Home Blog Page 1091

Uskoro izgradnja postrojenja na deponiji Vinča

Foto: beograd.rs
Foto: beograd.rs

Izradnja prvih postrojenja na deponiji u beogradskom naselju Vinča mogla bi da počne do kraja godine, najavio je gradski menadžer Goran Vesić.

Grad Beograd je krajem septembra potpisao ugovor o javno-privatnom partnerstvu za deponiju u Vinči potpisao sa konzocijumom u kojem su francuska firma Suez Groupe SAS i japanska firme i – Environment Investments Limited.

– Vrednost ovog javnog-privatnog partnerstva je u ovom trenutku 333 miliona evra, a može biti i veća u zavisnosti kako će se razvijati projekat, rekao je Vesić novinarima prilikom obilaska deponije u Vinči.

Dodao je da je sadašnja deponija pred zatvaranjem “jer su njeni kapaciteti na izdisaju”.

– Uradićemo izmenu plana detaljne regulacije do oktobra, jer je to uslov da počnu radovi na deponiji, kazao je Vesić.
On je istakao da je deponija u Vinči među deset najneuređenijih deponija u svetu, a jedna od dve u Evropi.
– Sramota je da imamo ovako neuređenu deponiju na kojoj žive neki ljudi na kilometar od Dunava. Kad se završe radovi imaćemo ovde proizvodnju i struje i energije za toplovod, rekao je Vesić.

Po njegovim rečima, 2011. godine je plan bio da se u izgradnju deponije u Vični investira 179 milona evra, a sada je obzbeđeno 330 miliona evra, bez ikakvog rizika za gradske finansije.

Vesić je rekao da u Evropi postoji 400 ovakvih deponija, i da su uspeli da dobiju najpovoljniju i najnižu cenu u odnosu na sve deponije koje su urađene na ovaj način.

– Francuske kompanije bi želele sve više da rade sa srpskim preduzećima i Vladom Srbije. Zato ove nedelje organizujemo veliki biznis forum Francuska – Balkan, rekao je Frederik Mondolini ambasador Francuske i istakao da se radi o projektu koji je veliki izazov za životnu sredinu.

– Moramo se izboriti sa ovom ogromnom planinom smeća što pre, a zaštita životne sredine je jedan od standarda Evropske unije, rekao je Đunići Marujama. ambasador Japana i dodao da japanska vlada i kompanija podržavaju rešavanje problema u Vinči.

Izvor: Beta

Milisav Pajević

Obeležen Međunarodni dan biodiverziteta na Adi Cinganliji

Foto: http://www.zzps.rs
Foto: http://www.zzps.rs

Ove godine obeležen je Međunarodni dan biodiverziteta, datum koji su ustanovile Ujedinjene nacije kako bi upozorile i razvijale svest najšire javnosti o značaju i neophodnosti očuvanja biološke raznovrsnosti, odnosno zaustavljanja opadanja broja vrsta, ekosistema i gena na Planeti.

Svest o značaju zaštite prirode kod stanovnika naše zemlje poslednjih godina značajno se menja u kontekstu prepoznavanja kvaliteta i očuvanosti prirode kao pokazatelja i standarda zdrave životne sredine.

Organizacijom događaja povodom obeležavanja Dana biodiverziteta cilj je bio da se ukaže da su i urbane sredine staništa divljih vrsta i da njihovo očuvanje zahteva poseban segment u zaštiti životne sredine u gradovima.

U susret Danu biodiverziteta ( 22. maj), Zavod za zaštitu prirode Srbije na poziv Udruženja Ambasadori zaštite životne sredine i održivog razvoja, učestvovao je u akciji predstavljanja staništa malog vranca i gljive Myriostoma coliforme na Adi Cinganliji u Beogradu.

Ovim povodom, stručni saradnici Zavoda dr Neanad Sekulić i Ivana Jovanović su sa učenicima OŠ „Drinka Pavlović“ iz Beograda obišli ova staništa, kako bi ukazali na značaj zaštite staništa rektih vrsta u urbanim sredinama.

Mali vranac Microcarbo pygmaeus je strogo zaštićena divlja vrsta u Srbiji, što isključuje bilo kakav oblik korišćenja ove vrste i podrazumeva trajnu zabranu njenog ubijanja i uznemiravanja. Sredinom 90-ih godina HH veka po prvi put je zabeleženo zimovanje malog vranca u Beogradu. Redovnim praćenjem je primećeno da na relativno uskom prostoru na Savi u Beogradu ova ugrožena vrsta ptica močvarica zimuje u velikom broju.

Brojnost jedinki koje zimuju u vrbacima na obali Save dostiže i preko 6000, što znači da oko 10 odsto ukupne evropske populacije malog vranca zimuje na obalama Save u Beogradu, pa imajući u vidu da se radi o vrsti koja ima ograničeno rasprostranjenje i nepovoljan status zaštite na globalnom nivou, jasno je da se radi o izuzetno značajnom staništu za očuvanje ove vrste. Najveća pretnja očuvanju zimujuće populacije malog vranca u Beogradu predstavlja uništavanje preostalih priobalnih vrbaka, njihovih prirodnih staništa.

Lokalitet na Adi Ciganliji kod Beograda predstavlja jedino danas poznato stanište gljive Myriostoma coliforme u Srbiji. Na ovom mestu su plodonosna tela navedene vrste, nakon prvog pronalaska 1993. godine, u više navrata nalažena u sezonama kada su postojali odgovarajući klimatski uslovi. To potvrđuje da je micelijum prisutan u podlozi i da jedinke trajno opstaju na ovom lokalitetu.

Zbog nestanka na mestima odakle je ranije bila poznata i zbog krajnje ograničenog areala gde danas živi, praktično na jednom mikrolokalitetu koji je izložen jakom antropogenom uticaju, smatra se da je ova vrsta u Srbiji krajnje ugrožena. Zbog toga je svrstana u strogo zaštićene divlje vrste u Republici Srbiji, a jedino poznato njeno prirodno stanište na Adi Ciganliji je stavljeno pod zaštitu.

Milisav Pajević

Uskoro dozvola za izvoz jaja i piletine u EU

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Srbija bi uskoro mogla da dobije zeleno svetlo za izvoz jaja i pilećeg mesa u Evropsku uniju. Živinarski sektor je već godinama pod blokadom zbog neusaglašenih propisa o praćenju salmonele kod životinja. Kako „Politika” saznaje, u našoj zemlji se odnedavno primenjuje pravilnik koji reguliše ovu oblast i usaglašen je sa evropskim.

– Sada je na potezu Evropska komisija koja treba da se izjasni da li ima primedbe na nove propise. Očekujemo da neće biti problema, i da ćemo uskoro dobiti mogućnost za izvoz pilećeg mesa i jaja u EU – kaže za naš list Miroslav Blagojević, predsednik Grupacije proizvođača živinskog mesa i jaja pri Privrednoj komori Srbije (PKS).

Međutim, kako ističe, za nas je značajnije što bi najzad trebalo da nam bude odobren drumski transport mesa i jaja preko teritorija država EU. To će nam otvoriti mogućnost za izvoz na lakše dostupna, treća tržišta kao što su: Moldavija, Ukrajina i države Bliskog istoka…

On objašnjava da su, do sada, živinari svoje proizvode ka dalekim tržištima mogli da šalju samo avionom, što je bilo skupo i potpuno neisplativo za potencijalne izvoznike.

– Na evropskom tržištu konkurencija je velika, tako da bismo na izvoz u EU mogli da računamo samo u slučaju da se tamo jave iznenadne nestašice – kaže naš sagovornik. Novim propisima, objašnjava, između ostalog ukida se i upotreba antibiotika na farmama, što znači da u slučaju obolevanja živine od salmonele više neće biti lečenja. Ukoliko dođe do zaraze salmonelom u jatima postojaće dve mogućnosti – uništavanje (klanje) životinja ili termička obrada mesa i jaja na visokim temperaturama. Ali država, kako kaže, neće proizvođačima nadoknađivati troškove uništavanja već će oni definitivno morati da poboljšaju biosigurnosne mere na farmama.

– Za potrošače to znači manje ostataka antibiotika u mesu i jajima koji mogu štetno da deluju na zdravlje ljudi. Sada će se, ukoliko postoji prisustvo antibiotika, smatrati da je uzorak pozitivan na salmonelu – ističe naš sagovornik.

Zamena klasičnih kaveza takozvanim „obogaćenim” još jedan je od uslova za otvaranje evropskog tržišta. Takođe potrebno je da se uvede obaveza obeležavanja jaja na farmama i sistem klasiranja usaglasi sa evropskim.

Proizvođači jaja zbog toga traže od države da izmeni uslove IPARD 2 konkursa, kako bi i njima bili dostupni evropski fondovi za razvoj agrara. Pravo da konkurišu trenutno imaju samo firme koje se bave proizvodnjom mesa zbog čega su nedavno reagovale članice Grupacije proizvođača živinskog mesa pri PKS.

– Proizvođači jaja su obuhvaćeni Nacionalnim programom. Ali taj program neće biti dovoljan da se, do kraja 2020. godine, obični kavezi zamene obogaćenim, što je naša obaveza – ističe Blagojević. Obogaćeni kavezi su prostraniji i imitiraju prirodnu sredinu što je u skladu sa evropskim Zakonom o dobrobiti životinja. Naglašava da je situacija u živinarstvu danas ionako teška zbog izuzetno niske cene jaja i pilećeg mesa, tako da je ova obaveza veliki, gotovo nepremostivi, izdatak bez novca iz evropskih fondova.

– Postavlja se pitanje kako u ovakvim okolnostima mnogi proizvođači uopšte i opstaju. Procene su da je za zamenu kaveza, a samim tim i za proširenje kapaciteta, potrebno oko 80 miliona evra i to da bismo ostali na ovom nivou proizvodnje i izbegli zavisnost od uvoza – objašnjava naš sagovornik.

Srbija godišnje na farmama proizvede oko 1,4 milijarde jaja, što prevazilazi potrebe domaćeg tržišta. Manje količine jaja i živinskog mesa izvoze se u države u okruženju.

Prema informacijama, koje je objavila PKS, ovim povodom je nedavno održan sastanak sa predstavnicima Ministarstva poljoprivrede. Stav ministarstva je da je je konkurs podložan izmenama. Dogovoreno je da se pripremi inicijativa za dopunu liste prihvatljivih troškova kako bi i proizvođači konzumnih jaja, od početka sledeće godine, mogli da konkurišu za sredstva iz IPARD 2 programa.

Izvor: Politika

Za godinu dana broj pušača u Francuskoj smanjen za milion

Foto-ilustracija: Pixabay

Uoči Svetskog dana borbe protiv pušenja, 31. maja, prenosimo vam statistike o umanjenju broja pušača podstaknutom cenom duvana u Francuskoj.

Foto-ilustracija: Pixabay

Za godinu dana zabeleženo je milion pušača manje, saopštilo je francusko ministarstvo zdravlja koje ocenjuje da je cena duvana jedan od faktora odvraćanja od pušenja.

U 2017. godini 26,9 odsto osoba starih između 18 i 75 godina pušilo je svakog dana, u odnosu na 29,4 odsto pre godinu dana, pokazuju podaci ministarstva.

– Ti rezultati su ohrabrujući, označavaju promenu – rekla je ministarka Anjes Bizin i dodala da se nada da će sa povećanjem poreza ti rezultati da se održe.

Jedna od uočljivih tendencija je pad broja onih koji puše među siromašnijim pušačima, prvi put od 2000. godine, navelo je ministarstvo u saopštenju.

Jedan od glavnih ciljeva ministarke je borba protiv pušenja. Njen plan je da se cena paketa cigareta podigne na 10 evra do novembra 2020. godine kroz više sukcesivnih poskupljenja.

U prvom tromesečju 2018. godine, prodaja duvana je pala za 9,1 odsto na godišnjem nivou. U martu, neposredno pošto je cena paketa cigareta podignuta za jedan evro, prodaja je pala za gotovo 20 odsto, pokazuju podaci ministarstva.

Ministarka je rekla da pored toga što se radi na podizanju poreza na nacionalnom nivou, što je već urodilo plodom, da se radi i na evropskom poreskom sistemu.

Izvor: Politika

Mek nije uhvatio poslednju slamku: Uprkos najavama, restoran i dalje koristi plastične slamčice

Photo-illustration: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Prema podacima udruženja za zaštitu potrošača, SumOfUs, Mekdonalds je, na dnevnom nivou, odgovoran za “raspodelu” 95 miliona plastičnih slamčica u ruke ljudi širom planete. Više od 480 hiljada ljudi podržalo je internet peticiju ove grupe s ciljem zabrane cevčica od plastike u restoranima lanca.

– Mekdonalds svakodnevno koristi na milione plastičnih slamčica. Ako odbaci ovu prljavu naviku, okeani će biti značajno manje zagađeni, a morska stvorenja značajno manje životno ugrožena, navodi se u zahtevu SumOfUs.

Iako je početkom aprila proizvođač brze hrane najavio da će nastojati da smanji ovu vrstu otpada u svojim restoranima i da će kao eventualno rešenje da uvede papirne, epilog priče je poraz životne sredine, životinja i ljudi.

Akcionari Mekdonaldsa odbili su predlog da se se zabrani upotreba cevčica na preko 36 hiljada prodajnih mesta ovog lanca.

Poklonici ideje Meka kao predvodnika globalne revolucije protiv plastike u četvrtak 24. maja, na godišnjem sastanku kompanije, bili su iznevereni. Uprkos snažnoj kampanji aktivista za zaštitu životne sredine, predlog za zabranu plastičnih slamčica dobio je podršku tek 7,65 odsto donosilaca odluka preduzeća, kako prenosi USA TODAY.

Rezultati, ipak, nisu bili iznenađujući. Akcionari su glasali prema preporuci direktorskog odbora koji je naveo da bi ispunjenje ovih zahteva crpelo sredstva potrebna za realizaciju drugih ekoloških inicijativa, kao što je zavetovanje da do 2025. svu ambalažu dobijaju iz obnovljivih izvora i/ili recikliranih sirovina. Međutim, ako su se sada oglušili o cevčice, šta će ih sprečiti da to isto urade kroz sedam godina za pakovanje?

Trenutak da se Mekdonalds uhvati za svoju poslednju slamku i dalje se čeka.

Ipak, i na poslovnom, vladinom i lokalnom nivou postoje blistaviji primeri od Meka. Jedan od njih je i Vankuver, prvi kanadski grad koji više ne dopušta upotrebu slamčica, a za kršenje novog zakona u cilju očuvanja prirode kazne će biti 250 dolara. Zanimljiva je činjenica da svi Kanađani u toku dana potroše manje cevčica – 57 miliona – u odnosu na Mekdonalds (95 miliona).

Jelena Kozbašić

Građani Hrvatske prikupili 93 odsto novca za “Križevačke sunčane krovove”

Photo: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

U kampanji grupnog ulaganja u obnovljive izvore energije u Hrvatskoj pod nazivom “Križevački sunčani krovovi” do 25. maja 2018. godine prikupljeno 93 odsto potrebnog novca pa je za očekivati da će ovim tempom sva sredstva – ukupno 230 hiljada kuna (oko 30 hiljada evra) koliko je potrebno za gradnju elektrane – biti prikupljena vrlo brzo, objavio je portal gradonačelnik.hr.

Kao datum puštanja elektrane u pogon naveden je 30. septembar, ali celi tim nada se da će to biti već u julu.

Crowdfunding kampanja  je počela prošle nedelje. Građanima je tako ponuđena mogućnost da vlastitim sredstvima učestvuju u finansiranju solarne elektrane te da ostvare povrat ulaganja uvećan za kamatu u iznosu od 4,5 posto godišnje. Uplate građana variraju od hiljadu do 10 hiljada kuna, od čega je najveći deo uplaćen od strane samih Križevčana.

Solarna elektrana će biti postavljena na krovu Razvojnog centra i tehnološkog parka u vlasništvu Grada Križevaca, snage 30 kW, a nakon 10 godina prelazi u vlasništvo Grada.

Svaka fizička i pravna osoba može u ovoj kampanji postati ulagač davanjem zajma na period od 10 godina. Glavni partner Grada je Zelena energetska zadruga (ZEZ).

Izvor: novac.hr

Kako šreder “proguta” automobil?

Foto: Udruženje reciklera Srbije

Akcije „staro za novo“ građani su prepoznali kao dobar način za kupovinu automobila. Stari automobili su uz doplatu zamenjeni novim modelima, a dotrajala vozila su odlazila u reciklažne centre. Iako nam je nekad teško da se odreknemo svog „ljubimca“, trebalo bi da povedemo računa da na vreme i na adekvatan način zbrinemo vozilo koje je nebezbedno za vožnju i koje sadrži opasne materije po životnu sredinu i zdravlje.

U ovom tekstu koje je pripremilo Udruženje reciklera Srbije u saradnji sa kompanijom Centar za reciklažu iz Beograda predstavljamo gde možete reciklirati dotrajali auto, šta Vam je neophodno od dokumenata, kao i detalje same reciklaže četvorotočkaša.

Pročitajte još:

Foto: Udruženje reciklera Srbije

Kada je automobil za reciklažu?

Različiti su razlozi zbog kojih vozila dođu na reciklažu. Uobičajeno je da ih vlasnici recikliraju kada postanu nebezbedna za dalju vožnju, ukoliko kupe novo vozilo ili učestvuju u akciji zamene starog za novo uz popust. Takođe, česti su slučajevi kada havarisano vozilo iz udesa dovezu na reciklažu, zato što se i takva vozila moraju zbrinuti na propisan način. Javno-komunalna preduzeća za parking kod ovlašćenih reciklera recikliraju vozila koja duže vreme stoje na javnoj površini, a za koja se vlasnik nije javio da ih preuzme. Neka vozila su potpuno havarisana, neka stara ali u voznom stanju, a bilo je i potpuno očuvanih oldtajmera.

Koji je postupak reciklaže automobila kada neko donese u postrojenje za reciklažu?

Prilikom predaje vozila vlasnik mora da priloži neophodnu dokumentaciju, ličnu kartu, saobraćajnu i odjavu iz MUP-a. Ukoliko je vozilo registrovano, prilikom njegove predaje proverava se da li je ono kompletno, fotografiše se broj motora i šasije, a vlasniku se u reciklažnom centru predaju registarske tablice kako bi ga odjavio u MUP-u i potvrdu o prijemu vozila. Nakon odjave vozila MUP izdaje kupcu saobraćajnu dozvolu na kojoj postoji dokaz da je izvršena odjava vozila. U slučajevima kada je registracija istekla, vlasnik može vozilo šlep službom da preveze do reciklažnog centra, a saobraćajna dozvola i lična karta se uzima na uvid kao dokaz da je vozilo bilo u vlasništvu. Vozilo u oba slučaja mora biti kompletno, a vlasnik dobija potvrdu o prijemu.

Na koje sve materijale se reciklažom razlaže automobil?

Najpre se vrši izdvajanje neoštećenih delova koji se mogu ponovo upotrebiti: skida se  akumulator, električni i elektronski otpad, katalizatori, uljni filteri i olovni  delovi. Ulja, antifriz, gorivo i ostale tečnosti iz otpadnih vozila se istaču i smeštaju u specijalne rezervoare predviđene za otpadne tečnosti. Skidaju se točkovi, odvaja se guma i sabijaju felne. Veliki plastični delovi se odvajaju sa otpadnog vozila, skidaju se staklene površine. Tako je otpadno vozilo pripremljeno za slanje na postrojenje šreder. U postrojenju šreder vrši se dezintegracija otpadnog vozila, ono se sabija, usitnjava mlevenjem, uz pomoć vodenih filtera i vazdušnih ciklona odvaja se prašina od metalnih i nemetalnih delova. Samleveni, šredirani materijal se izbacuje na vibro korito i dalje na transportnu traku. Prečišćeni materijal se naziva šreder šrot i to je kvalitetna sirovina za livnice i železare.

Zbog kojih materija kažemo da su automobili opasan otpad?

Automobili su opasan otpad zato što sadrži delove koji ukoliko se ne zbrinu na propisan način mogu biti štetni za zadravlje. To su gorivo, motorno, hidraulično i ulje u transmisionom sistemu, tečnosti iz hladnjaka, antifriz, ulje iz sistema za kočenje, kiselina iz akumulatora, tečnost iz klima uređaja. Neka vozila sadrže azbest koji je štetan.

Koliko procenta automobila može da se reciklira?

U Srbiji može da se reciklira više od 80% od ukupne mase vozila. Preostali deo se zbrinjava na zakonom propisan način.

Da li su građani dovoljno informisani o reciklaži automobila?

Protekle decenije je bilo nekoliko akcija zamene „staro za novo“ u saradnji sa proizvođačima i distributerima vozila, koje su pratile velike kampanje. Na taj način se uticalo na svest građana o reciklaži vozila. Jasno im je da osim očuvanja životne sredine mogu da ostvare ekonomsku dobit reciklažom starog vozila. Ono što predstavlja problem jeste siva zona, odnosno nelegalni auto-otpadi koji ne ispunjavaju propisane uslove za reciklažu vozila. Takvi otpadi se najčešće bave nelegalnom preprodajom auto delova i u mogućnosti su da otkupljuju vozila po daleko višim cenama od onih na legalnom reciklažnom tržištu. U Srbiji postoje samo tri aktivne dozvole za reciklažu vozila, a nelojalna konkurencija u velikoj meri ugrožava opstanak legalnih operatera.

Koliko se reciklira automobila godišnje?

Precizan podatak ne postoji upravo zbog nelegalnih auto-otpada na kojima se reciklira veći deo generisanih otpadnih vozila. Međutim, može se steći predstava o tom broju na osnovu podataka o broju ukupno registrovanih – u 2017. više od 1,8 miliona je registrovano, uvezeno je više od 150.000 polovnih i oko 26.000 novih automobila. O potencijalima reciklaže vozila govori i podatak da je tokom akcije „Staro za novo“ kompanije Fiat Srbija od 2009. do 2012. godine u Centru za reciklažu reciklirano više od 13.000 otpadnih vozila, dok je nakon ponovljene akcije „Recikliranje je cool“ u 2015. godini reciklirano oko 1.000 vozila. Sva reciklirana vozila starija su od 15 godina. Najviše su reciklirani automobili iz Zastavinog programa.

Izvor: Udruženje reciklera Srbije

Sankt Peterburg: Srbija ostaje opredeljena za isporuke ruskog gasa

Foto: Ministarstvo rudarstva i energetike
Foto: Ministarstvo rudarstva i energetike

Gaspromnjeft i NIS zainteresovani su za Petrohemiju i u narednom periodu biće intenzivirani razgovori sa ruskom stranom, izjavio je ministar rudarstva i energetike Aleksandar Antić, nakon sastanka sa predsednikom Gaspromnjefta Aleksandrom Djukovim i predsednikom Gasproma Aleksejem Milerom, na marginama Foruma u Sankt Peterburgu.

– Razgovarali smo i o onome što je za nas dugoročno veoma značajno – Petrohemiji. Činjenica je da su (zajednička srpsko-ruska kompanija) NIS i Gaspromnjeft zainteresovani za Petrohemiju i o tome ćemo intenzivirati razgovore – rekao je Antić, koji se sa predstavnicima ruskih energetskih kompanija sastao na marginama 22. Međunarodnog ekonomskog foruma u Sankt Peterburgu (SPIEF).

On je istakao da Petrohemija trenutno dobro i pozitivno posluje, ali da je toj firmi neophodan strateški partner zbog investicija.

Foto: Ministarstvo rudarstva i energetike

– Pre svega, investicija u liniju za proizvodnju polipropilena, koja teba da obezbedi da Petrohemija dugoročno stabilno funkcioniše, u svim ekonomskim uslovima, bez obzira na moguće turbulencije u vezi sa svetskom cenom nafte – kazao je Antić.

Ministar je istakao da je imao izuzetno uspešne razgovore sa predsednkom Gasproma Aleksejem Milerom i sa predsednikom Gaspromnjefta Aleksandrom Djukovim o zajedničkim projektima i investicijama.

– Sa Milerom smo konstatovali da su od početka godine isporuke ruskog gasa Srbiji uvećane za šest odsto u odnosu na isti period prošle godine. Konstatovali smo da je to, pre svega, posledica industrijskog rasta u Srbiji, rasta BDP-a, koji smo imali u prvom kvartalu od 4,5 odsto, kao i očekivanja da ćemo sa takvim trendovima nastaviti – naveo je Antić.

Ministar energetike podsetio je da će se nastaviti razgovori o mogućnostima povećanja količina gasa za Srbiju. Antić je kazao da Srbija ostaje opredeljena za isporuke gasa “kroz dugoročni ugovor sa Gaspromom” i da ćemo zajednički razgovarati o energetskoj bezbednosti i sigurnosti snabdevanja gasom u Srbiji, prateći sve velike gasne projekte u ovom delu Evrope.

Foto: Ministarstvo rudarstva i energetike

– Razgovarali smo o jačanju gasno-transportnog sistema Srbije, pre svega, o pravcu od Bugarske ka mađarskoj granici, kao i o veoma važnom pitanju povećanja kapaciteta podzmenog skaldišta gasa Banatski dvor. Dobili smo čvrsto obećanje da će ruska strana, odnosno Gasprom i Gaspromeksport, u najkraćim rokovima završiti studiju koja tretira nekoliko ponuđenih tehničkih rešenja i doneti konačnu investicionu odluku, pozitivnu odluku i da ćemo vrlo brzo krenuti u povećanje kapaciteta tog skladišta, koje ima izuzetan značaj za ukupnu energetsku bezbednost Srbije – naglasio je srpski ministar.

Antić je takođe rekao, da je sa Djukovim razgovarao o poslovanju NIS-a i da su konstatovali da NIS beleži dobre rezultate, kao i da je izuzetno značajno što je NIS usvojio ambizioznu strategiju razvoja kompanije, sa visokim ciljevima razvoja NIS-a kao lidera u regionu Zapadnog Balkana.

– Želja je – kazao je ministar Antić – da se nastavi sa investicionim ciklusom i podsetio da se u NIS-u realizuju važni projekti, kao što je Duboka prerada. On je naveo da će to postrojenje biti završeno u predviđenom roku, do trećeg kvartala naredne godine, a investicija je vredna 300 miliona evra.

Na sastanku je bilo reči i o projektu gradnje Termoelektrane-toplane Pančevo, koji razvija NIS, dodao je ministar rudarstva i energetike, Aleksandar Antić.

Izvor: Ministarstvo rudarstva i energetike

Inspekcija uništila tonu hrane iz Mađarske

Foto: Pixabay
Foto: Pixabay

Zabrana uvoza prerađevina od svinjskog mesa iz Mađarske. U narednom periodu biće pojačana kontrola na graničnim prelazima.

Zabrana Ministarstva poljoprivrede Srbije da se iz Mađarske u našu zemlju uvoze svinjsko meso i proizvodi od svinjskog mesa zbog pojave afričke kuge svinja i dalje je na snazi. Ipak, šunke, parizeri i druge prerađevine iz ove države i dalje mogu da se nađu na lokalnim pijacama širom Srbije, a naročito u Vojvodini i severnim gradovima.

Resorno ministarstvo nedavno je zbog pojave ove zarazne bolesti zabranilo uvoz svinjskog mesa i proizvoda od mesa, a na graničnim prelazima su kontrole veterinarske inspekcije pojačane. Ništa od robe koja nije termički tretirana na temperaturi od 80 stepeni Celzijusa ne sme da uđe u zemlju. Inspektori nisu dozvoljavali putnicima čak ni sendviče da unesu u Srbiju.

– Veterinarski inspektori Severnobačkog upravnog okruga su od 7. do 13. maja ove godine zaplenili 937 kilograma hrane i hrane za životinje iz nelegalnog prometa – navodi se u saopštenju Uprave za veterinu. – U istom periodu je na carinskim prelazima zaplenjeno 103 kilograma hrane životinjskog porekla. U toku zajedničke akcije veterinarske inspekcije i inspektora privrednog kriminala u Srednjobanatskom okrugu zaplenjeno je 58,6 kilograma hrane životinjskog porekla iz nelegalnog prometa, koja potiče iz Mađarske. Sva zaplenjena hrana poslata je na neškodljivo uklanjanje.

Mera zabrane uvoza i tranzita svih pošiljaka hrane životinjskog porekla iz Mađarske doneta je kako se afrička kuga svinja ne bi proširila u Srbiji. I u narednom periodu biće pojačana kontrola na graničnim prelazima. Uz te mere, inspektori kontrolišu i lovišta zbog divljih svinja, koje su glavni prenosioci bolesti.

Iako bolest nije zoonoza i ne prenosi se na ljude, a kako je jedino rešenje uništavanje životinja, ekonomska šteta može biti velika. Veliku ulogu u širenju bolesti ima i sam čovek, pa se zato ne zabranjuje samo komercijalni promet mesa, već se na graničnim prelazima kontrolišu i sendviči, koji ne smeju da se unesu ukoliko sadrže u sebi proizvode od svinjskog mesa.

izvor: novosti.rs

 

Preokret: Cene nafte naglo padaju nakon 6 nedelja rasta

Foto: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Na svetskim tržištima cene nafte su prošle nedelje oštro pale, nakon šest nedelja rasta, jer su Saudijska Arabija i Rusija otvorile pitanje ublažavanja proizvodnih ograničenja koja su gotovo godinu i po dana podržavala rast cena.

Na londonskom je tržištu cena barela prošle nedelje pala za 3,3 posto, na 76,45 dolara, dok je na američkom je tržištu barel pojeftinio 4,8 posto, na 67,90 dolara.

Do samog kraja proše nedelje cene su se nafte manje-više stabilno kretale oko najviših nivoa od novembra 2014. godine da bi u petak oštro pale nakon vesti o mogućem povećanju proizvodnje OPEC-a i njegovih partnera.

Ruski ministar za energetiku Aleksandar Novak i njegov saudijski kolega Haled al-Falih sastali su se u Sankt Petersburgu kako bi uoči sastanka OPEC-a idućega meseca proučili uslove sporazuma o ograničenju proizvodnje koji su na snazi od početka prošle godine.

Od januara 2017, naime, OPEC i grupa nezavisnih proizvođača na čelu s Rusijom smanjili su proizvodnju za 1,8 miliona barela dnevno kako bi smanjili neravnotežu između velike ponude i nedovoljno snažne potražnje, smanjili zalihe u svetu i tako podržali cene.

Ovoga puta ministri su, zajedno s kolegom iz Ujedinjenih Arapskih Emirata, raspravljali o povećanju proizvodnje za milion barela dnevno. Tako bi se idućeg meseca na sastanku OPEC-a predložilo postupno ublažavanje proizvodnih restrikcija.

– Nakon što je na londonskom tržištu cena barela premašila psihološki važan nivo od 80 dolara, prvo smo mogli videti blagi pad cena, a potom su poruke iz Rusije i Saudijske Arabije izazvale oštar pad – kaže Met Smit, direktor u kompaniji ClipperData.

Svetske zalihe sirove nafte i derivata naglo su se smanjile proteklih meseci zbog snažne potražnje i ograničene proizvodnje vodećih svetskih proizvođača nafte, kao i oštrog pada proizvodnje u krizom pogođenoj Venezueli.

Proteklih nedelja su cene nafte podržavale  i najavljene američke sankcije Iranu nakon što se Vašington povukao iz međunarodnog nuklearnog sporazuma s Teheranom.

Međutim, najava povećanja proizvodnje OPEC-a i partnera izazvala je pad cena.

Tim pre što postoje naznake daljeg povećanja proizvodnje u SAD-u, iako se već u februaru u SAD-u proizvodilo rekordnih 10,3 miliona barela dnevno.

U petak je kompanija Baker Hughes objavila da je prošle nedelje broj naftnih postrojenja u SAD-u porastao za 15, na ukupno 859, najviši nivo od marta 2015. godine. Kako je u istom periodu prošle godine bilo aktivno samo oko 650 bušotinskih postrojenja, taj podatak pokazuje da američkim proizvođačima odgovaraju ovi nivoi cena, pa se odlučuju na pojačanu proizvodnju.

Zbog svega toga, i u ponedeljak ujutro cene nafte su oštro pale na azijskim tržištima, nastavljajući negativni niz od prošle sedmice.

Tako je jutros na londonskom tržištu cena barela oslabila dodatnih 2,6 odsto, na 74,50 dolara, dok je na američkom tržištu barel pojeftinio 3 odsto, na 65,80 dolara.

izvor: poslovni.hr

Na Novom Zelandu zbog bakterije ubijaju 150.000 krava

Photo: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Novi Zeland planira da usmrti 150.000 krava u pokušaju da iskoreni bakteriju koja izaziva bolesti kod domaćih životinja u toj zemlji.

Političari i industrijski lideri danas su najavili ambiciozni plan, navodi agencija AP. Uništavanje stoke će koštati stotine miliona dolara i, ako bude uspešno, biće to prvi put da se u nekoj zemlji eliminiše Mikoplazma bovis.

Stočarstvo je presudno za ekonomiju Novog Zelanda, navodi AP, dodajući da je izolovan geografski položaj te zemlje sprečio da se bakterija širi dalje.

Bakterija Mikoplazma bovis prošlog juna je prvi put pronađena na Novom Zelandu. Mikoplazma bovis prisutna je u Evropi i SAD, a kod krava može izazvati mastitis, zapaljenje pluća, artritis i druge bolesti.

Bolest se ne smatra pretnjom za bezbednost hrane, ali uzrokuje velike štete na farmama.

Izvor: N1

Obeleženi Dani Beljanske bare

Foto: Vode Vojvodine
Foto: Vode Vojvodine

Od kako je Beljanska bara 2013. godine proglašena za park prirode, JVP “Vode Vojvodine” u saradnji sa opštinama Srbobran i Bečej organizuje manifestaciju  „Dani Beljanske bare”.

Kao deo ovogodišnje manifestacije, u prošli ponedeljak su u Turiji predstavljeni i nagrađeni pobednici dva umetnička konkursa, likovnog i literarnog, radovi učenika svih osnovnih škola u opštini Srbobran. Radovi su bili inspirisani Beljanskom barom.  Svojim slikama i rečima, ova deca nastoje da podignu svest, kako sebi i svojim vršnjacima, tako i nama odraslima, o tome koliko je bitno da čuvamo i ne ugrožavamo prirodu.

Foto: Vode Vojvodine

I na teritoriji opštine Bečej obeleženi su “Dani Beljanske bare”. Mališani  iz dve osnovne škole „Sever Đurkić“ i „Zdravko Gložanski“, njih 85, posetili su osmatračnicu za ptice, gde su im predstavnici upravljača govorili o vrednostima zaštićenog područja i o najzastupljenijim vrstama ptica. Potom su deca posetila Tatićev salaš,  na kojem su održane male igre bez granica, a najuspešniji su dobili i nagrade.

Manifestaciju zajednički finansiraju JVP „Vode Vojvodine“ i opštine Bečej i Srbobran.

Izvor: Vode Vojvodine

Vojvodina: Lokalnim samoupravama uručeni ugovori za projekte iz oblasti poljoprivrede

Foto: Pokrajinska vlada
Foto: Pokrajinska vlada

Predsednik Pokrajinske vlade Igor Mirović uručio je 25. maja 2018. godine 68 ugovora predstavnicima 41 lokalne samouprave, koje su ostvarile pravo po osnovu tri konkursa Pokrajinskog sekretarijata za poljoprivredu, vodoprivredu i šumarstvo, u vrednosti 932, 5 miliona dinara, od čega je Pokrajinska vlada izdvojila 300 miliona dinara.

Reč je o Konkursu za sufinansiranje uređenja atarskih puteva i otresišta, Konkursu za dodelu podsticajnih sredstava za realizaciju radova na uređenju kanalske mreže u funkciji odvodnjavanja poljoprivrednog zemljišta i Konkursu za dodelu podsticajnih sredstava za uklanjanje divljih deponija s poljoprivrednog zemljišta, odnosno privođenje nameni poljoprivrednog zemljišta.

Foto: Pokrajinska vlada

Predsednik Mirović podsetio je da je Pokrajinska vlada od 2016. godine do danas u fokus stavila privredni i ekonomski razvoj i jedno od najvažnijih pitanja, kako je rekao, razvoj poljoprivrede.

– Naš budžet je od 2016. godine uvećan za osam milijardi dinara i taj iznos smo usmerili na velike razvojne projekte – rekao je Mirović.

Jedan od strateških ciljeva Pokrajinske vlade, kako je naveo, jesu projekti na uređenju kanalske mreže, čijom se realizacijom stavraju uslovi za navodnjavanje i odvodnjavanje poljoprivrednog zemljišta.

Foto: Pokrajinska vlada

Realizacijom današnjih ugovora planirano je uređenje 1.510 kilometara kanalske mreže, 78 kilometara atarskih puteva i 3.615 metara uređenja otresišta.

Ukupna površina državnog poljoprivrednog zemljišta koja će se privesti nameni nakon uklanjanja divljih deponija po ovim ugovorima je 641.306m2.

Pokrajinski sekretar za poljoprivredu, vodoprivredu i šumarsto Vuk Radojević izjavio je da je jedan od najvažnijih prioriteta Pokrajinske vlade razvoj agrara, te da Pokrajinska vlada kroz konkretan agrarni budžet, koji, kako je istakao, nikada nije bio veći, pokazuje koliki značaj daje razvoju poljoprivrede.

Izvor: Pokrajinska vlada

Postrojenje za tretman otpadnih voda “Livade” pušteno u rad

Foto: mrt.gov.me
Foto: mrt.gov.me

Fabrika za tretman otpadnih voda „Livade” zvanično je pustena u rad u petak 25. maja u Podgorici. Savremeno postrojenje se zasniva na preradi otpadnih voda sa biološkim i hemijskim opterećenjem, a radiće u okviru regionalne deponije „Livade“. Glavna funkcija postrojenja je tretman i prečišćavanje otpadnih voda iz sanitarnih kada na deponiji. Investicija vredna više od 1,86 miliona eura obezbeđena je kreditom Evropske investicione banke (EIB), a radove na postrojenju, po principu „projektuj i izgradi“ obavio je grčki konzorcijum „Ergasis – Karkanias“ u saradnji sa domaćim podizvođačima „Fidija“, „Televex“ i „Tehno-put“.

Saša Radulović, državni sekretar u Ministarstvu održivog razvoja i turizma, istakao je na otvaranju  da se stavljanjem u funkciju ovog za sada jedinstvenog postrojenja u Crnoj Gori u potpunosti otklanja ili ekstremno smanjuje potencijalna opasnost od štetnog uticaja otpadnih voda koje se skupljaju u već postojećim sanitarnim kadama. „Poznato je da su otpadne vode pod veoma velikim tzv. biološkim i hemijskim opterećenjem, te da je ovakav savremen pristup tretmana neophodan i potpuno u skladu sa evropskim direktivama i preporukama u oblasti zaštite životne sredine“, naglasio je Radulović.

Radulović je naveo da je i samo preduzeće „Deponija” tokom ovog projekta, sem već istaknutih benefita dobilo i neophodno iskustvo u upravljanju i implementaciji ovako složenog posla, kako u građevinskom, tako i u tehnološkom smislu.

Foto: mrt.gov.me

Radulović je istakao da je regionalna deponija „Livade“ jedan od ukupno pet planiranih regionalnih centara za upravljanje otpadom, koliko ih je planirano Državnim planom, te da sigurno predstavlja put kojim treba ići kada je u pitanju razvoj ove delatnosti u Crnoj Gori.

Jorgos Karkanias, predstavnik konzorcijuma „Karkanias“, naglasio je da smatra da će uticaj funkcionisanja postrojenja biti izuzetno povoljan i da su ovakvi projekti dobar pravac kretanja Crne Gore ka održivosti životne sredine i postizanju ciljeva iz Poglavlja 27.

Arsenije Boljević, izvršni direktor kompanije „Deponija“, istakao je zadovoljstvo realizacijom projekta, napomenuvši da će postrojenje čuvati zdravlje, ekologiju i podzemne vode Podgorice.

Izvor: mrt.gov.me

 

Gasprom potpisao protokol o gasovodu sa Turskom

Foto-ilustracija: Pixabay

Ruska gasna kompanija Gasprom saopštila je u subotu, 26. maja 2018. godine, da je potpisala protokol o planiranom gasovodu sa turskom vladom i da su postigli sporazum sa turskom firmom Botas da okonča arbitražni spor o uslovima dobavljanja gasnih zaliha.

Foto-ilustracija: Pixabay

Potpisani protokol tiče se kopnenog tranzita gasovoda u Turskoj, a kompanija Gasprom je saopštila da je potpisivanje protokola temelj za početak rada na samom gasovodu, prenosi Rojters.

Turska je odlagala izdavanje dozvole Gaspromu za izgradnju kopnenog dela gasovoda, koji će Moskvi omogućiti da zaobiđe Ukrajinu kao tranzitno područje za dostavljanje gasa Evropi, navodi AP.

Neimenovani izvor je u februaru izjavio da je odlaganje dozvole Gaspromu verovatno povezano sa razgovorima između te kompanije i turskog Botasa o popustu na ruski gas.

Turski predsednik Redžep Tajip Erdogan rekao je da su Rusija i Turska postigli retroaktivni sporazum koji će Turcima odobriti 10,25% popusta na prirodni gas koji Ankara kupi od Moskve.

Izvor: eKapija

Volvo predstavio električni kamion FE Electric

Foto: Volvo Trucks
Foto: Volvo Trucks

Za razliku od prvog Volvo kamiona sa potpuno električnim pogonom, FE Electric ima dva umesto jednog elektro-motora, ima daleko veću nosivost i domet od 200 kilometara.

Svega tri nedelje posle premijernog prikazivanja prvog potpuno električnog kamiona FL Electric, Volvo je predstavio i drugi – FE Electric.

Novi kamion je veći, dizajniran je za teže poslove u urbanim područjima. Ima nosivost od 27 tona, spram 16 tona kod FL Electric modela.

Takođe, umesto jednog, ima dva elektro-motora ukupne snage 370 kW. Baterije su kapaciteta od 200 do 300 kilovat-časova, za domet do 200 kilometara. Poređenja radi, prvenac FL ima bateriju od 100 kWh.

Prodaja novog Volvoa FE Electric će početi 2019. godine, a prvi kupci su u Hamburgu već potpisali ugovor o nabavci ovog vozila.

Izvor: Nezavisne novine