Home Blog Page 1092

Postrojenje za tretman otpadnih voda “Livade” pušteno u rad

Foto: mrt.gov.me
Foto: mrt.gov.me

Fabrika za tretman otpadnih voda „Livade” zvanično je pustena u rad u petak 25. maja u Podgorici. Savremeno postrojenje se zasniva na preradi otpadnih voda sa biološkim i hemijskim opterećenjem, a radiće u okviru regionalne deponije „Livade“. Glavna funkcija postrojenja je tretman i prečišćavanje otpadnih voda iz sanitarnih kada na deponiji. Investicija vredna više od 1,86 miliona eura obezbeđena je kreditom Evropske investicione banke (EIB), a radove na postrojenju, po principu „projektuj i izgradi“ obavio je grčki konzorcijum „Ergasis – Karkanias“ u saradnji sa domaćim podizvođačima „Fidija“, „Televex“ i „Tehno-put“.

Saša Radulović, državni sekretar u Ministarstvu održivog razvoja i turizma, istakao je na otvaranju  da se stavljanjem u funkciju ovog za sada jedinstvenog postrojenja u Crnoj Gori u potpunosti otklanja ili ekstremno smanjuje potencijalna opasnost od štetnog uticaja otpadnih voda koje se skupljaju u već postojećim sanitarnim kadama. „Poznato je da su otpadne vode pod veoma velikim tzv. biološkim i hemijskim opterećenjem, te da je ovakav savremen pristup tretmana neophodan i potpuno u skladu sa evropskim direktivama i preporukama u oblasti zaštite životne sredine“, naglasio je Radulović.

Radulović je naveo da je i samo preduzeće „Deponija” tokom ovog projekta, sem već istaknutih benefita dobilo i neophodno iskustvo u upravljanju i implementaciji ovako složenog posla, kako u građevinskom, tako i u tehnološkom smislu.

Foto: mrt.gov.me

Radulović je istakao da je regionalna deponija „Livade“ jedan od ukupno pet planiranih regionalnih centara za upravljanje otpadom, koliko ih je planirano Državnim planom, te da sigurno predstavlja put kojim treba ići kada je u pitanju razvoj ove delatnosti u Crnoj Gori.

Jorgos Karkanias, predstavnik konzorcijuma „Karkanias“, naglasio je da smatra da će uticaj funkcionisanja postrojenja biti izuzetno povoljan i da su ovakvi projekti dobar pravac kretanja Crne Gore ka održivosti životne sredine i postizanju ciljeva iz Poglavlja 27.

Arsenije Boljević, izvršni direktor kompanije „Deponija“, istakao je zadovoljstvo realizacijom projekta, napomenuvši da će postrojenje čuvati zdravlje, ekologiju i podzemne vode Podgorice.

Izvor: mrt.gov.me

 

Gasprom potpisao protokol o gasovodu sa Turskom

Foto-ilustracija: Pixabay

Ruska gasna kompanija Gasprom saopštila je u subotu, 26. maja 2018. godine, da je potpisala protokol o planiranom gasovodu sa turskom vladom i da su postigli sporazum sa turskom firmom Botas da okonča arbitražni spor o uslovima dobavljanja gasnih zaliha.

Foto-ilustracija: Pixabay

Potpisani protokol tiče se kopnenog tranzita gasovoda u Turskoj, a kompanija Gasprom je saopštila da je potpisivanje protokola temelj za početak rada na samom gasovodu, prenosi Rojters.

Turska je odlagala izdavanje dozvole Gaspromu za izgradnju kopnenog dela gasovoda, koji će Moskvi omogućiti da zaobiđe Ukrajinu kao tranzitno područje za dostavljanje gasa Evropi, navodi AP.

Neimenovani izvor je u februaru izjavio da je odlaganje dozvole Gaspromu verovatno povezano sa razgovorima između te kompanije i turskog Botasa o popustu na ruski gas.

Turski predsednik Redžep Tajip Erdogan rekao je da su Rusija i Turska postigli retroaktivni sporazum koji će Turcima odobriti 10,25% popusta na prirodni gas koji Ankara kupi od Moskve.

Izvor: eKapija

Volvo predstavio električni kamion FE Electric

Foto: Volvo Trucks
Foto: Volvo Trucks

Za razliku od prvog Volvo kamiona sa potpuno električnim pogonom, FE Electric ima dva umesto jednog elektro-motora, ima daleko veću nosivost i domet od 200 kilometara.

Svega tri nedelje posle premijernog prikazivanja prvog potpuno električnog kamiona FL Electric, Volvo je predstavio i drugi – FE Electric.

Novi kamion je veći, dizajniran je za teže poslove u urbanim područjima. Ima nosivost od 27 tona, spram 16 tona kod FL Electric modela.

Takođe, umesto jednog, ima dva elektro-motora ukupne snage 370 kW. Baterije su kapaciteta od 200 do 300 kilovat-časova, za domet do 200 kilometara. Poređenja radi, prvenac FL ima bateriju od 100 kWh.

Prodaja novog Volvoa FE Electric će početi 2019. godine, a prvi kupci su u Hamburgu već potpisali ugovor o nabavci ovog vozila.

Izvor: Nezavisne novine

Kraljevo: Otpadno motorno ulje izlilo se u Ibar

Foto: RTS

Oko stotinu litara prerađenog, otpadnog motornog ulja koje je bilo uskladišteno u plastičnoj cisterni “Dunav centra” izlilo se u subotu uveče u Ulici vojvode Stepe u centru Kraljeva.

Radoica Kočović, načelnik Odeljenja za vanredne situacije Raškog okruga, kaže da se ulje kroz odvod za atmosfersku kanalizaciju izlilo u Ibar.

– Radnici su očistili ulicu i posuli strugotinu, ali je jedan deo ulja kroz kanalizaciju završio u Ibru – dodaje Kočović.

Dodaje da nema nikakvog razloga za paniku.

– Vodostaj Ibra je visok tako da će se mrlja razgraditi i otploviti nizvodno. Pustićemo i veću količinu čiste vode kroz kanalizaciju zbog ispiranja – napominje Kočović.

Prema njegovim rečima, stručne službe su na terenu i utvrđuju kako je došlo do izlivanja, kao i da li je ulje bilo uskladišteno po propisima.

Izvor: RTS

Za razvoj turizma u Vojvodini do 20 miliona dinara na 7 godina bez kamate

Foto: Pokrajinska vlada

Potpredsednik Pokrajinske vlade i pokrajinski sekretar za privredu i turizam Ivan Đoković i direktor Razvojnog fonda AP Vojvodine Goran Savić, potpisali su sporazum kojim se utvrđuju međusobna prava i obaveze u okviru dugoročnih kredita namenjenih razvoju turizma u Vojvodini.

Foto: Pokrajinska vlada

Pokrajinski sekretarijat za privredu i turizam na ovaj način učestvuje u subvencionisanju troškova naknade za obradu kreditnog zahteva i kamate kredita za korisnike sredstava konkursa koji raspisuje Fond. To se odnosi na dugoročne kredite za razvoj i unapređenje oblasti turizma povećanjem nivoa opremljenosti turističkih kapaciteta, stvaranja uslova za povećanje kvaliteta i proširenje ponude u pružanju turističkih usluga, te podizanja konkurentnosti i povećanja zaposlenosti u ovom sektoru.

Konkursom Fonda su definisani posebni ciljevi koji se odnose na razvoj turističke delatnosti geografskog područja Vojvodine, odnosno razvoj svih vidova ruralnog i seoskog turizma. Krediti će se dodeljivati za finansiranje investicionih ulaganja u turizmu i ugostiteljstvu, tačnije za izgradnju, adaptaciju i opremanje turističkih, rekreativnih i rehabilitacionih objekata, obnavljanje tradicionalnih seoskih domaćinstava, plutajućih objekata, kao i prevoznih i rekreativnih sredstava namenjenih turistima. Pored toga, sredstva se dodeljuju i za dizajn i proizvodnju suvenira namenjenih turizmu.

Mikro, mala i srednja preduzeća mogu konkurisati za sredstva do 20 miliona dinara, dok nosioci porodičnog poljoprivrednog gazdinstva, registrovani za obavljanje delatnosti u oblasti turizma sa sedištem u Vojvodini, konkurišu za maksimalnih 10 miliona dinara, obračunatih bez PDV-a. Minimalan iznos kredita je 300.000 dinara. Rok vraćanja kredita je sedam godina, uz grejs period od 24 meseca.

Sekretarijat će korisnicima kredita subvencionisati troškove naknade za obradu kreditnog zahteva, dospelu i uplaćenu kamatu u 2018. godini.

S druge strane, administrativni kapaciteti Fonda formalno-pravno će sprovoditi konkurs, vršiti nadzor i namensku kontrolu utroška kreditnih sredstava u periodu do isplate kredita, a sama sredstva će se odobravati pod uslovima navedenim u konkursu.

Izvor: Pokrajinska vlada

Akcija dezinskekcije i deratizacije u Leskovcu od 30.5.

Foto: gradleskovac.org
Foto: gradleskovac.org

Na osnovu Programa o sprovođenju sistemske dezinsekcije i deratizacije na teritoriji grada Leskovca za 2018/2019 godinu, Odeljenje za zaštitu životne sredine, Gradske uprave grada Leskovca u saradnji sa Odeljenjem za privredu i poljoprivredu, sprovešće akciju Sistemske dezinsekcije i deratizacije koja spada u grupu preventivnih mera u cilju sprečavanja pojave zaraznih bolesti kod stanovništva.

Početak akcije je 30.05.2018. godine, u 10 časova.

Realizacija akcije poverena je stručnoj ustanovi „Jugoinspekt“ iz Beograda, kao najpovoljnijem ponuđaču, a stručni nadzor vršiće „Zavod za javno zdravlje“ iz Leskovca.

Akcija obuhvata:

DEZINSEKCIJA:

– Suzbijanje odraslih formi komaraca i larvicidni tretmani
– Suzbijanje krpelja na javnim zelenim površinama
– Suzbijanje bubašvaba, bubarusa i drugih štetnih insekata u objektima kolektivnog stanovanja i poslovnim i pomoćnim gradskim prostorijama.

DERATIZACIJA:

– Javne zelene površine
– Groblja
– Deponije
– Nehigijenska naselja
– Poslovne i gradske prostorije
– Kolektivno stanovanje – podrumske prostorije

Pored obaveštenja preko medija, građani Leskovca će biti obavešteni lepljenjem plakata na vidnim mestima, na svim lokacijama koje će biti tretirane, sa datumom i vremenom kada će se tretman vršiti i to u vidu postavljanja plakata „OBAVEŠTENjE“.

U okviru akcije vršiće se zamagljivanje u kasnim večernjim satima, u cilju uništavanja odrslih formi komaraca, o čemu će građani, policijska uprava i pčelarska udruženja biti blagovrameno obavešteni.

Izvor: Grad Leskovac

Deset porodica podnelo tužbe Evropskom sudu zbog klimatskih promena

Photo: Pixabay

Deset porodica iz Portugala, Nemačke, Francuske, Italije, Rumunije, Kenije, Fidžija i Švedske pokrenule su tužbu zbog klimatskih promena koje utiču na kvalitet njihovog života, domove, tradicionalna porodična zanimanja i kulturu.

Foto-ilustracija: Pixabay

Prema njihovoj tužbi koju su danas podneli Evropskom sudu, Evropska unija bi po međunarodnom pravu morala definisati ambicioznije ciljeve za smanjenje emisija gasova sa efektom staklene bašte kako bi zaštitila njihova prava.

– Ovom tužbom klimatske promene se tretiraju kao pitanje ljudskih prava, a Evropska unija se poziva na odgovornost za njihovu zaštitu, kao i zaštitu ljudskih prava i budućih generacija – saopštili su Centar za ekologiju i energiju i Centar za životnu sredinu.

Tim  porodicama pridružile su se i nevladine organizacije, naučnici i građani ubeđeni da Evropska unija može imati veće ambicije u pogledu klimatskih ciljeva do 2030. godine.

Direktor Climate Action Network, Vendel Trio, podsetio je da su se države u okviru Pariskog sporazuma 2015. godine usaglasile da će uložiti napore sa ciljem ograničenja porasta temperature na 1.5°C te kaže da ova tužba podvlači hitnost i neophodnost podizanja klimatskih ciljeva EU do 2030. godine.

Suosnivač organizacije Protect the Planet, Karl Fečer, pojasnio je da se ovom tužbom zahteva više od simboličnih postupaka i daje se glas čitavom čovečanstvu, posebno onima koji već trpe posledice klimatskih promena.

Za Denisa Žiška iz Centra za ekologiju i energiju sporno je što se za to vreme u zemljama jugoistočne Evrope i dalje planiraju ulaganja u ugalj, fosilno gorivo koje najviše doprinosi klimatskim promenama.

– Ugalj ne samo da otežava klimatske uticaje nego uzrokuje i brojne zdravstvene i ekološke probleme u regionu i ako se ovaj trend nastavi, sve više ljudi će izgubiti osnovne uslove za život zbog klimatskih, zdravstvenih i ekoloških uticaja – istakao je.

Duška Kudra iz Centra za životnu sredinu smatra da su već zaboravljene katastrofalne poplave iz 2014. godine, koje su direktna posledica klimatskih promena, a od kojih se BiH još nije oporavila te je izrazila nadu da će se tužba odraziti na svest ljudi u ovom regionu.

Izvor: eKapija

JP “Srbijašume” nije nadležno za zabetonirane borove na Zlatiboru

Proteklih dana srpskim medijima proširio se slučaj o zabetoniranim borovima na Zlatiboru.

Tim povodom, JP “Srbijašume” izdala je sledeće saopštenje:

“Povodom informacije koju su prethodnih dana preneli mnogi mediji, o stablu bora koje je ugroženo prilikom asfaltiranja privatnog parkinga na privatnom posedu, u Svetogorskoj ulici u centralnom delu Zlatibora, želimo da istaknemo sledeće:

1. Zaposleni u Javnom preduzeću za gazdovanje šumama ‘Srbijašume’, Šumsko gazdinstvo Užice – Šumska uprava Zlatibor, izvršili su proveru na terenu i utvrdili da se radi o izgradnji – asfaltiranju parkinga na privatnom posedu.

2. Javno preduzeće za gazdovanje šumama ‘Srbijašume’, gazduje šumama u javnoj svojini – državne šume. U privatnim šumama zaposleni šumarski inženjeri i tehničari vrše isključivo stručno tehničke poslove – obeležavanja i odabiranja stabala za seču, kao i kontrolu i prijavljivanje bespravnih seča uz obaveštavanje republičkih šumarskih inspektora.

3. Kao upravljač novoustanovljenog Parka prirode Zlatibor ističemo da se centralni deo Zlatibora ne nalazi u granicama zaštićenog područja.

Bez obzira na činjenicu da nemamo nikakve nadležnosti u navedenom slučaju, kao najveći čuvari prirode u Srbiji obavestili smo republičkog šumarskog inspektora i inspektora za zaštitu životne sredine, kao i komunalnog inspektora.

Ističemo da su od ustanovljavanja Parka prirode Zlatibor stručne službe i čuvari parka prirode popisali i ucrtali preko 1200 objekata izgrađenih bez dozvola pre ustanovljenja Parka prirode Zlatibor. Zahvaljujemo se novinarima koji nastoje da podignu svest građana kada je u pitanju zaštita prirode, jer je čista i zdrava životna sredina bitna za normalan život svih nas, ali i generacija naše dece. Čuvajmo šume i prirodu za budućnost!”

Izvor: JP “Srbijašume”

Jelena Kozbašić

Bosna i Hercegovina: Potreba za poboljšanjem sistema upravljanja otpadom

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Federalna vlada Bosne i Hercegovine je na sednici, održanoj pre nekoliko dana, usvojila izveštaj o prošlogodišnjem radu Koordinacionog tela za praćenje primene Pravilnika o upravljanju ambalažom i ambalažnim otpadom.

To telo zaduženo je da utvrdi način detaljnog načina izveštavanja i dokumentovanja aktivnosti subjekata upravljanja otpadom (sakupljača, reciklera, prerađivača sekundarnih sirovina) koji obavljaju svoju delatnost u ime operatera sistema, ali i svih ostalih koji upravljaju otpadom u Federaciji BiH, saopšteno je iz Kancelarije za odnose s javnošću Vlade FBiH.

Svi koji su uključeni u upravljanje otpadom moraju dostaviti svu relevantnu, potkrepljujuću i proverljivu dokumentaciju uz obrasce kako bi na adekvatan i valjan način mogao biti praćen sam tok kretanja otpada.

Koordinaciono telo dužno je da sačini uvid u finansijske izveštaje poslovanja operatera sistema, od kojih se zahteva dostavljanje finansijskih izveštaja i propratne dokumentacije.

Vlada je zadužila Fond za zaštitu okoline FBiH da, uz sopstveni trošak, angažuje finansijskog stručnjaka koji će analizirati finansijske izveštaje operatera i, zajedno s članovima Koordinacionog tela, analizirati njihovo poslovanje s ciljem pronalaska novih rešenja za poboljšanje sistema upravljanja otpadom.

Izvor: energetika.ba

Solarne elektrane kao rešenje za smanjenje sopstvene potrošnje i „umanjenje računa za struju“

Photo-illustration: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

U sredu, 23. maja 2018. godine, u okviru Sajma tehnike i tehnoloških dostignuća, u hali 2 Beogradskog sajma, Miloš Kostić, stručnjak za solarnu energiju i male solarne elektrane (MSE), iz kompanije CEEFOR, održao je predavanje na temu Solarne elektrane kao rešenje za smanjenje sopstvene potrošnje i „umanjenje računa za struju“.

Kostić je objasnio proces generisanja električne energije u MSE koji se odvija korišćenjem metode konverzije neakumuliranog sunčevog zračenja u jednosmernu struju putem solarnih panela.

Zašto učiniti zaokret ka obnovljivim izvorima energije? Osim razloga koji se sam nameće, a to je zaštita životne sredine, važno je naglasiti da se na ovaj način ostvaruje nezavisnost od distributera električne energije. S obzirom na to da su cene struje, u odnosu na 2000. godinu u Srbiji, skočile šest puta i da se očekuje njihov dalji porast, samostalnost je potrošačima sve primamljivija opcija. Mere finansijske podrške od strane države, uvedene 2009, su još jedan od podsticajnih faktora za izgradnju malih solarnih elektrana.

Foto: CEEFOR

S druge strane, prema zvaničnim podacima Ministarstva rudarstva i energetike, samo nepunih 10 MW izgrađenih MSE dobilo je status povlašćenog proizvođača električne energije sa garantovanom povlašćenom cenom za period od 12 godina, koja je od četiri do pet puta veća u odnosu na komercijalnu. Od toga se 4 MW nalazi na krovnim površinama, a 6 MW na zemljištu.

Kostić je prisutnima pružio i pregled realizovanih projekata MSE u Srbiji uz objašnjenje blok šeme povezivanja i prikaz monitoringa sistema.

Solarne elektrane mogu da budu i deo sistema napajanja elektro-automobila, što je Kostić ilustrovao projektom kompanije CEEFOR.

Jelena Kozbašić

Zvaničan početak izvođenja projekta FORRET

Foto: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Projektni tim JVP „Vode Vojvodine“, na čelu sa direktorom Slavkom Vrndžićem, učestvovao je na svečanoj konferenciji povodom kik of sastanka „Projekta prekogranične šumske retenzije za integralno upravljanje rizicima od poplava, okolinom i šumama” (FORRET). Sastanak je održan 17. maja u Zagrebu, a označio je zvanični početak izvođenja projekta.

Nakon kik of sastanka održana je sednica na kojoj je konstituisan Upravljački odbor, određeni su predsednik i zamenik i razmotreno je stanje na realizaciji projekta i Metodologija sprovođenja aktivnosti. Za predsednika Upravljačkog odbora imenovan je direktor Hrvatskih voda Zoran Đuroković, dok je za zamenika izabran direktor JVP „Vode Vojvodine“  Slavko Vrndžić. Nakon ovoga imenovani su i članovi Odbora za praćenje i nadzor sprovođenja i strateško upravljanje međunarodnim projektom.

Direktor Vrndžić je istakao da „Vode Vojvodine“ sa posebnom pažnjom donosi i sprovodi strateške razvojne programe, a da aktivno učešće u projektima prekogranične saradnje poput ovog ima neizmeran značaj za razvoj vodoprivrede, šumarstva, poljoprivrede i zaštite životne sredine.

Da podsetimo, FORRET je zajednički projekat institucija iz Hrvatske i Srbije koje se bave upravljanjem vodama i šumama, kao i zaštitom prirode i očuvanjem bioraznolikosti, po kojima je područje sliva Save u pograničnom delu u regiji Spačvansko – Morovićkih šuma od posebnog značaja.

Ovim projektom, osim što će se smanjiti rizik od budućih poplava, kroz uspostavu zajedničkog monitoringa i mera upravljanja rizicima od poplava, osiguraće se i uslovi boljeg ekološkog stanja područja, što će doprineti kvalitetnijem upravljanju šumama, kao i očuvanju bioraznolikosti ovog područja jedinstvene vrednosti.

Vrednost projekta je preko 1.600.000 evra, od čega se 85 procenata obezbeđuje iz Programa prekogranične saradnje IPA Hrvatska – Srbija 2014 – 2020, a preostalih 15 procenata će finansirati projektni partneri: Hrvatske vode kao vodeći partner, Javno vodoprivredno preduzeće „Vode Vojvodine”, Javno preduzeće „Vojvodinašume” i WWF Adria međunarodno udruženje za zaštitu prirode i očuvanje biološke raznolikosti.

Sprovođenje projekta započeto je u septembru 2017. i predviđeno je da bude gotovo februara 2020. godine.

Izvor: Vode Vojvodine

U Kragujevcu počeo jubilarni deseti Sajam lova, ribolova, lovnog turizma i nautike

Foto: kragujevac.rs
Foto: kragujevac.rs

Deseti međunarodni sajam lova, ribolova, lovnog turizma i nautike “Kraguj M“ u organizaciji preduzeća “Meteor Stil“, Šumadija sajma, Lovačkog saveza Centralne Srbije, a pod pokroviteljstvom Grada Kragujevca, otvoren je juče na Šumadija sajmu. Sajam je otvorio zamenik gradonačelnika, Ivica Momčilović.

Sajam lova, ribolova, lovnog turizma i nautike je izuzetna prilika da se Srbija i Šumadijska regija kroz spoj turizma i privrede predstave i kroz ovu oblast. Ovo je i prilika da se predstave sva lepota i prirodna bogastva naše zemlje, šume, vode, riblji i fond divaljači, koji mogu da privuku veliki broj turista i ljubitelje sportskog lova i ribolova, a Šumadija sajam to uspešno čini već desetu godinu zaredom, rekao je Ivica Momčilović, zamenik gradonačelnika Kragujevca.

Foto: kragujevac.rs

Tokom zvaničnog otvaranja sajma, organizatori su uručili plakete za izuzetan doprinos u razvoju lova, ribolova, sporta i promocije sajma – preduzeću “Kraguj M“, Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede – Upravi za šume i Damjanu Srejiću, članu Gradskog veća za poljoprivredu i ruralni razvoj grada Kragujevca. Povodom jubileja, desete godišnjice sajma, priznanja su uručena i firmama i organizacijama koje su učesnice sajma od 2009. do danas, u kontinuitetu: Zastavi oružje AD, Zavodu za ispitivanje oružja i municije – Kragujevac, Šumarskoj školi – Kraljevo, Lovačkom udruženju “Srebrnica“ – Stragari i Lovačkom udruženju “Šumadija“ – Kragujevac. Među izlagačima ima i onih koji učestvuju prvi put kao što je JP “Srbija šume“.

Sajam je otvoren do nedelje, 27 . maja, gde posetioce osim bogate izlagačke ponude i brojnih sajamskih popusta očekuje i sadržajan prateći program.Cena ulaznice je 150 dinara, a grupne karte (preko 20 osoba) je 100 dinara.

Radno vreme sajma je od 9.30 sati do 19.00 sati. Parking je besplatan.

Tokom četiri sajamska dana na 1600 kvadratnih metara Šumadija sajma, predstavlja se 40 izlagača, koji posetiocima nude lovački i ribolovački pribor, opremu i municiju. Na sajmu učestvuju organizacije i agencije iz oblasti lovnog turizma i nautike.

Izvor: Grad Kragujevac

Okončana šestogodišnja antimonopolska istraga Evropske komisije protiv ruskog Gasproma

Foto: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Evropska komisija je saopštila u toku jučerašnjeg dana da je okončala antimonopolsku istragu protiv ruske gasne kompanije Gasprom koja je trajala skoro šest godina.

Gasprom je postigao dogovor sa antimonopolskim regulatorima EU o reformi svoje cenovne strukture, a takođe se obavezao da će prestati da koristi dominantnu poziciju na tržištima zemalja EU kako bi zadobio kontrolu nad gasnom infrastrukturom, saopštila je Evropska komisija.

Prema postignutoj nagodbi, Gasprom je pristao na promenu načina na koji je do sada dogovarao cene gasa sa zemljama u centralnoj i istočnoj Evropi, u nastojanju da stvori konkurentnije tržište, prenosi “Politiko”.

Klijenti će sada imati pravo da zahtevaju reviziju cena, ukoliko veruju da Gaspromu plaćaju više cene nego zapadnoevropskim gasnim čvorištima.

Ukoliko se dogovor u vezi s tim ne postigne za 120 dana, onda će arbitar kojeg nadzire EU “odrediti konkurentnu cenu gasa”, navodi se u nagodbi.

Gasprom je, takođe, saopštio da neće tražiti odštetu od Bugarske za obustavljanje projekta gasovoda Južni tok, što je deo antimonopolske nagodbe sa EK.

Ruska kompanija je odustala i od klauzule kojom se ograničava mogućnost kupaca da dalje prodaju gas i pristala je na stvaranje uslova za veći priliv gasa do baltičkih zemalja i Bugarske.

Ukoliko Gasprom prekrši neko od datih obećanja, EU može da kompaniju kazni u iznosu koji je ekvivalentan udelu od 10 odsto njenog globalnog obrta.

Evropska komesarka za zaštitu klonkurencije Maragaret Vestager rekla je da će odluka EK o Gaspormu otkloniti barijere za slobodan protok gasa u Evropu.

Izvor: Mondo

Počeli pripremni radovi na izgradnji petlje Petlovo brdo, isečeno 160 stabala u šumi Borići

Foto-ilustracija: Pixabay

Pripremni radovi na izgradnji petlje Petlovo brdo počeli su uprkos protesta građana Rakovice, potvrđeno je iz Puteva Srbije.

Foto-ilustracija: Pixabay

Ostvarenje ovog projekta završetak je dela obilaznice oko Beograda i, kako kažu u Putevima Srbije, predstavlja eliminisanje opasnog mesta, takozvane crne tačke na Ibarskoj magistrali. Posle toga će, dodaju, milion putnika koji godišnje prolaze ovom trasom konačno moći bezbedno da uđe u Beograd.

Građani su se pobunili zbog seče drveća iz šume Borići, navodeći da je posečeno više stabala nego što je projektom planirano. Iz Puteva demantuju ovu informaciju, naglašavajući da je posečeno manje stabala.

– Nakon ograđivanja gradilišta, izvođač radova MBA Ratko Mitrović pristupio je seči stabala. Prema javno dostupnim planovima posečeno je ukupno 160 od planiranih 260 stabala, znači, sačuvano je još 100 stabala – kažu iz ovog javnog preduzeća.

– Kao društveno odgovorno preduzeće predviđeno je intenzivno pošumljavanje preostalog dela šume Borići uz izgradnju dečijeg igrališta i zida za zaštitu od buke.

Podsetimo, pre nekoliko godina desila se prva blokada projekta zbog seče šume Borići. Udruženje građana Petlovo brdo blokiralo je izgradnju sa ciljem da skrene pažnja na ekološke i socijalne uticaje projekta.

– Tokom pregovora sa stanovnicima naselja Petlovo brdo koji su trajali više od pet godina, postigli smo kompromis uz posredovanje Evropske investicione banke i u februaru 2016. godine potpisan je sporazum sa predstavnicima građana, te u skladu sa istim izvršena je izmena prvobitnog projekta – objašnjavaju iz Puteva Srbije.

Oni dodaju da je poštujući procedure međunarodnih finansijskih institucija, JP Putevi Srbije organizovalo više javnih konsultacija u cilju objektivnog informisanja građana, gde su stanovnici Petlovog brda shvatili značaj i potrebu izgradnje petlje.

– Odustajanjem od gradnje direktne i indirektne rampe u zoni park šume Borići sačuvano je više od 1.500 stabala i preko 90% park šume ostaje isto kao što je i bilo, a projektom je predviđen i bezbedan priključak na Ibarsku magistralu svim stanovnicima ovog dela grada.

Izvor: eKapija

Puštena u rad fabrika solarnih i termalnih panela u Skoplju

Photo: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

U Skoplju je puštena u rad fabrika za proizvodnju fotonaponskih solarnih i termalnih panela preduzeća “Piksel grup” u partnerstvu sa kompanijom “Solar pauer”.

Ovo je prva fabrika takvog tipa u Makedoniji i regionu, prenose makedonski mediji.

Pogon je otvoren u krugu nekadašnje fabrike “Rade Končar” u Skoplju. Prostire se na površini od 1.500 metara kvadratnih, i ima kapacitete za proizvodnju 20 megavata fotonaponskih solarnih panela godišnje.

Na svečanom otvaranju fabrike, koja već zapošljava 20 ljudi, najavljeno je da će do kraja godine u proizvodnju biti investirano pet miliona evra.

Izvor: Nova ekonomija

U Narodnoj skupštini otvoren Regionalni seminar o Ciljevima održivog razvoja

Foto: parlament.gov.rs

Predsednica Narodne skupštine Republike Srbije Maja Gojković i predsednica Interparlamentarne unije Gabrijela Kuevas Baron otvorile su Regionalni seminar „Parlamentarna saradnja za održivi razvoj: borba protiv siromaštva i promovisanje zdravstvene zaštite“, u Domu Narodne skupštine u organizaciji Skupštine Srbije i IPU, i podršku UNDP.

Foto: parlament.gov.rs

Gojković je tom prilikom ukazala da je Republika Srbija posvećana Agendi održivog razvoja 2030 UN, kao i da je na parlamentarcima, ali i vladama, da zajednički posvećeno i aktivno rade na primeni ciljeva održivog razvoja, među kojima je posebno važno smanjenje siromaštva, obezbeđenje zdravog života, inkluzivnog i kvalitetnog obrazovanja, podsticanje rodne ravnopravnosti, obezbeđenje pristupa pijaćoj vodi, energiji, izgradnja infrastrukture, posebno regionalne i prekogranične, kako bi se podstakao ekonomski razvoj.

– Primena ovih ciljeva za nas nije samo ispunjavanje Agende 2030, već prilika da dodatno pokrenemo razvoj i modernizaciju zemlje, sprovedemo reforme i unapredimo uslove života naših građana – istakla je Gojković.

Gojković je navela da je iz tih razloga Parlament formirao Fokus grupu za razvoj mehanizama kontrole procesa implementacije Ciljeva održivog razvoja, kao i da se radi na podizanju svesti poslanika o značaju i pripremi radnih tela Narodne skupštine za buduće praćenje primene ciljeva održivog razvoja, te da očekuje da poslanici Narodne skupštine budu uključeni u definisanje prioriteta Republike Srbije u postizanju održivog razvoja, kroz rad Međuresorne radne grupe.

Predsednica Skupštine Srbije je istakla da je upravo zbog svih naših aktivnosti i rezultata Skupština Srbije na zasedanju IPU u Ženevi, izdvojena kao primer dobre prakse za druge parlamente.

Predsednica IPU Gabrijela Kuevas Baron pohvalila je region Centralne i Istočne Evrope, čiji parlamentarci već četvrti put razgovaraju o Ciljevima održivog razvoja.

– Nijedan region u svetu nije imao toliki broj susreta na kojima parlamentarci identifikuju prioritete svoje saradnje u budućnosti na temu Ciljeva održivog razvoja. Nadam se da ćete nastaviti sa pronalaženjem novih oblasti saradnje i unaprediti ulogu parlamenata u sprovođenju Ciljeva održivog razvoja u svakoj zemlji ponaosob, ali i u samom regionu – poručila je Kuevas Baron.

Ona je dodala da Agenda 2030 može da promeni svet, samo ako se Ciljevi održivog razvoja sprovedu i da IPU aktivno podržava sve parlamente u procesu samoprocene u nadzoru njihovog sprovođenja. Kuevas Baron je istakla da je veoma važna regionalna saradnja na sprovođenju Ciljeva, kako bi se uspostavio dijalog, a razlike ostavile po strani, jer je implementacija Ciljeva prilika za unapređenje interparlamentarne saradnje.

– Sa ovog seminara očekujemo preporuke i zaključke koji će dati zamajac parlamentima za dalji rad na sprovođenju Ciljeva održivog razvoja, jer imamo samo 12 godina da primenimo Agendu 2030 i promenimo svet, što je naša odgovornost – zaključila je predsednica IPU.

Učesnicima skupa obratile su se i ministarka bez portfelja i predsednica Međuresorne radne grupe za sprovođenje Agende UN o održivom razvoju do 2030. godine prof. dr Slavica Đukić Dejanović i Karla Herši, stalna koordinatorka UN za Srbiju i stalna predstavnica UNDP u Srbiji.

Đukić Dejanović je poručila da se Ciljevi održivog razvoja odnose na običnog čoveka i njihova realizacija pomoći će da ljudi žive kvalitetnije i ukazala da je Srbija još od usvajanja Agende 2030, 2015. godine, bila jedina država regiona koja je formirala telo za sprovođenje ove agende i aktivno učestvovala u definisanju finansiranja njene realizacije.

Karla Herši, stalna koordinatorka UN za Srbiju i stalna predstavnica UNDP u Srbiji ocenila je da je Agenda 2030 svetska mapa koja omogućava svim državama sveta da se podjednako razvijaju. Ona je ocenila da nacionalni parlamenti imaju ključnu ulogu i odgovornost za sprovođenje Ciljeva održivog razvoja, kao i da su na Balkanu Ciljevi snažno povezani sa reformskim procesima potrebnim za pristupanje EU.

Učesnici Regionalnog seminara, parlamentarci iz 11 zemalja članica IPU, danas i sutra će razgovarati o agendi za održivi razvoj i prioritetima država, o postignutim rezultatima parlamenata regiona u nadzoru sprovođenja Ciljeva održivog razvoja, odnosno, ulozi samoprocene, o unapređenju zdravstvene zaštite u cilju implementacije trećeg cilja održivog razvoja, o uticaju klimatskih promena na porast siromaštva i javno zdravlje stanovništva i o uključivanju mladih u društvene i političke procese kao preduslov za efikasnu implementaciju Ciljeva održivog razvoja, a biće predstavljen i Globalni parlamentarni izveštaj 2017: Parlamentarni nadzor: Ovlašćenje parlamenta da preispituje rad vlade.

Izvor: Narodna skupština Republike Srbije