Home Blog Page 1093

Održan festival posvećen održivom razvoju u Kosovskoj Mitrovici

Foto: radiokontaktplus.org
Foto: radiokontaktplus.org

Od 23. do 30. jula 2017. godine u Kosovskoj Mitrovici održan je Green festival.

Neki od ciljeva festivala su podizanje nivoa svesti kod građana kada je u pitanju zaštita životne sredine, promocija aktiviranja građana, kao i volonterizam među omladinom. Tokom festivala sprovedene su brojne kulturne i ekološke aktivnosti, kao što su Sajam Zelenila i Zanata. Pored toga, održane su i četiri panel diskusije na temu održivog razvoja.

Festival je realizovan od strane nevladinih organizacija 7Arte i LITWOM.

izvor: radiokontaktplus.org

Sandra Jovićević

Novi način plaćanja komunalnog otpada u Bijeljini

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

U Bijeljini je stupila na snagu odluka o novom načinu plaćanja komunalnog otpada.

Odluka je doneta u skladu sa Strategijom upravljanja otpadom Republike Srpske za period od 2017. do 2026. godine, a odlukom je između ostalog, predviđeno da sva domaćinstva budu obuhvaćena organizovanim sakupljanjem otpada.

Usluge JKP Komunalac trenutno koristi 26.000 građana. Primenom nove odluke očekuju da će broj korisnika biti povećan od 10 do 20 odsto.

izvor: blic.rs

Sandra Jovićević

U toku izgradnja cevovoda u Leskovcu

Foto: gradleskovac.org
Foto: gradleskovac.org

Na deonici od Živkova do Lipovice u Leskovcu u toku su radovi na izgradnji glavnog cevovoda ukupne dužine 1000 metara.

Gradonačelnik Leskovca, Goran Cvetanović, izjavio je da je cilj projekta nastavak izgradnje glavnog severnog kraka regionalnog vodosistema Barje koji će zajedno sa planiranim rezervoarom u Pečenjevcu predstavljati osnovu za dalju izgradnju razvodnih mreža u 11 naselja severno od grada Leskovca.

Vrednost ove investicije je oko 8, 9 miliona dinara, od čega 50 odsto finansira JKP „Vodovod“ iz sopstvenih sredstava, a preostali iznos Ministarstvo poljoprivrede i zaštite životne sredine.

Ukupna vrednost cele investicije počev od završetka glavnog cevovoda, preko izgradnje rezervoara i razvodnih mreža za 11 naselja za ukupno 12.000 stanovnika je 440.200.000 dinara, od čega su projektovane vrednosti za: razvodnu mrežu u Pečenjevcu – 58.500.000 dinara, u Brejanovcu sa dovodom – 25.000.000, u Razgojnskom Čifluku – 21.750.000, u Lipovici – 48.750.000, u Brestovcu – 73.500.000 dinara, za razvodnu mrežu u Šarlincu – 25.950.000 dinara, potom u Čekminu – 44.400.000, u Draškovcu – 29.250.000, u Kutlešu – 15.000.000, zatim u Međi – 15.225.000, razvodna mreža u Donjem Brijanju sa dovodom – 20.250.000 dinara.

izvor: gradleskovac.org

Sandra Jovićević

Crna Gora generisala 686.522 tona otpada u prošloj godini

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Za­vod za sta­ti­sti­ku Crne Gore utvr­dio je da je to­kom pro­te­kle go­di­ne cr­no­gor­ska in­du­stri­ja pro­iz­ve­la 686.522 to­ne ot­pa­da.

Od te ko­li­či­ne sek­tor ru­dar­stvo je ge­ne­ri­sao 337.620 to­na tj. 49,2 od­sto; pre­ra­đi­vač­ka in­du­stri­ja 37.957 to­na; sek­tor snab­de­va­nje elek­trič­nom ener­gi­jom, ga­som, pa­rom i kli­ma­ti­za­ci­ja 305.681 to­nu i sek­tor snab­de­va­nje vo­dom, upra­vlja­nje ot­pad­nim vo­da­ma, kon­tro­li­sa­nje pro­ce­sa ukla­nja­nja ot­pa­da i slič­ne ak­tiv­no­sti 5.264 to­ne.

Od ukup­no ge­ne­ri­sa­nog i skla­di­šte­nog ot­pa­da u iz­no­su od 834.303 to­ne u 2016. go­di­ni, pred­u­ze­ća u obla­sti in­du­stri­je sop­stve­no su ob­ra­di­la 813.409 to­na ot­pa­da, od to­ga sop­stve­no su pre­ra­di­li 2,9 od­sto ot­pa­da, zbri­nu­li 83,9 od­sto i pri­vre­me­no skla­di­šti­li 13,2 pro­cen­ta ot­pa­da. Iz­ve­zli su 4.513 to­na ot­pa­da, a osta­le ko­li­či­ne pre­da­li su dru­gim pred­u­ze­ći­ma u Cr­noj Go­ri – sa­op­šte­no je iz Mon­sta­ta. Kod sop­stve­ne pre­ra­de naj­za­stu­plje­ni­ja ope­ra­ci­ja je za­tr­pa­va­nje, spa­lji­va­nje, dok je re­ci­kla­ža za­stu­plje­na u sve­ga 7,4 od­sto slu­ča­je­va.

izvor: dan.co.me

Sandra Jovićević

Eko-patrola započela akciju čišćenja obala Une u Bihaću

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Zaposleni u JKP „Komrad“, vozeći se u čamcima, započeli su akciju čišćenja obala reke Une u centru Bihaća. Reč je o ekološkoj akciji koja će u narednom periodu zaživeti kao redovna aktivnost zaposlenih u JKP „Komrad“ koji rade na čišćenju i uređenju javnih površina u gradu Bihaću.

Prema rečima Vida Šantića, direktora JKP „Komrad“, eko-patrola čamcima će kontinuirano čistiti obale reke Une, a u planu su akcije čišćenja obala Une zajedno s meštanima onih mesnih zajednica kroz koje reka Una protiče. Ova aktivnost biće realizovana u narednom mesecu, a već sedeće godine, od maja do septembra, konstantno će se čistiti obale reke Une od smeća koje nesavesni građani ostavljaju i narušavaju prirodnu lepotu reke Une.

Izvor: avaz.ba

ČAČAK: Postavljanje reciklažnih ostrva u prigradskim i seoskim naseljima

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Grad Čačak i JKP „Komunalac“ najavili su nedavno akciju postavljanja tzv reciklažnih ostrva na problematičnim lokacijama u prigradskim naseljima.

Prva moguća lokacija, identifikovana kao veoma problematična, je u Slatini, kod slatinskog groblja. Zatim su tokom avgusta i septembra meseca u planu dodatne lokacije u Slatini, Preljini, Prijevoru, Gornjoj Trepči i Loznici.

Reciklažna ostrva, kao sabirna mesta imaju višestruku prednost, kako u odlaganju i sortiranju komunalnog otpada, tako u procesu iznošenja i deponovanja smeća. U organizaciji prostora reciklažnog ostrva, zastupljene su neke kategorije otpada sortirane po jasno obeleženim posudama.

U osnovi, otpad se deli na suvu i mokru frakciju. U mokru frakciju spadaju, ostaci hrane, voća, povrća, trava, cveće, zemlja, lišće, pepeo, i sličan organski otpad. Suvu frakciju čine sve vrste plastičnih proizvoda i tetrapak ambalaža (PET ambalaža, folije, kese, burad, džakovi) , papir, karton, stiropor, metal (limenke, od aluminijuma i gvožđa, razni metalni delovi), tekstil i obuća. U suvi otpad spada i staklo, i odlaže se na posebno mesto.

 – Grad Čačak prepoznaje problem i potrebu sistemskog uređivanja procesa savremenog odlaganja, deponovanja i selekcije komunalnog i drugih vrsta otpada. U užem gradskom jezgru, su to podzemni kontejneri, u a na seoskom području reciklažna ostrva. Na navedenim lokacijama, ali i nekim drugim, koje su u planu u narednom periodu, pojedini nesavesni građani su često bez ikakve kontrole odlagali različite vrste otpada, pa su se često stvarale divlje deponije. Postavljanje ovakvih savremenih objekata se može značajno olakšati vršenje usluge u okviru delatnosti našeg preduzeća i sprečiti nastanak divljih deponija. Naše preduzeće će u saradnji sa resornim pomoćnicima gradonačelnika, Mirjanom Đoković i Milanom Bojovićem, kao i konkretnim mesnim zajednicama u kratkom roku pristupiti postavljanju reciklažnih ostrva, što je u interesu i građana i našeg preduzeća – naveli su zaposleni u JKP „Komunalac“.

Izvor: ozonpress.net

Uspešna realizacija grantova u oblasti životne sredine

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Iako je prošlo samo mesec dana otkako je WWF Adria u okviru svog projekta „Zaštićena područja za prirodu i ljude“ dodelio grant sredstva privrednim društvima i udruženjima koja deluju u ili oko Nacionalnog parka Una, već su vidljivi prvi rezultati realizacije tih projekata. Grantovi su bili vezani za kreiranje nove i obogaćivanje već postojeće turističke ponude.

Zrinka Delić iz WWF Adrije izjavila je da je namera bila podstaknuti poboljšanje kvaliteta života lokalne zajednice i inicirati one privredne delatnosti koje će biti generator napretka, razvoja i podrške za dalji rad u zaštićenom području.

Dodeljeno je ukupno 12 grantova u vrednosti od 1.500 do 3.000 evra, koji se odnose na zaštitu okoline sa boljim životnim uslovima i kreiranje nove turističke ponude i osiguravaju dugoročnu održivost i zaštitu prirodnog kapitala.

izvor: croatia.panda.org

Sandra Jovićević

Dodeljena koncesija za izgradnju MHE „Kula“

Foto-ilustracija: Wikimedia/Dr Richard Murray
Foto-ilustracija: Wikimedia/Dr Richard Murray

Vlada Zeničko-dobojskog kantona dodelila je koncesiju za izgradnju i korišćenje male hidroelektarane „Kula“ snage 3.370 kW na reci Stavnji, opština Vareš, investitoru „EKVA“ d.o.o. Vareš.

Koncesija za izgradnju MHE dodeljuje se na vreme od 30 godina prema modelu Projektuj, Izgradi, Upravljaj, Prenesi. Za vreme trajanja koncesije korisnik koncesije je obavezan da plaća tekuću koncesionu naknadu u visini od 5 odsto od ukupnog prihoda od proizvedene električne energije. Takođe, dužan je uplatiti i jednokratnu koncesionu naknadu u iznosu od 107.000,00 KM pre potpisivanja ugovora o koncesiji.

Ugovorom o koncesiji sa kompanijom EKVA propisaće se i obaveza koncesionara da prilikom izgradnje objekta angažuje 100 odsto učešće domaćih privrednih društava.

izvor: energetika.ba

Sandra Jovićević

Hrvatska izdala publikaciju „Katalog Informacionih sistema zaštite okoline i prirode 2017; Sistemi Hrvatske agencije za ekologiju i prirodu u 2017. godini“

Foto: dzzp.hr
Foto: dzzp.hr

Hrvatska agencija za ekologiju i prirodu izdala je publikaciju „Katalog Informacionih sistema zaštite okoline i prirode 2017; Sistemi Hrvatske agencije za ekologiju i prirodu u 2017. godini“, koja daje pregled i opis svih postojećih baza, rešenja i servisa Agencije. Radi se o prvom katalogu koji obuhvata i sisteme Informacionog sistema zaštite okoine (ISZO) i sisteme Informacionog sistema zaštite prirode (ISZP).

Katalog je namenjen boljem snalaženju u 60-ak aktivnih baza, a za svaku je bazu naveden nivo dostupnosti, opisan sadržaj i proces dostavljanja podataka, ali i navedena pravna osnova za njeno vođenje.

Informacioni sistem zaštite prirode objedinjava stručne i naučne podatke o bioraznolikosti i zaštiti prirode, a posebno podatke o divljim vrstama, stranim invazivnim vrstama, stanišnim tipovima i ekološkim sistemima, zaštićenim i ekološki značajnim područjima, područjima ekološke mreže, georaznolikosti, speleološkim objektima i druge relevantne stručne i naučne podatke. Portal sadrži i GIS pregled, pa osigurava javni pristup informacijama i transparentno deljenje podataka, podstiče dalja naučno-stručna istraživanja i doprinosi edukaciji šire javnosti o prirodnom bogatstvu Hrvatske i važnosti očuvanja bioraznolikosti.

Informacioni sistem zaštite okoline strukturiran je u četiri temeljne skupine koje uključuju: elemente okoline: pritiske na okolinu, uticaj na zdravlje ljudi i sigurnost, kao i odgovore društva. Ove se skupine razvrstavaju na Informacioni sistem zaštite vazduha, Informacioni sistem mora, Informacioni sistem područja pedosfera i litosfera, Informacioni sistem upravljanja otpadom, Informacioni sistem industrije i energetike, Informacioni sistem zdravlja i sigurnosti i Informacioni sistem opštih tema zaštite okoline.

Više informacija možete pogledati na sledećem linku.

izvor: dzzp.hr

Sandra Jovićević

TENT prodaje opasni industrijski otpad

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Elektroprivreda Srbije, ogranak TENT, objavio je poziv za prodaju opasnog industrijskog otpada u koji spadaju: otpadna ulja, transformatori, elektronski i električni otpad, kao i olovni akumulatori.

Otpad, koji je predmet prodaje, nalazi se na lokacijama TENT A, TENT B, TE Kolubara i TE Morava.

Pravo učešća imaju sva pravna lica registrovana za promet i preradu industrijskog otpada koja ispunjavaju uslove iz Zakona o upravljanju otpadom, kao i koja su opremljena transportnim sredstvima za odvoz, mahanizacijom i alatima za sortiranje, utovar, sečenje…

Ponude se dostavljaju Elektroprivredi Srbije, ogranku TENT Beograd, do 8. avgusta 2017. godine do 9 časova, a javno otvaranje zakazano je za isti dan od 10:30.

Rok za preuzimanje ugovorenih količina otpada je 31.12.2017. godine.

Izvor: eKapija.com

Ukrajina privatizuje energetske kompanije

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Ukrajinski fond za državnu imovinu stavio je u prodaju udeo u sedam velikih energetskih kompanija, a ukupna vrednost svih ponuđenih deonica dostiže oko 140 miliona dolara.

Kako je navedeno, prodaje se po 25 odsto udela u regionalnim energetskim kompanijama Odessaoblenergo, Donetskoblenergo, Donbassenergo, Sumyonlenergo, Dneproblenergo, Zapadenergo, Kijivenergo i DTEK, koja je i najveća ukrajinska energetska kompanija s rudnicima uglja i proizvodnjom električne energije i gasa.

Aukcije će se održati od 15. do 18. avgusta 2017. godine.

izvor: energetika.ba

Sandra Jovićević

STIGAO TESLIN MODEL 3: Prekretnica za dalji razvoj eko-mobilnosti

Foto: Tesla / Facebook
Foto: Tesla / Facebook

Kompanija Tesla od svog osnivanja obećava savršen elektromobil za široku upotrebu, a u petak je taj automobil napokon stigao.

Pre isporuke prvih 30 automobila Model 3 zaposlenima u kompaniji u Kaliforniji, saobraćajni ekspert Business Insidera, Matthew DeBord, kratko je testirao „najnoviji automobil budućnosti“. Pre toga, imao je priliku da testira sva Teslina vozila, za koja tvrdi da su ga zadivila, ali, kako kaže, „Model 3 je nešto posebno“.

Novi model u premium izdanju ima autonomiju od 500 kilometara, za dostizanje brzine od 0 do 96 km / h potrebna mu je 5,1 sekunda, unutrašnjost je minimalistička, prekrivena kožom i drvetom. Kontrolnu tablu zamenio je središnji ekran na dodir, a krov je skoro potpuno staklen.

Za Model 3 ne postoji ključ, već se za zaključavanje i otključavanje koristi aplikacija na mobilnom telefonu. Kao rezerva služi „ključ“ veličine kreditne kartice koji se aktivira prislanjanjem na spoljni deo vrata vozača.

Foto: Tesla / Facebook

Volan ima par točkića koji služe za podešavanje retrovizora, kao i kontrolu funkcija audio sistema. Automobil poseduje dve poluge, jedna za klasično upravljanje automatskim menjačem, a druga aktivira pokazivače smera. Sve se ostalo dešava na ekranu: kontrola klimatizacije, dinamika vožnje, navigacija, komunikacija, brzina, svetlosni signali …

Na putu je brz i ima vrlo delotvorne kočnice. Sedišta su udobna, a prtljažnik je iznenađujuće veliki, te se može uporediti sa onima u manjim SUV-ovima.

Zaključak je da je Model 3 jednako zadivljujuć kao Model S. Sa cenom od 45.000 dolara za otmenu verziju, sigurno će mnoge oduševiti. Ovo je jedan od najprivlačnijih potpuno električnih automobila. Nema osobe koja će sesti u njega, a da ga odmah ne poželi da postane vlasnik istog.

Radi se o prvom Teslinom modelu koji je namenjen najširem tržištu, prvenstveno zbog relativno niske cene. Nakon što je prošle godine Ilon Mask predstavio navedeni model, njegova je kompanija Tesla Motors primila je više od 500 hiljada narudžbina za Model 3, koje će isporučivati godinama. No, nakon što je prvi automobil sišao sa proizvodne linije, očekuje se da će proces krenuti mnogo brže.

Mislim da mogu reći da je ovo najvažniji električni automobil ikada proizveden. Ispunjava očekivanja stotinu tržišta i menja globalnu poziciju električnih automobila – izjavio je Michael Ramsei, koordinator istraživanja u kompaniji Gartner.

Ono što Model 3 čini toliko posebnim je činjenica da se ne radi o ekstravagantnom i skupom automobilu koji može priuštiti tek uski sloj najbogatijih, što je bio slučaj sa ranijim modelima, nego o relativno jeftinom, ali tehnološki opet izuzetno naprednom automobilu koji će, barem u zapadnim zemljama, moći da priušti svako sa prosečnom platom.

I sama brojka od 500 hiljada automobila koji su naručeni nakon predstavljanja prototipa jasno govori da se radi o modelu koji će imati veliki uticaj na celu automobilsku industriju, ali i prevoz uopšteno.

Mediji navode da uspeh kompanije u prodaji električnih automobila zavisi upravo od uspeha novog modela.

 – Model 3 je ključan za Teslin dugoročni uspeh. Kompanija postoji 15 godina i nikada nije ostvarila profit. Model 3 bit će Teslin prvi pokušaj izlaska na masovno tržište. Ako uspeju da zadovolje potražnju i izbace pouzdan automobil, napokon će opravdati vrednost akcija kompanije. Ako ne uspeju, Tesla će potvrditi sumnje kritičara koji tvrde da nikada nisu imali održiv model – rekao je Vergeu Karl Brauer iz kompanije Kelli Blue Book.

Izvor: index.hr

Unsko-sanski kanton dobija prvu vetroelektranu

Photo: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Administrativne procedure u vezi sa izdavanjem neophodnih dozvola za izgradnju prve vetroelektrane u Unsko-sanskom kantonu, na lokalitetu Teočak nadomak Bihaća, su pri kraju i očekuje se da investitor krajem godine započne realizaciju ovog projekta čija je vrednost procenjena između 40 i 50 miliona maraka.

Predsednik Komisije za koncesije USK Šefik Štulanović je istakao kako je protekle godine okončana procedura za dodelu koncesije, koja je dodeljena preduzeću IVICOM iz Zagreba. Koncesiona dozvola se odnosi na korišćenje preko hiljadu hektara zemljišta na pomenutom lokalitetu za izgradnju osam malih vetroelektrana, čija bi pojedinačna snaga iznosila do 5 MW. Koncesionar je dobio pravo da izgradi postrojenja koja bi snagu vetra pretvarala u električnu energiju, s tim da bi ukupna instalisana snaga svih vetroelektrana iznosila najviše 40 MW.

Prema rečima Štulanovića, vreme na koje je dodeljena koncesija iznosi 30 godina, a računa se od dana puštanja vetroelektrana u pogon. Jedan od uslova koncesionog ugovora je da ponuđena visina koncesione naknade ne može biti manja od 2 odsto u odnosu na ukupni promet ostvaren proizvodnjom električne energije.

izvor: energetika.ba

Sandra Jovićević

 

Cene nafte porasle za više od 8,5 odsto

Foto-ilustracija: Pixabay

Cene nafte su prošle nedelje na svetskom tržištu skočile više od 8,5 odsto.

Na londonskom tržištu je cena barela prošle nedelje skočila 9,2 odsto, na 52,50 dolara, dok je na američkom tržištu barel poskupeo 8,5 odsto, na 49,70 dolara.

Uspon cena nafte na najviši nivo u dva meseca desio se zbog podataka o padu zaliha sirove nafte u SAD-u u prethodnoj nedelji za 7,2 miliona barela, znatno više nego što se očekivalo. Ovo je posledica snažne rafinerijske aktivnosti i povećanja izvoza, pa je izvoz američkog goriva na putu da u julu ostvari još jedan rekord u 2017. godini, budući da su strana tržišta sve važnija za buduće izglede rasta i profitnih marži američkih rafinerija.

izvor: energetika.ba

Sandra Jovićević

Počeo eko-kamp u Parku prirode „Jegrička“

Foto: vodevojvodine.com
Foto: vodevojvodine.com

Na Info-centru Parka prirode „Jegrička“ u nedelju 30. jula počeo je osmi po redu eko-kamp. Sedmodnevni kamp i ove godine organizuje Društvo ljubitelja prirode „Falco“ iz Temerina.

Kamp je namenjen deci školskog uzrasta i ima za cilj jačanje ekološke svesti, upoznavanje sa prirodnim vrednostima Parka prirode „Jegrička“ i njegove okoline, ali i aktivno učešće u aktivnostima na očuvanju i unapređenju prirode.

Program kampa sadrži teorijski deo (predavanja iz oblasti ekologije, geografije, biologije i zaštite životne sredine), praktični deo (naučno-istraživačke aktivnosti- kao što su prstenovanje ptica i mikroskopska analiza mulja) i radioničarski deo (izrada tradicionalnih rukotvorina, hranilica za ptice i slično). Tokom sedmodnevnog druženja organizovaće se i brojne društvene igre, zatim jahanje, vožnja katamaranom i brojne druge aktivnosti.

Na kampu učestvuje četrdesetak dece iz raznih delova Vojvodine i osmoro edukatora.

izvor: vodevojvodine.com

Sandra Jovićević

Rad na planiranju projekata u životnoj sredini mora da počne odmah

Foto: srbija.gov.rs
Foto: srbija.gov.rs

Ministar zaštite životne sredine Goran Trivan najavio je da novoformirano ministarstvo osniva poseban sektor za projekte. On je najavio je da će razgovarati sa lokalnim samoupravama, pomoći im u izboru potrebnih projekata i tražiti od njih da već sada počnu sa planiranjem i budžetiranjem za sledeću godinu. Zbog zakonskih procedura, koje ne smeju da se krše, potrebno da prođe najmanje 3 ili 4 godine do početka sprovođenja projekta. Nemamo vremena za gubljenje i rad na tome mora da počne odmah, poručio je ministar Trivan.

On je naglasio da ni jedan posao nije lak kad treba da se radi na reformama i ozbiljnim rezovima. Moramo kadrovski, brojčano i u opremi da ojačamo inspekciju i u tome očekujem podršku Vlade Srbije, rekao je ministar Trivan.

On je najavio da će u radu ministarstva primenjivati principe koje je upostavio i Beogradu, a koji su dali dobre rezultate. Prvo, svi mi, pa i zagađivači, moramo da naučimo šta su sve naše zakonske obaveze i zato inspekcija neće uvek da kažnjava pri prvom dolasku. Tražiće uklanjanje nedostataka u nekom razumnom periodu i kontrolisati kako se to sprovodi, a onda, ako ne bude rezultata – stizaće najoštrije pravne posledice i prijave, rekao je ministar Trivan.

Kao drugi princip naveo je otvorenost ministarstva i saradnju sa medijima, a posebno sa nevladinim sektorom u oblasti zaštite životne sredine. Oni mogu mnogo da pomognu u ukazivanju na probleme i rešenja. Harmoničan odnos vladinog i nevladinog sektora i medija u oblasti zaštite životne sredine dovešće nas, korak po korak, do vrha kome težimo, a to su standardi uspostavljeni u skandinavskim zemljama, zaključio je ministar Trivan.

izvor: ekologija.gov.rs

Sandra Jovićević