenergiji, tu je projekat izgradnje vetroparka Gvozd instalirane snage 54,6 MW. On će se finansirati iz kreditnog aranžmana koji će EPCG potpisati sa EBRD-om. Svi tenderski postupci za VE Gvozd vode se na elektronskom portalu nabavki EBRD, u skladu s transparentnim procedurama. Na pretkvalifikacioni deo tenderskog postupka za nabavku vetrogeneratora, u kojem spada nabavka, ugradnja i puštanje u rad vetrogeneratora, pristiglo je devet ponuda renomiranih svetskih kompanija od kojih su četiri ušle u drugu fazu tenderskog postupka. U narednom periodu, pored druge faze tendera za nabavku, ugradnju i puštanje u rad vetrogeneratora, biće raspisan tender za izvođenje građevinskih radova na platoima, interna srednjenaponska mreža, putevi, zatim tender za priključenje na prenosnu mrežu VE Gvozd. 

Biće raspisan i javni poziv za implementacionog konsultanta. Kakva je sudbina TE Pljevlja?

 – TE Pljevlja je ušla u realizaciju projekta ekološke rekonstrukcije. Trudimo se da sa našim partnerima, izvođačima radova, u što kraćem roku realizujemo ovaj projekat imajući u vidu potrebu Crne Gore da ispuni ekološke zahteve neophodne u postupku pridruživanja EU, kada su u pitanju praškaste materije, sumporni i azotni oksidi. Tome će definitivno doprineti svi ovi sistemi koje ugrađujemo i na taj način će se Crna Gora pozicionirati kao država koja poseduje jedan od najmodernijih objekata iz oblasti termoenergetike u regionu, ali i šire. Izgradili ste solarnu elektranu na krovu i parkingu upravne zgrade EPCG. 

Zašto ste se odlučili na ovaj potez i kolika količina energije se obezbeđuje na ovaj način? 

– Na krovu upravne zgrade i parkingu EPCG postavljano je preko hiljadu solarnih panela, a vrednost projekta procenjena je na blizu 600.000 evra. Solarni paneli postavljeni su u okviru projekta „Energetska obnova i adaptacija upravne zgrade EPCG AD Nikšić“, a cilj je da upravnu zgradu kompanije učine energetski neutralnim objektom. Krajnji cilj je obezbeđenje dovoljnih količina električne energije za pokrivanje potrošnje upravne zgrade kompanije. Trenutno se pokriva oko 40 odsto energije za potrebe potrošnje u upravnoj zgradi EPCG, što je na nivou od oko 500.000  kWh električne energije godišnje.

Intervju vodila: Mirjana Vujadinović Tomevski

Intervju u celosti pročitajte u Magazinu Energetskog portala OBNOVLJIVI IZVORI ENERGIJE.