Home Blog Page 1094

Upoznajmo reke i jezera Sutjeske da bismo ih bolje očuvali

Foto: npsutjeska.info
Foto: npsutjeska.info

Na Tjentištu su postavljene tri nove informativne table o hidrografiji Nacionalnog parka Sutjeska, živom svetu, pretnjama i značaju očuvanja voda.

Predstavnik Centra za životnu sredinu Banjaluka gospođa Iva Smiljević izjavila je da će uskoro biti izdata nova publikacija sa rezultatima naučnih istraživanja pet jezera Parka, čime će još jednom biti potvrđena biološka raznolikost i jedinstvenost živog sveta voda ovog zaštićenog područja.

Izrada informativnih tabli je realizovana u sklopu projekta Jačanje javne svesti o značaju i zaštiti voda na teritoriji NP Sutjeska podržanog od Fonda za zaštitu životne sredine i energetsku efikasnost RS-a.

izvor: energetika.ba

Sandra Jovićević

Projekat VE Hywind u Škotskoj bliži se kraju

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Američki portal Power Engineering International je saopštio da je projekt VE Hywind sve bliže završetku.

Reč je o plutajućoj vetroelektrani koja se gradi nedaleko od Aberdina u Škotskoj. Tako je jedna vetroturbina već isporučena, a još četiri ih u Norveškoj čeka na isporuku. Projekat vredan 190 miliona funti realizuje norveška energetska kompanija Statoil u saradnji sa kompanijom Masdar iz Ujedinjenih Arapskih Emirata. Vetroturbine su izvedene tako da mogu raditi u vodi dubine čak do 1 km, a dulžna lopatice iznosi 75 m.

Kada elektrana bude dovršena, isporučivaće električnu energiju za oko 20.000 domaćinstava.

izvor: energetika-net.com

Sandra Jovićević

MALE RODE SU U NEVOLJI: Kako da im pomognemo?

Foto: Jožef Gergelj za Pokrajnski zavod za zaštitu prirode
Foto: Jožef Gergelj za Pokrajnski zavod za zaštitu prirode

Ceo jul i prva polovina avgusta period su kada mladunci bele rode izleću iz gnezda. Oni, uz kratak period zadržavanja u našim krajevima, brzo počinju prvu svoju seobu na jug. Ipak, ovaj period je veoma izazovan za preživljavanje mladih roda i njihovih roditelja.

Po rečima Marka Tucakova, ornitologa u Pokrajinskom zavodu za zaštitu prirode, zabrinuti građani se javljaju Zavodu gotovo svakodnevno, suočeni sa pronalaskom belih roda koje su u nevolji, povređene ili na drugi način onemogućene da se osamostale ili odlete prema jugu. Ornitolozi u Zavodu građanima daju savete o tome kako da postupe sa rodama koje pronađu, kako bi se one spasile ili sačuvale do dolaska stručne ekipe koja će ih profesionalno zbrinuti.

Rode se najčešće nađu sledećim opasnim situacijama u letnjem periodu:

Povrede na gnezdu. U gnezdama bele rode sve češće i sve više se nalaze veštački materijali. Budući da ih rode lako mogu pronaći, a u dobar su građevinski materijal za velike konstrukcije koje rode prave za gnežđenje, nije čudo da su gnezda puna papira, tkanine, metala i plastike, uz uobičajene biljne materijale i zemljište. Konopci i žice su, ipak, najopasniji za mlade rode, jer se njihove noge mogu upetljati u njih i onemogućiti im da izlete iz gnezda. Prilikom takvih slučajeva potrebno je popeti se do gnezda (ako je dostupno i ako nije na električnom stubu) i izvršiti presecanje materijala koje sputava ptice. Ako je tkivo oštećeno, rodama je potrebna i stručna intervencija.

Rušenje gnezda. U letnjem periodu su kod nas veoma česte snažne oluje, a neka rodina gnezda su i inače nestabilna. Ukoliko mladunci tokom oluja padnu na tlo, prvo je potrebno proveriti da li su vidljivo povređeni. Ukoliko nisu, mogu se vratiti na gnezdo (osim u slučaju da se gnezdo nalazi na električnom stubu).

Sudar roda sa žicama dalekovoda. Ukoliko roda udari u električne žice (što nije redak slučaj u naseljima, bilo da se gnezdo nalazi na električnom stubu bilo van njega), može da pretrpi oštećenja krilnih pera koje joj može onemogućiti da leti, no može i da doživi strujni šok koji je trajno oštećuje ili ubije.

Foto-ilustracija: Pixabay

U svim ovim situacijama, rode koje ne mogu da lete mogu da stradaju i od vozila, pa je neophodno skloniti ih sa ulica ili puteva na kojima se nalaze u zatvoreni prostor do dolaska stručnjaka. Velike žege mogu da im dodatno pogoršaju zdravstveno stanje. Zadržavanje roda, koje su po našem zakonu strogo zaštićene životinje, u svrhu lečenja ili privremenog zbrinjavanja moguće je uz dozvolu Ministarstva za zaštitu životne sredine i organizacija zaštite prirode.

Foto-ilustracija: Pixabay

Potrebno je da se drže van domašaja domaćih životinja i da se redovno hrane, najbolje ribom. Nakon oporavka, ako se proceni da su ove ptice sposobne da samostalno prežive, puštaju se nazad u prirodno stanište, najčešće u blizini plitkih bara bogatih vodenim životinjama kojima se hrane.

– Ukoliko pronađete povređene rode ispod ili u okolini elektrovodova, ukoliko gnezdo padne zajedno sa mladuncima koji nisu sposobni da lete, ukoliko primetite da mlada roda ne može da izleti iz gnzeda, da se sapliće i posrće a krilima maše kao da želi da izleti, te ako primetite odrasle rode koje i poste plašenja ne mogu da lete, pozovite Pokrajinski zavod za zaštitu prirode, čiji ornitolozi i Tim za zbrinjavanje divljih životinja će ih zbrinuti. Ukoliko se uoči bilo koji problem sa rodama koje se gnezde na električnim stubovima, onda ga rešavamo sa kolegama iz preduzeća “EPS Distribucija” – zaključuje Tucakov, dodajući da se prilikom eventualnog hvatanja životinja treba paziti njihovog oštrog kljuna.

Foto-ilustracija: Pixabay

Zanimljivo je da je bela roda jedna druga po brojnosti vrste životinje od svih u vezi sa kojma se građani javljaju Pokrajinskom zavodu za zaštitu prirode za pomoć i zbrinjavanje. Ubedljivo na prvom mestu je sova utina, a iza rode su vetruška i čiopa.

Foto: Jožef Gergelj; Dodatne informacije: Marko Tucakov, Pokrajinski zavod za zaštitu prirode, tel. 064/8500709, email: marko.tucakov@pzzp.rs

UTRECHT VERTICAL FOREST: Šumski soliter koji upija zagađenje (FOTO)

Foto: Stefano Boeri Architetti
Foto: Stefano Boeri Architetti

U holandskom gradu Utrehtu uskoro počinje izgradnja 90 metara visokog nebodera. Sve to ne bi bilo ništa neobično, da nije predviđeno da duž cele fasade ove zgrade bude posađeno 300 različitih vrsta biljaka.

Predviđa se da će ovaj soliter će godišnje apsorbovati 5,4 tone ugljen-dioksida, a proizvodiće 41,4 tone kiseonika.

Spoljni deo zgrade, fasadu, balkone i krov krasiće 10.000 stabala i žbunja, a unutar će se nalaziti 200 luksuznih apartmana, restorana, kancelarija i fitnes centara.

Ovu višenamensku zgradu nazivaju zdravim centrom Utrehta, jer će imati restorane sa zdravom hranom, teretanu, joga studio, parkirališta za bicikle i mali javni park.

Zgrada nosi naziv “Utrecht Vertical Forest”, a cilj je da grad učini zelenijim i zdravijim mestom za život.

Foto: Stefano Boeri Architetti

Izgradnja će početi 2019. godine, a očekuje se da će za tri godine soliter biti gotov.

Foto: Stefano Boeri Architetti

Povećana proizvodnja energije iz OIE u Velikoj Britaniji za 56 odsto

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Proizvodnja električne energije iz obnovljivih izvora u Velikoj Britaniji u drugom tromesečju ove godine povećana je za 56 odsto u odnosu na isti period prošle godie.

Kako je navedeno, u ovom periodu je iz obnovljivih izvora proizvedeno 21,3 TWh električne energije. Najveći rast ostvaren je kada je reč o proizvodnji energije iz vetroelektrana koja je povećana za čak 40 odsto u odnosu na prethodnu godinu, odnosno proizvedeno je 9,4 TWh električne energije. Nakon vetroenergije, najveći udeo ima biomasa sa 27,6 odsto, odnosno proizvodnjom od 5,9 TWh električne energije.

Istovremeno, na proizvodnju u britanskim termoelektranama na ugalj otpalo je tek 2 odsto ukupne proizvodnje.

izvor: energetika-net.com

Sandra Jovićević

FRANCUSKO-ITALIJANSKA INTERKONEKCIJA: Gradi se najveći jednosmerni dalekovod na svetu

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Evropska investiciona banka i operater italijanskog elektroprenosnog sistema “Terna”, potpisali su ugovor o kreditu od 130 miliona evra za izgradnju nove italijansko-francuske interkonekcije.

Reč je o projektu Pijemont – Savoja, kojim je predviđena izgradnja novog 320 kW jednosmernog dalekovoda. U pogon bi trebalo da bude pušten u rad do kraja 2019. godine i to će biti četvrta interkonekcija francuskog i italijanskog elektroenergetskog sistema.

Sa svojih 190 km, biće to najduži svetski jednosmerni dalekovod. Planirano je da bude uklopljen u postojeću prenosnu infrastrukturu, što znači da će biti „nevidljiv“.

Spajaće Pjosasko u Italiji i Gran-Il u Francuskoj, a prenosna snaga iznosiće 1200 MW, čime će se povećati mogućnost prekograničnog prenosa između dve zemlje za 40 odsto.

Kredit za ovaj projekat odobren na 22 godine uz fiksnu kamatu od 1,64%.

Škotska proizvodi 57 odsto energije iz vetroelektrana

Photo: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Škotska je postavila rekord kada je reč o proizvodnji električne energije iz vetroelektrana.

Kako je saopšteno, tokom proteklih šest meseci vetrenjače su proizvele blizu 6,6 miliona MWh energije, što je dovoljno za snabdevanje skoro 3 miliona domaćinstava u Škotskoj, odnosno vetroenergija pokriva 57 odsto kompletnih potreba za električnom energijom u Škotskoj.

Prema Pariskom sporazumu o klimatskim promenama, cilj Vlade Škotske je do 2020. godine dostići stopostotnu proizvodnju energije iz obnovljivih izvora.

izvor: seebiz.eu

Sandra Jovićević

Održana radionica „Lajk za pametnu energiju“ u Tuzli

Foto-ilustracija: energetskiportal.rs
Foto-ilustracija: energetskiportal.rs

U Tuzli u Bosni i Hercegovini održana je kreativna radionica „Lajk za pametnu energiju“.

Ovom prilikom je prisutnima ukazano na značaj energetske efikasnosti koja doprinosi unapređenju kvaliteta života, uz ostvarenje energetskih ušteda i smanjenje nepovoljnog uticaja na okolinu. Predstavljena je i igra Virtual Reality u okviru koje su posetioci imali priliku da otputuju u virtuelni svet i na zabavan način dodatno se edukuju o odgovornijoj upotrebi energije u svakodnevnom životu.

Projekat ima za cilj stvoriti povoljne uslove za investicije u projekte energetske efikasnosti, povećati broj zelenih radnih mesta i doprineti razvoju tržišta što vodi ka privrednom rastu i razvoju BiH.

izvor: energetika.ba

Sandra Jovićević

Održan sastanak o kvalitetu vazduha u FBiH

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Federalni ministar ekologije i turizma gospođa Edita Đapo održala je sastanak sa ministrima prostornog uređenja i zaštite okoline iz tri kantona na kojem je razgovarano o studijama vezanim za kvalitet vazduha, odnosno izvorima zagađenja i mogućnostima prikupljanja podataka o zagađenosti vazduha tokom zimskog perioda u pet gradova.

Gospođa Đapo je izjavila da Federalno ministarstvo ekologije i turizma ima u planu da se aktivnije uključi u ovaj problem i da sarađuje sa kantonalnim ministarstvima, koja imaju zaduženja i interventne planove za takve situacje. Navela je da je održan niz sastanaka sa nevladinim i međunarodnim organizacijama i pružila se mogućnost da dobijemo projekat u kojem bi se izvršila nezavisna studija i bilo postavljeno 50 senzora u glavnim gradovima u kojim postoji zagađenost vazduha – Sarajevu, Kaknju, Zenici, Tuzli i Lukavcu. Tako bismo polovinom iduće godine imali nazavisnu studiju koja bi nam dala tačno stanje o kvalitetu vazduha sa preporukama šta treba činiti i na koji način da reagujemo da bi se zagađenost smanjila – naglasila je.

Sastanku su prisustvovali kantonalni ministri prostornog uređenja i zaštite okoline iz Sarajevskog, Tuzlanskog, Zeničko-dobojskog kantona, kao i predstavnici ambasada SAD-a i Švajcarske.

izvor: energetika.ba

Sandra Jovićević

NE SMRDI VINČANSKA DEPONIJA: Otkrivene lokacije sa kojih se širi nesnosan smrad u Kaluđerici, Vinči i Leštanima

Foto: Grocka.rs
Foto: Grocka.rs

Zajedničkom akcijom komunalne inspekcije gradske opštine Grocka, Policijske stanice Grocka i Komunalne policije grada Beograda locirana su mesta sa kojih se širi nesnosan  smrad, prouzrokovan nedozvoljenim  paljenjem otpada (plastika, elektroprovodnici).

Reč je o tri lokacije u Vinči i Kaluđerici, a postoje osnovane sumenje da se nedozvoljeno paljenje vrši na još nekim lokacija, čime su znatno ugroženi stanovnici Kaluđerice, Vinče i Leštana.

Nadležne institucije pokrenuće postupak protiv počinioca nedozvoljenih radnji i nastaviće sa aktivnim traženjem ostalih lokacija.

A se na građane, da u koliko primete vatru ili dim, hitno regauju i prijave Komunalnoj inspekciji gradske opštine Grocka na kontakt telefon 011/8501312, lokal 260.

– Očigledno je da su počinioci iskoristili skorašnji požar na deponiji u Vinči , a to je i same građane navelo da misle da taj nepodnošljiv smrad dolazi  sa deponije, iako je požar na deponiji u Vinči ugašen pre dve nedelje – poručuju nadležni iz opštine Grocka.

Foto: Grocka.rs

Hrvatska pozvala Srbiju na prekogranične konsultacije

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

U skladu sa Protokolom o strateškoj proceni uticaja na životnu sredinu Konvencije o proceni uticaja na životnu sredinu u prekograničnom kontekstu, u proceduri konsultacija o prekograničnom uticaju na životnu sredinu Strateške procene uticaja na životnu sredinu Strategije prometnog razvoja Republike Hrvatske (2014-2030), Ministarstvo zaštite okoliša i energetike, je pozvalo na prekogranične konsultacije Republiku Srbiju, Ministarstvo zaštite životne sredine, da dostavi svoje eventualne komentare na moguće prekogranične uticaje na životnu sredinu na prostoru Republike Srbije usled realizacije navedene strategije.

U skladu sa članovima 8. i 9. Protokola o strateškoj proceni uticaja na životnu sredinu, Konvencije o proceni uticaja na životnu sredinu u prekograničnom kontekstu, Ministarstvo zaštite životne sredine je u obavezi da omogući učešće u proceduri konsultacija o prekograničnom uticaju Strateške procene uticaja na životnu sredinu Strategije prometnog razvoja Republike Hrvatske (2014-2030) zainteresovanim organima, organizacijama i javnost.

Zainteresovana javnosti i zainteresovani organi i organizacije mogu da izvrše uvid u sadržinu Strateške procena uticaja Strategije prometnog razvoja Republike Hrvatske (2014-2030), na sajtu i da dostave svoja mišljenja o mogućim prekograničnim uticajima u roku od 20 dana od dana objavljivanja ovog obaveštenja Ministarstvu zaštite životne sredine (Sektor za planiranje i upravljanje u životnoj sredini, Omladinskih brigada 1, Novi Beograd).

Strategiju prometnog razvoja možete skinuti OVDE.

Cene nafte opet u porastu

Foto: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Cene nafte su dostigle najviši nivo u poslednjih gotovo osam nedelja zbog očekivanja daljeg pada američkih zaliha i istovremenih naznaka usporavanja rasta proizvodnje nafte od škriljca.

Tako je na londonskom tržištu cena barela porasla 41 cent, na 50,61 dolar. Barel je na američkom tržištu poskupeo 49 centi, na 48,38 dolara. Američke zalihe sirove nafte zabeležile su oštar pad prošle nedelje usled povećane prerade u tamošnjim rafinerijama, a smanjile su se i zalihe benzina i derivata, objavio je Američki institut za naftu. Zalihe sirove nafte pale prošle nedelje za 10,2 miliona barela, na 487 miliona.

Uspon cena nafte, koje su samo u utorak u Londonu porasle 3 odsto, podstakla je najava Saudijske Arabije na sastanku OPEC-a i proizvođača izvan OPEC da će u avgustu ograničiti svoj izvoz sirove nafte na 6,6 miliona barela dnevno, gotovo milion barela dnevno manje nego u istom mesecu prošle godine, prenosi Reuters.

izvor: energetika-net.com

Sandra Jovićević

Hrvatska dobila sredstva za realizaciju osam projekata vodosnabdevanja

Foto: mzoip.hr
Foto: mzoip.hr

Ministarstvo zaštite životne sredine i energetike Hrvatske osiguralo je 1,669 milijarde kuna EU sredstava za sufinansiranje osam projekata vodnokomunalne infrastrukture u Poreču, Osijeku – dva projekta, Vukovaru, Županji, Novoj Gradišci, Vodicama i na ostrvu Krk ukupne vrednosti od oko tri milijarde kuna.

Ministar zaštite životne sredine i energetike Tomislav Ćorić izjavio je da će realizacija ovih projekata doprineti zaštiti životne sredine, ali i kvalitetnijem životu građana.

Državni sekretar u Ministarstvu regionalnog razvoja i fondova EU Spomenka Đurić rekla je da Operativni program Konkurentnost i kohezija 2014-2022. kojim upravlja Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova EU definiše ulagačke prioritete u resoru voda i naglašava važnost unapređenja vodosnabdevanja. Glavni cilj je poboljšanje opšteg stanja voda u Hrvatskoj, što je važno budući da je Hrvatska po bogatstvu pijaćom vodom na petom mestu u Evropi.

Generalni direktor Hrvatskih voda Zoran Đuroković dodao je da se, nakon što su u celosti iskorišćena raspoloživa EU sredstva iz prethodnog finansijskog razdoblja, krenulo sa korišćenjem oko 7,4 milijarde kuna koje su za projekte iz resora voda Hrvatskoj dostupne u financsjskom razdoblju 2014.-2020.

Za realizaciju osam navedenih projekata iz EU fondova osigurano je gotovo 55 odsto sredstava, dok su ostatak osigurali Ministarstvo zaštite životne sredine i energetike i Hrvatske vode, ali i jedinice lokalne samouprave.

izvor: mzoip.hr

Sandra Jovićević

Krajem avgusta javna rasprava o projektu postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda u Lazarevcu

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Ministarstvo zaštite životne sredine saopštilo je da je nosilac projekta JP EPS – Ogranak RB „Kolubara“ Lazarevac, Organizaciona celina „Prerada“ – Vreoci, podneo zahtev za davanje saglasnosti na Studiju o proceni uticaja na životnu sredinu projekta izgradnje postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda u organizacionoj celini Prerada.

Uvid u Studiju o proceni uticaja na životnu sredinu može se izvršiti u prostorijama Ministarstva zaštite životne sredine, kao i na službenom sajtu Ministarstva. Zainteresovana javnost može da izvrši uvid u sadržinu predmetne Studije svakog radnog dana i u prostorijama Opštinske uprave Lazarevac.

Primedbe i mišljenja na Studiju o proceni uticaja na životnu sredinu podnose se u pisanom obliku i dostavljaju Ministarstvu zaštite životne sredine.

U prostorijama Opštinske uprave Lazarevac 31. avgusta 2017. godine sa početkom u 10 časova biće održana javna rasprava i prezentacija predmetne Studije.

izvor: ekologija.gov.rs

Sandra Jovićević

Srbi troše pet puta više struje od prosečnog Evropljanina

Photo-illustration: Pixabay
Photo-illustration: Pixabay

U Srbiji 2,5 miliona domaćinstava potroši skoro pet puta više struje od evropskog proseka, istaknuto je na tribini „Edukacija kupaca o liberalizaciji tržišta“. U EPS-u objašnjavaju da je prosečan radni vek obične sijalice 1.500 sati, štedljivih sijalica 8.000, a led sijalica 25.000 sati, a kako kažu, isplativost upotrebe štedljivih sijalica se vidi ako se uporede trenutne cene najpovoljnijih na tržištu, za koje je potrebno izdvojiti 59 dinara, odnosno za štedljive 299, dok led sijalice koštaju 279 dinara.

Na skupu u organizaciji agencije “Ninamedia” i „Elektroprivrede Srbije“ u opštini Palilula u Beogradu, rečeno je da štedljive sijalice u domaćinstvu koristi nešto više od polovine građana Srbije, a u proteklih nekoliko godina, 38 odsto građana Srbije ugradilo je novu stolariju i toplotnu izolaciju. Istraživanje Ninamedije pokazalo je da 62 odsto građana nema ugrađenu izolaciju i to najviše u Beogradskom regionu.

– Energetsku efikasnost ne teba posmatrati kao štednju jer ona podrazumeva odricanja, dok se energetskom efikasnošću ne narušava kvalitet života već smanjujemo troškove i čuvamo životnu sredinu – kaže inženjer elektrotehnike Stefan Sikimić.

Foto-ilustracija: Pixabay

Govoreći o načinima kako svako domaćinstvo u Srbiji može da uštedi racionalnim korišćenjem kućnih aparata, Sikimić je istakao da samo jedan centimetar leda u frižideru povećava potrošnju tog aparata za deset odsto, te je neophodno, poručuje, redovno „topiti“ frižidere.

– Najosnovnije je i da obične sijalice zamenimo štedljivim led sijalicama koje traju i do šest puta duže i mogu da se recikliraju. Televizor, na primer, iako je isključen troši 24 odsto energije, te ga je potrebno isključiti iz struje nakon izlaska iz stana – objašnjava Sikimić.

Foto-ilustracija: Pixabay

Istraživanje pokazuje i da je upotreba štedljivih sijalica najmanja u regionu Beograda, u odnosu na ostale regione u Srbiji, a najveće štediše su i dalje, penzioneri.

Podaci istraživanja pokazuju da 81 odsto građana Srbije štedi električnu energiju u svom domaćinstvu, dok 19 odsto to ne radi.

Prema mišljenju 30,8 odsto građana Srbije, najveća posledica prekomerne potrošnje električne energije na globalnom nivou je nesigurnost u snadbevanju električnom energijom, i to u većoj meri smatraju ispitanici iz regiona Beograda i Zapadne Srbije.

Foto-ilustracija: Pixabay

Polovina građana smatra da lično, kao pojedinci, mogu pozitivno da utiču na održivi razvoj i prekomernu potrošnju struje i to su uglavnom građani sa završenom višom školom i fakultetom.

Takođe, pokazuju brojevi, više od polovine građana Srbije (52,7 odsto) navodi da se najviše greju na drva, dok nešto manje od četvrtine (23,4 odsto) koristi centralno grejanje, a 12,6 odsto ispitanika se greje na struju, dok se svega 7,2 građana greje na gas.

Kvalitet vazduha najlošiji na Slaviji, Dedinju i u Zemunu

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Slavija, Zemun i Dedinje su lokacije na kojima je vazduh u 2016. godini u Beogradu bio najzagađeniji, pokazali su rezultati istraživanja koja su objavljena u publikaciji Beograd u brojkama.

Merenja koja su izvršena u novembru i decembru prošle godine pokazuju da je koncentracija sumpor-dioksida, azot-dioksida i drugih zagađujućih materija bila najveća na tri merna mesta: u Bulevaru oslobođenja 18 u blizini Slavije, na Avijatičarskom trgu u Zemunu i kod KBC Dragiše Mišovića na Dedinju. Rekordne vrednosti zagađujućih materija na svim ovim mernim mestima zabeležena su tokom novembra i decembra meseca.

Čađi je najviše bilo na Dedinju, i to 59 mikrograma po kubnom metru, dok je srednja vrednost na godišnjem nivou iznosila 20 mikrograma. Kada je reč o azot-dioksidu, najkritičnije je takođe bilo na Dedinju, sa čak 129 mikrograma po metru kubnom, što je za gotovo tri puta više od srednje godišnje vrednosti koja iznosi 47 mikrograma.

izvor: blic.rs

Sandra Jovićević